Kultura

Što nam znači Uskrsni ponedjeljak

Dan nakon Uskrsa katolički vjernici spominju se puta uskrslog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek kasnije prepoznali, a do 19. stoljeća proslava je trajala cijeli tjedan, koji se u katoličkoj crkvi naziva “bijeli tjedan”

Objavljeno

prije 7 godina

22. travnja 2019.

Objavio/la

Matej Ceković

Čisto svjetovno gledajući, Ukrsni ponedjeljak omiljen iz jednostavnog razloga što je – neradni dan. Odmor nakon blagdana, ali i prije povratka na posao, u doduše skraćeni tjedan, što Uskrnom ponedjeljku donosi dodatnu ljepotu… Međutim, i vjerski gledno Uskrsni ponedjeljak je važan. Dan kad se vjernici spominju puta uskrslog Isusa za Emaus. s dvojicom učenika, koji su ga prepoznali tek naknadno kada je lomio kruh. Priča o danu koji simbolizira svaki trenutak kad je Bog blizu vjernika, kad hoda uz njega, ide ovako…

“Isusovi učenici teško su podnijeli Isusovu muku i smrt. Mnogi su bili neutješni i uplašeni, nisu razumijeli što se dogodilo. Mnogi su se iz Jeruzalema vratili u svoja mjesta. Tako su se i dva Isusova učenika vraćala u Emaus.
Evanđelist Luka piše, da je Emaus udaljen 60 stadija od Jeruzalema. To je oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema. [1] Putem su raspravljali o događajima u Jeruzalemu. Jedan od ta dva učenika zvao se Kleofa, a drugom nije poznato ime. Dok su razgovarali pridružio im se Isus, no oni ga nisu prepoznali. Isus ih je upitao o čemu razgovaraju i zašto su žalosni. Znao je što ih muči, ovim pitanjem pozvao ih je, da se izjadaju. Kleofa odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana? (Lk 24,18)”. Nato su ispričali, kako je prorok imenom Isus poučavao narod, imali su od njega velika očekivanja, ali je osuđen na smrt, razapet i umro. Zbunilo ih je što su neke žene, našle prazan grob i anđeli im rekoše, da je Isus živ. Isus im odgovori: “O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili! Nije li trebao da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu? (Lk 24, 25-26)”.

Tada im je Isus detaljno opisao, što su sve proroci navijestili, da će se dogoditi s Njim. Učenici su rado pamtili pozitivna proroštva, a izbjegavali su proroštva o Isusovoj muci i smrti. Smetalo im je, što je Isus umro na križu. Nadali su se, da će Isus uspostaviti zemaljsko kraljevstvo i osloboditi Židove od rimskih okupatora. [2] Isus je navijestio Božje kraljevstvo umjesto zemaljskog. Preko proročanstva, pokazao je da je uistinu obećani Mesija. Dok su pričali, Isus i dva učenika došli su do Emausa. Isus je želio otići, ali su ga molil da ostane s njima, jer večer je i uskoro će noć. I dalje nisu znali da je to Isus.

Zajedno su sjeli za stol. Isus je uzeo kruh, izrekao blagoslov, razlomio kruh i pružio im. Tada su ga prepoznali, a Isus im iščeznu s očiju. Jedan drugome rekoše: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putom govorio, dok nam je otkrivao Pisma? (LK 24,32)”. Odmah su se vratili u Jeruzalem i potražili apostole. Apostoli su već znali, da je Isus uskrsnuo, već se ukazao pobožnim ženama i sv. Petru. Kleofa i drugi učenik ispričali su apostolima, kako im se Isus pridružio na putu u Emaus, kako im je tumačio sv. Pismo, kako su ga prepoznali u lomljenju kruha i kako je iznenada nestao.”

Nekada su uskrsne proslave trajale tjedan dana, ali se u 19. stoljeću skratilo na jedan dan poslije Uskrsa. Uskrsni ponedjeljak je službeni praznik u gotovo svim europskim državama, u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Argentini, Čileu i u nekim državama Afrike i Srednje Amerike. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj postoji običaj da mladići ujutro probude djevojke, prskajući ih svetom vodom, posvećenom na Uskrs.

Kršćanska je tradicija da se na Uskrsni ponedjeljak posjećuje rodbinu i prijatelje, a mnogi i hodočaste u marijanska svetiška. Inače, tjedan od Uskrsa do iduće nedjelje naziva se bijeli tjedan, a naziv je dobio prema odjeći novokršetnika kakva se nosila u počecima Crkve. Uskrsno vrijeme traje još 50 dana, do blagdana Duhova.

Kultura

Učenici Umjetničke škole Franje Lučića briljirali na međunarodnom natjecanju u Novom Marofu

Objavljeno

prije 2 dana

13. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića/FB

U Novom Marofu je održano međunarodno natjecanje “Mladi Padovec”, na kojem su nastupili učenici Umjetničke škole Franje Lučića iz Velike Gorice.

U disciplini “Rog, trombon, eufonij, tuba”, Nikola Ninić i Ana Lovrić osvojili su prve nagrade u svojoj kategoriji, s 93, odnosno 90,67 bodova, dok je Ingrid Leder zauzela drugo mjesto s 89 bodova.

Natjecatelje je pripremala profesorica Veronika Kapović uz podršku Krešimira Starčevića.

Nastavite čitati

Kultura

Županija ulaže u kulturni život – više od pola milijuna eura za festivale, muzeje i udruge

Županija financijski podupire 260 kulturnih programa, a jedan od njih je i Velikogorički brass festival

Objavljeno

prije 3 dana

12. veljače 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija ove godine za kulturu izdvaja 664.500 eura, što je gotovo 50 % više nego lani. Novac ide za 260 različitih projekata, od muzeja i knjižnica do KUD-ova i samostalnih umjetnika. Prva tranša sredstava već je dodijeljena ustanovama čiji su osnivači gradovi i općine, turističkim zajednicama te Specijalnoj bolnici Gornja Bistra. Druga tranša, koja pokriva udruge i umjetnike, bit će isplaćena do kraja veljače.

Među projektima koji dobivaju potporu su Velikogorički brass festival, Samoborska glazbena jesen, aktivnosti u Muzeju Matije Skurjenija, oslikavanje javnih površina u Vrbovcu, recitali kajkavskog pjesništva u Zelini, kao i obnova fonda i zavičajnih zbirki svetonedeljske knjižnice. Županija financira i Jaska art festival, izložbe karikaturista u Ivanić-Gradu te retrospektivnu izložbu likovnih umjetnika u Dugom Selu.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je da kulturni djelatnici “nose kulturni i društveni život” te da Županija želi da građani aktivno sudjeluju u programima.

“Upravo su oni nosioci kulture na području Zagrebačke županije. U odnosu na prošlu godinu to je uvećanje za čak 220 tisuća eura i vjerujemo da ove programe i projekte koje smo financijski podržali, da će itekako biti interesantni našim žiteljima, da će oni ove kulturne ustanove posjećivati i da će na kvalitetan način moći upotpuniti svoje slobodno vrijeme”, rekao je Kolarec.

Ulaganja je komentirao i Željko Barun, zamjenik gradonačelnika grada Zaprešića.

“Želim zahvaliti Zagrebačkoj županiji što je prvenstveno se odlučila da u ovom našem prelijepom gradu Zaprešiću dodijeli ove ugovore za naše kulturne djelatnike. To nam znači da bi naši kulturnjaci mogli što kvalitetnije raditi svoje programe koje su planirali provesti u djelo te našim građanima prikazati čime se sve oni bave i što treba čuvati u našem gradu”.

Nastavite čitati

Kultura

Gradska knjižnica poziva na avanturu kreativnog starenja

“Mirovina je početak nečeg novog, nepoznatog i neistraženog”

Objavljeno

prije 4 dana

11. veljače 2026.

Objavio/la

Vanesa Miković

Gradska knjižnica Velika Gorica poziva na promociju knjige “Idem u penziju – i što sad?“ Mire Lončar Dušek u srijedu, 18. veljače 2026., u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle.

– Mirovina je početak nečeg novog, nepoznatog i neistraženog, ali svakako izazovnog. To je vrijeme kad se konačno možemo posvetiti sebi i onomu što volimo – kaže Lončar Dušek u svojoj knjizi istaknuvši kako je svoja penzionerska iskustva i razmišljanja pretočila u inspirativnu knjigu s namjerom da i druge potakne na sličnu avanturu kreativnog starenja.

Pridružite se promociji knjige, posebice ako ste pred mirovinom, ako se u njoj već nalazite, možda netko vama blizak kreće u to novo životno poglavlje, ili pak tražite ideju kako se povezati s drugim aktivnim umirovljenicima u gradu.

Ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO DVD Vrbovo pobjednik na 117. Turopoljskom fašniku. Koncert Lidije Bačić

Objavljeno

prije 7 dana

8. veljače 2026.

Objavio/la

David Jolić

Vesela i kreativna fašnička povorka od dvadeset udruga prošetala je jučer (subota, 07. veljače 2026., početak u 14 sati) Velikom Goricom na 117. Turopoljskom fašniku s puno smijeha, glazbe i kreativnih maski.