Povežite se s nama

Gospodarstvo

Seki lovi pola stoljeća: Lov se ne može naučiti, već se kao lovac moraš roditi

Objavljeno

na

Lovci Lovačkog društva „Srndać“ iz Vukovine za vikend su proslavili svoju 70. obljetnicu postojanja. Dodijelili su priznanja za 40 i 50 godina provedenih u lovu, ali i odlikovanja Hrvatskog lovačkog saveza. Njihovih 46 matičnih članova i 70-ak pridruženih ponosni su na gospodarenje Turopoljskim lugom, u kojem se nalazi stanište rijetkih i zaštićenih vrsta.

„Kod nas se svake godine gnijezdi jedan par crnih roda. Inače, gospodarimo sa dva državna lovišta Turopoljski lug 1 i 2. Društvo se bavi uzgojem, zaštitom i lovom divljači na području dva lovišta. Gospodarimo sa divljom svinjom, srnom, zecom i fazanom“, priča nam predsjednik društva Željko Vugrić, ističući kako se posljednje vrijeme pojavljuje i čagalj te lisica, a prisutna je i divlja mačka koja ima vrlo snažno stanište.

Nastavio djedovim stopama

Slavko Seki lovac je više od 50 godina. Kao mlad bio je okružen prirodom što ga je i privuklo da se bavi lovstvom te nastavi djedovim stopama.

foto: Sanjin Vrbanus

„Ja sam se upisao 1963. godine u pripravnike, a u ono doba je pripravnički staž bio pune dvije godine. Onda kad sam  završio stažiranje, 1965. sam položio ispit nakon čega sam se učlanio. Na uzgoju divlje svinje radio sam punih 14 godina“, kazao je Seki. Poručuje kako je situacija u lovstvu danas sasvim drugačija nego prijašnjih vremena. Smatra da nedostaje istinske ljubavi prema tom zanimanju.

 „Lov se ne može naučiti, već se kao lovac moraš roditi, a onaj tko se rodi kao lovac, to će u životu i biti. A  to je zanimanje koje traži veliku privrženost, puno rada, truda i zalaganja. Onaj tko nema u sebi veliku ljubav prema prirodi i divljači, od tog zanimanja će brzo odustati“, uvjeren je iskusni lovac.

Najveća prijetnja divljači je čovjek

Lovci upozoravaju kako je čovjek velika prijetnja mnogim divljim životinjama, jer u svom razvoju zaboravlja na njihovo stanište. Pritom ističu urbanizaciju i gradnju autocesta, koje prekidaju važne migracijske tokove divljači.

„Mi smo do izgradnje autoceste 90. godina imali migraciju jelena običnog preko Mađarske, Bilogore, Garjevice, Žutice, Turopoljskog luga pa sve do Banovine. Sada toga više nema, napravljena je autocesta bez prijelaza za divljač, a prije toga su zapreke napravljene i na Dravi. Dakle, čovjek svojim utjecajem jako mijenja stanište divljači, biljnih i životinjskih vrsta. Tu moraju lovci i zaštitari prirode aktivnijim odnosom pokušati ispraviti te zahvate ljudi u prirodi“, napomenuo je Željko Vugrić.

Problem lovačkim društvima predstavljaju i naleti vozila na divljač. Krivica tada pada na lovačko društvo nadležno za određeno područje. U pitanju su visoki novčani iznosi šteta, koje društvo često samo ne može financirati.

„Tu nam često pomaže Županija, sufinancirajući troškove osiguranja lovišta protiv štetnih događaja“, dodao je Vugrić.

Gospodarstvo

Hrvatska među liderima rasta u EU! BDP skočio za 1,2 % u drugom kvartalu

Uz bok Danskoj i Rumunjskoj, Hrvatska bilježi jedan od najvećih kvartalnih rasta u Europskoj uniji, dok su najveća gospodarstva poput Njemačke i Italije zabilježila pad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

POČELE PRIJAVE Udruženje obrtnika prikuplja izlagače za Gospodarski sajam

Održat će se u sklopu Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Zagrebačkoj županiji porasle više od prosjeka, evo koliko iznose

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za lipanj i drugo tromjesečje 2025. prema kojima Zagrebačka bilježi jedan od najvećih porasta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Potrošnja raste, ali sporije! srpanj donio povećanje od 1,4 %

Državni zavod za statistiku objavio je da je potrošnja u trgovini na malo u srpnju porasla 28. mjesec zaredom, no rast je znatno slabiji nego mjesec ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AS Photography /pexels.com

U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Kako prenosi Poslovni.hr, riječ je o 28. uzastopnom mjesecu rasta na godišnjoj razini, no stopa rasta znatno je manja nego u lipnju, kada je iznosila 7,5 %.

Prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju pala za 4 % u odnosu na lipanj. Istodobno, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježila je pad prometa od 1,9 %, dok je promet u segmentu neprehrambenih proizvoda, isključujući gorivo i maziva, zabilježio rast od 7,6 %.

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupni promet u trgovini na malo porastao je za 3,8 % u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazuju podaci DZS-a.

Kako potrošnja čini najveći dio bruto domaćeg proizvoda, njezin rast unatoč usporavanju upućuje na nastavak stabilnog kretanja gospodarstva. DZS podsjeća da je BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao za 3,4 % u odnosu na isto razdoblje lani, što je već 18. kvartal zaredom rasta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora upozorava! Do rujna povucite kozmetiku koja sadrži ovu supstancu

Komora poziva obrtnike da se što prije prilagode novim propisima i na vrijeme povuku proizvode sa zaliha.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Valeria Boltneva/pexels.com

Od 1. rujna 2025. na snagu stupa Uredba Komisije (EU) br. 2025/877 kojom se zabranjuje uporaba TPO-a (Trimethylbenzyldiphenylphosphine oxide) u kozmetičkim proizvodima, uključujući lakove za nokte. To znači da će nakon tog datuma svi proizvodi koji sadrže ovu supstancu biti povučeni s tržišta, kako iz trgovina tako i iz profesionalne upotrebe u kozmetičkim salonima.

Hrvatska obrtnička komora zatražila je službeno tumačenje Ministarstva zdravstva vezano uz primjenu uredbe i moguće prijelazne rokove. Međutim, dodatnih odgoda nema. Proizvodi s TPO-om nakon 1. rujna ne smiju biti dostupni potrošačima niti korišteni u salonima.

Zbog toga Komora poziva obrtnike da se što prije prilagode novim propisima i na vrijeme povuku proizvode sa zaliha. Naglašavaju kako se svi proizvodi s TPO-om moraju do navedenog roka ukloniti iz upotrebe i zbrinuti u reciklažnim dvorištima.

Oni koji ne prilagode poslovanje mogli bi se suočiti s regulatornim posljedicama.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno