Kultura

Što nam znači Uskrsni ponedjeljak

Dan nakon Uskrsa katolički vjernici spominju se puta uskrslog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek kasnije prepoznali, a do 19. stoljeća proslava je trajala cijeli tjedan, koji se u katoličkoj crkvi naziva “bijeli tjedan”

Objavljeno

prije 6 godina

22. travnja 2019.

Objavio/la

Matej Ceković

Čisto svjetovno gledajući, Ukrsni ponedjeljak omiljen iz jednostavnog razloga što je – neradni dan. Odmor nakon blagdana, ali i prije povratka na posao, u doduše skraćeni tjedan, što Uskrnom ponedjeljku donosi dodatnu ljepotu… Međutim, i vjerski gledno Uskrsni ponedjeljak je važan. Dan kad se vjernici spominju puta uskrslog Isusa za Emaus. s dvojicom učenika, koji su ga prepoznali tek naknadno kada je lomio kruh. Priča o danu koji simbolizira svaki trenutak kad je Bog blizu vjernika, kad hoda uz njega, ide ovako…

“Isusovi učenici teško su podnijeli Isusovu muku i smrt. Mnogi su bili neutješni i uplašeni, nisu razumijeli što se dogodilo. Mnogi su se iz Jeruzalema vratili u svoja mjesta. Tako su se i dva Isusova učenika vraćala u Emaus.
Evanđelist Luka piše, da je Emaus udaljen 60 stadija od Jeruzalema. To je oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema. [1] Putem su raspravljali o događajima u Jeruzalemu. Jedan od ta dva učenika zvao se Kleofa, a drugom nije poznato ime. Dok su razgovarali pridružio im se Isus, no oni ga nisu prepoznali. Isus ih je upitao o čemu razgovaraju i zašto su žalosni. Znao je što ih muči, ovim pitanjem pozvao ih je, da se izjadaju. Kleofa odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana? (Lk 24,18)”. Nato su ispričali, kako je prorok imenom Isus poučavao narod, imali su od njega velika očekivanja, ali je osuđen na smrt, razapet i umro. Zbunilo ih je što su neke žene, našle prazan grob i anđeli im rekoše, da je Isus živ. Isus im odgovori: “O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili! Nije li trebao da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu? (Lk 24, 25-26)”.

Tada im je Isus detaljno opisao, što su sve proroci navijestili, da će se dogoditi s Njim. Učenici su rado pamtili pozitivna proroštva, a izbjegavali su proroštva o Isusovoj muci i smrti. Smetalo im je, što je Isus umro na križu. Nadali su se, da će Isus uspostaviti zemaljsko kraljevstvo i osloboditi Židove od rimskih okupatora. [2] Isus je navijestio Božje kraljevstvo umjesto zemaljskog. Preko proročanstva, pokazao je da je uistinu obećani Mesija. Dok su pričali, Isus i dva učenika došli su do Emausa. Isus je želio otići, ali su ga molil da ostane s njima, jer večer je i uskoro će noć. I dalje nisu znali da je to Isus.

Zajedno su sjeli za stol. Isus je uzeo kruh, izrekao blagoslov, razlomio kruh i pružio im. Tada su ga prepoznali, a Isus im iščeznu s očiju. Jedan drugome rekoše: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putom govorio, dok nam je otkrivao Pisma? (LK 24,32)”. Odmah su se vratili u Jeruzalem i potražili apostole. Apostoli su već znali, da je Isus uskrsnuo, već se ukazao pobožnim ženama i sv. Petru. Kleofa i drugi učenik ispričali su apostolima, kako im se Isus pridružio na putu u Emaus, kako im je tumačio sv. Pismo, kako su ga prepoznali u lomljenju kruha i kako je iznenada nestao.”

Nekada su uskrsne proslave trajale tjedan dana, ali se u 19. stoljeću skratilo na jedan dan poslije Uskrsa. Uskrsni ponedjeljak je službeni praznik u gotovo svim europskim državama, u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Argentini, Čileu i u nekim državama Afrike i Srednje Amerike. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj postoji običaj da mladići ujutro probude djevojke, prskajući ih svetom vodom, posvećenom na Uskrs.

Kršćanska je tradicija da se na Uskrsni ponedjeljak posjećuje rodbinu i prijatelje, a mnogi i hodočaste u marijanska svetiška. Inače, tjedan od Uskrsa do iduće nedjelje naziva se bijeli tjedan, a naziv je dobio prema odjeći novokršetnika kakva se nosila u počecima Crkve. Uskrsno vrijeme traje još 50 dana, do blagdana Duhova.

Kultura

Mjesec hrvatske knjige posvećen knjižničarima – Gradska knjižnica priprema bogat program

Cilj je istaknuti važnost i ulogu knjižničara.

Objavljeno

prije 16 sati

10. listopada 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Dom J/pexels.com

Od 15. listopada do 15. studenog 2025. diljem Hrvatske održava se tradicionalna manifestacija Mjesec hrvatske knjige, ove godine pod sloganom “Odabrali knjižničari”. Manifestacija je ove godine posvećena knjižničarima, stručnjacima koji čine srce svake knjižnice, a povodom toga Gradska knjižnica Velika Gorica pripremila je bogat program na svim lokacijama.

Manifestacija želi podsjetiti javnost na često nevidljiv, ali iznimno važan rad knjižničara te potaknuti promišljanje o ulozi humanističkih vrijednosti u vremenu koje sve snažnije oblikuju digitalne tehnologije.

U Velikoj Gorici, Gradska knjižnica priprema niz programa i aktivnosti za sve uzraste, od najmlađih do starijih čitatelja. Svi detalji dostupni su ovdje.

Nastavite čitati

Kultura

“Nevidljive jednakosti” u Galženici! Studenti VERN-a otvorili jesenski Štoos u kvartu

Sedam mladih autora predstavilo svoje radove o temi rada i radništva.

Objavljeno

prije 4 dana

7. listopada 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Ana Vuko

Jesenski ciklus programa Štoos u kvartu započeo je u petak, 3. listopada, u Galženici izložbom “Nevidljive jednakosti”. U suradnji Štoos teatra, Sveučilišta Vern i Gradske knjižnice Velika Gorica predstavljeno je sedam studentskih radova koji se bave temom rada i radništva. Izložba ostaje otvorena do 15. listopada 2025. u prostoru Knjižnice Galženica.

Autori radova su studenti preddiplomskog studija transmedijske dramaturgije s Vern-a, koji su svatko na svoj način pristupili pitanju što danas znači raditi i stvarati u fizičkom, virtualnom i duhovnom svijetu.

Foto: Ana Vuko

“Studentski radovi odražavaju poglede na različita poimanjima rada u teoriji i praksi fizičkog, virtualnog i duhovnog svijeta. Razmatrao se odnos čovjeka i stroja, novi trend zamjene ljudskog inovativnog i umnog rada mogućnostima umjetne inteligencije, uz pitanje što je to kvalitetan rad i kojim parametrima se može izmjeriti ljudski trud”, pojasnila je Mentorica Martina Granić.

U izlogu knjižnice posjetitelji mogu vidjeti razne radove koji otvaraju širok raspon tema, od osobnih priča do promišljanja o suvremenom radnom okruženju. Uz to, iz Štoos teatara najavljuju jedno posebno gostovanje krajem mjeseca.

“Krajem listopada, točnije od 26. do 28. 10. u našem će gradu boraviti umjetnici iz Francuske koji će tri dana živjeti u javnom prostoru grada. Riječ je o međunarodnoj suradnji između Francuske, Hrvatske i Bugarske, te prvi ovakav projekt u našem gradu, a sam program dio je i Dana Europske baštine Ministarstva kulture”, rekla je Ana Katulić.

Nastavite čitati

Kultura

“Urbana utopija na periferiji” – Izložba koja otkriva kako je naselje iz kukuruzišta izraslo u urbani simbol grada

Izložba donosi priču o razvoju Galženice, nekadašnjeg kukuruzišta koje se sedamdesetih godina pretvorilo u plansko radničko naselje.

Objavljeno

prije 2 tjedna

29. rujna 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U petak, 3. listopada 2025. u 19 sati, u Galeriji Galženica otvara se izložba “Galženica: urbana utopija na periferiji”. Povodom 50 godina od početka izgradnje naselja Galženica III i 45 godina rada Doma kulture Galženica, kustosica Antonia Vodanović predstavit će interdisciplinarni projekt koji povezuje povijest arhitekture, medijsku reprezentaciju i osobna sjećanja stanovnika. Izložba će biti otvorena do 21. studenoga.

Izložba donosi priču o razvoju Galženice, nekadašnjeg kukuruzišta koje se sedamdesetih godina pretvorilo u plansko radničko naselje. Kroz arhivske materijale, novinske članke, fotografije i umjetničke radove, posjetitelji će vidjeti kako je iz jednog poljoprivrednog kraja izrastao urbani prostor osmišljen “po mjeri čovjeka”.

Autorica izložbe i voditeljica istraživanja je viša kustosica Antonia Vodanović, a u stvaranju projekta sudjelovali su povjesničari umjetnosti, studenti etnologije i kulturne antropologije te suvremeni umjetnici. Dizajn postava potpisuje Nikola Križanac.

Izložba je podijeljena u dvije cjeline. Gornja etaža fokusira se na medijsku sliku Galženice kroz novinske članke, oglase, karikature i dokumentarne fotografije, dok donji dio posjetiteljima približava osobne priče arhitekata, urbanista i stanovnika. Preko 200 arhivskih članaka i brojni vizualni materijali prikazuju kako se u javnosti oblikovala slika o naselju i njegovim ljudima.

U sklopu izložbe bit će predstavljeni i novi radovi mladih umjetnika, fotografska serija “Kamen temeljac” Ivana Buvinića te konceptualni rad “Outsourcing” Ivana Gundića u suradnji sa Zlatkom Majsecom. Izložba uključuje i videodokumentaciju kolektivnog performansa Božene Končić Badurine iz 2013. godine te dokumentarne fotografije Renata Glogovčana iz 2003.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Europsko prvenstvo mažoretkinja i 9.Mediteranski kup u znaku PK Barbara i Mažoretkinja Dubrovčan

Objavljeno

prije 2 tjedna

29. rujna 2025.

Objavio/la

David Jolić

Otvoreno Europsko prvenstvo mažoretkinja i 9.Mediteranski kup u organizaciji Europske asocijacije mažoret timova (EMTA), Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Turističke zajednice Grada Novigrada-Cittanove održano je u Istri (Novigrad-Cittanova, 25.-28.09.2025.godine), u Gradskoj sportskoj dvorani.