Povežite se s nama

Vijesti

Slučaj Miroslav Ilić

U čemu je, zapravo, problem s nastupom Miroslava Ilića na ŠRC Udarniku u lipnju 2022. godine? Dio Velikogoričana razočaran je ovim događajem, pokazujući da ipak postoje događaji koji i njih zanimanju…

Objavljeno

na

Dogodi se povremeno, svakome od nas vjerojatno, da te iznenade, možda čak i šokiraju neke pojave u tvojoj okolini. Pojave koje se događaju u regiji, u državi, u našoj užoj okolici, pa na kraju i u samome gradu, u tvojoj ulici… Evo, uzet ćemo ovdje naš, domaći, gorički primjer. Može često iznenaditi, čak i šokirati, koliko su Velikogoričani indolentni prema mnogo stvari, na koliko toga izostane reakcija, jer često je tu riječ o stvarima i pojavama koje zaslužuju reakciju.

Ali mi Goričani, realno, najčešće spavamo. I šutimo.

Propustimo tako reći nešto više, pa makar i kroz sve ove naše “Facebook ratnike”, o iznimno važnim temama, onima koji se tiču našeg svakodnevnog života, pa čak i zdravlja, sigurnosti nas i naše djece… Propustimo najčešće i izaći iz kuće i dati podršku kulturnjacima i sportašima, jer teško je reći da je gorička publika generalno posebno zainteresirana za bilo što.

– Pa što ove ljude zanima? – pitao se još tamo kasnih devedesetih legendarni Stjepan Spajić, u vrijeme kad je njegov Hrvatski dragovoljac igrao svoje prvoligaške utakmice u Velikoj Gorici, a na tribinama nije bilo nikog živog.

Ni dvadeset i nešto godina poslije stvari se nisu bitno promijenile. Rečenica “u Gorici se ništa ne događa” puno je češća od događaja na kojima se stvori gužva, bez obzira na to radi li se o koncertima, predstavama ili utakmicama. Rekao bi čovjek da će sve to skupa izgledati kudikamo drukčije u gradu kojem gravitira više od 60.000 ljudi, ali pitanje je unatoč tome i dalje na mjestu: Što ove ljude zanima?

Odgovor smo, međutim, možda i pronašli.

Ove ljude zanima, čini se, Miroslav Ilić!

Svakoga, doduše, na svoj način, ali posljedice objave vijesti da će na ŠRC Udarniku 21. lipnja nastupiti Miroslav Ilić izazvala je reakcije koje će, realno, mnoge iznenaditi i šokirati. Goričani, naime, više ne spavaju. I ne šute. Svi sad imaju svoje mišljenje i spremni su ga jasno i glasno reći. Na Facebooku u prvom redu, naravno.

“Sramota!” “Bravo, Srbende”, “Zar nemamo mi svojih pjevača?!”, “Fali vam još samo Bora Čorba”… I tako dalje, i tako dalje.

Ogorčenje je veliko, graniči to i s bijesom u nekim slučajevima, kao da se u najmanju ruku dogodilo, štajaznam, enormno poskupljenje grijanja. Recimo. A nije, dogodila se samo najava koncerta. Na kojem će glavna zvijezda biti 71-godišnji pjevač narodne glazbe koji – to je 2022. godine u Velikoj Gorici očito posebno važno naglasiti – dolazi iz Srbije.

Čak i ako ne spadaš u kategoriju onih koji će otići na jedan takav koncert, onih koji vole i slušaju narodnu glazbu, kao što je slučaj s potpisnikom ovih redaka, teško je ostati hladan i do kraja razumjeti bujicu negativnih komentara u ovom slučaju. Jer ovo se doista u trenutku pretvorilo u slučaj, koliko god to zvuči ovoliko duboko u dvadeset i prvom vijeku, na tolikoj vremenskoj distanci od rata, koji je ovdje valjda ključna stavka.

Naravno, mnogi od onih koji će glasno protestirati vjerojatno znaju većinu riječi pjesama Miroslava Ilića, neki od njih možda će na kraju i otići na koncert. Mnogima od njih ne smeta osobito ni što, lako je moguće, njihova vlastita djeca slušaju kudikamo neku od puno opskurnijih verzija narodne glazbe, kao ni to što iz svakog drugog kafića u Hrvatskoj trešte hard-core narodnjaci, ali dobro, sve to zapravo i nije toliko važno.

Puno je važnije što su se Goričani probudili, što su reagirali, što su pokazali da su živi, strastveni, pa možemo vjerovati da će tu živahnost i strast pokazati i u nekim drugim, sljedećim prilikama. Kad zaista bude važno.

Organizatori koncerta nisu željeli komentirati sve te negativne reakcije na najavljeni koncert, izbjegavajući produbljivati ovu priču, pa nismo dobili ni službeno objašnjenje zašto je baš Miroslav Ilić njihov izbor, ali ono je zapravo vrlo jednostavno – zato što koncerti poput ovoga donose profit. Ma što pojedini naši sugrađani, ovi glasni i razočarani u prvom redu, mislili o tome.

Evo, nekidan je Ivana Kindl imala koncert u Velikoj Gorici, slavila je 20 godina karijere. I skupila, u nekim trenucima, 2o gledatelja. Dan poslije, na koncertu još jednog urbanog izvođača, Let 3, bilo je samo malo bolje, daleko od situacije koja se može nazvati gužvom.

Na Miroslavu Iliću, s druge strane, bit će gužva. I bit će, vjerujemo, profita za organizatora, za kurilovečki klub. Profita zbog kojeg se sve ovo i radi, profita koji će NK Kurilovcu pomoći da dalje funkcionira, da omogući djeci u omladinskoj školi još bolje uvjete, možda da i ojača prvu momčad za nove izazove. I to je poanta. Ivana Kindl, nažalost, ne donosi profit, Miroslav Ilić ga donosi.

Pa ako je, nakon nekoliko stotina koncerata srpskih pjevača u Hrvatskoj, kao i hrvatskih u Srbiji, problem to što je Miroslav Ilić rođen u blizini Čačka, problem je zapravo puno dublji.

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno