Povežite se s nama

Zanimljivosti

Svake godine ista dilema – pravi ili umjetni božićni bor?

Tradicija ili praktičnost?

Objavljeno

na

Foto: Pexels/Gary Spears

Svake godine u prosincu, negdje između kupnje poklona i pečenja kolača, u tisućama kućanstava ponavlja se ista rasprava: hoće li se u dnevnom boravku ove godine naći pravi ili umjetni božićni bor. Pravi bor za mnoge ima težinu tradicije. Miris smole, iglice pod nogama i osjećaj da je u kuću ušlo nešto živo i stvarno dio su božićnog ugođaja koji se ne može zapakirati u kutiju i spremiti na tavan.

U Hrvatskoj se većina božićnih borova uzgaja na plantažama upravo za tu namjenu, a riječ je o stablu koje je tijekom rasta vezivalo ugljikov dioksid i proizvodilo kisik. Ako se nakon blagdana pravilno zbrine, kompostira ili usitni, njegov ekološki trag relativno je mali. No pravi bor ima i svoje mane. Kupuje se svake godine, traži zalijevanje i pažnju, a u toplim stanovima brzo gubi iglice. Uz to, treba naći baš onaj savršeni, a potom ga unijeti u kuću ili stan.

Umjetni bor, s druge strane, ne miriše, ali ni ne traži posebnu pažnju. Ne suši se, ne otpada i svake godine izgleda isto. U doba užurbanog života mnogima je upravo to presudno. Iz kutije u dnevni boravak, iz dnevnog boravka natrag u kutiju i problem je riješen. Jednom kupljen, može trajati godinama i izgleda isto od prvog do posljednjeg dana. Za obitelji s malom djecom, kućnim ljubimcima ili alergijama često je praktičniji izbor. No većina umjetnih borova proizvodi se od PVC-a i metala, materijala čija proizvodnja ima velik okolišni utjecaj, a sam bor nakon što se baci najčešće završava na odlagalištu otpada.

Prema procjenama stručnjaka, umjetni bor ima smisla s ekološke strane samo ako se koristi dugo, najmanje pet do deset godina. Drugim riječima, bor koji svake dvije ili tri godine mijenja mjesto u otpadu nije “zeleniji” izbor, koliko god bio praktičan. Ako već imate umjetni bor i koristite ga godinama, njegova daljnja uporaba bolja je opcija nego kupnja novog.

Ni financijski aspekt nije zanemariv. Umjetni bor je skuplji na početku, ali dugoročno može biti isplativiji. Pravi bor je jeftiniji po komadu, ali je trošak koji se ponavlja svake godine. Pritom vrijedi spomenuti da kupnja domaćeg, lokalno uzgojenog bora podržava male proizvođače i lokalno gospodarstvo.

Na kraju, možda je najtočnije reći da dilema pravi ili umjetni bor nema univerzalno rješenje, ali najvažnije je zapamtiti da Božić ne ovisi o vrsti drvca, nego o onome što se oko njega događa.

 

Zanimljivosti

Za volan već sa 17? Stižu nova pravila za mlade vozače

Moći će voziti uz obveznu pratnju starije, nekažnjavane osobe.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Frischluft/pexels.com

Mogućnost da 17-godišnjaci upravljaju automobilom uskoro bi mogla postati stvarnost, i to uz obveznu pratnju starije, nekažnjavane osobe. Vijest dolazi nakon godine u kojoj su mladi vozači izazvali prometne nesreće s 27 smrtno stradalih osoba, prenosi Dnevnik.hr.

Prema dostupnim informacijama, maloljetnici bi vozili uz osobu stariju od 24 godine, pod uvjetom da nije prekršajno kažnjavana.

Istodobno, početak ove godine donosi nešto optimističnije brojke. U prvih mjesec i pol dana evidentirano je manje prometnih nesreća i manje poginulih nego u istom razdoblju prošle godine, šest osoba manje izgubilo je život na cestama. Ipak, ukupna statistika i dalje zabrinjava. Lani je u prometu poginula 261 osoba, a u gotovo petini slučajeva, njih 47, nesreće su skrivili vozači pod utjecajem alkohola.

Struka upozorava da sigurnost u prometu ne ovisi o jednoj odluci, već o sustavu mjera, od prometne infrastrukture i nadzora do edukacije vozača, koja se ističe kao jedan od ključnih alata za dugoročno smanjenje broja stradalih.

Nastavite čitati

Vijesti

Svečano otvorenje Žabac Food Outleta u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Žabac Food Outlet otvorio je svoju prvu trgovinu izvan Zagreba, i to na adresi Trg grada Vukovara 8 u Velikoj Gorici.

Ovaj lanac outlet trgovina specijaliziran je za prodaju štok proizvoda (višak različite robe prehrambenih proizvođača visoke kvalitete sa skladišta), lom proizvoda (proizvodi oštećeni u proizvodnji ili s oštećenom ambalažom) te rok proizvoda (artikli kojima uskoro ističe rok trajanja).

Devetu po redu trgovinu svečano je otvorio Domagoj Ilečić, pročelnik za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove EU.

– Kupovinom i otkupom oštećenih proizvoda koji bi inače završili kao otpad, jedni smo od vodećih primjera očuvanja okoliša i smanjenja otpada. Naši proizvodi imaju jednaku kvalitetu, a dostupni su po najpovoljnijim cijenama zahvaljujući našem konceptu – izjavio je Mario Žamboki, vlasnik diskonta Žabac.

Foto: Žabac Food Outlet

Nastavite čitati

Obrazovanje

AI uskoro u svim srednjim školama – Struka pozdravlja, ali upozorava na izazove u provedbi

AI se već provodi u 240 škola diljem Hrvatske, a od 2026. planirano je proširenje na sve razrede srednjih škola.

Objavljeno

na

Objavio/la

Umjetna inteligencija već je ušla u dio hrvatskih učionica. Trenutačno se provodi u 147 osnovnih i 93 srednje škole, i to kao izvannastavna aktivnost za više razrede osnovne škole te kao fakultativni predmet u drugim i trećim razredima srednjih škola. No, kako piše N1,  iz Ministarstva znanosti i obrazovanja najavljuju da će se od školske godine 2026./2027. kurikul proširiti na sve razrede srednjih škola.

Kurikul je prošao eksperimentalnu provedbu tijekom školske godine 2024./2025. i trenutno se dorađuje na temelju iskustava nastavnika. Nastavu najčešće vode profesori informatike i matematike, uz dodatne edukacije.

Iz Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI) pozdravljaju ovaj potez i poručuju da je osnovna AI pismenost danas nužna, jer umjetna inteligencija sve više utječe na svakodnevni život i tržište rada.

Ipak, upozoravaju da će presudno biti kako će se program provoditi u praksi, posebno kada je riječ o pripremi nastavnika i jednakim uvjetima za sve škole, kako ne bi došlo do velikih razlika među učenicima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Radovi mijenjaju promet u Novom Zagrebu! Od sutra nova regulacija

Dio grada privremeno ostaje bez tramvaja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Novi Zagreb u nedjelju od 8 do 17 sati ostaje bez tramvaja zbog radova na kontaktnoj mreži u Zapruđu, prenosi N1. Obustavlja se promet Avenijom Dubrovnik i Avenijom Marina Držića do Ulice grada Vukovara, a putnike će prevoziti izvanredna autobusna linija 607 na relaciji Savski most – Novi Zagreb – Ulica grada Vukovara.

Izmijenjenim trasama u nedjelju će voziti linije 6, 7 i 14.

Od ponedjeljka, 16. veljače, slijede nove promjene zbog radova na okretištu Zapruđe. Linije 6 i 8 produljuju trase prema Savskom gaju i Sopotu, dok će linija 14 prometovati skraćeno do Savskog gaja (rotor). Ovakav režim trebao bi trajati do travnja, a radovi su povezani s rekonstrukcijom Sarajevske ceste i izgradnjom nove tramvajske pruge.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno