Velikogoričani Marcela Marković Halkić i njezin otac Dragutin Marković našli su se u središtu pozornosti zahvaljujući projektu “Startaj Hrvatska”. Njihov obiteljski brend Choco, koji spaja domaće bučine sjemenke i vrhunsku čokoladu, predstavljen je u četvrtoj epizodi nove sezone popularnog poduzetničkog projekta. Njihove proizvode uskoro ćete moći kupiti i na policama Spar trgovina diljem zemlje.

Priča o Choco brendu počela je u Velikoj Gorici, u obitelji koja čokoladu njeguje kroz tri generacije. Marcela, danas pokretačka snaga projekta, kaže da je čokolada za nju oduvijek bila više od slatkiša. “To je miris djetinjstva, nedjelje i topline. U našoj se obitelji čokolada oduvijek dijelila oko stola, a sada od nje i živimo”, ističe Marcela.

Ideja za spoj čokolade i bučinih sjemenki pojavila se nakon jednog putovanja kada su Marcela i njezin otac otkrili sličan proizvod. Vratili su se kući odlučni da naprave svoju verziju, koristeći bučine sjemenke s domaćih OPG-ova. “Kupili smo prve koštice, počeli ih čokoladirati i malo po malo došli do savršene kombinacije”, prisjeća se Dragutin.

Projekt Startaj Hrvatska otvorio je Markovićima priliku da svoj proizvod predstave široj publici i plasiraju ga u trgovine. “Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije”, zaključuje Marcela.

Prema analizi Financijske agencije (FINA) o poslovanju poduzetnika u 2024. godini, deset najvećih hrvatskih gradova ostvarilo je više od polovice ukupnih gospodarskih pokazatelja u zemlji. Među njima je i Velika Gorica, piše Gradonačelnik.hr.

Podaci pokazuju da su poduzetnici iz deset najvećih gradova imali 51,2% udjela u ukupnom broju poduzetnika, 55% u broju zaposlenih, te su ostvarili čak 65,6% ukupnih prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj. Ti gradovi zabilježili su i 66,5% ukupne dobiti te 62,4% ukupnog gubitka.

Najveći doprinos hrvatskom gospodarstvu, očekivano, dolazi iz Zagreba, čije su tvrtke u 2024. godini ostvarile 83,9 milijardi eura prihoda, što čini 75,4% svih prihoda poduzetnika iz spomenutih deset gradova. Slijede Split s 5,4 milijarde eura (4,9%) i Rijeka s 4,4 milijarde eura (4,0%).

U kontekstu Velike Gorice, grad se nalazi u krugu gospodarski najaktivnijih sredina u Hrvatskoj. FINA posebno ističe doprinos tvrtke LIDL Hrvatska, čije je poslovanje imalo značajan utjecaj na pozitivne rezultate.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 3,6 % više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na rujan, cijene su u prosjeku porasle za 0,5 %. Time se godišnja inflacija lagano usporila nakon rujanskog ubrzanja, kada je iznosila 4,1 %.

Kako prenosi Poslovni.hr, u prvim mjesecima ove godine inflacija je oscilirala, od 4 % u siječnju do 3,2 % u ožujku i travnju. Nakon toga ponovno je počela rasti, dosegnuvši vrhunac u srpnju i kolovozu s 4,1 %. Rujan je donio blago ubrzanje, a listopad sada prvi put nakon nekoliko mjeseci pokazuje vidljivije usporavanje.

Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast cijena zabilježen je kod usluga, koje su poskupjele 6,4 %. Slijedi skupina hrane, pića i duhana s rastom od 4,4 %, dok su energenti porasli 3,9 %. Jedini pad bilježe industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, čije su cijene niže za 0,2 % u odnosu na prošlu godinu. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s rujnom, najviše su porasle cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (+1,9 %) i energenata (+0,8 %). S druge strane, hrana, piće i duhan u prosjeku su pojeftinili 0,2 %, a cijene usluga pale su 0,1 %.

Prema prvim podacima Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 4 %. Iako se rast cijena lagano usporio, Hrvatska i dalje ima jednu od najviših inflacija u eurozoni. Višu imaju samo Estonija i Latvija. Unatoč padu tempa rasta cijena, podaci pokazuju da pritisci na troškove života i dalje traju, ponajviše kroz rast cijena usluga i energenata. Kako će se ti trendovi kretati do kraja godine, pokazat će objava detaljnih podataka sredinom studenoga.

Kako doći do povoljnih zajmova i potpora za razvoj poslovanja, širenje investicija ili jačanje obrtnog kapitala – tema je informativne radionice koju će 13. studenoga 2025. u 10 sati u Poduzetničkom inkubatoru Velika Gorica organizirati Velikogorička razvojna agencija VEGORA u suradnji s HAMAG-BICRO-om.

Radionica pod nazivom “Aktualni zajmovi za poduzetnike – Pronađite idealan zajam za svoj poslovni rast” namijenjena je postojećim poduzetnicima, obrtnicima, ali i svima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog posla. Sudionici će imati priliku saznati koje su trenutno najpovoljnije opcije financiranja dostupne na tržištu te kako uspješno aplicirati za zajam.

Tijekom radionice bit će predstavljen detaljan pregled najnovijih zajmova i financijskih instrumenata, objašnjeni uvjeti i prednosti pojedinih programa te ponuđeni praktični savjeti koji mogu pomoći u pripremi i podnošenju prijava. Predviđen je i dio za pitanja, kako bi polaznici mogli razjasniti sve nedoumice vezane uz dostupne programe i procedure.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, no broj mjesta je ograničen, stoga se zainteresirani pozivaju da se prijave na vrijeme putem linka.

Ukupna financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj na kraju lipnja ove godine iznosila je 112 milijardi eura, što je gotovo 10 milijardi eura ili 9,7 % više nego u istom razdoblju prošle godine, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u svom novom Statističkom priopćenju o financijskim računima.

U usporedbi s krajem prvog tromjesečja, vrijednost financijske imovine porasla je za 2,65 milijardi eura, odnosno 2,4 %, prenosi Poslovni.hr. Najveći doprinos rastu, navodi HNB, imao je porast depozita, najvažnije stavke imovine kućanstava, koji su se povećali za 1,2 milijarde eura, na ukupno 47,45 milijardi eura.

S druge strane, financijske obveze kućanstava krajem lipnja dosegnule su gotovo 30 milijardi eura, što predstavlja rast od 1,2 milijarde eura ili 4,3 % u odnosu na ožujak. Najveći dio tih obveza odnosi se na kredite, čiji iznos sada iznosi 27,8 milijardi eura. Kombinacija rasta imovine i duga rezultirala je povećanjem financijske neto vrijednosti kućanstava na 82,2 milijarde eura, što je 1,8 % više nego na kraju prvog tromjesečja ove godine.

Kad je riječ o širem gospodarskom okviru, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva u cjelini krajem lipnja iznosila je 488 milijardi eura, dok su financijske obveze dosegnule 518 milijardi eura. To predstavlja rast i imovine i obveza u odnosu na prethodno tromjesečje, za 7,1 odnosno 8 milijardi eura, te na godišnjoj razini za 21,1 odnosno 26,2 milijarde eura.

U odnosu na BDP, podaci pokazuju nastavak trenda smanjenja omjera imovine i obveza prema veličini gospodarstva. Financijska imovina krajem drugog tromjesečja iznosila je 550 % BDP-a, dok su se obveze kretale na razini od 585 % BDP-a, što je manje nego godinu ranije. HNB taj pad pripisuje bržem rastu BDP-a u odnosu na rast imovine i duga.