Povežite se s nama

HOTNEWS

Sretno vam Valentinovo uz romantičnu abcedu!

Objavljeno

na

Iako kažu da bi Valentinovo trebalo biti svaki dan, upravo na ovaj današnji, diljem svijeta se obilježava stari običaj uvažavanja voljenih osoba, bilo poklonom ili lijepom gestom, kako bi pokazali koliko su nam važne. Iako su ljudi i prije na druge načine iskazivali naklonost ili simpatiju, s tradicijom veličanja ljubavi na određeni dan počeli su Rimljani za vrijeme cara Klaudija II. Naime, car je bio uvjeren da će žene mladim vojnicima odvraćati pažnju u surovim ratnim pohodima pa je – zabranio ženidbu i zaruke. Kako svako doba ima svog heroja, onaj emotivni bio je svećenik Valentin. Kriomice je vjenčao vojnike unatoč crkvenoj zabrani. Car ga je strpao u tamnicu i dao mu odrubiti glavu na današnji dan, 14. veljače. Narod je Valentina proglasio svecem pa tako danas i mi u modernom vremenu slavimo Valentinovo – Dan zaljubljenih.

Samo za čitatelje cityportala donosimo zanimljivu romantičnu abecedu. Uživajte u čitanju i sretno vam Valentinovo!

Američki filmovi – Pazi ovo! Ashton Kutcher, Jude Law i Matthew McConaughey u paru s recimo Kate Hudson, Jennifer Aniston ili Sandrom Bullock – romantika na najjače uz provjerenu Hollywoodsku ekipu, uz koju će većina žena cviliti kao kod puknuća skočnog ligamenta. A i muški gledatelji mogli bi posegnuti za maramicama – od muke!
Bol. Ljubav je bol, kaže pjesma.Tko nije ranjen nemilosrdnom odbijenicom, ili frazom : „Gle, super si cura, ali ja sam fakat ono mrcina koja voli letit’ fri lajk a brd“ – ne zna da je ljubavna bol gora od tifusa i gube skupa. Ona ide do srčanog zaliska i tamo glumi gazdu…A Valentinovo postaje Bezdušni dan, Dan žalosti na zapadnoj hemisferi i pomrčina Plutona. Pardon, Venere!
Cvijeće. Udahni – izdahni biljka. Da nema Valentinova bilo bi drač. Ali, pokloniti taj cvijet koji je stasao u plasteniku u optimalnim uvjetima…to je bolje od novih cipela, Diorovog parfema ili pretis-lonca! Žene – kad vam daju cvijet, mirišite ga bar 2 puta po 15 minuta (osim alergičarki). Jer.. sjetio se da volite ciklame.
Ć je 5. slovo hrvatske abecede. Nema niš’ romantično u njemu, a u abecedu ga je uveo Ljudevit Gaj. On je bio zateleban u Paulinu Krizmanić. Kažu, očarala ga je svojom ljepotom. I onda nije znao dal’ ga je očarala ili oćarala…
Čestitka. Kad ne možeš reći – napiši. Francuski vojvoda Karlo Orleanski pokrenuo je tradiciju izljeva ljubavi na papiru. „Već sam bolestan od ljubavi, moje nježno Valentinovo“, napisao je 1415. Godine. To je bila prva službena čestitka za Dan zaljubljenih, koju je napisao supruzi dok su ga u tamnici držali Englezi.
Dan zaljubljenih – 24 sata čiste ljubavi kola nam venama, dok nam tamburice sviraju pod uhom a u želucu osim finog pečenja – leptirići. Bolja polovica s vama se spaja u jedno, pa kao na čarobnom ćilimu letite u odaje gdje ćete davati imena djeci. I nemojte pretjerivati, četiri su čist’ dosta.
o Maračić Maki – 70-te bez Džoa bile bi prazne ko državna blagajna i mrzle ko faca Carle del Ponte. Dal se sjetiš nekad mene znali su i pioniri prije zakletve Titu, a da ne spominjemo čajanke i žurke na kojima su žene, na njegove ljubavne stihove, padale po podu ko tuča. Puf!
Đorđe Balašević – princ balada koji je u pjesmama porazio sve režime, i ljubav prema ženi tako lako, kao kranovođa digao na mjesto koje zaslužuje. Jer ima nešto čarobno u stihu „U razdeljak te ljubim“. Boli ga briga i za prhut i za masnu kosu. „Da su žene odlučivale o nekim stvarima, svet bi izgledao ljepše.“. I točka.
E vitamin. 40 mg dnevno žene, muškarci 60 mg na dan i eto ti formule za prirodni afrodizijak! Nema veze s Afrikom ali ima s dizanjem. Diže sve što se bori s gravitacijom a i dobar je za srce.
Fala – Fonetičari tvrde da nema izvorne hrvatske riječi koja počinje ovim slovom. Sve koje vam sad prolaze glavom smo posudili iz latinskog, grčkog ili od Digića. No, iskonska kajkavština zakucala je tricu pjesmom Fala. To je dublje od hvala. Hvala je za dućan. Kad kupiš paštetu i prašak za iskuhavanje veša. Ali, Fala se piše velikim slovom. Fala za svaki pogled i smijeh.
Grudi. OK, maknite odmah sliku Nives Celzijus iz glave. Nije to samo ono što se meće u grudnjak. Ili ne stane u njega. Muško-ženske grudi mjesto su na kojem odmara glava, bistre misli i puni srce. Prirodni akumulator. Najvažniji patent, odmah iza kotača i parnog stroja…
Haljina – žene ju nose više od 200 godina, no taj biser modne industrije u moderno vrijeme kao da ima čavle. Ženu valjda prvi i zadnji put u haljini vidiš na vjenčanju. I eto je već u prvoj bračnoj noći u muškoj potkošulji, razbarušena i vadi iz ormara traperice s rupama, za sutra. Zaletite se žene češće u haljetak. Da noge vide sunca…
Izgled. Ono što ti prvo upadne u oko. Netko će vidjeti klempave uši, grbav nos ili zalizanu kosu. Netko će najprije skužiti okserice i stopalo broj 46. Drugi će u mozak poslati sliku dekoltea, pločastih trbušnjaka ili oči boje Dinama. Trećima će biti svejedno. Jer su se već zatreskali…(izgled – vidiš prvo, ali ti nije na ljestvici prvo).
Jabuka. Od one koja ne pada daleko od stabla, poznatija je ona koja je visila s grane u rajskom vrtu. Ma molim vas, otkud je Eva znala da se Bog nije šalio kad je rekao: Jedi sve al jabuku ne? Pa možda je bila praprapra vegetarijanka! I još ju svi mrze jer je dala Adamu…
Krevet – sklepali su ga praljudi prije 10.000 godina. Bilo im je dosta išijasa, pokočenosti i naguljotina dok su radili na potomstvu. Siromašni egipćani bacili su se na palmino lišće u kutu spavaće, a prvi luftmadrac proizveden je 1980. godine. Vođenje ljubavi na zraku, oduvijek je bilo najzdravije!
Labud. Nećemo o sapunima i sredstvima za čišćenje…iako labud jest sinonim za čistoću. S ljubavne strane, labudovi su vjerni partneri. Ljube jednom u životu, ne zavode druge labudice, ne plivaju u mutnom, a svoje leglo (i labudicu) brane snažnim krilima.
LJ kao ljubav – love, Liebe, ljubezen. Sto jezika – ista priča. Pokretač svega i svih. Nema te injekcije da vam spraše a da vas ne pokosi. Do pete i niže. Amen.
Marihuana. Kao ime žene. Fora, ha? Pazi naslov: „Uhvaćen s marihuanom u krevetu!“ Bez brige, zabranit će zakonski da se ženska djeca nazovu tim imenom. Zašto marihuana? Jednostavno. I zbog ljubavi i marihuane poblesaviš…
Naočale – ili bolje reći mrena. Ili maska za varenje. Ne vidiš ti ni rođenu majku kad te ljubav opali. Mazne te u prsni koš i prepone, a imaš i simptome zaušnjaka. I treba ti jedna iz uha da dođeš k sebi. Najvjerojatnije tek pred oltarom…
Njemačka. Jedina romantika koja nam pada na pamet su Švabice. Plave i tjelesno savršeno isklesane. Germanske božice koje bi se našle na kalendarima auto-mehaničarskih radiona. Pa dok mijenjaš ulje il’ vadiš getribu pogledom tražiš utjehu na zidu. (Koji haiku…!)
Osjećaj. Infrastruktura našeg društvenog života. To je ono kad vam žena skuha hladetinu a vi biste ju najradije bacili kroz prozor (hladetinu, ne ženu!). Ili druga krajnost, kad recimo dođeš crknuta s posla a on je pospremio kuću, spremio djecu na spavanje, speglao veš prije toga i namastio ruke za masažu s happy endom…OK, zadrži misao na tom osjećaju!
Poljubac/pusa. Uz pretpostavku da niste maločas uživali u ljekovitim svojstvima češnjaka i da ste provozali četkicu po zubima, poljubac može biti besplatan put u svemir, ono fiiijuuuu do Mjeseca i natrag, ili vožnja na ringišpilu (bez da vam je muka). Poljubac je lijek. I ide na doživotni recept.
Romantika. Za tebe je možda kad ti cura ima vezu u firmi koja postavlja jumbo plakate, pa osvane jedan na kojem piše da si ti TAJ. A ona voli heklanje pa joj ti pred kuću iskipaš šleper konca Tulipan ili Koral. Romantika je k’o pita. Svatko ju radi na svoj način.
Slovo. Da nema režija, poštar bi bio izumrla vrsta. Stavili bi možda dva tri u zoološki. Pa pismo mu poljubim, kad ste napisali pravo pravcato pismo a da nije reklamacija? Ono s markicom? Ništa, ha? Ajd napišite mu par slova da ne zaboravite pisati i da pošta ne propadne. Slovo na papiru nije mrtvo. Življe je od onog s tipkovnice…
Školjka. U onoj ušnoj ili toaletnoj nema neke romantike, ali morske školjke koje će vam izroniti vaš vrsni plivač, mogle bi rasplamsati romantiku. Neka pripazi na ježeve i meduze da ne završi na hitnoj.
Tata. Ubojica romantike. To je normalno, ne sekirajte se. U svakoj bajci je il’ zajedljivi čarobnjak il’ posesivni vuk . Zaboravio je da se i on vucarao po mračnim klupama, krao starcima auto iz garaže i pipao kolegice u srednjoj. I vi ćete s godinama biti njegov klon, a u međuvremenu pazite da vas ne uhvati u neobranom grožđu.
Udaja. Super romantični čin do trenutka kad treba platit salu za svadbe, cvjećara, vjenčanicu i bend. Onda ti sjećanje na razdraganu rodbinu, fine kolače, prvi ples i podvezicu počinje blijediti. Sva sreća da postoje fotografi.
Volim te. Jedini glagol u ovom tekstu. Jer on to zaslužuje!
Zagrljaj. Moćan kao „Volim te“ ali ga osjetiš do kostiju.
Život – je maskenbal.

CityLIGHTS

Naš Lovro i ekipa razvalili u SAD-u: pokorili najveći hackathon i “usput” srušili Guinnessa

“Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Najveći hackathon na svijetu. Najjača konkurencija. Najbolji rezultat…i Guinnessov rekord.

U samo 36 sati razviti funkcionalan pametni sustav i pritom pobijediti konkurenciju iz cijelog svijeta? Upravo to uspjelo je timu studenata FER-a. „Svjetski, a naše“, izreka je koja uvelike opisuje ove uspješne mladiće, među kojima se krije i jedno dobro poznato ime iz našeg kraja.

Možda smo već i navikli na priče o talentima iz naše „male“ Hrvatske, ali ovakvi uspjesi uvijek nas iznova učine ponosnima. Tako možemo s veseljem predstaviti tim mladića koji su svoje znanje i doprinos dokazali pred vrhunskom međunarodnom konkurencijom.

Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu osvojili su prvo mjesto u Smart Home kategoriji na međunarodnom hardware hackathonu StarkHacks. Riječ je o najvećem studentskom hardware hackathonu na svijetu, održanom na Purdue Universityju u SAD-u pri čemu su još oborili i Guinnessov rekord!

StarkHacks, Purdue University, SAD, 36 sati, stotine sudionika i hrpa ideja – ali samo jedan pobjednički tim

Natjecanje je okupilo više od 750 sudionika u više od 150 timova, uz podršku svjetski poznatih tehnoloških kompanija poput AMD-a, Forda, Tesle, Qualcomma i drugih. U jakoj međunarodnoj konkurenciji sudjelovali su studenti s prestižnih američkih i europskih sveučilišta poput EPFL-a, King’s College Londona i Politecnico di Milano – konkurencija je bila sve samo ne lagana.

Hardware hackathoni su intenzivna natjecanja na kojima timovi u vrlo kratkom roku, najčešće unutar 24 do 48 sati, osmišljavaju i izrađuju funkcionalna tehnološka rješenja, kombinirajući programiranje, elektroniku i inovativne ideje.

StarkHacks, koji se održava na američkom Purdue Universityju, slovi za najveći studentski hardware hackathon na svijetu, a sudionicima pruža priliku da svoje znanje testiraju u stvarnim uvjetima i pred stručnjacima iz industrije.

Tim koji je pobijedio i rješenje koje je napravilo razliku

FER-ov pobjednički tim činili su Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić – a ovaj veliki uspjeh ima i lokalni pečat jer je Lovro naše dobro poznato lice iz Lazine Čičke.

U samo 36 sati osmislili su i razvili pametni sustav za praćenje pasa unutar doma. Riječ je o rješenju koje vlasnicima omogućuje da u svakom trenutku prate gdje se njihov ljubimac nalazi i kako se ponaša, ali i da kroz vrijeme dobiju uvid u njegove navike – poput kretanja ili hranjenja. Sve se prati i kontrolira putem jednostavne mobilne aplikacije.

Iza naizgled jednostavne ideje krije se ozbiljna tehnologija: sustav prepoznaje pokrete životinje, povezuje se s uređajima u domu i funkcionira kao potpuno zaokružen proizvod.

U praksi, ovakvo rješenje može pomoći vlasnicima da na vrijeme primijete promjene u ponašanju ljubimca, bolje prate njegovo zdravlje i lakše se brinu o njemu iz dana u dan.

Ovaj uspjeh još jednom potvrđuje da studenti FER-a svojim znanjem i inovativnošću bez problema konkuriraju najboljim studentskim timovima na svijetu, a pritom rušeći Guinnessove rekorde.

Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice

Svoje iskustvo i dojmove s natjecanja podijelili su članovi tima: „Svima nam je ovo bio prvi put da sudjelujemo na tako velikom hackathonu i natječemo se sa studentima iz SAD-a i drugih vodećih svjetskih sveučilišta. Posebno iskustvo bilo je to što su među sponzorima bile neke od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija, pa nam je već sama prilika da razgovaramo s inženjerima iz tih tvrtki bila nešto što se ne doživljava svaki dan. Tijekom cijelog natjecanja na stolu smo imali hrvatsku zastavu i nosili FER majice, tako da smo se među timovima dosta isticali, a posebno nam je drago što smo i fakultet i Hrvatsku mogli predstaviti u najboljem mogućem svjetlu.“

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mrkonjić poručuje: ‘Dosadašnja stabla su bila lošeg habitusa i sušila se’

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici započeli su radovi na obnovi drvoreda, pri čemu se uklanjaju stari panjevi i sade nova stabla s naglaskom na zamjenu dotrajalih vrsta.

Radovi su uslijedili nakon uklanjanja stabala koja su bila u lošem stanju, a na prostoru nasuprot doma zdravlja već su posađene nove sadnice koje će dopuniti postojeći drvored.

Dubravko Katulić, Pročelnik za komunalne djelatnosti i promet,  istaknuo je kako je riječ o nastavku sustavnog uređenja grada: “U sklopu uređenja našeg grada, krenuli smo sa sadnjom stabala. U ulici Matice Hrvatska smo posadili 28 javora. Danas je na red došlo da obnovimo i postojeće robinije, odnosno obični bagrem smo maknuli jer smo imali dosta velikih primjedbi od strane stanara da loše izgledaju. Naravno, to smo primijetili i mi te smo ih zamijenili magnolijama.”

Razlog odabira novih vrsta dodatno je pojasnio Tomislav Krešimir Hubak iz zaštite okoliša: „Magnolija je izabrana vrsta zato što je ona jako dekorativna, ona je vazdazelena vrsta. Kroz cijelu godinu ima lišće koje je efektno te tvori prekrasne bijele cvjetove. Vjerujem će ove magnolije dodatno uljepšati ovaj prostor na ovome trgu.“ Također je odgovorio i na pitanja građana o vremenu sadnje: „Htio bih samo naglasiti da mi sadimo sadnice koje su kontinuirane, znači nisu golog korijena i one se kao takve mogu saditi kroz veliki period godine. Imamo sustavno zalijevanje naših novih sadnica koje posadimo i one će biti redovito navodnjavane u periodu koji nam predstoji.“

Iz VG Komunalca najavljuju i dodatne zahvate kako bi se osigurali bolji uvjeti za rast novih stabala. Arijana Mrkonjić, voditeljica održavanja javnih zelenih površina, rekla je: „Kroz par dana proširit ćemo ove kock tako da naša nova stabla dobiju malo više prostora i bolje uvjete za rast. Nadamo se da će ove magnolije dovoljno stasati da daju puno veći i bolji hlad od robinija koje su bile dosta lošeg habitusa. Dosta su pobolijevale, sušile se. Tako da mislim da je ovo jedan pozitivan korak u obnovi i daljem uređenju i oplemenjivanju naših trgova i prostora u Gorici biljem.“

Ovi radovi dio su šireg ciklusa ulaganja u zelene površine u gradu, koji se provodi kroz kontinuirane akcije sadnje i obnove drvoreda.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Krijes kao spas od hladnoće: završeno 34. Turopoljsko Jurjevo

Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Iznenadni pad temperature pred samo paljenje krijesa obilježio je ovogodišnje Turopoljsko Jurjevo, no upravo je vatra na kraju postala ono što je nekad i simbolizirala – izvor topline, okupljanja i zajedništva.

Program je započeo u toplom, gotovo ljetnom ozračju. Sunce je grijalo, a brojni građani stigli su u kratkim rukavima, ne sluteći koliko će se brzo vrijeme promijeniti. Kako se bližila večer, temperatura je naglo pala, a vjetar je dodatno pojačao hladnoću. U trenutku kada je zazimilo, pažnja okupljenih spontano se okrenula prema središnjem događaju večeri – krijesu.

Njegovo paljenje ove je godine imalo gotovo simboličnu težinu. Dok su se plamenovi dizali, toplina se širila među okupljenima, a hladnoća je, barem nakratko, postala sporedna. Upravo tako, kroz vatru, oživjela je i stara svrha ovog običaja.

Narodni običaji i simbolika Jurjeva

Na to je podsjetila i moderatorica programa Ana Katulić, prizivajući duh tradicije riječima: “Prešel je, prešel, pisani Vuzem. Došel je, došel, Jura zeleni. Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni”. Jurjevo se u narodu oduvijek smatralo pravim početkom proljeća, vremenom buđenja prirode i početkom nove gospodarske godine. Nekada su se na ovaj dan palili veliki krijesovi, obilazile kuće, a mladići su se nadmetali u preskakanju vatre kako bi se iskazali pred djevojkama. Oko krijesa se pjevalo i plesalo sve dok se vatra ne bi ugasila, prizivajući plodnu i rodnu godinu. “Veli se, gdo ni letos na kresu, taj bu letos v lesu.”, dodala je Katulić, podsjećajući na staro vjerovanje koje je nekad imalo posebno značenje. Osim krijesa, važan dio običaja bio je i prvi izlazak stoke na pašu. Blago bi se kitilo vijencima, a pri povratku bi preskakalo mali krijes u dvorištu kako bi se zaštitilo ne bi „mleko zgubile ili da ne bi coprnica odnesla mleka“. Danas tradiciju paljenja krijesa čuvaju članovi Turopoljske udruge skauta „TuR“, koji i ove godine stoje iza organizacije tog središnjeg trenutka manifestacije.

Folklorni program kroz Turopolje i Hrvatsku

U ranijem dijelu programa publika je kroz pjesmu i ples prošla ne samo Turopoljem, već i drugim krajevima Hrvatske. Nastupili su članovi KUD-a Gradići, društva koje djeluje od 1979. godine i okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući plesačke, tamburaške i vokalne.

Na pozornicu su potom izašli i članovi KUD-a Stari grad Lukavec, čiji su najmlađi izveli vedru koreografiju ispunjenu tradicijskim motivima i dječjom razigranošću. Svoj napredak pokazali su i najmlađi iz KUD-a „Dučec“ iz Mraclina, koji su u proteklih godinu dana savladali osnove tambure i već izveli nekoliko pjesama pred publikom.

 Dugogodišnju tradiciju predstavio je i Ogranak Seljačke sloge Buševec, društvo koje više od stoljeća djeluje na očuvanju kulturne baštine, dok je Folklorni ansambl Turopolje još jednom potvrdio svoj status jednog od najnagrađivanijih ansambala u zemlji. Program je publiku odveo i prema jugu Hrvatske, kroz starogradske splitske plesove u kojima su se istaknuli elegantni koraci i prepoznatljivi ukrasi u kosi plesačica.

Okupljenima su se obratili i predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Župan Plemenite općine Turopoljske Juraj pl. Odrčić, obratio se građanima uz riječ dobrodošlice i objašnjenje zašto proljeće u Turopolju dolazi gotovo mjesec dana kasnije od onog kalendarskog: “Zato jer je u Turopolju ono isključivo vezano uz jednu vrlo bitnu biljku, a to je hrast koji u ovo doba kreće listati”.

Zatim je na pozornicu došao pozdraviti građane i predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Darko Bekić koji se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara i cijelog Gradskog vijeća zahvalio za izniman angažman u pripremi ovog „najljepšeg turopoljskog običaja“.

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec objasnio je kako „upravo Turopoljsko Jurjevo njeguje našu tradiciju, našu kulturnu baštinu, njeguje identitet našeg Turopolja i Velike Gorice“ i da na to moramo biti ponosni.

Na kraju večeri, dok su se ljudi i dalje držali bliže vatri nego što su možda planirali, postalo je jasno da je ovogodišnje Jurjevo, unatoč naglom zahlađenju, uspjelo prenijeti ono najvažnije – osjećaj zajedništva i snagu običaja koji i dalje živi.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Obnova drvoreda u Velikoj Gorici: krenulo uklanjanje panjeva i sadnja novih stabala

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nakon nedavnih akcija sadnje diljem grada, radovi na uređenju zelenih površina nastavljeni su i u Ulici Matice hrvatske, gdje je danas započelo uklanjanje starih panjeva kao priprema za sadnju novih stabala.

Riječ je o zahvatu koji slijedi nakon uklanjanja dotrajalih i potencijalno opasnih stabala, a već danas i sutra na prostoru nasuprot doma zdravlja bit će posađena nova stabla. Postojeći drvored srebrnolisnog javora pritom će biti nadopunjen s još dvije vrste.

Privremene izmjene na parkiralištu očekuju se upravo zbog uklanjanja panjeva. Dio parkirnih mjesta bit će nedostupan, a građanima se upućuje apel da prate postavljenu prometnu signalizaciju kako bi se radovi mogli odvijati bez zastoja i uz potrebnu razinu sigurnosti.

Niz akcija sadnje diljem Velike Gorice

Aktualni radovi dio su šireg kontinuiteta ulaganja u zelenu infrastrukturu. U proteklih mjesec dana obnovljen je drvored u Parku Plemenite općine Turopoljske, dok je u povodu Dana planeta Zemlje posađeno ukupno 40 stabala u dvorištima vrtića i škola.

Građani do informacija putem QR koda

Uz same hortikulturne zahvate, Grad Velika Gorica uvodi i nov način informiranja javnosti. Na lokacijama gdje se provode radovi postavljene su posebne informativne table. Jedna od njih nalazi se upravo u Ulici Matice hrvatske, a skeniranjem QR koda moguće je pristupiti službenoj gradskoj stranici s detaljima o zahvatima i planiranim aktivnostima.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Učenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’

Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.

Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.

Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.

Projekti, natjecanja i europski programi

Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“

Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.

Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora

Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“

@ekonomska_skola_vg

Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja

Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“

Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno