Gospodarstvo
Stresno dvojno plaćanje: Kupci zadovoljni, plaćaju u kunama, pekarnice i kafići nakon par sati ostali bez eura
Prvi radni dan s novom valutom u velikogoričkim trgovinama – za jedne kaos i katastrofa, drugi nemaju nikakvih problema, sve ovisi s koje ste strane blagajne.
Objavljeno
prije 9 mjesecina
Objavio/la
Goga Kiš
Euro nam je postao službena valuta, a do 14. siječnja omogućeno je dvojno plaćanje, u kunama i eurima. Stoga smo provjerili situaciju u našim trgovinama, kafićima i pekarama. Za jedne nema nikakvih problema, sve je apsolutno u redu, dok je drugima dan poprilično stresniji. Sve ovisi s koje ste strane blagajne!

Foto: Početni euro paket u blagajni/G.Kiš, cityportal.hr
U jednoj od rijetkih trgovina koja je radila već na prvi dan nove nam godine, Tobacco shop na Radićevom trgu, promjene su spremno dočekane, ali poteškoća ima.
– Kaos, živi kaos. Prvi su nam paketi s eurima i centima otišli jako brzo, za jedan dan je otišlo sve, ali ljudi većinom plaćaju u kunama. Interesantno je i kako većina kupaca želi da im ostatak vratimo u kunama, to je veliko olakšanje. I oni koji plaćaju u eurima bez problema uzimaju kune kod vraćanja – ispričala nam je Radica Bajkuša.
Kuna je danas najčešće sredstvo plaćanja i u kafićima, koji su također brzo ostali bez nove valute za uzvraćanje, a konobari su osjetili i manjak napojnica!
– Katastrofa! Nitko se nije pripremio, svi plaćaju u kunama. Žalosno, mislio sam da će bar nabaviti startni paket, ali sve eure koje smo imali potrošili smo u prva dva sata rada, svi su plaćali sa 100, 200 kuna, pa i iako imaju eure birali su plaćanje u kunama – priča nam jedan od konobara koji je želio ostati anoniman.

Foto: Tobacco shop, Radica Bajkuša/G.Kiš, cityportal.hr
Također otkriva kako se napojnice nisu uvećale, nego sasvim suprotno.
– Nitko ne ostavlja, svi se boje da će previše ostaviti. Oni kojima smo vratili u kunama to je ostalo, ostave napojnicu, ali kad je euro u igri, ne – kaže.
U pekarnici ‘Klara’ prodavačice su pak najviše problema imale zbog kupaca koji su jednu kiflu plaćali krupnim novčanicama.
– Kako ide? Dosta naporno, zato što mnogi nisu promijenili kune u eure. Mislim da su se trebali bolje pripremiti. Dolaze nam sa 100, 200 kuna kupiti pecivo od par kuna, traže da im se vraćaju euri, bez kojih smo jako brzo ostali, jer imamo manje iznose. Malo je više stresa zbog toga, ali bit će dobro, moraju se i ljudi i mi priviknuti. Srećom, imamo odličan program u blagajni, to nam jako pomaže i ne stvaraju se gužve. Ipak, zamolili bi sve ako mogu, neka promijene veće novčanice u banci, mi ipak nismo mjenjačnica – rekle su nam Sanja i Snježana.

Foto: Pekarnica ‘Klara’/G.Kiš, cityportal.hr
U prodavaonici Tiska u Ulici Matice Hrvatske dobro su opskrbljeni eurima, no zato ih kupci opskrbljuju povećom količinom kunskih kovanica.
– Malo je teško, jer tu su i kune i euro, imamo jako puno sitnih kuna, lipa, jako puno kovanica. Ljudi većinom plaćaju u kunama, mi vraćamo eure. Nema nekih problema s uslugama, jedino još danas ne radi sustav za plaćanje režija – rekla nam je prodavačica Kata Panežić.

Foto: Tisak/G.Kiš, cityportal
S druge strane blagajne ili pulta, sasvim druga priča. Kupci su zadovoljni, plaćaju i dalje u kunama, a najlakše je karticom. Evo što su nam rekli.
– Plaćam kunama, nema nikakvih problema, vraćaju uglavnom eure, a negdje i kune, ali sve okej ; Sve plaćamo karticom, pa nema nikakvih problema; Bio sam u par trgovina, plaćam kunama, a svugdje sam dobio ostatak u eurima, nema nikakvih problema; Još uvijek sve plaćam u kunama, bio sam triput danas, uzvraćeno mi je u eurima, tak da super; Plaćam u kunama, ostavila sam do 14.tog da se njima plaćam, da ne stojim u banci u redu. Vraćaju mi u eurima, tako da sam zadovoljna – otkrili su nam.
Možda vam se sviđa
-
Taman prije škole: Müller svoja vrata u Velikoj Gorici otvara u četvrtak, 31. kolovoza
-
Iz trgovine u Turopolju ukrao veću količinu cigareta
-
Rezultati prve neradne nedjelje – pad ukupnog prometa u trgovini na malo gotovo 30 milijuna eura
-
FOTO Velikogoričani od ranih jutarnjih sati čekali u redu na otvaranje nove trgovine
-
VIDEO Idemo li zbog eura manje na kavu ?
Gospodarstvo
VIDEO Nova era elegancije: Gašparić Grupa ima novi vizualni identitet s otmjenim pečatom
S primjenom znaka „G“ žele zadržati prepoznatljivost na tržištu te ujediniti tvrtke koje posluju pod Gašparić grupacijom.
Objavljeno
prije 2 tjednana
13. rujna 2023.Objavio/la
Redakcija Cityportala
Gašparić Grupa, najpoznatiji multi-brand prodajno-servisni centar u kontinentalnom dijelu Hrvatske, lansira novi vizualni identitet te time obilježava novo poglavlje u svom uspješnom poslovanju.
– Kao tvrtka koja djeluje u automobilskoj industriji preko tri desetljeća, prepoznajemo važnost kontinuiranog rasta kako bismo ostali relevantni u izazovnom okruženju koje nas okružuje. Naša misija je usmjerena na pružanje jedinstvene usluge kao primarni fokus našeg poslovanja. Stoga, novi vizualni identitet nije samo estetska promjena, već odraz ideje da isključivo rastom i prilagodbom vremenu u kojem živimo, možemo nastaviti pružati najbolja rješenja te postati prvi izbor partnera za mobilnost na hrvatskom tržištu – podijelila je s nama svoja razmišljanja Lana Gašparić, CEO Gašparić Grupe.
Moderna i dinamična grafika novog vizualnog identiteta odražava njihovu predanost inovacijama, a s primjenom znaka „G“ žele zadržati prepoznatljivost na tržištu te ujediniti tvrtke koje posluju pod Gašparić grupacijom.
Gospodarstvo
Službeno je! Nakon 120 godina Velika Gorica novi dom Hrvatske pošte
Danas u Velikoj Gorici radi 1700 radnika Hrvatske pošte.
Objavljeno
prije 2 tjednana
12. rujna 2023.Objavio/la
Redakcija Cityportala
Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu novo sjedište HP – Hrvatske pošte d.d. je od 8. rujna u Velikoj Gorici u Nacionalnom skladišno-sortirnom centru u Poštanskoj ulici 9. Promjenom sjedišta tvrtke, nakon 120 godina i formalno završava jedno važno povijesno razdoblje hrvatskoga poštanskog sustava.
Gradnja novoga sortirnog centra počela je polaganjem kamena temeljca u svibnju 2017., a službeno je otvoren u rujnu 2019. Na parceli površine 70.200 m2 nalazi se kompleks površine 38.200 m2 koji obuhvaća sortirnicu, visoko regalno skladište, poštansku i paketnu logistiku, IT i podatkovni centar te podršku poslovanju. U drugoj fazi gradnje, koja je dovršena 2023., sagrađen je nastavak administrativne zgrade tako da danas u Velikoj Gorici radi 1700 radnika Hrvatske pošte.
Investicijom vrijednom 50 milijuna eura podignut je najsuvremeniji logistički centar u ovom dijelu Europe te je počela nova era Hrvatske pošte, a promjena sjedišta je i formalna potvrda novog razdoblja pošte i logistike u Hrvatskoj.
Nova korporativna strategija s pogledom na 2030. usmjerena je na daljnju digitalizaciju vlastitog poslovanja, ali i cjelokupnog tržišta, poboljšanje materijalnih uvjeta rada te na zeleno poslovanje.
Gospodarstvo
Uz simbole na plastičnoj ambalaži do lakše reciklaže
Većina proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku. Evo koju je plastičnu ambalažu najbolje izbjegavati, a koju možete ponovno upotrebljavati.
Objavljeno
prije 1 mjesecna
24. kolovoza 2023.Objavio/la
Redakcija Cityportala
Jedan od najvećih izazova modernog doba je problem plastike koja se oko nas neprestano gomila te je nalazimo posvuda. Ako malo bolje pogledamo, većinu proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku, a uz to upravo plastiku prilikom odvajanja otpada najčešće odvajamo.
Zbog toga je najbolje spriječiti njezino stvaranje, ali i pripaziti koju vrstu plastike kupujemo budući da za neke oznake stručnjaci kažu da ih je bolje ne koristiti jer se teško recikliraju te mogu predstavljati i opasnost za ljudsko zdravlje.
Kako bi bili što odgovorniji i smanjili udio plastike u svojem kućanstvu, važno je upoznati se sa simbolima za plastičnu ambalažu. Imamo ih ukupno sedam, a stručnjaci savjetuju izbjegavati ambalažu s oznakama 3, 6 i 7 dok je za višekratnu upotrebu najbolje upotrebljavati plastiku s oznakama 2,4 i 5.
Princip numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala je vrlo jednostavan, a evo kako ih prepoznati i što oni znače:
1. PET ili PETE (POLIETILEN) – ova vrsta plastike među najčešće je korištenom plastikom namijenjena širokoj potrošnji. Većina bočica s vodom i sokovima napravljena su upravo od ove vrste plastike. Proizvodi bi se trebali koristiti samo jednom jer se višekratnom uporabom povećava rizik od razvoja bakterija. S obzirom na to da je polietilen lako reciklirati, bolje je da ga odmah bacite u reciklažni spremnik.
2. HDP ili HDPE (POLIETILEN VISOKE GUSTOĆE) – dobra plastika – ambalaža je proizvedena od kvalitetnog materijala. Većinom je deblja te se smatra najsigurnijom za korištenje jer ne ispušta gotovo nikakve kemikalije i može se ponovno koristiti. Od ove krute plastike izrađuju se pakiranja za kozmetiku, boce za mlijeko i ulje, tekući deterdženti, igračke itd. Stručnjaci savjetuju kupovanje ambalaže od ove vrste plastike jer HDP može se reciklirati i do deset puta.
3. PVC ili 3V (POLIVINIL KLORID) – plastika koja sadrži Ftalate – toksične kemikalije koje utječu na hormone u tijelu te se preporuča posegnuti za alternativnim proizvodom. Od ove vrste plastike izrađuju se cd-i, ploče, pakiranja od lijekova i baterija, školski pribor ali i neke igračke za djecu i kućne ljubimce – stoga svakako obratite pozornost jer reciklaža za ovu vrstu plastike je gotovo nemoguća.
4. LDP ili LDPE (POLIETILEN NISKE GUSTOĆE) – plastika koja ne ispušta kemikalije u i smatra se sigurnom za redovitu upotrebu te se može upotrebljavati više puta. Nažalost, ne može se koristiti za proizvodnju boca već se najčešće koristi za proizvodnju plastičnih vrećica, omota za kruh itd. Njegova stopa recikliranja je također jako niska.
5. PP (POLIPPROPILEN) – dobra plastika – ambalaža je najčešće od poluprozirne ili bijele plastike od koje se najčešće izrađuju čašice za jogurt ili kiselo mlijeko te se koristi u proizvodnji kuhinjskog posuđa. Sigurna je za upotrebu. Čvrsta je i otporna na toplinu, dobar je izolator protiv vlage, masnoće i kemikalija. Prikladna je i široko prihvaćena za recikliranje.
6. PS (POLISTIREN) – poznatiji kao stiropor koji kada se ugrije ispušta kancerogenu tvar Stiren. Polistiren je jeftina, lagana vrste plastike sa širokom lepezom upotrebe. Najčešće se koristi u izradi pakiranja za hranu i pića, kartona za jaja, plastičnog pribora za jelo, čaše za kavu itd. Reciklaža je moguća ali skupa i samim time ne pretjerano zastupljena.
7. PC ili OSTALO (OSTALI VIŠESLOJNI MATERIJALI) – nepoznata vrsta plastike pod koju su se sakrile sve ostale vrste plastike. Ne postoji standardizacija o njenom ponovnom korištenju ili mogućnosti reciklaže. Riječ je o plastici koja izlučuje kemikaliju BPA – bisfenol A koji negativno utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, karcinoma prostate itd. BPA je posebno opasan i za trudnice zbog mogućeg utjecaja na razvoj fetusa. Od ove vrste plastike se proizvode boce za sportska pića, posude za spremanje hrane, konzerve za hranu i limenke gdje se s vremenom, posebno pod utjecajem viših temperatura BPA izlučuje iz ambalaže i migrira u hranu koju konzumiramo. Kako je svijest o štetnosti BPA postala jako visoka, proizvođači posuda za hranu počeli su se okretati „BPA-free proizvodnji“ stoga je poželjno kupovati proizvode koji u sebi ne sadrže BPA.
Gospodarstvo
Bavite se stočarstvom, sadnjom voća, povrća? Skupite dokumentaciju, predajte zahtjev za potpore do 31.kolovoza
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR) ističe kako je cilj programa pružiti financijsku potporu subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima stočarstva i biljne proizvodnje, nadoknaditi dio porasta troškova, te osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava.
Objavljeno
prije 1 mjesecna
11. kolovoza 2023.Objavio/la
Redakcija Cityportala
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR) obavještava sve zainteresirane podnositelje da je do 31. kolovoza otvoreno podnošenje zahtjeva za potpore iz Programa državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje.
Cilj Programa je pružiti financijsku potporu subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima stočarstva (govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva, kozarstva, peradarstva, konjogojstva i pčelarstva) i biljne proizvodnje (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza). Potporom se nastoji nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora, tako i krajnjih potrošača proizvodima navedenih sektora.
Detalje oko podnošenja zahtjeva, te potrebne dokumentacije provjerite OVDJE.
Naslovna fotografija: APPRR
Gospodarstvo
Velika Gorica prva po broju poduzetnika, broju zaposlenih i ostvarenoj neto dobiti od milijardu kuna
U Velikoj Gorici u 2022. godini sjedište je imalo 2.019 poduzetnika kod kojih je bilo 13.650 zaposlenih.
Objavljeno
prije 2 mjesecana
17. srpnja 2023.Objavio/la
Petra Škrinjarić
U Zagrebačkoj županiji u 2022. godini sjedište je imalo 10.356 poduzetnika kod kojih je bilo 69.929 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 5,6%, stoji u izvješću FINE kada su u pitanju rezultati financijskog poslovanja poduzetnika na području naše županije.
Na rang listi gradova i općina Zagrebačke županije, Velika Gorica prva je po broju poduzetnika (2.019), broju zaposlenih kod poduzetnika (13.650), ostvarenim ukupnim prihodima (18,6 milijardi kuna) te ostvarenoj neto dobiti u iznosu od milijardu kuna.
Broj poduzetnika u Velikoj Gorici povećan je u odnosu na 2021. za više od 100, broj zaposlenih je povećan za 462 osobe, ukupni prihodi su povećani za više od 3 milijarde kuna, a neto dobit je veća 400 milijuna kuna u odnosu na 2021. godinu.
– Vjerujem kako će i projekt Poduzetničkog inkubatora koji će otvoriti svoja vrata do kraja ove godine biti značajan poticaj razvoju poduzetništva u našem gradu – naglasio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Inače, Zagrebačka županija je, u odnosu na druge županije, na petom mjestu prema broju poduzetnika, na trećem prema broju zaposlenih kod poduzetnika i ostvarenoj neto dobiti te na drugom mjestu prema iskazanim ukupnim prihodima.
Poduzetnici županije ostvarili su u 2022. godini ukupne prihode u iznosu od 86 milijardi kuna (19,9% više u odnosu na 2021.), ukupne rashode od 81,5 milijardi kuna (21,6% više), dobit razdoblja u iznosu od 4,9 milijardi kuna (1% više), gubitak razdoblja od 1,3 milijarde kuna (55,4% više) te neto dobit od 3,6 milijardi kuna (10,7% manje). Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 7.205 kuna, što je 10,4% više u odnosu na 2021. godinu (6.524 kune).
Društvo LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. iz Velike Gorice zadržalo je i u 2022. godini dominantnu ulogu među poduzetnicima Zagrebačke županije. Ovo društvo lani je ostvarilo najveće ukupne prihode koji iznose 7,9 milijardi kuna, najvišu dobit razdoblja od 391,8 milijuna kuna te je zapošljavalo najveći broj radnika, njih 2.792. Najveći izvoznik bilo je društvo BUGATTI RIMAC d.o.o. iz Svete Nedelje s iznosom od 1,3 milijarde kuna.
Izvor/foto: FINA
Izdvojeno
-
Vijestiprije 4 dana
Samobor tuguje: U teškoj nesreći stradala jedna od najvećih čuvarica samoborske baštine, Ivanka Brekalo
-
Crna kronikaprije 3 dana
FOTO: Vozača ‘zaslijepilo sunce’, srušio masivni stup javne rasvjete na Trgu grada Vukovara
-
Sportprije 3 dana
Mraclinu minimalna pobjeda protiv Gradića
-
Crna kronikaprije 16 sati
Banda delikvenata u centru Gorice napala i opljačkala dijete