Povežite se s nama

Vijesti

Slučaj Miroslav Ilić

U čemu je, zapravo, problem s nastupom Miroslava Ilića na ŠRC Udarniku u lipnju 2022. godine? Dio Velikogoričana razočaran je ovim događajem, pokazujući da ipak postoje događaji koji i njih zanimanju…

Objavljeno

na

Dogodi se povremeno, svakome od nas vjerojatno, da te iznenade, možda čak i šokiraju neke pojave u tvojoj okolini. Pojave koje se događaju u regiji, u državi, u našoj užoj okolici, pa na kraju i u samome gradu, u tvojoj ulici… Evo, uzet ćemo ovdje naš, domaći, gorički primjer. Može često iznenaditi, čak i šokirati, koliko su Velikogoričani indolentni prema mnogo stvari, na koliko toga izostane reakcija, jer često je tu riječ o stvarima i pojavama koje zaslužuju reakciju.

Ali mi Goričani, realno, najčešće spavamo. I šutimo.

Propustimo tako reći nešto više, pa makar i kroz sve ove naše “Facebook ratnike”, o iznimno važnim temama, onima koji se tiču našeg svakodnevnog života, pa čak i zdravlja, sigurnosti nas i naše djece… Propustimo najčešće i izaći iz kuće i dati podršku kulturnjacima i sportašima, jer teško je reći da je gorička publika generalno posebno zainteresirana za bilo što.

– Pa što ove ljude zanima? – pitao se još tamo kasnih devedesetih legendarni Stjepan Spajić, u vrijeme kad je njegov Hrvatski dragovoljac igrao svoje prvoligaške utakmice u Velikoj Gorici, a na tribinama nije bilo nikog živog.

Ni dvadeset i nešto godina poslije stvari se nisu bitno promijenile. Rečenica “u Gorici se ništa ne događa” puno je češća od događaja na kojima se stvori gužva, bez obzira na to radi li se o koncertima, predstavama ili utakmicama. Rekao bi čovjek da će sve to skupa izgledati kudikamo drukčije u gradu kojem gravitira više od 60.000 ljudi, ali pitanje je unatoč tome i dalje na mjestu: Što ove ljude zanima?

Odgovor smo, međutim, možda i pronašli.

Ove ljude zanima, čini se, Miroslav Ilić!

Svakoga, doduše, na svoj način, ali posljedice objave vijesti da će na ŠRC Udarniku 21. lipnja nastupiti Miroslav Ilić izazvala je reakcije koje će, realno, mnoge iznenaditi i šokirati. Goričani, naime, više ne spavaju. I ne šute. Svi sad imaju svoje mišljenje i spremni su ga jasno i glasno reći. Na Facebooku u prvom redu, naravno.

“Sramota!” “Bravo, Srbende”, “Zar nemamo mi svojih pjevača?!”, “Fali vam još samo Bora Čorba”… I tako dalje, i tako dalje.

Ogorčenje je veliko, graniči to i s bijesom u nekim slučajevima, kao da se u najmanju ruku dogodilo, štajaznam, enormno poskupljenje grijanja. Recimo. A nije, dogodila se samo najava koncerta. Na kojem će glavna zvijezda biti 71-godišnji pjevač narodne glazbe koji – to je 2022. godine u Velikoj Gorici očito posebno važno naglasiti – dolazi iz Srbije.

Čak i ako ne spadaš u kategoriju onih koji će otići na jedan takav koncert, onih koji vole i slušaju narodnu glazbu, kao što je slučaj s potpisnikom ovih redaka, teško je ostati hladan i do kraja razumjeti bujicu negativnih komentara u ovom slučaju. Jer ovo se doista u trenutku pretvorilo u slučaj, koliko god to zvuči ovoliko duboko u dvadeset i prvom vijeku, na tolikoj vremenskoj distanci od rata, koji je ovdje valjda ključna stavka.

Naravno, mnogi od onih koji će glasno protestirati vjerojatno znaju većinu riječi pjesama Miroslava Ilića, neki od njih možda će na kraju i otići na koncert. Mnogima od njih ne smeta osobito ni što, lako je moguće, njihova vlastita djeca slušaju kudikamo neku od puno opskurnijih verzija narodne glazbe, kao ni to što iz svakog drugog kafića u Hrvatskoj trešte hard-core narodnjaci, ali dobro, sve to zapravo i nije toliko važno.

Puno je važnije što su se Goričani probudili, što su reagirali, što su pokazali da su živi, strastveni, pa možemo vjerovati da će tu živahnost i strast pokazati i u nekim drugim, sljedećim prilikama. Kad zaista bude važno.

Organizatori koncerta nisu željeli komentirati sve te negativne reakcije na najavljeni koncert, izbjegavajući produbljivati ovu priču, pa nismo dobili ni službeno objašnjenje zašto je baš Miroslav Ilić njihov izbor, ali ono je zapravo vrlo jednostavno – zato što koncerti poput ovoga donose profit. Ma što pojedini naši sugrađani, ovi glasni i razočarani u prvom redu, mislili o tome.

Evo, nekidan je Ivana Kindl imala koncert u Velikoj Gorici, slavila je 20 godina karijere. I skupila, u nekim trenucima, 2o gledatelja. Dan poslije, na koncertu još jednog urbanog izvođača, Let 3, bilo je samo malo bolje, daleko od situacije koja se može nazvati gužvom.

Na Miroslavu Iliću, s druge strane, bit će gužva. I bit će, vjerujemo, profita za organizatora, za kurilovečki klub. Profita zbog kojeg se sve ovo i radi, profita koji će NK Kurilovcu pomoći da dalje funkcionira, da omogući djeci u omladinskoj školi još bolje uvjete, možda da i ojača prvu momčad za nove izazove. I to je poanta. Ivana Kindl, nažalost, ne donosi profit, Miroslav Ilić ga donosi.

Pa ako je, nakon nekoliko stotina koncerata srpskih pjevača u Hrvatskoj, kao i hrvatskih u Srbiji, problem to što je Miroslav Ilić rođen u blizini Čačka, problem je zapravo puno dublji.

Vijesti

Bez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova

Radovi su planirani kroz tri dana, od utorka do četvrtka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.

Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.

Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.

U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).

Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.

Nastavite čitati

Vijesti

Gotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mjesni odbor Gradići/ Facebook

Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.

Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.

“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Velika Gorica u vrhu Hrvatske po NPOO sredstvima! Za škole odobreno čak 66 milijuna eura

66,1 milijun eura za pet projekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Velika Gorica osigurala je 66,1 milijun eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za izgradnju i dogradnju osnovnih škola, čime se svrstala među gradove koji su povukli najviše sredstava u Hrvatskoj. Riječ je o pet projekata kojima je cilj osigurati uvjete za jednosmjensku nastavu i poboljšati školsku infrastrukturu.

Prema podacima portala Gradonačelnik.hr, najveći pojedinačni iznos, 25,1 milijun eura, odobren je za izgradnju Osnovne škole Kurilovec. Za novu školu u Rakarju/Plesu osigurano je 22,7 milijuna eura, dok je 9,9 milijuna eura namijenjeno rekonstrukciji i dogradnji Osnovne škole Vukovina sa sportskom dvoranom. Izgradnja škole u Šćitarjevu dobit će gotovo 4,9 milijuna eura, a dogradnja škole u Novom Čiču blizu 3,5 milijuna eura.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar poručio je kako su ova ulaganja temelj za uvođenje jednosmjenske nastave i ravnopravne uvjete za sve učenike, istaknuvši da je riječ o investiciji u budućnost grada i kao i djece koja žive u gradu.

Na nacionalnoj razini do sada je odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za projekte izgradnje i dogradnje škola, od ukupno raspoloživih 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je 178,8 milijuna od predviđenih 200,9 milijuna eura. Sredstva su dodijeljena kroz 30 poziva za ukupno 340 projekata.

Iako su u većini slučajeva nositelji projekata županije, oko trećine projekata vode gradovi. Nakon Zagreba, među gradovima koji su povukli najviše sredstava nalaze se Velika Gorica, Osijek, Pula, Zadar, Vinkovci, Karlovac, Samobor, Split, Šibenik i Zaprešić.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno