S porastom temperatura i sve češćim boravkom na otvorenom, vlasnici kućnih ljubimaca mogli bi primijetiti da njihovi psi i mačke piju više vode nego inače. No, koliko je vode zapravo dovoljno – i kada povećana žeđ postaje razlog za zabrinutost?

Veterinar Ben Simpson-Vernon na društvenoj mreži TikTok objavio je informativni video u kojem objašnjava koliko vode dnevno trebaju unijeti kućni ljubimci, s obzirom na njihovu težinu i način života, prenosi Večernji.hr.

„Normalna potrošnja vode je oko 50 mililitara dnevno po kilogramu tjelesne mase”, istaknuo je. Na primjer, prosječna mačka od četiri kilograma trebala bi dnevno piti oko 200 mililitara vode. Iako ta količina može zvučati puno, Simpson-Vernon naglašava da ljubimci koji konzumiraju vlažnu hranu dobivaju dio tekućine iz nje, čime se smanjuje potreba za dodatnim unosom vode.

Također, mačke koje borave vani mogu piti vodu iz drugih izvora, što može utjecati na količinu koju popiju kod kuće.

Za pse, količina potrebne vode proporcionalno raste. Pas od deset kilograma trebao bi u prosjeku popiti oko pola litre vode dnevno. Ipak, ta količina ovisi o više čimbenika, uključujući razinu aktivnosti, temperaturu okoline i učestalost dahtanja, osobito tijekom toplijih dana.

No, nije svaka promjena u unosu vode bezazlena. Veterinar upozorava da povećana žeđ može ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme poput dijabetesa, bolesti bubrega, hormonalnih poremećaja ili problema s jetrom. “Uvijek kažem vlasnicima da, ako su primijetili promjenu u navikama pijenja vode svojih ljubimaca, trebaju izmjeriti 24-satnu potrošnju,” poručio je.

Za to je potrebno ujutro napuniti zdjelicu s vodom i bilježiti svaku dopunu tijekom dana. Ako ljubimac pije više od 100 mililitara po kilogramu tjelesne mase, to može ukazivati na problem. Primjerice, litra dnevno za psa od deset kilograma smatra se pretjeranom količinom.

Savjete veterinara podržala je i organizacija Cats Protection koja preporučuje specifične količine vode za mačke prema dobi i težini. Tako mačić od tri mjeseca (1,4 kg) treba oko 70 mililitara vode, dok onaj od šest mjeseci (2,7 kg) treba 135 mililitara. Odrasla mačka od četiri kilograma trebala bi piti 200 mililitara, dok se za veliku mačku od šest kilograma preporučuje 300 mililitara vode dnevno.

„Ako ste zabrinuti zbog bilo kakvih promjena u ponašanju vaše mačke, uključujući navike pijenja, to može biti znak zdravstvenog problema. Posavjetujte se s veterinarom”, poručuju iz Cats Protection.

Iako povećana žeđ tijekom toplijih mjeseci može biti normalna pojava, važno je pratiti navike pijenja vode vašeg ljubimca. Pravovremeno prepoznavanje odstupanja od uobičajenog unosa tekućine može biti ključno za rano otkrivanje ozbiljnih zdravstvenih problema. Ako sumnjate na promjene, ne oklijevajte – posavjetujte se s veterinarom.

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, prožet simbolikom nade, obnove i novog početka. Slavi se uskrsnuće Isusa Krista, a uz snažnu duhovnu dimenziju, obilježava ga i okupljanje obitelji i zajedništvo. Kako ćete danas provesti dan sa svojim najdražima, filmski maraton može biti odličan način za zajedničko druženje. Stoga prenosimo 10 preporuka 24sata za najbolje filmove za Uskrs. Bilo da tražite duboke biblijske priče, inspirativne poruke ili veselu zabavu za najmlađe, ovaj izbor od deset filmova nudi ponešto za svakoga.

Bilo da tražite duboke biblijske priče, inspirativne poruke ili veselu zabavu za najmlađe, ovaj izbor od deset filmova nudi ponešto za svakoga.

1. Isus iz Nazareta (1977.)
Ovaj klasik u detalje prikazuje život Isusa Krista, od rođenja do uskrsnuća. Riječ je o dugometražnom, ali emocionalno snažnom i dirljivom filmu koji se tradicionalno prikazuje za Uskrs.

2. Pasija (2004.)
U režiji Mela Gibsona, “Pasija” donosi realističan i duboko emotivan prikaz posljednjih sati Isusovog života. Film je poznat po intenzivnim i potresnim scenama koje ostavljaju snažan dojam.

3. Ben-Hur (1959.)
Epski klasik s izraženim kršćanskim porukama, uključuje i ključne scene iz Isusova života. Film je dobitnik čak 11 Oscara i ubraja se među najvažnije filmove svih vremena.

4. Kralj kraljeva (1961.)
Ova holivudska ekranizacija života Isusa Krista nudi emotivnu i nadahnjujuću priču ispričanu kroz klasičan stil filmskog pripovijedanja.

5. Hop (2011.)
Kombinacija animacije i igranog filma namijenjena djeci i cijeloj obitelji. Glavni lik je zeko koji ne želi postati Uskrsni zeko, a film je idealan za mlađe gledatelje.

6. Uskrsnuće (2016.)
Priča ispričana iz perspektive rimskog vojnika koji istražuje nestanak Isusova tijela nakon raspeća. Donosi napet i drugačiji pogled na poznatu biblijsku priču.

7. Petar Zecimir (2018.)
Moderna i zabavna ekranizacija klasične bajke Beatrix Potter. Film nudi obiteljsku zabavu i prikladan je za djecu tijekom uskrsnih praznika.

8. Princ Egipta (1998.)
Animirani film o Mojsiju. Iako se ne bavi izravno temom Uskrsa, priča o oslobođenju naroda i Božjoj moći nosi snažnu duhovnu poruku.

9. Stvoritelj čuda (2000.)
Stop-animirani film koji prati život Isusa. Topao, nježan i edukativan sadržaj čini ga osobito prikladnim za najmlađu publiku.

10. Nebo je stvarno (2014.)
Obiteljska drama temeljena na istinitoj priči o dječaku koji tvrdi da je posjetio raj. Film nosi pozitivnu i inspirativnu poruku.

Bez obzira birate li epski klasik, animiranu avanturu za djecu ili potresnu biblijsku priču, ovih deset filmova nudi kvalitetan sadržaj koji može upotpuniti blagdansko ozračje Uskrsa. Savršen su izbor za opuštanje i razmišljanje u krugu obitelji.

Iako se frižider često doživljava kao univerzalno rješenje za očuvanje svježine hrane, stručnjaci ističu da to nije uvijek najbolja opcija. Mnoge namirnice zapravo gube okus, teksturu, pa čak i hranjive tvari ako ih čuvamo na niskim temperaturama. Pitanje što ide u hladnjak, a što ne, nije samo stvar navike, već i znanstveno potkrijepljenih preporuka. Prema istraživanju koje američkog Ministarstva poljoprivrede koje prenosi 24sata, voće poput dinja i lubenica na sobnoj temperaturi razvija više antioksidansa nego u hladnjaku. Isto vrijedi i za rajčice, koje gube svoj bogati okus ako se izlože hladnoći.

Biljke, povrće i voće osjetljivo na hladnoću

Bosiljak, krastavci, paprika i patlidžani posebno su osjetljivi na niske temperature. Krastavci i paprika brzo gube hrskavost, a patlidžan smanjuje svoju aromu. Bosiljak pak pocrni i uvene, pa ga je bolje držati kao buket – s peteljkama u vodi i pokrivenog plastičnom vrećicom.

Koštuničavo voće – breskve, šljive, nektarine i marelice – dozrijeva najbolje na sobnoj temperaturi, dok hladnoća usporava taj prirodan proces. Avokado koji još nije zreo također bi trebao ostati vani dok ne omekša.

Namirnice kojima frižider šteti – kemijski i teksturalno

Krumpir i luk, česti stanari smočnice, gube kvalitetu u hladnjaku – krumpir razvija neželjeni slatkasti okus, dok luk zbog vlage brže trune, osobito ako je u blizini krumpira. Češnjak također voli suha, prozračna i blago hladna mjesta, daleko od hladnjaka.

Rajčica mijenja kemijske procese u sebi na niskim temperaturama – hladnoća usporava reakcije koje doprinose svježem okusu, a potiče one koje ga narušavaju.

Namirnice koje gube aromu i teksturu

Kava, čokolada i orašasti plodovi također ne pripadaju u frižider. Vlaga i promjene temperature loše djeluju na aromu kave, dok čokolada postaje zrnasta. Orašasti plodovi mogu trajati do tri mjeseca na sobnoj temperaturi ako su u hermetički zatvorenoj posudi.

Med se kristalizira i stvrdne ako ga držimo u hladnjaku. Slično tome, maslinovo ulje postaje gusto poput maslaca, što utječe na njegovu upotrebljivost.

Kruh i umaci – posebni slučajevi

Narezani kruh u frižideru brzo se osuši, stoga je bolje zamrznuti ga ili ga držati na pultu ako ga redovito konzumirate. Ljutim umacima hladnoća može smanjiti ljutinu, dok kiseli krastavci, već konzervirani u octu, mogu ostati vani bez problema.

Dinja i lubenica – ne dok ih ne narežete

Cijele dinje i lubenice razvijaju više korisnih spojeva ako ih držimo na sobnoj temperaturi. Tek nakon što ih narežete, preporučuje se čuvanje u hladnjaku kako bi se spriječilo širenje bakterija.

Navika da sve držimo u hladnjaku možda djeluje kao sigurna opcija, no u stvarnosti može rezultirati gubitkom hranjivih tvari, promjenom okusa i kraćim vijekom trajanja hrane. Sljedeći ove preporuke, ne samo da ćete sačuvati kvalitetu svojih namirnica, već ćete i uštedjeti prostor u hladnjaku

Iako proljeće u pravilu označava novo buđenje prirode i duže sunčane dane, mnogima ono donosi i prehladu. Iznenadne temperaturne promjene, veća vlažnost zraka i alergeni poput peludi dodatno opterećuju imunološki sustav, čineći ga osjetljivijim na virusne infekcije.

Začepljen nos, grlobolja, kašalj i opći umor najčešći su simptomi proljetne prehlade, a kako bi tijelo što prije došlo k sebi, ključno je usporiti. Večernji.hr prenosi savjete dr. Sherine Fernandes koja tvrdi kako odmaranje omogućuje imunološkom sustavu da proizvodi potrebne proteine za borbu protiv infekcije.

U većini slučajeva, posjet liječniku nije potreban, a prehlada se može ublažiti i kod kuće, uz nekoliko zlatnih pravila.

Cink kao spas imuniteta

Jedan od ključnih suplemenata za brži oporavak je cink. „Cink igra važnu ulogu u podršci imunološkom sustavu”, kaže dr. Fernandes, napominjući kako je preporučeno unositi 75 do 100 mg dnevno već pri prvim znakovima prehlade. Taj unos može skratiti trajanje simptoma za oko dva dana. Cink se može naći u mesu, jajima, siru, orašastim plodovima, korjenastom povrću i cjelovitim žitaricama.

Pametno kombiniranje lijekova

Za ublažavanje simptoma poput glavobolje i grlobolje preporučuje se kombinacija paracetamola i ibuprofena. Paracetamol je učinkovitiji kod glavobolje, dok ibuprofen bolje djeluje na bolove u tijelu i upalu. Paracetamol se može uzimati na prazan želudac, a ibuprofen je najbolje konzumirati uz obrok.

Prehrana bez masnoća i s puno tekućine

Kad ste prehlađeni, važno je obratiti pažnju na prehranu. Iako je uobičajeno posegnuti za slatkom i masnom hranom, dr. Fernandes upozorava da takve namirnice mogu potaknuti upalu i dodatno oslabiti imunitet. Umjesto toga, preporučuje se lagana hrana poput juha, osobito pileće, koja može smanjiti simptome infekcija gornjih dišnih puteva.

Alkohol i kofein – neprijatelji oporavka

Iako čaša vina ili šalica jake kave mogu djelovati privlačno, stručnjaci savjetuju izbjegavanje alkohola i prekomjernog unosa kofeina tijekom bolesti. Preporuka je piti što više vode i biljnih čajeva.

Med – prirodni saveznik protiv kašlja

Med se pokazao učinkovitijim od nekih sirupa protiv kašlja, pokazuje istraživanje Sveučilišta Oxford. Njegova antibakterijska i antimikrobna svojstva pomažu u borbi protiv simptoma prehlade i umiruju nadraženo grlo. Možete ga dodati u čaj ili konzumirati samostalno.

Proljetna prehlada može nas iznenaditi baš kada mislimo da smo se riješili sezonskih bolesti. No, uz dovoljno odmora, pametnu prehranu, pravilan unos suplemenata i prirodne pripravke poput meda – tijelo se može brzo i učinkovito oporaviti. Poslušajte savjete stručnjaka i pomozite svom organizmu da ponovno uhvati ritam, bez kihanja i šmrcanja.

Riječ je o danu između Velikog petka, kada se obilježava Kristova smrt, i Uskrsa, dana njegova uskrsnuća. No, iako se često doživljava kao prijelazni dan između dva ključna događaja, Velika subota nosi vlastitu, snažnu poruku – tišinu, strpljenje i nadu.

U liturgijskom smislu, to je dan kada se Crkva suzdržava od euharistijskog slavlja. Oltari su ogoljeni, zvona utihnula, a vjernici pozvani na razmatranje Kristove žrtve i počinka u grobu. Taj mir i tišina ne znače odsutnost, već duboko promišljanje o smislu patnje i nade koja dolazi s uskrsnućem. Velika subota obilježena je brojnim tradicijama koje se razlikuju od regije do regije, ali svima je zajedničko jedno, a to je priprema za radost Uskrsa. U prošlosti, ovaj je dan bio posvećen postu i pripremi uskrsnog jela koje bi se blagoslovilo u crkvi. Košare s kuhanim jajima, šunkom, lukom, hrenom i slasticama još su uvijek prisutan prizor u mnogim hrvatskim mjestima, uključujući i naše područje.

Vrhunac Velike subote i ujedno prijelaz u slavlje Uskrsa jest Vazmeno bdjenje, koje se slavi u subotu navečer ili u noći sa subote na nedjelju.

Osim liturgijskog aspekta, Velika subota obilježena je i brojnim narodnim običajima koji variraju od regije do regije. Jedan od najraširenijih običaja u Hrvatskoj je blagoslov jela. Vjernici pripremaju košare s hranom u kojima se nalaze kuhana jaja, šunka, hren, sir, kruh i kolači te koje se donose u crkvu na blagoslov. Ta hrana potom postaje dio uskrsnog doručka ili ručka u nedjelju.

U mnogim mjestima, osobito u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, običaj je i paljenje uskrsne vatre, koja simbolizira pobjedu svjetla nad tamom, odnosno Kristovu pobjedu nad smrću. Neki vjernici cijeli dan provode u tišini, molitvi ili slušanju duhovne glazbe, čime se održava atmosfera poštovanja i unutarnjeg mira.

Velika subota nosi snažnu poruku iščekivanja, nade i tišine. To je dan kada je sve stalo, Krist je u grobu, njegovi učenici u strahu i neizvjesnosti, a vjernici pozvani na razmatranje smisla patnje i uskrsnuća.

U tom smislu, Velika subota simbolizira trenutke u životu svakog čovjeka kada se čini da je sve izgubljeno, kada nastupi tišina i neizvjesnost. No baš tada, u toj tišini, rađa se nova nada.