Povežite se s nama

HOTNEWS

Sretno vam Valentinovo uz romantičnu abcedu!

Objavljeno

na

Iako kažu da bi Valentinovo trebalo biti svaki dan, upravo na ovaj današnji, diljem svijeta se obilježava stari običaj uvažavanja voljenih osoba, bilo poklonom ili lijepom gestom, kako bi pokazali koliko su nam važne. Iako su ljudi i prije na druge načine iskazivali naklonost ili simpatiju, s tradicijom veličanja ljubavi na određeni dan počeli su Rimljani za vrijeme cara Klaudija II. Naime, car je bio uvjeren da će žene mladim vojnicima odvraćati pažnju u surovim ratnim pohodima pa je – zabranio ženidbu i zaruke. Kako svako doba ima svog heroja, onaj emotivni bio je svećenik Valentin. Kriomice je vjenčao vojnike unatoč crkvenoj zabrani. Car ga je strpao u tamnicu i dao mu odrubiti glavu na današnji dan, 14. veljače. Narod je Valentina proglasio svecem pa tako danas i mi u modernom vremenu slavimo Valentinovo – Dan zaljubljenih.

Samo za čitatelje cityportala donosimo zanimljivu romantičnu abecedu. Uživajte u čitanju i sretno vam Valentinovo!

Američki filmovi – Pazi ovo! Ashton Kutcher, Jude Law i Matthew McConaughey u paru s recimo Kate Hudson, Jennifer Aniston ili Sandrom Bullock – romantika na najjače uz provjerenu Hollywoodsku ekipu, uz koju će većina žena cviliti kao kod puknuća skočnog ligamenta. A i muški gledatelji mogli bi posegnuti za maramicama – od muke!
Bol. Ljubav je bol, kaže pjesma.Tko nije ranjen nemilosrdnom odbijenicom, ili frazom : „Gle, super si cura, ali ja sam fakat ono mrcina koja voli letit’ fri lajk a brd“ – ne zna da je ljubavna bol gora od tifusa i gube skupa. Ona ide do srčanog zaliska i tamo glumi gazdu…A Valentinovo postaje Bezdušni dan, Dan žalosti na zapadnoj hemisferi i pomrčina Plutona. Pardon, Venere!
Cvijeće. Udahni – izdahni biljka. Da nema Valentinova bilo bi drač. Ali, pokloniti taj cvijet koji je stasao u plasteniku u optimalnim uvjetima…to je bolje od novih cipela, Diorovog parfema ili pretis-lonca! Žene – kad vam daju cvijet, mirišite ga bar 2 puta po 15 minuta (osim alergičarki). Jer.. sjetio se da volite ciklame.
Ć je 5. slovo hrvatske abecede. Nema niš’ romantično u njemu, a u abecedu ga je uveo Ljudevit Gaj. On je bio zateleban u Paulinu Krizmanić. Kažu, očarala ga je svojom ljepotom. I onda nije znao dal’ ga je očarala ili oćarala…
Čestitka. Kad ne možeš reći – napiši. Francuski vojvoda Karlo Orleanski pokrenuo je tradiciju izljeva ljubavi na papiru. „Već sam bolestan od ljubavi, moje nježno Valentinovo“, napisao je 1415. Godine. To je bila prva službena čestitka za Dan zaljubljenih, koju je napisao supruzi dok su ga u tamnici držali Englezi.
Dan zaljubljenih – 24 sata čiste ljubavi kola nam venama, dok nam tamburice sviraju pod uhom a u želucu osim finog pečenja – leptirići. Bolja polovica s vama se spaja u jedno, pa kao na čarobnom ćilimu letite u odaje gdje ćete davati imena djeci. I nemojte pretjerivati, četiri su čist’ dosta.
o Maračić Maki – 70-te bez Džoa bile bi prazne ko državna blagajna i mrzle ko faca Carle del Ponte. Dal se sjetiš nekad mene znali su i pioniri prije zakletve Titu, a da ne spominjemo čajanke i žurke na kojima su žene, na njegove ljubavne stihove, padale po podu ko tuča. Puf!
Đorđe Balašević – princ balada koji je u pjesmama porazio sve režime, i ljubav prema ženi tako lako, kao kranovođa digao na mjesto koje zaslužuje. Jer ima nešto čarobno u stihu „U razdeljak te ljubim“. Boli ga briga i za prhut i za masnu kosu. „Da su žene odlučivale o nekim stvarima, svet bi izgledao ljepše.“. I točka.
E vitamin. 40 mg dnevno žene, muškarci 60 mg na dan i eto ti formule za prirodni afrodizijak! Nema veze s Afrikom ali ima s dizanjem. Diže sve što se bori s gravitacijom a i dobar je za srce.
Fala – Fonetičari tvrde da nema izvorne hrvatske riječi koja počinje ovim slovom. Sve koje vam sad prolaze glavom smo posudili iz latinskog, grčkog ili od Digića. No, iskonska kajkavština zakucala je tricu pjesmom Fala. To je dublje od hvala. Hvala je za dućan. Kad kupiš paštetu i prašak za iskuhavanje veša. Ali, Fala se piše velikim slovom. Fala za svaki pogled i smijeh.
Grudi. OK, maknite odmah sliku Nives Celzijus iz glave. Nije to samo ono što se meće u grudnjak. Ili ne stane u njega. Muško-ženske grudi mjesto su na kojem odmara glava, bistre misli i puni srce. Prirodni akumulator. Najvažniji patent, odmah iza kotača i parnog stroja…
Haljina – žene ju nose više od 200 godina, no taj biser modne industrije u moderno vrijeme kao da ima čavle. Ženu valjda prvi i zadnji put u haljini vidiš na vjenčanju. I eto je već u prvoj bračnoj noći u muškoj potkošulji, razbarušena i vadi iz ormara traperice s rupama, za sutra. Zaletite se žene češće u haljetak. Da noge vide sunca…
Izgled. Ono što ti prvo upadne u oko. Netko će vidjeti klempave uši, grbav nos ili zalizanu kosu. Netko će najprije skužiti okserice i stopalo broj 46. Drugi će u mozak poslati sliku dekoltea, pločastih trbušnjaka ili oči boje Dinama. Trećima će biti svejedno. Jer su se već zatreskali…(izgled – vidiš prvo, ali ti nije na ljestvici prvo).
Jabuka. Od one koja ne pada daleko od stabla, poznatija je ona koja je visila s grane u rajskom vrtu. Ma molim vas, otkud je Eva znala da se Bog nije šalio kad je rekao: Jedi sve al jabuku ne? Pa možda je bila praprapra vegetarijanka! I još ju svi mrze jer je dala Adamu…
Krevet – sklepali su ga praljudi prije 10.000 godina. Bilo im je dosta išijasa, pokočenosti i naguljotina dok su radili na potomstvu. Siromašni egipćani bacili su se na palmino lišće u kutu spavaće, a prvi luftmadrac proizveden je 1980. godine. Vođenje ljubavi na zraku, oduvijek je bilo najzdravije!
Labud. Nećemo o sapunima i sredstvima za čišćenje…iako labud jest sinonim za čistoću. S ljubavne strane, labudovi su vjerni partneri. Ljube jednom u životu, ne zavode druge labudice, ne plivaju u mutnom, a svoje leglo (i labudicu) brane snažnim krilima.
LJ kao ljubav – love, Liebe, ljubezen. Sto jezika – ista priča. Pokretač svega i svih. Nema te injekcije da vam spraše a da vas ne pokosi. Do pete i niže. Amen.
Marihuana. Kao ime žene. Fora, ha? Pazi naslov: „Uhvaćen s marihuanom u krevetu!“ Bez brige, zabranit će zakonski da se ženska djeca nazovu tim imenom. Zašto marihuana? Jednostavno. I zbog ljubavi i marihuane poblesaviš…
Naočale – ili bolje reći mrena. Ili maska za varenje. Ne vidiš ti ni rođenu majku kad te ljubav opali. Mazne te u prsni koš i prepone, a imaš i simptome zaušnjaka. I treba ti jedna iz uha da dođeš k sebi. Najvjerojatnije tek pred oltarom…
Njemačka. Jedina romantika koja nam pada na pamet su Švabice. Plave i tjelesno savršeno isklesane. Germanske božice koje bi se našle na kalendarima auto-mehaničarskih radiona. Pa dok mijenjaš ulje il’ vadiš getribu pogledom tražiš utjehu na zidu. (Koji haiku…!)
Osjećaj. Infrastruktura našeg društvenog života. To je ono kad vam žena skuha hladetinu a vi biste ju najradije bacili kroz prozor (hladetinu, ne ženu!). Ili druga krajnost, kad recimo dođeš crknuta s posla a on je pospremio kuću, spremio djecu na spavanje, speglao veš prije toga i namastio ruke za masažu s happy endom…OK, zadrži misao na tom osjećaju!
Poljubac/pusa. Uz pretpostavku da niste maločas uživali u ljekovitim svojstvima češnjaka i da ste provozali četkicu po zubima, poljubac može biti besplatan put u svemir, ono fiiijuuuu do Mjeseca i natrag, ili vožnja na ringišpilu (bez da vam je muka). Poljubac je lijek. I ide na doživotni recept.
Romantika. Za tebe je možda kad ti cura ima vezu u firmi koja postavlja jumbo plakate, pa osvane jedan na kojem piše da si ti TAJ. A ona voli heklanje pa joj ti pred kuću iskipaš šleper konca Tulipan ili Koral. Romantika je k’o pita. Svatko ju radi na svoj način.
Slovo. Da nema režija, poštar bi bio izumrla vrsta. Stavili bi možda dva tri u zoološki. Pa pismo mu poljubim, kad ste napisali pravo pravcato pismo a da nije reklamacija? Ono s markicom? Ništa, ha? Ajd napišite mu par slova da ne zaboravite pisati i da pošta ne propadne. Slovo na papiru nije mrtvo. Življe je od onog s tipkovnice…
Školjka. U onoj ušnoj ili toaletnoj nema neke romantike, ali morske školjke koje će vam izroniti vaš vrsni plivač, mogle bi rasplamsati romantiku. Neka pripazi na ježeve i meduze da ne završi na hitnoj.
Tata. Ubojica romantike. To je normalno, ne sekirajte se. U svakoj bajci je il’ zajedljivi čarobnjak il’ posesivni vuk . Zaboravio je da se i on vucarao po mračnim klupama, krao starcima auto iz garaže i pipao kolegice u srednjoj. I vi ćete s godinama biti njegov klon, a u međuvremenu pazite da vas ne uhvati u neobranom grožđu.
Udaja. Super romantični čin do trenutka kad treba platit salu za svadbe, cvjećara, vjenčanicu i bend. Onda ti sjećanje na razdraganu rodbinu, fine kolače, prvi ples i podvezicu počinje blijediti. Sva sreća da postoje fotografi.
Volim te. Jedini glagol u ovom tekstu. Jer on to zaslužuje!
Zagrljaj. Moćan kao „Volim te“ ali ga osjetiš do kostiju.
Život – je maskenbal.

HOTNEWS

ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej

Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.

Objavljeno

na

DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.  

  Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška. 

Foto: Zagrebačka županija

Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.  

  Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline. 

Foto: Zagrebačka županija

Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek. 

–  Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.  

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura. 

–  Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.  

Foto: Zagrebačka županija

Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak. 

  Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali  toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti. 

  Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Prije ekrana i interneta, ovako su se igrala djeca 80-ih i 90-ih

Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukas/pexels.com

Prije nego što su digitalni uređaji postali sastavni dio svakodnevice, dječja igra odvijala se na ulicama, u dvorištima i na školskim igralištima. Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre.

Generacije koje su odrastale tijekom 80-ih i 90-ih pamte vrijeme kada su se slobodno kretale kvartom, učile pravila igara od starijih i sate provodile vani, često sve do mraka. Te su igre bile jednostavne, ali učinkovite. Poticale su kretanje, razvijale koordinaciju, suradnju i maštu. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih igara iz tog razdoblja kojih se prisjeća 24sata. Nekih koje su gotovo zaboravljene, a nekih koje se i danas povremeno zaigraju.

1. Gumi-gumi

Gotovo nezaobilazna igra u školskim dvorištima, osobito među djevojčicama. Igrala se s elastičnom gumenom trakom, a težina je rasla kako se traka podizala, od gležnjeva do pazuha. Zahtijevala je spretnost, ritam i dobru kondiciju.

2. Graničar

Dinamična timska igra u kojoj su se igrači gađali loptom. Pogođeni bi ispali, a cilj je bio ostati posljednji u igri. Omiljena tijekom školskih odmora, poticala je refleks, brzinu i suradnju.

3. Školica

Za ovu igru bila je dovoljna kreda i malo slobodnog pločnika. Igrači su preskakali označena polja na jednoj nozi, nakon što bi kamenčić bacili u određeno polje. Vježbala je ravnotežu, preciznost i koncentraciju.

4. Care, care, gospodare

Igra u kojoj je jedan igrač birao zabranjenu boju, a ostali su pokušavali pogoditi koju. Pogodak je značio utrku prema caru, prvi koji ga dotakne preuzima njegovu ulogu.

5. Pokvareni telefon

Igra prenošenja poruke šaptom u krugu djece. Posljednji igrač glasno izgovori što je čuo, često nešto sasvim drugo od početne rečenice. Zanimljiv način za učenje o komunikaciji i slušanju.

6. Ledena baba

Jedan igrač bio je lovac koji je dodirom zaleđivao ostale, a prijatelji su ih mogli odlediti novim dodirom. Igra je poticala timski duh i razvijala brze reakcije.

7. Skrivača

Bezvremenska igra skrivanja i potrage. Jedan igrač broji, ostali se skrivaju. Cilj je pronaći sve igrače prije nego što oni stignu do baze. Osobito popularna u večernjim satima.

8. Lastik

Igra slična gumi-gumiju, ali s drukčijim uzorcima skakanja. Svaki pogrešan korak značio je kraj kruga. Tražila je preciznost, ritam i dobru memoriju pokreta.

9. Pikule

Igralo se na zemlji, s ciljem da se protivničke pikule izbace iz kružnog terena. Igra je zahtijevala preciznost i strategiju, a skupljanje pikula imalo je i kolekcionarsku vrijednost.

10. Crna kraljica 1, 2, 3

Jedan igrač stoji leđima okrenut ostalima i izgovara „Crna kraljica, jedan, dva, tri!”. Ostali se pokušavaju što više približiti, ali moraju se ukočiti čim se kraljica okrene. Tko prvi dotakne kraljicu, pobjeđuje.

11. Okoš-bokoš

Ritmična brojalica u kojoj se udaralo po šakama igrača dok se izgovarala pjesmica. Na koga brojalica završi, taj nastavlja s odbrojavanjem. Koristila se i kao način odlučivanja tko prvi ide u neku igru.

Generacije koje su odrasle uz ove igre ne pamte svoje djetinjstvo po obavijestima, nego po oguljenim koljenima, smijehu i beskrajnim ljetnim večerima. Možda su te igre jednostavne, ali su povezivale djecu i stvarala nezaboravne uspomene.

Nastavite čitati

HOTNEWS

NAJAVA – 3. Memorijalni turnir Stjepan Kovačić – Pero za mlađe pionire

Objavljeno

na

Objavio/la

Na buševskom Zvrniku ove subote, 21. lipnja s početkom u 10:00 sati, održat će se 3. Memorijalni turnir za mlađe pionire (U-13) u čast Stjepana Kovačića – Pere, čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u velikogoričkom nogometu, osobito kroz svoj dugogodišnji rad u Radniku i buševskom Poletu. Turnir je više od sportskog natjecanja – to je dan sjećanja na trenera i sportskog entuzijasta koji je posvetio život radu s mladim nogometašima i razvoju lokalnog nogometa.
Na turniru će nastupiti 11 momčadi raspoređenih u dvije skupine:
Grupa A: Sesvete, Pušća, Kralj Tomislav, Concordia, HNK Gorica i Stupnik,
Grupa B: Ban Jelačić, Sesvete II, Dugo Selo, Croatia Stuttgart i domaćin Polet.
Nakon razigravanja po skupinama, u polufinalu će se sastati prvoplasirani i drugoplasirani iz svake grupe. Slijedi utakmica za 3. mjesto, a veliko finale zakazano je za 19:00 sati.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Kroz Buševsku štruklijadu prošlo 4 tisuće štrukli! Traži se tanjur više, pomama i za gibanicama

Domaćice danas odlučile reći NE kuhanju ručka, veliki šator “dupkom” je pun, a štrukle degustirao i gradonačelnik Ačkar

Objavljeno

na

Objavio/la

Za Buševsku štruklijadu možemo slobodno reći da je prerasla u jednu od prepoznatljivih gastro manifestacija Zagrebačke županije, jer kroz osam godina održavanja, članice Društva žena Buševec uspjele su turopoljske štrukle promovirati kao naš autohtoni, domaći proizvod Velike Gorice i okolice. 

Trg seljačke sloge u Buševcu, u sklopu proslave Ivanja, već je od podneva bio prepun posjetitelja koji su htjeli probati našu deliciju, ali i doći na ručak, budući da su Buševčice pripremile i kotlovinu, roštilj i fini domaći gulaš. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

  Ove godine prijavilo se 6 ekipa koje pripremaju štrukle po starinskim receptima, i to na licu mjesta. Sve se radi “od početka”, zamijesi se tijesto, formiraju punjeni štrukli i kuhaju se pod budnim okom stručnog žirija. Ak’ vam velim da danas bude pripremljeno 4 tisuće štrukli, onda znate kakva je potražnja. Jedan dio spremamo mi žene za goste a ostatak natjecateljice, a tu je i naša Ivana Belošević, koja je i u žiriju, pa ak’ “sfali’ – ona “trkne” doma i nitko ne bude otišel gladan – poručila je Lidija Rožić, predsjednica Društva žena Buševec. 

Inače, manifestacija ima veliku podršku i Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, a čini se da su danas domaćice odlučile reći NE kuhanju ručka, jer prema Lidijinim riječima, veliki šator “dupkom” je pun! 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

No osim slanih štrukli i mesne ponude, domaćice tijekom cijeloga dana donose i gibanice na ocjenjivanje. S orahom, makom ili sirom – sasvim je svejedno, jer će žiri na koncu nagraditi onu koja je okusom i teksturom – najfinija. 

Okusiti domaće delicije nije propustio ni gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji nam je otkrio da je u mlađim danima radije birao gibanicu, no kako kaže, s godinama su mu omiljeni postali – štrukli!  

–  Godinama dolazim na štruklijadu jer sve udruge u Buševcu zaista odrađuju vrhunski posao, poput Društva žena na čelu s Lidijom, zahvaljujući kojem je Velika Gorica i Turopolje prepoznatljivo po bogatom društvenom životu, manifestacijama koje nas oduševljavaju i čuvanju običaja i tradicije što čini naš identitet. Drago mi je ovdje vidjeti veliku gužvu, koja je pozitivna, jer se ljudi dolaze družiti, dolaze upoznati domaću hranu pripremljenu ovoga časa i to je doprinos vrijednih članica udruga u promicanju domaće hrane – rekao je gradonačelnik. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Inače, ove godine su najbolje štrukle pripremile članice Društva žena Kuče, koje su prvi put na Štruklijadi, dok je drugu godinu za redom najbolju gibanicu ispekla Valentina Špoljarić. 

Na višestruku ulogu ovakvih manifestacija u našoj svakodnevici podsjetila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. 

–  Trendovi su se promijenili, što vidimo po odabiru turista kojima pažnju sve više plijene mjesta koja ističu svoju autentičnu gastronomiju. Ova Štruklijada je pravi primjer povezivanja lokalne zajednice i domaće pripremljenih proizvoda ali i promicanja ideje mladima da je važno jesti domaće i hranjivo, i tu Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije jako rade na tome da gastronomiju stave u fokus domaćih i stranih turista. Upravo  ova i mnoge druge gastro manifestacije daju nam snažan zamašnjak u tome – istaknula je Alilović.

Podsjetimo kako se tijekom godine na području županije odvija 300-tinjak manifestacija, a njih 36 Županija ove godine podržava s 200 tisuća eura.  Također, Buševska štruklijada nedavno je dobila nagradu Turističke zajednice Zagrebačke županije u kategoriji promicanja eno-gastro turizma.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

FOTO galerija:

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

SKUPŠTINA Čičak i dalje predsjednik, zamjenik iz redova Sve se može

Čičku je ovo treći mandat na čelu najrazvijenije hrvatske županije

Objavljeno

na

HDZ-ov Mato Čičak i dalje ostaje predsjednikom Županijske skupštine Zagrebačke županije – odlučeno je na današnjoj konstituirajućoj sjednici.

Tijekom četverogodišnjeg mandata na čelu Skupštine njegov zamjenik će biti Goran Navoj iz stranke Sve se može, dok za drugog potpredsjednika nije bilo prijedloga.

– Zahvaljujem se prije svega svim članicama i članovima županijske Skupštine koji su mi po treći put dali povjerenje da obnašam dužnost predsjednika. Ujedno ih pozivam sve na suradnju, da radimo zajednički za dobrobit svih stanovnika Zagrebačke županije uz župana Stjepana Kožić i njegove zamjenike. Očekujem od svih konstruktivne i kvalitetne prijedloge budući da je pred nama radna sjednica početkom srpnja i svečana sjednica Skupštine kojom obilježavamo Dan Zagrebačke županije 17. srpnja, što znači da je pred nama puno posla – istaknuo je Čičak.

Većina u Skupštini je stabilna, dodao je predsjednik, što će biti važno prilikom donošenja županijskog Proračuna u prosincu.

Foto: Zagrebačka županija

  • U novom sazivu Skupština Zagrebačke županije ima 41 člana i to 12 iz koalicije HDZ-HSU-DP, zatim 11 iz koalicije SDP-Možemo!, 7 iz koalicije Dario Zurovec NL, dr. Nenad Panian NL, Marija Selak Raspudić NL, Marko Magdić NL, Matija Teur NL, NL Ivanić-Grad i Sve se može, 5 iz SKNL, 2 iz koalicije Fokus-HPSS, 2 iz koalicije HSS-SU-BUZ-GLAS-Umirovljenici zajedno i 2 iz koalicije MOST-DOMINO-Hrvatski suverenisti-HSP-Projekt Domovina-HSS-SR.

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić pozvao je na suradnju svih klubova u Skupštini.

– Čestitke svim članovima Skupštine i nadam se da ćemo nastaviti stvarati prosperitet za naše stanovnike. Pred nama je nastavak realizacije projekata, prije svega vezane uz dogradnju školskih zgrada i dvorana, za što skorije postizanje jednosmjenske nastave u svim školama kojima je Županija osnivač – najavio je župan.

Podsjetimo kako je pred Zagrebačkom županijom najveći investicijski ciklus u školstvo. Do sada je iz NPOO-a osigurano već 55 milijuna eura, a uskoro se očekuju i nove odluke.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno