Povežite se s nama

Moja županija

Svoje projekte najradije financiraju europskim novcem

Škrinjarić: „Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata“

Objavljeno

na

Općina Pokupsko smjestila se u srednjem Pokuplju uz lijevu obalu rijeke Kupe na važnom prometnom križanju prometnica Velika Gorica-Glina i Sisak-Karlovac. Prema zadnjem popisu stanovništva na području Općine Pokupsko živi 2.224 stanovnika, koji žive u četrnaest naselja: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Pokupsko, Roženica, Strezojevo, Šestak i Zgurić Brdo. Administrativno središte nalazi se u Pokupskom.

Općina na sjeveru graniči s Gradom Velika Gorica, na  sjeveroistoku  s Općinom Kravarsko, na zapadu s Općinom Pisarovina i Karlovačkom županijom, a svojim južnim i jugoistočnim dijelom graniči s područjem Sisačko-moslavačke županije.

Rijeka Kupa i njezina očuvana priroda jedinstven je resurs koji omogućava razvoj turizma u ovom kraju, a uz njega poljodjelstvo i malo zanatstvo glavne su grane gospodarstva na području općine.

Posjetili smo Pokupsko i porazgovarali sa stanovnicima o problemima koji ih muče. Mora se priznati da je ova općina jedna od razvijenijih po pitanju infrastrukture, ali  kako smo doznali odlazak ljudi najveći je problem. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u naselju Pokupsko zabilježen je pad broja stanovnika od 9,27 posto, a taj trend isti je i u ostalim naseljima, izuzev  Cvetnić Brda i Lijevog Degoja koji jedini bilježe rast stanovnika u Općini Pokupsko.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Odlazak radno sposobnog stanovništva u inozemstvo isti je kao i u drugim mjestima u Hrvatskoj, no veliki problem predstavlja lokalna migracija.

„Meni sin upravo završava osmi razred i trebao bi upisati srednju školu u Zagrebu. Puno naše djece tijekom srednje škole odlučuje se za život u učeničkim domovima, umjesto da dnevno gube dva do tri sata na putovanje. Mnogi od njih u Zagrebu pronađu zaposlenje nakon školovanja i zauvijek ostanu tamo. Iz tog razloga je ne želim upisati svoje dijete u dom, smatram da je bolje da je pod mojim nadzorom. Rješenje ovog problema moglo bi biti uvođenje direktne autobusne linije Zagreb-Pokupsko“, objasnila nam je Martina.

Načelnik Općine Pokupsko Božidar Škrinjarić potvrdio nam je kako radi sve što je u njegovoj moći kako bi Pokupsko dobilo izravnu autobusnu vezu sa Zagrebom.

„Susreo sam se s gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem. Tema razgovora bila je upravo uvođenje izravne autobusne linije prema Zagrebu, ali i pomoć u izgradnji spomenika Svim poginulima za Hrvatsku, kao i kupnja orgulja. No, prema svemu sudeći od svega toga tako skoro neće biti ništa“, rekao je načelnik.

Jedno od velikih problema velikoj većini stanovnika Pokupskog, ali i ostalih naselja u ovoj općini je nedostatak benzinske crpke. Inina benzinska crpka već je više od sedam godina zatvorena.

„Ljudi koji voze stoku na plac nemaju gdje kupiti gorivo. Moraš ići ili u Goricu ili Pisarovinu ili Glinu, odnosno gdje ti se čini najbliže, da bi si kupio gorivo. Već dvije godine priča se da će se otvoriti“, požalio nam se mještanin Pokupskog, koji nam se predstavio kao Maksim. Zanimalo ga je i u kojoj je fazi izgradnja toplovoda od bio-toplane do kućanstava.

Iz Općine poručuju kako će crpka biti otvorena do dana Općine Pokupsko. „Privatni poduzetnik kupio je benzinsku i svu opremu od INA-e. Ne mogu otkriti o kome se radi, ali u roku od dva mjeseca ona bi trebala napokon proraditi“, istaknuo je Škrinjarić.

Što se tiče izgradnje toplovoda prema Kaurićima čekaju se povoljni natječaji Europske unije, kako bi se nastavili radovi na 2. fazi projekta.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

U Pokupskom je prije par godina zatvoren dječji vrtić pa se roditelji djece vrtićke dobi snalaze na razne načine.

„Roditelji djecu voze u Veliku Goricu, ali cijena koju plaćaju znatno je viša od one za djecu iz Velike Gorice, čak duplo. Nije lako onima koji nemaju roditelje da im pričuvaju djecu“, prokomentirala je Marija.

Prema riječima načelnika Škrinjarića, već u jesen trebao bi proraditi dječji vrtić.

„Napravili smo anketu i imamo više od tridesetak građana zainteresiranih za otvaranje vrtića. Objekt je spreman, a trenutačno smo u pregovorima s potencijalnim partnerima. Pregovaramo s gradskim i privatnim vrtićima iz Velike Gorice“, dodao je.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Zbog konstantnog iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva, sve je više staračkih i samačkih domaćinstava za koje nitko ne brine.

„Samo u Auguštanovcu od 60-tak kućanstava, 40-tak ih je starijih od 60 godina s jednim ili dva člana. Tim ljudima je potrebna svaka moguća pomoć“, rekao nam je Željko.

Iz Općine su nam rekli da je u 2018. u proračunu predviđeno za brigu o staračkim domaćinstvima predviđeno 25 tisuća kuna. Provodi se i Program „Pomoć u kući“ , čiji su korisnici samačka domaćinstva čija mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3.500 kuna. Kako kažu, program obuhvaća organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Veliki problem stanovnicima Općine Pokupsko predstavljaju i česti nestanci struje.

 „Zimi kada padne snijeg, mi znamo biti tri do četiri dana bez struje i kaj ti onda vrijedi sva ostala infrastruktura. Kad nema struje ne radi niti centralno grijanje, bez obzira na to što imamo šume i drva“, rekla nam je Zorica.

Ovaj problem prema riječima načelnika riješen je postavljanjem podzemne električne mreže do Kravarskog te u Lukavcu i Štefankima pa će Pokupsko sada imati sigurniju opskrbu električnom energijom iz više izvora.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Na kraju upitali smo načelnika postoji li interes ulagača za investiranje na području Općine i imali naznaka otvaranju novih radnih mjesta.

 „Nemamo zainteresiranih za ulaganje u naše dvije poslovne zone Usta i Skender Brdo, a najveći nam je problem udaljenost od većih gradova. Ostaje nam samo da preko EU fondova osiguramo preduvjete za samozapošljavanje dijela ljudi u poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu. Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata. Pozivam naše sugrađane da iskoriste njegove usluge i prijave se na otvorene natječaje“, poručio je Božidar Škrinjarić.

Moja županija

Zagrebačka županija domaćin projekta Odyssey! Korejski reality show sniman u Samoboru

Projekt Odyssey povezao hrvatske i korejske glazbenike, a Zagrebačku županiju predstavio kao destinaciju održivog turizma i gastronomije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija ovoga je ljeta ugostila međunarodni projekt Odyssey, reality show koji će pratiti milijuni gledatelja u Južnoj Koreji. U Samoboru je, u restoranu Cantilly, održano snimanje susreta korejskih rock bendova YB i Rolling Quartz s hrvatskim glazbenikom Dinom Jelusićem i njegovim bendom JELUSICK.

Uz zajedničke nastupe glazbenika, korejski gosti upoznali su i eno-gastro ponudu Zagrebačke županije. Restoran Cantilly poslužio je kao kulisa za predstavljanje tradicijske kuhinje u modernoj interpretaciji, a lokalni OPG-ovi ponudili su proizvode i vina regije.

Iz Turističke zajednice Zagrebačke županiju istaknuli su se ovakvim događanjima povezuju kultura, gastronomija i održivi razvoj.

“Projekt Odyssey pokazao je da Zagrebačka županija može biti autentičan domaćin događanjima svjetskog formata. Spoj glazbe, kulture i eno-gastronomije u Zagrebačkoj županiji nije samo promocija našeg kraja, već i snažna poruka o vrijednostima koje živimo, održivosti, tradiciji i inovativnosti. Kao potpisnici Glasgow deklaracije, dokazujemo da je moguće stvarati međunarodnu vidljivost, a pritom jačati lokalno gospodarstvo i zajednicu. Ponosni smo što o pružili podršku ovom projektu i uvjereni da će rezultati biti dugoročni, kako za turizam, tako i za gospodarski razvoj Zagrebačke županije”, rekla je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Snimanje reality showa otvara mogućnosti za daljnju suradnju između Hrvatske i Južne Koreje, od kulturnih projekata do jačanja izvoza i potencijalnih investicija. Primjer iz 2014. godine, kada je korejski show Sisters Over Flowers potaknuo val turističkih dolazaka u Hrvatsku, pokazuje koliki doseg ovakvi medijski projekti mogu imati.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Priča iz Ivanića: Prvo prabake, zatim Gips i Marica, a danas – “vječne druge”…

Povijest ženskog rukometa u Ivanić Gradu duža je od stotinu godina, kroz sva ta desetljeća događalo je jako puno važnih i lijepih stvari, a u posljednjih 15-ak godina u Ivaniću blistu kad je riječ o radu s mladima…

Objavljeno

na

U čemu je tajna? Dobar trenerski rad, puno volje i puno rada! Uz to, mi smo prilično mala sredina, drukčija od drugih po tome što mi nemamo opciju selekcioniranja. Ne možemo mi od 30 djevojčica probrati njih 15 najboljih. Ne, mi ih dobijemo 15 i svih 15 učimo rukometu, njegujemo i brinemo o njima. Kako o onima najboljima, tako i o onim malo lošijim…, objašnjavaju Krešimir Krnjenić i Irena Malec, glavni operativci u Ženskom rukometnom klubu Ivanić.

Krnjević je predsjednik, a Malec tajnica i voditeljica omladinskog pogona kluba koji se doista ima čime pohvaliti. Serija uspjeha traje već više od desetljeća, a novi nastavak stigao je i ove godine, kad su na završnici državnog prvenstva dvije generacije bile sjajne: selekcija 2007-08 bila je treća u državi, a cure rođene 2009. i 2010. godine su prvakinje Hrvatske!

– Naša serija krenula je 2012., pod vodstvom Javora Bojana Leša, današnjega gradonačelnika. On je potpisao prvi veliki uspjeh, prvi je donio zlato u Ivanić. Nakon njega je došao Goran Bobić, pa onda Dora Krnjević Dokuzović, a sad su tu Igor Gajski i Lovro Malec – kaže Irena, dodajući kako je u međuvremenu u njihov mali grad stiglo 20-ak medalja s državnih završnica.

– Najvažniji je rad s djecom. To nam se uvijek nekako i vrati, kroz te medalje koje osvajamo na državnim završnicama, no problem je što je jako teško tu djecu zadržati kasnije i u seniorskom rukometu. Postoji stotinu drugih interesa kod tih mladih cura, u ovom svijetu kakav je danas teško je bez novca. Nemamo mogućnost platiti toliko da bi te cure bile spremne odreći se nečega. U takvim okvirima izvlačimo najviše što možemo, pri čemu smo se već pretvorili u “vječne druge” u 2. HRL. Nedostaje nam možda i malo sportske sreće, sigurno i novca, ali stalno nas vuče ambicija da budemo bolji. Mučimo se, ali ne žalimo se – nadovezao se predsjednik Krnjević.

Nerijetko u Ivanić Gradu odrastaju rukometašice koje svoje sportske priče nastavljaju graditi u drugim, prvoligaškim sredinama, ali često se događa i da mlade rukometašice iz drugih sredina biraju upravo ŽRK Ivanić. Jedna od njih je i Luna Gojak, djevojka koja je do kraja prošle sezone bila igračica ŽRK Udarnika, a ovoga ljeta je osvojila srebrnu medalju na Europskom prvenstvu s hrvatskom reprezentacijom.
– Nema tu ni vrbovanja ni nemoralnih ponuda, stvari su zapravo jednostavno. Ako bilo koja djevojka želi sredinu u kojoj ima uspjeha, koja se može pohvaliti medaljama, doći će ovdje. Luna je s roditeljima odlučila prihvatiti naš poziv i drago nam je što je postala naša igračica. Radit ćemo na tome da i mi i ona postanemo bolji – ističe Krnjević.

Ženski rukomet u Ivaniću živi i djeluje već duže od jednog stoljeća, u pitanju je ozbiljna tradicija.

– Da, ovo je definitivno rukometna sredina duge tradicije, budući da smo prije tri godine proslavili stotinu godina igranja ženskog rukometa u Ivaniću. Imamo pisane dokumente u kojima stoji da su 1922. godine naše prabake odigrale prvu utakmicu hazene, preteče današnjeg rukometa. Igrale su sa zagrebačkom Concordijom i to je u to vrijeme bio veliki spektakl, a ostalo je zapisano i da su ljudi bili šokirani kratkim šosevima koje su cure nosile. Odmah je zavladalo veliko zanimanje, rukomet je zaživio i po tome smo sigurno posebna sredina, po toj ljubavi prema rukometu, koji teče u krvi svih naših građana – kaže Irena.

Kad smo već kod prošlosti, vrijedi se vratiti i na sedamdesete godine, kad je u ŽRK Ivanić došao mladi trener Ante Kostelić, koji je preuzeo ekipu u kojoj je bila i Marica, njegova supruga.

– Nije Gips hofirao samo s Maricom, ha, ha… Kao klinac sam bio svjedokom tih događaja, jer i moja sestra je igrala, i znam da su sve cure bile lude za Gipsom. A Mica je tu bila najuspješnija – sa smiješkom priča Krnjević i dodaje:

– Kad je Gips došao kako bi se predstavio curama, rekao im je: “Cure, život se sastoji od sedam slova: r, u, k, o, m, e i t. Jel jasno?” Uozbiljio je rad u klubu, a onda otišao dalje. Navrate i danas kad je neki povod, a Ivica tu i živi, barem kad ne landra okolo, ha, ha…

Nastavite čitati

Moja županija

APITERAPIJA „Leteći farmaceuti“ liječe nas tisućama godina

Važnost pčelinjih proizvoda vidljiva je i u činjenici da blagostanje često opisujemo kao mjesto gdje „teče med i mlijeko“.

Objavljeno

na

Riječ apiterapija dolazi od latinske riječi apis što znači pčela i therapia što znači terapija ili liječenje. Pčelinji proizvodi čitavu su povijest balansirali između hrane i lijeka, tradicionalne i konvencionalne medicine.

Med, propolis, matična mliječ, pelud, pčelinji vosak i pčelinji otrov već se tisućama godina koriste u prevenciji ili kao terapija kod određenih zdravstvenih poteškoća, a pčele rado nazivamo „letećim farmaceutima“.

Med je nutritivno vrijedna hrana, bogata enzimima, vitaminima i mineralima osobito kalijem, kalcijem, željezom, natrijem, magnezijem ;  kiselinama poput octene, oksalne, maslačne, limunske, jabučne.  Zbog sadržaja fenolne kiseline, flavonoida te terpenskih spojeva posjeduje antioksidativna i protuupalna svojstva.

Odgađanje razvoja karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, sprječavanje razmnožavanja i rasta raznih vrsta mikroorganizama kao što su npr. Streptococcus pyogenes, Streptococcus typhi, Staphylococcus aureus ili različite Streptococcus i E.coli vrste i sojevi, čini med vrlo vrijednom namirnicom.

Zbog svog sastava i imunomodulatornog djelovanja, možemo ga uvrstiti i u prebiotik koji doprinosi zdravlju crijeva i jača imunološki sustav. Tradicionalno med primjenjujemo kod ublažavanja kašlja i simptoma virusnih infekcija dišnog sustava.

Zanimljivo je spomenuti da se pojedine vrste meda već stoljećima koriste kao dijetoterapija kod određenih bolesti. Pa se tako npr. med lipe koristi za ublažavanje simptoma nesanice; med stolisnika, kadulje i lavande za bronhitis i kašalj; za gripu i prehladu med lipe i majčine dušice; kod crijevnih smetnji med kestena i lavande; med vrijeska kod bubrežnih kamenaca i cistitisa; kod opstipacije med bagrema…

No valja imati na umu da med ponekad može biti kontaminiran  patogenim mikroorganizmima, posebno  Clostridium botulinum i njegovim sporama te je u tom slučaju njegova konzumacija opasna za dojenčad, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunitetom. Med koji se koristi u terapijske svrhe najčešće se sterilizira gama zračenjem.

Med može izazvati alergijsku reakciju, a zbog visokog sadržaja šećera, ne preporuča se dijabetičarima.

Propolis je smolasta tvar odavnina poznata kao zaštita košnica i pčelinjih zajednica od infekcija, a ovisno o kemijskom sastavu boja mu varira od zeleno-smeđe do zelene boje. Zbog svojih biološko aktivnih komponenti koje ublažavaju simptome virusnih infekcija te skraćuju njihovo trajanje (znanstveno je dokazano da obična prehlada traje i do 2.5 puta kraće uz primjenu propolisa) povećana je njegova konzumacija u sezoni virusnih infekcija respiratornog sustava. Uz antivirusno, dokazano je i njegovo antibakterijsko djelovanje koje je jače izraženo na Gram-pozitivne bakterije (streptokoki, stafilokoki). U usporedbi sa antibioticima taj je učinak slabiji, ali u sinergiji sa antibioticima ubrzano je vrijeme izlječenja.  Primjenjujemo ga u tekućem obliku, najčešće kao alkoholni ekstrakt, a postoje i tablete, kapsule ili prah liofiliziranog oblika propolisa. Na tržištu su prisutne i masti/kreme na bazi propolisa.

Matična mliječ je kombinacija meda, peludi i  sekreta žlijezda slinovnica drugih pčela hranilica. U košnici to je hrana mladim pčelama u razvoju. Kada se pojavi potreba za maticom, mlada pčela koja je izabrana za tu ulogu hrani se isključivo matičnom mliječi tijekom prva četiri dana svog razvoja dok se ostale pčele hrane još sa medom i peludi. Za proizvodnji 500g matične mliječi u funkcionalnoj košnici potrebno je 5 do 6 mjeseci, dok u istom tom razdoblju ta košnica proizvede i do 27 kg meda. Sastav matične mliječi još uvijek nije u potpunosti poznat. Osnova sastava je voda, bjelančevine, šećeri, masti i mineralne soli. Ima antimikrobno, protuupalno i antioksidativno djelovanje. Peptid rojalizin  i nezasićena masna kiselina trans-10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) najodgovorniji su za njeno snažno antibakterijsko djelovanje. Dokazano je da matična mliječ potiče formiranje limfocita T odgovornih za imunosni odgovor protiv virusa i tumorskih stanica.

Pelud ili cvjetni prah glavni je izvor bjelančevina pčelama. U apiterapiji cvjetni prah se još spominje u Bibliji, starim egipatskim zapisima, a u kineskoj se medicini smatra energetskim tonikom. Najčešće ga se koristi za liječenje bolesti dišnog sustava, alergija, bolesti prostate, zatim poboljšanje probave, podizanje razine energije, smanjenje simptoma stresa. Pri korištenju cvjetnog praha potrebna je pravilna konzumacija. Budući da su zrnca peludi ovijena celuloznom opnom potrebno ih je prije konzumacije natopiti kako bi opna nabubrila i prsnula. Preporuka je pelud preko noći namočiti u mlakoj vodi ili je kombinirati sa medom u omjeru 1:3 (pelud:med) te ostaviti da odstoji 10 dana uz dodatak par kapi limunovog soka.

Pčelinji vosak pčele radilice proizvode za izgradnju saća koje u košnicama služe za pohranu meda i uzgoj legla. Ljudi pčelinji vosak najčešće koriste za izradu svijeća, a svoju ulogu ima i pri proizvodnji melema, krema i obloga.

Pčelinji otrov proizvod je pčela radilica koji im služi za obranu i zaštitu pčelinje zajednice. Apitoksin je gusta, gorkasto kiselkasta, bezbojna tekućina. Zanimljivo je da je pčelinji otrov oko 30% aktivniji od zmijskog otrova, ali ugrizom zmije u tijelo ulazi veća količina otrova nego ubodom pčele. Usporedbe radi ugriz poskoka jednak je ubodu cca 350 pčela. U pučkoj medicini primjenjuje se već duži niz godina, dok novija istraživanja pokazuju da ima utjecaj na ublažavanje boli. U liječenju danas najčešće se primjenjuju razni apitoksinski preparati u obliku masti i krema.

Apiterapija postoji već tisućama godina, a važnost ovih proizvoda vidljiva je i u činjenici da blagostanje često opisujemo kao mjesto gdje „teče med i mlijeko“.

Sva pitanja vezana uz ove vrijedne proizvode koji doprinose unaprjeđenju vašeg zdravlja svakako postavite djelatnicima Ljekarni Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

Moja županija

ŽUC Zagrebačke županije uoči početka školske godine pojačava mjere sigurnosti u prometu

“Sigurnost djece i pješaka naš je prioritet”.

Objavljeno

na

Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije pojačala je aktivnosti na povećanju sigurnosti djece u prometu, uoči početka nove školske godine. Poseban naglasak stavljen je na prometnice u blizini škola, vrtića i autobusnih stanica, a mjere se provode u suradnji s policijom i lokalnom samoupravom. Cilj je smanjiti brzinu vozila i povećati sigurnost pješaka, osobito djece.

Posebnu pažnju ŽUC je posvetio pješačkim prijelazima. Na čak 39 lokacija postavljeni su konzolni stupovi s LED rasvjetom, čime se osigurava bolja vidljivost pješaka, posebno tijekom večernjih sati i u uvjetima smanjene vidljivosti. Takva tehnička rješenja posljednjih godina postaju standard kada je riječ o povećanju razine sigurnosti na prometnicama.

Izvršeni su i radovi na poboljšanju vidljivosti pješačkih prijelaza. Uklonjeno je raslinje koje je smanjivalo preglednost, postavljena je nova vertikalna signalizacija te je obnovljena horizontalna signalizacija, uključujući i pješačke prijelaze. Na kritičnim točkama postavljeni su uzdignuti prijelazi.

Osim toga, uz navedene mjere, Županijska uprava za ceste već je ranije provela nekoliko značajnih projekata usmjerenih na povećanje sigurnosti pješaka. Između ostalog, postavljene su tzv. “svjetleće zavjese” na frekventnim lokacijama, kao i novi uspornici prometa kako bi se dodatno smanjile brzine vozila u blizini škola.

“Sigurnost djece i pješaka naš je prioritet. Aktivno provodimo razne mjere kako bismo smanjili rizike u prometu, osobito na mjestima gdje se djeca najčešće kreću – u blizini škola, vrtića i autobusnih stanica. Apeliramo na sve vozače da budu posebno oprezni u prometu i poštuju prometne znakove, jer svi imamo odgovornost za sigurnost najmlađih sudionika u prometu”, istaknuo je Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije.

Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije najavila je kako će s ovakvim i sličnim aktivnostima nastaviti i tijekom cijele školske godine. Fokus ostaje na unaprjeđenju prometne infrastrukture te zaštiti svih sudionika u prometu, a posebno najugroženijih, djece i pješaka.

Nastavite čitati

Moja županija

Grad Vrbovec otvorio obnovljenu kulu Petra Zrinskog! Županija uložila 245 tisuća eura

Otvorenje je označilo i jubilarni, stoti završeni projekt obnove javnih zgrada na području županije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu ponovno je otvorena za javnost nakon završetka obnove oštećenja nastalih u potresu. Obnovu vrijednu 245 tisuća eura, od čega je 210 tisuća osigurala Zagrebačka županija, predstavili su zamjenik župana Ervin Kolarec i gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj.

Kolarec je naglasio da je kula Petra Zrinskog stoti završeni projekt obnove javnih zgrada u Zagrebačkoj županiji nakon potresa.

Foto: Zagrebačka županija

“Grad Vrbovec je sa Zagrebačkom županijom potpisao ugovore u vrijednosti 5,8 milijuna eura za sedam projekata obnove. Do sada je na razini županije ugovoreno 126 projekata vrijednih 51,3 milijuna eura”, rekao je Kolarec, zahvalivši Vladi RH na osiguranim decentraliziranim sredstvima.

Gradonačelnik Denis Kralj istaknuo je kako je obnova kule bila temeljita. “Skinuta je kompletna žbuka, temelji su nanovo izbetonirani i mislim da će biti očuvana u ovom obliku za vremena pred nama. To je samo jedna u nizu zgrada koju obnavljamo u centru grada. Zahvaljujući sredstvima koje je Vlada preko Zagrebačke županije osigurala za Fond potresa za sve nas”.

Foto: Zagrebačka županija

Dodao je kako mu je drago što se otvorenje poklopilo s manifestacijom “Kaj su jeli naši stari”, te je istaknuo radove na drugim projektima. ” Uz kulu Petra Zrinskog mi smo otvorili i zgradu Likovne galerije ovdje u centru, a dvorac Patačić je u obnovi i otvaranje će biti kroz godinu dana i obnavljamo zgradu glazbene škole”, zaključio je Kralj.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno