Razgovarala: Gianna Kotroman

Dok su druga djeca maštala o nekim drugim zanimanjima, Kristina Mlinarić već je u šestom razredu osnovne škole znala da želi postati pilotkinja. Odrasla je u Velikoj Gorici, u Kolodvorskoj ulici, nedaleko od Zračne luke Zagreb, a prizori aviona koji slijeću na Pleso odredili su njezin životni put.

Danas je jedina kapetanica u Hrvatskoj, a u emisiji “Hrabre žene” kod voditeljice Gianne govorila je o tome koliko je težak put do kokpita, koliko košta školovanje, ali i o izazovima koje nosi posao u kojem nema puno prostora za pogreške.

“Piloti trebaju imati određene predispozicije, psihofizičke sposobnosti koje neće biti narušene jedni duže vrijeme, stoga sam odradila liječnički pregled. Upisuje se jako malo kvota, jedno 15-ak ljudi, a čak i ne završe svi”, govori Kristina.

Dodaje kako je danas put do pilotske dozvole puno skuplji nego kada je ona studirala. Nekad se dio školovanja financirao uz potporu države, dok danas roditelji sami moraju pokriti troškove.

“Ja sam imala veliki benefit jer se onda školovalo uz potporu ministarstva, ali danas je to jako veliki izdatak jer se sve plaća, letenje se plaća i svaki roditelj mora posegnuti u džep da bi djetetu omogućio takav vid školovanja. Zadnje što sam čula je da se radi o 70 tisuća eura”.

Osim znanja, kandidati prolaze i rigorozne liječničke i psihološke provjere.

“U moje vrijeme, to je bilo u bolnici u Dubravi i trajalo je dva dana. Prvi dan su bili fizički testovi, a drugi dan psihotest i psihomotorika. Traže čovjeka koji bi u nekoj poodmakloj dobi i dalje mogao dobro obavljati svoj posao bez obzira na zdravstveni aspekt, a to mora biti na visokom nivou”, objašnjava.

U Croatia Airlines došla je putem natječaja i odmah počela letjeti na Airbusima 319 i 320. Na njima je provela 11 godina, a kasnije je prešla na DASH 8 Q400, gdje je i postala kapetanica. Prošle godine završila je novo školovanje u Frankfurtu za Airbus A220.

Iako priznaje da je posao iznimno zahtjevan, kaže da težina ovisi o danu. “Nekad je petica, a nekad je bome desetka”, govori kroz smijeh.

Radni dan pilotkinje počinje puno prije ulaska u avion. Ako leti prema destinaciji na kojoj nije bila, unaprijed proučava aerodrom i procedure. Na posao dolazi sat i petnaest prije leta, preuzima dokumentaciju i s posadom odrađuje briefing prije polijetanja. No, iza glamurozne slike pilotskog poziva krije se i druga strana priče, ona obiteljska jer kako kaže, sve majke rade, ali i spavaju doma, za razliku od nje.

“Nije toliko problem dok si na porodiljnom, ali poslije kad krene vrtić, on ne radi do 20 navečer, nema noćenja. Moj muž je isto radio smjenski rad, tako da je moje dijete od prve godine bilo sa svojim spakiranim ruksakom i malo je spavalo kod moje sestre, malo kod bake i djeda. To je jako zahtjevno jer kad se djetetu nešto desi, vi niste prisutni”, kaže Kristina.

Posebno se sjeća jedne situacije, kada ste vratila s leta i zatekla dijete s ogromnim flasterom na glavi.

“Jednom se desilo da je dijete razbilo potiljak za vrijeme moje trodnevne smjene, a ja sam to tek vidjela kad sam se vratila doma jer je muž rekao da me nije htio uznemiravat, što je bila dobra odluka, ali ja bih voljela znat, kao i svaka majka, što joj se događa s djetetom”.

Dodaje kako se pilotima tijekom leta ne prenose takve informacije osim u krajnje hitnim situacijama jer su odgovorni za sigurnost putnika.

Velik dio posla odnosi se na konstantno usavršavanje i simulacije izvanrednih situacija. Piloti nekoliko puta godišnje prolaze provjere na simulatorima koji do detalja oponašaju pravi avion.

“To je velika kutija na hidrauličnim nogama, unutra je sve identično pravom zrakoplovu. Tamo uvježbavamo situacije za koje se nadamo da se nikad neće dogoditi”.

Na pitanje o najstresnijim trenucima tijekom leta, Kristina kaže kako turbulencije putnicima često izgledaju gore nego što jesu.

“Mi smo navikli na to, ali putnicima je baš gadno. Recimo, Zračna luka u Dubrovniku je specifična zbog bure koja puše bočno i stvara jake turbulencije, Sarajevo također zbog Juga, isto tako Mostar. Najveći problem rade promjene smjera vjetra, a to putnici najviše osjete jer oni ne mogu ništa napraviti, ali zato smo tu mi da se pobrinemo za to”.

Posebno voli letove iz Dubrovnika prema Zürichu ili Veneciji.

“Kada je lijep dan, vidi se cijela Jadranska obala i svaki otočić. To mi je najljepša ruta”

Iako je danas ženama puno lakše ući u svijet avijacije nego početkom 2000-tih, kada je ona počinjala, pilotkinja i dalje nema mnogo. Ipak, kaže da se u “muškom svijetu” uvijek dobro snalazila.

“Nije to više muško zanimanje, ima dosta kolegica, postotak je zapravo isti kao u kompanijama s većim flotama. Nadam se da će to rasti. Oduvijek sam se dobro snalazila u tom nekom muškom svijetu. Mislim da su muški kao prijatelji puno jednostavniji. Diskriminacije ili predrasuda nije nikad bilo na poslu, već je toga bilo više ovako privatno”.

Posebno ju veseli budućnost hrvatskog zrakoplovstva i širenje flote Croatia Airlinesa. Nada se da će jednog dana hrvatski nacionalni prijevoznik imati i prekooceanske linije. “To bih voljela doživjeti prije mirovine”, kaže.

Rođena je Goričanka te je odrasla ovdje. Prisjetila se i kako izgleda odrastanje danas u usporedbi s njenim djetinjstvom. Smatra da su današnja djeca manje fizički aktivna te da više vremena provode uz mobitele nego u igri na otvorenom.

“Mi smo bili drugačiji, krali smo trešnje, brali smo cvijeće u tuđem cvjetnjaku i bilo nas je svukud. Roditelji nas nisu pratili i nisu znali di smo dok nisu došli doma. Uvijek su mame vikale s prozora. Mi smo bili slobodniji, znali smo uzeti bicikle pa na Čiče i tako”.

A mladim djevojkama koje sanjaju o pilotskoj karijeri poručuje jednostavno – “Uz dobre ocjene te psihofizičke predispozicije, ne vidim razlog zašto ne bi mogle ostvariti svoj san”.

Na telefonskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske donesene su dvije uredbe kojima se nastavlja regulacija cijena energenata, kroz kombinaciju smanjenja trošarina i ograničavanja premija energetskih subjekata. Novi režim primjenjuje se od 3. lipnja 2026. i traje do 15. lipnja 2026. godine.

Potrošačke cijene u razdoblju primjene mjera

U nastavku primjene mjera, benzin će stajati 1,61 euro po litri, što predstavlja smanjenje od tri centa. Dizelsko gorivo bit će 1,61 euro po litri, odnosno pet centi manje nego ranije. Plavi dizel prodavat će se po cijeni od 1,09 eura, što je pad od šest centi. Kod ukapljenog naftnog plina (UNP) također dolazi do pojeftinjenja. Plin za spremnike iznosit će 1,35 eura po kilogramu, odnosno devet centi manje, dok će UNP u bocama biti 1,93 eura po kilogramu, također uz smanjenje od devet centi.

Iz Vlade pritom navode kako su premije energetskih subjekata ograničene te iznose 0,1545 EUR/l za benzin, 0,1045 EUR/l za dizel, 0,0436 EUR/l za plavi dizel, dok su za UNP određene na 0,8737 EUR/kg za boce i 0,4116 EUR/kg za velike spremnike.

Koliko bi gorivo koštalo bez ograničenja

Usporedno s reguliranim cijenama, prikazano je i koliko bi energenti koštali bez državne intervencije. U takvom scenariju benzin bi dosegnuo 1,78 eura po litri, dizelsko gorivo 1,82 eura, a plavi dizel 1,16 eura. Kod plina bi cijena za spremnike iznosila 1,50 eura po kilogramu, dok bi UNP u bocama dosegnuo 2,21 euro po kilogramu.

USKOK je pokrenuo istragu protiv jedne osobe zbog sumnje na počinjenje koruptivnog kaznenog djela, nakon akcije u kojoj je po njihovu nalogu uhićen i ispitan član izvršnog odbora NK Dugo Selo, piše Jutarnji.hr.

Prema neslužbenim informacijama, riječ je o članu NK Dugo Selo (L. D.), kojeg se sumnjiči da je pokušao utjecati na ishod nogometne utakmice nudeći mito glavnom sucu.

Navodno se sve dogodilo u kontekstu završnice SuperSport Druge nogometne lige, u kojoj se NK Dugo Selo borilo za ostanak u natjecanju.

Jutarnji navodi da sudac na navodnu ponudu nije pristao te je slučaj prijavio nadležnim tijelima. Utakmica o kojoj je riječ bila je između NK Dugo Selo i NK Lučko, a završila je rezultatom 2:0, a sudac koji se spominje u ovom kontekstu nije sudio navedeni susret.

U Velikoj Gorici obilježena je 120. obljetnica osnivanja prvog hrvatskog automobilnog kluba, a tim je povodom Oldtimer klub Turopolje 31. svibnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica organizirao svečanu akademiju posvećenu bogatoj povijesti automobilizma i očuvanju tehničke kulturne baštine.

Na događanju su se okupili predstavnici medija, lokalne i regionalne samouprave te brojni zaljubljenici u starodobna vozila. Među uzvanicima su bili i istaknuti predstavnici automobilističkog svijeta, uključujući Juraja Šebalja.

Predsjednik Oldtimer kluba Turopolje Vladimir Štarkelj istaknuo je kako je cilj obilježavanja ove značajne obljetnice podsjetiti na početke automobilističke kulture u Hrvatskoj te potaknuti očuvanje tehničke baštine.

– Danas slavimo obljetnicu ponajviše jer želimo potaknuti, kao čuvari tehničke kulturne baštine, da se prisjetimo povijesti i početaka automobilističke kulture u Hrvatskoj. Ovdje su ljubitelji starodobnih vozila, oldtimera i kao ljubitelji te tehničke povijesti na neki način smo oživjeli u Velikoj Gorici puno toga što je bilo po garažama sakriveno, a sada zajedno gajimo jedno zajedništvo, jedno druženje i jedno veselje, rekao je Štarkelj.

O radu i značaju kluba govorio je i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas, koji je naglasio njegovu prepoznatljivost i aktivnost u lokalnoj zajednici.

– Oldtimer klub Turopolje u našem se gradu pozicionirao u jednu od možda i najaktivnijih udruga koja pronosi ime Velike Gorice i koji dovodi u Veliku Goricu čitav niz ljudi, kazao je Karas.

Čestitke organizatorima i svim zaljubljenicima u starodobna vozila uputio je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, osvrnuvši se na doprinos generacija koje su tijekom više od stoljeća njegovale automobilističku tradiciju.

– Čestitam svima koji su dali svoj obol u ovi 120 godina i prenijeli svoj entuzijazam na mlađe generacije. Što se tiče našeg oldtimer kluba u Velikoj Gorici, koji će uskoro proslaviti tek pet godina postojanja, smatram da su napravili sjajan posao. Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba. Ali ne samo ovoga kluba, to je čovjek koji doista daje velik obol u društvenom životu, kako grada Velike Gorice, tako i Zagrebačke županije“, poručio je Kolarec.

Svečana akademija bila je prilika za prisjećanje na razvoj automobilizma u Hrvatskoj, ali i za isticanje važnosti udruga koje kroz svoj rad čuvaju tehničku baštinu te okupljaju nove generacije ljubitelja starodobnih vozila.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Policija je tijekom pojačanog vikend-nadzora, od 29. svibnja do 1. lipnja., utvrdila ukupno 37 prometnih prekršaja, među kojima prednjače prekoračenja brzine.

Policijski službenici evidentirali su 25 ciljanih prekršaja, od čega čak 15 zbog prekoračenja dopuštene brzine. Zabilježena su i tri slučaja vožnje pod utjecajem alkohola, tri nekorištenja sigurnosnog pojasa te više težih prekršaja povezanih s upravljanjem vozilom bez valjanih vozačkih ovlasti.

Najveća koncentracija alkohola izmjerena je u subotu iza jedan sat poslije ponoći, kada je zaustavljen 64-godišnji vozač te mu je utvrđeno da je vozio s 1,52 promila alkohola u krvi, ali i da je za upravljač sjeo iako mu je vozačka dozvola prethodno ukinuta zbog prikupljenih negativnih bodova te mu je bila na snazi zabrana ponovnog polaganja vozačkog ispita.

Vozač je uhićen i doveden na Općinski sud, gdje mu je izrečena novčana kazna od 1320 eura te uvjetna zatvorska kazna od 30 dana s rokom kušnje od godinu dana. Sud mu je dodatno odredio zabranu upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od šest mjeseci.

Policija navodi kako su tijekom vikenda, uz ciljane prekršaje, evidentirana i još 12 drugih prometnih prekršaja. U istom razdoblju na području Velike Gorice dogodilo se deset prometnih nesreća, a dvije osobe zadobile su tjelesne ozljede.