Povežite se s nama

Kultura

Što nam znači Uskrsni ponedjeljak

Dan nakon Uskrsa katolički vjernici spominju se puta uskrslog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek kasnije prepoznali, a do 19. stoljeća proslava je trajala cijeli tjedan, koji se u katoličkoj crkvi naziva “bijeli tjedan”

Objavljeno

na

Čisto svjetovno gledajući, Ukrsni ponedjeljak omiljen iz jednostavnog razloga što je – neradni dan. Odmor nakon blagdana, ali i prije povratka na posao, u doduše skraćeni tjedan, što Uskrnom ponedjeljku donosi dodatnu ljepotu… Međutim, i vjerski gledno Uskrsni ponedjeljak je važan. Dan kad se vjernici spominju puta uskrslog Isusa za Emaus. s dvojicom učenika, koji su ga prepoznali tek naknadno kada je lomio kruh. Priča o danu koji simbolizira svaki trenutak kad je Bog blizu vjernika, kad hoda uz njega, ide ovako…

“Isusovi učenici teško su podnijeli Isusovu muku i smrt. Mnogi su bili neutješni i uplašeni, nisu razumijeli što se dogodilo. Mnogi su se iz Jeruzalema vratili u svoja mjesta. Tako su se i dva Isusova učenika vraćala u Emaus.
Evanđelist Luka piše, da je Emaus udaljen 60 stadija od Jeruzalema. To je oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema. [1] Putem su raspravljali o događajima u Jeruzalemu. Jedan od ta dva učenika zvao se Kleofa, a drugom nije poznato ime. Dok su razgovarali pridružio im se Isus, no oni ga nisu prepoznali. Isus ih je upitao o čemu razgovaraju i zašto su žalosni. Znao je što ih muči, ovim pitanjem pozvao ih je, da se izjadaju. Kleofa odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana? (Lk 24,18)”. Nato su ispričali, kako je prorok imenom Isus poučavao narod, imali su od njega velika očekivanja, ali je osuđen na smrt, razapet i umro. Zbunilo ih je što su neke žene, našle prazan grob i anđeli im rekoše, da je Isus živ. Isus im odgovori: “O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili! Nije li trebao da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu? (Lk 24, 25-26)”.

Tada im je Isus detaljno opisao, što su sve proroci navijestili, da će se dogoditi s Njim. Učenici su rado pamtili pozitivna proroštva, a izbjegavali su proroštva o Isusovoj muci i smrti. Smetalo im je, što je Isus umro na križu. Nadali su se, da će Isus uspostaviti zemaljsko kraljevstvo i osloboditi Židove od rimskih okupatora. [2] Isus je navijestio Božje kraljevstvo umjesto zemaljskog. Preko proročanstva, pokazao je da je uistinu obećani Mesija. Dok su pričali, Isus i dva učenika došli su do Emausa. Isus je želio otići, ali su ga molil da ostane s njima, jer večer je i uskoro će noć. I dalje nisu znali da je to Isus.

Zajedno su sjeli za stol. Isus je uzeo kruh, izrekao blagoslov, razlomio kruh i pružio im. Tada su ga prepoznali, a Isus im iščeznu s očiju. Jedan drugome rekoše: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putom govorio, dok nam je otkrivao Pisma? (LK 24,32)”. Odmah su se vratili u Jeruzalem i potražili apostole. Apostoli su već znali, da je Isus uskrsnuo, već se ukazao pobožnim ženama i sv. Petru. Kleofa i drugi učenik ispričali su apostolima, kako im se Isus pridružio na putu u Emaus, kako im je tumačio sv. Pismo, kako su ga prepoznali u lomljenju kruha i kako je iznenada nestao.”

Nekada su uskrsne proslave trajale tjedan dana, ali se u 19. stoljeću skratilo na jedan dan poslije Uskrsa. Uskrsni ponedjeljak je službeni praznik u gotovo svim europskim državama, u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Argentini, Čileu i u nekim državama Afrike i Srednje Amerike. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj postoji običaj da mladići ujutro probude djevojke, prskajući ih svetom vodom, posvećenom na Uskrs.

Kršćanska je tradicija da se na Uskrsni ponedjeljak posjećuje rodbinu i prijatelje, a mnogi i hodočaste u marijanska svetiška. Inače, tjedan od Uskrsa do iduće nedjelje naziva se bijeli tjedan, a naziv je dobio prema odjeći novokršetnika kakva se nosila u počecima Crkve. Uskrsno vrijeme traje još 50 dana, do blagdana Duhova.

Kultura

FOTO Svečano obilježene 45 godina Biblioteke Albatros

Objavljeno

na

Objavio/la

Jubilej 45. obljetnica Biblioteke Albatros obilježena je danas (četvrtak, 20.11.2025., početak u 19 sati) u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Uvodnu riječ imao je Stipe Bilić, voditelj izdavačke djelatnosti POU-a, koji je dao kratki pregled osnutka, djelovanja i izdavačke djelatnosti Biblioteke Albatros. Ravnateljica POU-a Anita Pišković prigodnim riječima pozdravila je posjetitelje te dodijelila zahvalnice utemeljiteljima i urednicima Biblioteke Albatros.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Biblioteka Albatros utemeljena je 1980. godine kako bi mladi i nepoznati pisci dobili prilikupredstaviti svoja književna ostvarenja široj čitalačkoj publici. Biblioteka Albatros trebala je objediniti mnoge sredine kroz književno stvaralaštvo , ali je na kraju ostala samo velikogorička i usprkos tome postala poznata diljem Hrvatske, a i šire.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Već prve godine 1980. tiskano je šest knjiga, koje su nekim autorima bile književni prvijenci, koji su kasnije obilježili hrvatsku književnost. Među njima treba istaknuti Zlatu Cundeković, Maju Gjerek i Renea Matoušeka, hrvatskog branitelja ubijenog u Vukovaru. Dvije autorice prvih izdanih knjiga Biblioteke Albatros su Zlata Cundeković i Jolanda Marija Pažanin.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Biblioteka Albatros je kroz svoju dosadašnju djelatnost objavila mnoge značajne knjige: Monografija Grada Velike Gorice, Povijest plemenite općine turopoljske Ivana Rožića, monografije likovnih umjetnika Dragutina Trumbetaša, kao i njegove romane, Mate Lovrića, Mladena Mikulina i drugih, kao i mnogobrojne slikovnice za najmlađe i knjige dobitnika Književne nagrade Albatros.

Do danas u Biblioteci Albatros izdane su 144 knjige: 44 zbirke pjesama, 43 romana, 23 djela publicistike, 16 monografija, 15 slikovnica i jedna zvučna knjiga. Pisana riječ ostaje vječni spomen na događaje i ljude stoga Biblioteka Albatros, koja je ostavila svoj trag kroz ovih 45 godina djelovanja, planira i u budućnosti dati prigodu piscima i istraživačima da njihovi radovi budu ukoričeni i dostupni svima.

Na kraju treba reći veliko hvala inicijatorima, osnivateljima, urednicima, grafičarima, ilustratorima, kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju i radu Biblioteke Albatros.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uz podsjećanje na početke Biblioteke Albatros u drugom dijelu večeri promovirane su i dvije knjige u izdanju Biblioteke Albatros o Novom Čiču: Novo Čiče – autor Đuro Mesić i KUD Čiče – Naših dvadeset godina. Uvod je prezentirala dr.sc. Petra Batelja Majić, a zatim su govorili Đuro Mesić i vlč. Marijan Prepeljanić.

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Glazbeni dio večeri odlično je otpjevala vokalna skupina starije životne dobi KUD-a Čiče. Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje uz piće i domaće kolače.

Galerija fotografija

 

 

Nastavite čitati

Kultura

Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…

Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…

Objavljeno

na

Objavio/la

Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.

Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.

Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.

– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.

– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.

Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.

Nastavite čitati

Kultura

Film „260 DANA“ u goričkom kinu: Istinita priča o Domovinskom ratu na velikom platnu

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine, a prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji.

Objavljeno

na

Nakon svjetske premijere u Osijeku i projekcija u gradovima diljem Hrvatske, na platno Kina Gorica stigao je jedan od najočekivanijih filmova godine – „260 DANA“.

Prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji, a koji su u potpunosti ispunili dvoranu Gorica, potvrđujući veliki interes za ovaj jedinstveni filmski projekt.

Nakon goričke premijere, film koji na svjetski referentan način progovara o Domovinskom ratu, jednom od najvažnijih dijelova hrvatske povijesti, moći će se pogledati i u Kinu Gorica od 21. do 25. studenoga.

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine. Prikazuje život desetogodišnjeg Marijana i njegove obitelji čiji miran i idiličan život iznenada razara Domovinski rat. Sukob pustoši mali grad Dalj, a obitelj doživljava izdaju svojih najbližih prijatelja i susjeda. Nakon 260 dana zatočeništva i nezamislivog nasilja, odlučuju se na hrabre poteze kako bi izborili slobodu, stavljajući na kušnju vlastitu hrabrost i izdržljivost.

Godinama kasnije, u Marijanovu trgovinu ulazi čovjek koji u njemu ponovno budi bolne uspomene koje je želio zaboraviti, prisiljavajući ga da ih proživi iznova. Unatoč golemim životnim patnjama, Marijan nastavlja živjeti u duhu oprosta, tražeći pozitivno u budućnosti, umjesto da se vraća u prošlost.

Film je sniman u Hrvatskoj, dok je postprodukcija realizirana u Hollywoodu. Uz Oskarovku Anne Dudley, koja potpisuje naslovnu glazbu, i Oskarovca Barryja Morrowa kao supervizora scenarija, redatelj je Jakov Sedlar. U filmu nastupaju i holivudske zvijezde Tim Roth, Armand Assante i Angela Molina.

————————————————————

Projekcije u Kinu Gorica:

  • 21.11.2025. u 20:30
  • 22.11.2025. u 20:00
  • 23.11.2025. u 20:00
  • 24.11.2025. u 20:00
  • 25.11.2025. u 20:30

Ulaznice su dostupne OVDJE.

Nastavite čitati

Kultura

ZADNJI Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni – sjećanje na kvart Galženicu na prodaji?

Objavljeno

na

Ovog petka u Galeriji Galženica od 19 sati očekuje nas zatvaranje izložbe „Galženica: Urbana utopija na periferiji“ koje će obilježiti zadnji Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni, a posjetitelje očekuje i jedan happening Ivana Gundića.

-To je outsourcing rad koji se bavi pitanjem sjećanja, odnosno može li umjetnički rad postati roba, predmet trgovine. Pa tako jedno sjećanje na kvart Galženicu, autor nudi publici na kupovinu. To sjećanje nije njegovo, ono je posredovano, a vlasnik sjećanja je naš Velikogoričanin, filozof, pjesnik, pisac – Zlatko Majsec. Naime, Majsec i autor Gundić ranije ove godine potpisali su jedan ugovor o suradnji u svrhu stvaranja ovog zajedničkog rada – najavila je Ana Katulić iz Štoos teatra.

Na kraju večeri za dobru atmosferu pobrinut će se DJ Coco Schliff.

Nastavite čitati

Kultura

45 godina Biblioteke Albatros – u četvrtak promocija knjiga o Novom Čiču

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

Biblioteka Albatros obilježava 45 godina djelovanja četvrtkom, 20. studenog u 19 sati, u Gradskoj vijećnici. Povodom obljetnice održat će se tribina i promocija dviju knjiga posvećenih Novom Čiču, a događaj će podsjetiti na dugogodišnji doprinos Biblioteke Albatros lokalnoj književnoj sceni.

Od svog osnutka, Biblioteka Albatros fokusirala se na promociju nepoznatih i domaćih autora te na objavljivanje djela koja obrađuju lokalnu tematiku.

Tijekom godina, iz nje je proizašla i Književna nagrada Albatros, koja dodatno potvrđuje njezinu važnost u kulturnom životu Velike Gorice i Turopolja.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno