Povežite se s nama

Moja županija

Svoje projekte najradije financiraju europskim novcem

Škrinjarić: „Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata“

Objavljeno

na

Općina Pokupsko smjestila se u srednjem Pokuplju uz lijevu obalu rijeke Kupe na važnom prometnom križanju prometnica Velika Gorica-Glina i Sisak-Karlovac. Prema zadnjem popisu stanovništva na području Općine Pokupsko živi 2.224 stanovnika, koji žive u četrnaest naselja: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Pokupsko, Roženica, Strezojevo, Šestak i Zgurić Brdo. Administrativno središte nalazi se u Pokupskom.

Općina na sjeveru graniči s Gradom Velika Gorica, na  sjeveroistoku  s Općinom Kravarsko, na zapadu s Općinom Pisarovina i Karlovačkom županijom, a svojim južnim i jugoistočnim dijelom graniči s područjem Sisačko-moslavačke županije.

Rijeka Kupa i njezina očuvana priroda jedinstven je resurs koji omogućava razvoj turizma u ovom kraju, a uz njega poljodjelstvo i malo zanatstvo glavne su grane gospodarstva na području općine.

Posjetili smo Pokupsko i porazgovarali sa stanovnicima o problemima koji ih muče. Mora se priznati da je ova općina jedna od razvijenijih po pitanju infrastrukture, ali  kako smo doznali odlazak ljudi najveći je problem. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u naselju Pokupsko zabilježen je pad broja stanovnika od 9,27 posto, a taj trend isti je i u ostalim naseljima, izuzev  Cvetnić Brda i Lijevog Degoja koji jedini bilježe rast stanovnika u Općini Pokupsko.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Odlazak radno sposobnog stanovništva u inozemstvo isti je kao i u drugim mjestima u Hrvatskoj, no veliki problem predstavlja lokalna migracija.

„Meni sin upravo završava osmi razred i trebao bi upisati srednju školu u Zagrebu. Puno naše djece tijekom srednje škole odlučuje se za život u učeničkim domovima, umjesto da dnevno gube dva do tri sata na putovanje. Mnogi od njih u Zagrebu pronađu zaposlenje nakon školovanja i zauvijek ostanu tamo. Iz tog razloga je ne želim upisati svoje dijete u dom, smatram da je bolje da je pod mojim nadzorom. Rješenje ovog problema moglo bi biti uvođenje direktne autobusne linije Zagreb-Pokupsko“, objasnila nam je Martina.

Načelnik Općine Pokupsko Božidar Škrinjarić potvrdio nam je kako radi sve što je u njegovoj moći kako bi Pokupsko dobilo izravnu autobusnu vezu sa Zagrebom.

„Susreo sam se s gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem. Tema razgovora bila je upravo uvođenje izravne autobusne linije prema Zagrebu, ali i pomoć u izgradnji spomenika Svim poginulima za Hrvatsku, kao i kupnja orgulja. No, prema svemu sudeći od svega toga tako skoro neće biti ništa“, rekao je načelnik.

Jedno od velikih problema velikoj većini stanovnika Pokupskog, ali i ostalih naselja u ovoj općini je nedostatak benzinske crpke. Inina benzinska crpka već je više od sedam godina zatvorena.

„Ljudi koji voze stoku na plac nemaju gdje kupiti gorivo. Moraš ići ili u Goricu ili Pisarovinu ili Glinu, odnosno gdje ti se čini najbliže, da bi si kupio gorivo. Već dvije godine priča se da će se otvoriti“, požalio nam se mještanin Pokupskog, koji nam se predstavio kao Maksim. Zanimalo ga je i u kojoj je fazi izgradnja toplovoda od bio-toplane do kućanstava.

Iz Općine poručuju kako će crpka biti otvorena do dana Općine Pokupsko. „Privatni poduzetnik kupio je benzinsku i svu opremu od INA-e. Ne mogu otkriti o kome se radi, ali u roku od dva mjeseca ona bi trebala napokon proraditi“, istaknuo je Škrinjarić.

Što se tiče izgradnje toplovoda prema Kaurićima čekaju se povoljni natječaji Europske unije, kako bi se nastavili radovi na 2. fazi projekta.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

U Pokupskom je prije par godina zatvoren dječji vrtić pa se roditelji djece vrtićke dobi snalaze na razne načine.

„Roditelji djecu voze u Veliku Goricu, ali cijena koju plaćaju znatno je viša od one za djecu iz Velike Gorice, čak duplo. Nije lako onima koji nemaju roditelje da im pričuvaju djecu“, prokomentirala je Marija.

Prema riječima načelnika Škrinjarića, već u jesen trebao bi proraditi dječji vrtić.

„Napravili smo anketu i imamo više od tridesetak građana zainteresiranih za otvaranje vrtića. Objekt je spreman, a trenutačno smo u pregovorima s potencijalnim partnerima. Pregovaramo s gradskim i privatnim vrtićima iz Velike Gorice“, dodao je.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Zbog konstantnog iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva, sve je više staračkih i samačkih domaćinstava za koje nitko ne brine.

„Samo u Auguštanovcu od 60-tak kućanstava, 40-tak ih je starijih od 60 godina s jednim ili dva člana. Tim ljudima je potrebna svaka moguća pomoć“, rekao nam je Željko.

Iz Općine su nam rekli da je u 2018. u proračunu predviđeno za brigu o staračkim domaćinstvima predviđeno 25 tisuća kuna. Provodi se i Program „Pomoć u kući“ , čiji su korisnici samačka domaćinstva čija mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3.500 kuna. Kako kažu, program obuhvaća organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Veliki problem stanovnicima Općine Pokupsko predstavljaju i česti nestanci struje.

 „Zimi kada padne snijeg, mi znamo biti tri do četiri dana bez struje i kaj ti onda vrijedi sva ostala infrastruktura. Kad nema struje ne radi niti centralno grijanje, bez obzira na to što imamo šume i drva“, rekla nam je Zorica.

Ovaj problem prema riječima načelnika riješen je postavljanjem podzemne električne mreže do Kravarskog te u Lukavcu i Štefankima pa će Pokupsko sada imati sigurniju opskrbu električnom energijom iz više izvora.

18.04.2018. Pokupsko. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Na kraju upitali smo načelnika postoji li interes ulagača za investiranje na području Općine i imali naznaka otvaranju novih radnih mjesta.

 „Nemamo zainteresiranih za ulaganje u naše dvije poslovne zone Usta i Skender Brdo, a najveći nam je problem udaljenost od većih gradova. Ostaje nam samo da preko EU fondova osiguramo preduvjete za samozapošljavanje dijela ljudi u poljoprivredi, turizmu i poduzetništvu. Angažirali smo stalnog konzultanta koji je na raspolaganju našim stanovnicima za pomoć pri pisanju europskih projekata. Pozivam naše sugrađane da iskoriste njegove usluge i prijave se na otvorene natječaje“, poručio je Božidar Škrinjarić.

Moja županija

Velika suša pogodila županiju! Proglašena prirodna nepogoda za 3 grada i 12 općina

Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija suočava se s posljedicama ekstremne suše. Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za tri grada i dvanaest općina zbog velikih šteta u poljoprivredi koje su nastale između 15. svibnja i 31. srpnja 2025. godine.

Prirodna nepogoda proglašena je za područje gradova Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić te općina Bistra, Brckovljani, Dubravica, Farkaševac, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Luka, Pokupsko, Rakovec i Rugvica.

Podsjetimo, o utjecaju suše na lokalne poljoprivrednike pisali smo i ranije, a članak možete pronaći ovdje.

Sve navedene jedinice lokalne samouprave sada su obvezne, kroz svoja općinska i gradska povjerenstva, unijeti prve procjene štete u Registar šteta u skladu sa zakonskim rokovima i procedurama.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Vrbovec svečano obilježio Dan pobjede i 30. obljetnicu Oluje

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. obljetnica “Oluje” svečano obilježeni u Vrbovcu uz snažne poruke ponosa i zahvalnosti

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Uz svečani mimohod, paljenje svijeća i misu zadušnicu, u Vrbovcu je dostojanstveno obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. godišnjica Vojno-redarstvene operacije “Oluja”. U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i uz podršku Grad Vrbovca, Zagrebačke županije i općina Dubrava, Gradec, Farkaševac, Rakovec i Preseka, okupljeni su iskazali duboku zahvalnost onima koji su živote položili za slobodu Hrvatske.

Program obilježavanja započeo je svetom misom u župnoj crkvi sv. Vida, posvećenoj poginulim i preminulim braniteljima. Potom je uslijedio “Mimohod sjećanja” ulicama grada, u kojem su sudjelovali članovi obitelji poginulih branitelja, veterani, predstavnici braniteljskih i povijesnih postrojbi, kao i brojni uzvanici. Središnji trenutak bio je polaganje svijeća kod spomenika Hrvatska kocka, gdje je odana počast onima koji su dali najviše za domovinu.

Foto: Zagrebačka županija

U ime Zagrebačke županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Sabora. “Jako je važno objaviti što više dokumenata i sjećanja o Domovinskom ratu za buduće generacije da se istina o tom vremenu nikada ne zaboravi”, zaključio je Tomljanović u svom govoru.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija i EU partneri u energetskoj obnovi škole u Ivanić-Gradu

OŠ Đure Deželića prolazi temeljitu energetsku obnovu vrijednu 2,4 milijuna eura, uz potporu EU i Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dražen Kopač

U Ivanić-Gradu traje sveobuhvatna energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića, vrijedna više od 2,4 milijuna eura. Projekt sufinancira Europska unija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a dio sredstava dolazi iz Zagrebačke županije. Završetak radova očekuje se do kraja godine. Rekonstrukcija bi trebala donijeti više od 78 % uštede energije za grijanje i gotovo potpuno smanjenje emisije CO₂, dok će škola dobiti novo ruho, izvana i iznutra.

Riječ je o kompleksnom građevinskom zahvatu koji uključuje zamjenu dotrajale vanjske stolarije, postavljanje nove fasade s mineralnom vunom, spuštene protupožarne stropove, ventilacijski sustav i obnovu unutarnjih zidova. Istovremeno se radi na rekonstrukciji ravnih krovova, a na krovištu će niknuti sunčana elektrana snage 25 kW, s ukupno 76 fotonaponskih modula.

Foto: Dražen Kopač

Od strojarskih i elektro radova, ugrađuju se dizalice topline tipa zrak/voda, multi-split sustav grijanja i hlađenja, te energetski učinkovitija rasvjeta. Upravljanje cijelim sustavom bit će automatizirano i dostupno za daljinsko praćenje. Ukratko, škola će disati novim, digitalno kontroliranim plućima.

Dodatna vrijednost projekta vidi se i u obnovljenim pristupnim rampama, novom hortikulturnom uređenju te punionici za električne automobile.

Foto: Dražen Kopač

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.415.780 eura. Od toga je 901.134 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok ostatak financira Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Ova škola jedna je od osam javnih zgrada na području županije koje prolaze sličnu obnovu, ukupne vrijednosti preko 21 milijun eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Više od 3 milijuna eura za mlade, povratnike i komunalni razvoj u Zagrebačkoj županiji

Cilj je zadržati mlade i revitalizirati potpomognuta područja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Više od 3 milijuna eura namijenjeno je projektima stambenog zbrinjavanja, povratka stanovništva i komunalnog razvoja na području Zagrebačke županije. Ugovore i sporazume uručio je državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dario Tišov, a sredstva su raspodijeljena na ukupno 20 projekata u više općina i gradova. Inicijative su usmjerene prema mladim obiteljima, revitalizaciji ruralnih sredina te poboljšanju komunalne infrastrukture. Dodjela je održana s ciljem ravnomjernog razvoja županije i zadržavanja stanovništva na manje razvijenim područjima.

Najveći dio sredstava, čak 2,5 milijuna eura, uložen je kroz Program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na potpomognutim područjima. Općine Dubrava i Orle potpisale su sporazume za izgradnju višestambenih zgrada s ukupno 20 stanova, po deset u svakoj općini. Riječ je o stanovima po izuzetno povoljnoj cijeni od 0,36 centi po kvadratnom metru, čime se mladim obiteljima omogućuje osnivanje doma u pristupačnim uvjetima.

Program je dio šireg Nacionalnog plana stambene politike, u kojemu je u prvoj fazi predviđena izgradnja gotovo 500 stambenih jedinica diljem zemlje, s ciljem zbrinjavanja oko 1700 korisnika.

Foto: Zagrebačka županija

Općina Farkaševac dobila je 40.000 eura za adaptaciju zgrade Društvenog doma Kabel, čime se dodatno potiče održivi povratak na potpomognuta područja.

Uz projekte stambene politike i povratka, dodijeljeno je i 17 odluka o sufinanciranju komunalnih projekata vrijednih 520.600 eura. Sredstva će biti raspodijeljena općinama poput Krašića, Kravarskog, Dubrave, Križa i drugih, kao i Gradu Vrbovcu, a odnose se na poboljšanja u komunalnom gospodarstvu i ujednačavanje standarda.

“Ovo je važna pomoć mladima, podrška naseljavanju prostora koji nisu naseljeni ili su slabije naseljeni kako bismo vratili mlade na njih”, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo. Pohvalio je i suradnju s Ministarstvom prilikom obnove zgrada nakon potresa, pri čemu je ugovoreno više od 120 projekata vrijednih preko 50 milijuna eura.

Načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša projekt izgradnje stanova vidi kao povijesni iskorak. “Posljednja višestambena zgrada u općini Dubrava izgrađena je prije skoro 40 godina, stoga nam ovaj projekt jako puno znači, tim više jer smo gotovo pa svakodnevno svjedoci doseljavanja ljudi kako iz glavnog grada, tako i iz okolice i vjerujem da će interes više nadmašiti ponudu”, zaključio je Okroša.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

VIDEO Marko Pancirov: ‘Zajedno sanjamo Samobor u drugoj ligi!’

Velikogoričanin na klupi Samobora radi i ostvaruje rezultate već gotovo dvije godine. Počeo je s mlađim uzrastima, koji su proslavili samoborski nogomet ove sezone, a nastavio s mladom seniorskom momčadi ovog stogodišnjaka…

Objavljeno

na

Objavio/la

Punih stotinu godina nogomet se organizirano igra u Samoboru, cijelo jedno stoljeće postoji, živi i djeluje samoborski nogometni klub, a veliki jubilej krajem lipnja je obilježen velikom svečanošću u samoborskom Centru za mlade Bunker. Okupile su se tu generacije i generacije samoborskih nogometaša, ljudi koji su obilježili posljednju epohu nogometa u “gradu kremšnita”, a sve u organizaciji aktualnog vodstva kluba.

– Klub je osnovan 1. srpnja 1925. godine kao Hrvatski sportski klub Samobor – rekao je u svom uvodnom obraćanju aktualni predsjednik kluba Mario Vojvoda i nastavio:

– Od tada do danas prošli smo kroz različite epohe, od amaterskih početaka na livadama i igralištima koje smo uređivali vlastitim rukama, preko uspješnih sezona i natjecanja u višim ligama, sve do danas, kad s ponosom gledamo u prošlost, a s novim ambicijama u budućnost.

O onoj recentnoj prošlosti, o sadašnjosti, ali i o toj ambicioznoj budućnosti tim smo povodom odredili popričati s aktualnim trenerom prve momčadi Samobora. Marko Pancirov je 47-godišnjak iz Velike Mlake, nekoć igrač matičnog Napretka, zaprešićkog Intera i još cijelog niza turopoljskih niželigaških klubova, a danas trener koji je povukao Samobor prema naprijed. Nije česta pojava da se treneri u niželigaškom svijetu dugo zadržavaju na jednome mjestu, a Pančo će 15. rujna proslaviti cijele dvije godine u Samoboru…

– Upravo to je i najbolji odgovor na pitanje kako mi je raditi u Samoboru. Znamo svi kakav je trenerski posao, koliko su česte promjene, a to što sam u Samoboru već gotovo dvije godine zapravo sve govori. Predsjednik Vojvoda i dopredsjednik Čarapar ulažu zaista jako puno truda, vremena i sredstava, vole nogomet, vole klub, a to se i osjeti. Njih dvojica nisu ljudi koji su cijeli život u nogometu, ali imaju energiju i želju raditi pomake. Nogometni dio je na meni, spremni su prihvatiti moje sugestije, a u tom smislu mi je puno lakše, ujedno i veliko zadovoljstvo to što je prije mjesec i pol dana u klub stigao sportski direktor Kotarski – kaže uvodno Marko Pancirov gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.

Sredinom devedesetih Samobor je uživao i u prvoligaškom nogometu, simbol tog vremena je ikona HNL-a Fatmir Vata, a samoborski travnjakom gazili su i Tomo Šokota, Jasmin Mujdža… Potrajalo je samo jednu sezonu i nikad se više nije dogodilo. Posljednja nepuna tri desetljeća NK Samobor je proveo u niželigaškom svijetu, skliznuvši sve do petoga ranga natjecanja. Danas je u četvrtom rangu, u 3. NL Centar, zajedno s našim Kurilovcem, u kojem je prošlu sezonu završio na šestome mjestu.

– Od mog dolaska na mjesto trenera prve momčadi politika kluba je oslanjanje na mlade igrače iz naše škole. U tome smo i uspjeli, jer prošle sezone priliku u seniorima dobilo je ukupno 25 igrača iz juniora i kadeta, što je zaista velika stvar. Da smo bili malo iskusniji, da nismo bili baš toliko mladi, možda bismo uspjeli biti i nešto više na tablici, osvojiti poneki bod više, ali sve što se događalo smatramo građenjem temelja za budućnost. Doveli smo i osam novih igrača, neki od njih su nam pojačanja, neki mladi, razvojni igrači, pri čemu gledamo da kući vraćamo što više samoborske djece iz većih klubova, Dinama i ostalih – govori Pancirov.

Da potencijala u mlađim uzrastima svakako ima dokazuje i najveći uspjeh kluba prošle sezone. Juniori Samobora, naime, izborili su ulazak u HNL, u društvo najboljih klubova u državi. I u tome prste ima Marko Pancirov, koji je u jesenskom dijelu sezonu, uz seniorsku, vodio i tu juniorsku momčad.

– Da, to je definitivno velika stvar za klub. Naravno, vrijeme će pokazati koliko je to bio dobar potez, ali vizija uprave kluba je takva; igrati što viši rang s juniorima i crpiti igrače za prvu momčad. Ta ideja je na mjestu, apsolutno je podržavam, ali uz dodatak da ti dečki nakon izlaska iz juniora ipak moraju imati seniore u malo višem rangu – kaže Pancirov.

I tu dolazimo do priča o budućnosti. I o povratku Samobora na više razine hrvatskog nogometa. Trenutačna realnost je četvrti rang, a konačni cilj udaljen je za dva ranga…

– U ovoj sezoni nemamo nikakav imperativ napada na prvo mjesto, želja je nastaviti raditi temelje za budućnost, odnosno možda već za sljedeću sezonu. Samobor zaslužuje i mora imati klub u višem rangu, ali nije tu sve ni do nas na terenu. Stadion u Samoboru u stanju je u kakvom jest, dugo se u njega nije ulagalo, i to je prvo što se mora riješiti. Nadam se da će se i početi rješavati već tijekom ove godine, jer u ovom trenutku ne možemo dobiti licenciju za jedinstvenu treću ligu – pojašnjava situaciju Pancirov te nastavlja:

– Konačni cilj ove uprave je da Samobor zaigra u 1. NL, odnosno drugom rangu natjecanja. To je za Samobor realno i sasvim dovoljno, iako nitko ne bi imao ništa protiv toga da se jednog dana steknu uvjeti i za najviši rang hrvatskog nogometa. Međutim, to je dug put. Za početak se treba urediti sva tri terena, i glavni i one za trening, a onda se i pozabaviti nužnim detaljima za dobivanje licencije. Klub koji ima tako veliku školu, toliko puno djece, koji ima ambiciju za nešto više, mora imati i bolje uvjete, u prvom redu što se tiče kvalitete terena. Nadam se da će se u dogovoru s Gradom tu neke stvari pomaknuti.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno