Povežite se s nama

Vijesti

Preminuo fra Smiljan Kožul, poznati hrvatski karizmatik i egzorcist

Održao je na tisuće seminara duhovne obnove diljem Hrvatske i inozemstva.

Objavljeno

na

Fra Smiljan Dragan Kožul, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, preminuo je u ponedjeljak 2. listopadau Franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu u 82. godini života, 65. redovništva i 56. svećeništva. Jedan od najpopularnijih hrvatskih karizmatika, bio je doktor crkvenih pravnih znanosti, egzorcist, osnivač Radio Marije i Pokreta krunice za obraćenje i mir.

Fra Smiljan Dragan Kožul rođen je 28. veljače 1942. godine u Turčinovićima (Široki Brijeg), kao drugo od četvero djece, od oca Ante Kožula i majke Ive r. Kovačić, a na krštenju je dobio ime Dragan. Nakon završenog Franjevačkog sjemeništa u Zagrebu ušao je u novicijat Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda 15. kolovoza 1959. u Cerniku gdje je dobio redovničko ime fra Smiljan. Nakon godine novicijata, 16. kolovoza 1960. položio je prve redovničke zavjete. Svečane redovničke zavjete položio je 17. rujna 1966. u Zagrebu. Teologiju je studirao u Zagrebu i u Salernu (Italija). Nakon završenog studija filozofije i teologije zaređen je za svećenika 29. lipnja 1968. godine u Zagrebu. Nakon ređenja, odlazi u Rim gdje je magistrirao teologiju 1969. Od 1969. do 1972. je predavač na Franjevačkom filozofskom učilištu na Trsatu i na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci. Godine 1972. ponovno odlazi u Rim gdje studira Crkveno pravo na papinskom sveučilištu Antonianum. Nakon doktorata, kojega je postigao 1977., ostaje u Rimu kao profesor na istom Sveučilištu. Istovremeno radi na postupku za proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca. U Provinciju se vraća 1988. kada je namješten u samostan na Kaptolu gdje vodi postupak za proglašenje blaženim fra Vendelina Vošnjaka, a imenovan je za suca na drugomolbenom Nadbiskupskom ženidbenom sudu u Zagrebu.

Godine 1993. premješten je u Samostan Svetoga Križa u zagrebačkom Sigetu gdje iste godine osniva Pokret krunice za obraćenje i mir, a kasnije i Radio Mariju (1994.). Posvećuje se djelovanju i u karizmatskom pokretu te ostaje prepoznat po svojim seminarima, duhovnim obnovama koje su okupljale mnoštvo ljudi. Zbog slabosti i bolesti u travnju ove godine odlazi u Franjevački samostan u Varaždinu gdje ostaje do svoje smrti, piše Informativna katolička agencija.

Pokojni fra Kožul održao je na tisuće seminara duhovne obnove u Hrvatskoj i inozemstvu.

 

Naslovna fotografija: Fra Smiljan Kožul/Željko Lukunic/PIXSELL

Moja županija

U listopadu završetak energetske obnove zgrade Doma zdravlja u Samoboru

Za rad u zdravstvenim ustanovama Zagrebačke županije trenutačno se školuje više od 100 specijalizanata.

Objavljeno

na

Sredstva za energetsku obnovu zgrade ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Samoboru u iznosu od 3,7 milijuna eura osigurala je Zagrebačka županija, dok se preostalih 1,7 milijuna eura financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Radovi ukupne vrijednosti 5,4 milijuna eura, bit će završeni u listopadu – najavio je prilikom obilaska radova župan Stjepan Kožić.

–  Obnova će donijeti bolje uvjete za pacijente i osoblje te uštedu energije za 60 posto. Kvalitetna zdravstvena zaštita počinje upravo ovdje – u prostorima koji su ugodni, sigurni i energetski učinkoviti. Također, troškovi održavanja će biti smanjeni te će se ušteda moći reinvestirati u još bolju zdravstvenu skrb, a u konačnici energetska učinkovitost smanjuje štetne emisije i štiti okoliš – rekao je župan te podsjetio na 21,5 milijuna eura vrijedan novi ciklus energetskih obnova koji je u tijeku na području Zagrebačke županije.

Foto: Zagrebačka županija

Podsjetimo, u tijeku su ili pred samim početkom obnove 8 objekata javne namjene – 4 škole (OŠ Dragutina Domjanića s dvoranom i SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu i OŠ Jakovlje), 3 ispostave Doma zdravlja (u Samoboru, Ivanić-Gradu i Velikoj Gorici) i 1 upravna zgrada Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Za ovaj ciklus energetske obnove, vrijedan 21,5 milijuna eura, osigurano je 10,6 milijuna eura iz NPOO-a, dok je preostalih 10,7 milijuna eura pokriveno iz županijskog proračuna.

Foto: Zagrebačka županija

Župan Kožić istaknuo je kako Zagrebačka županija znatna sredstva ulaže u obnovu i opremanje zdravstvenih ustanova, gradnju novih ambulanti, modernizaciju voznog parka te digitalizaciju zdravstvenih usluga.

– Osim u infrastrukturu, najviše od svih županija ulažemo u zdravstveni kadar. Trenutačno imamo više od 100 liječnika na specijalizaciji u ključnim područjima poput obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i interne medicine – podsjetio je ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije Većeslav Bergman.

Foto: Zagrebačka županija

– Liječnik nije „roba“ koja se može kupiti već da specijalizacija traje minimalno 6 godina. Kada svi ti mladi liječnici završe specijalizaciju stanovnici Zagrebačke županije imat će jednu od najkvalitetnijih zdravstvenih  zaštita u Hrvatskoj. Isto tako, slijede nam i nova ulaganja u ispostavu Doma zdravlja u Samoboru kao i nove energetske obnove ispostava u Velikoj Gorici i Ivanić-Gradu.

Foto: Zagrebačka županija

– Kako bismo privukli liječnike deficitarnih specijalizacija i medicinsko osoblje, još 2020. godine osigurali smo paket od četiri mjere za kojeg je do sada izdvojeno 1,5 milijuna eura. Te mjere uključuju subvencioniranje kamata za stambene kredite i stručnog usavršavanja, financiranje specijalizacija te dodatne potpore za specijaliste, kao što je službeni automobil i plaćanje boravka za njihovu djecu u vrtićima – objasnila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak, te najavila nove mjere za sljedeće petogodišnje razdoblje koje su u pripremi.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Grad objavio Javni poziv za potporu pedijatrima

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Velika Gorica odlučno je krenuo u rješavanje jednog od ključnih problema koji već neko vrijeme zabrinjava roditelje, a to je nedostatak pedijatara. Svojom proaktivnom politikom donio je novu mjeru financijske potpore namijenjenu upravo liječnicima i liječnicama pedijatrijske medicine

Kako je i ranije najavljeno, raspisan je Javni poziv za ostvarivanje prava na namjensku potporu za 2025. godinu, koji je namijenjen pedijatrima koji već rade u goričkom Domu zdravlja, ali i budućima.

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

–Zdravlje djece prioritet je svakog odgovornog društva, a naš zadatak kao lokalne vlasti, jest stvoriti uvjete u kojima će pedijatri poželjeti raditi i ostati ovdje. Ovim javnim pozivom želimo jasno poručiti da je Velika Gorica grad koji brine o svojim najmlađima i koji aktivno ulaže u zdravstveni sustav – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Javni poziv otvoren je za sve zainteresirane doktore medicine specijaliste pedijatrije koji rade u pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostavi Velika Gorica, kao i za one koji obavljaju privatnu praksu u ordinacijama u zakupu Doma zdravlja.

Trenutačno, Velika Gorica ima potrebu za šest pedijatara, što je optimalan broj  gledajući broj malih pacijenata, a mjera bi trebala rasteretiti postojeće pedijatare, smanjiti vrijeme čekanja u čekaonicama, ali i stres koji roditelji i djeca doživljavaju tijekom posjeta pedijatru. Dodajmo kako će situaciju u zdravstvenim ambulantama uskoro olakšati i dolazak nove pedijatrice.

–Zahvalan sam našim pedijatricama na njihovom nesebičnom trudu, predanosti i brizi koju svakodnevno pružaju našim najmlađima. Svjesni smo koliko su preopterećene i koliko izazova nosi njihovo zanimanje, a naš doprinos je upravo ova mjera kojoj je cilj olakšati im posao – dodao je Ačkar.

Nastavite čitati

Kultura

“Ljubav u sjeni ratova” predstavljena goričkoj publici

Ljiljana Haidar Diab svojim iskustvom inspirira mnoge, svjedočenjem da su svi izazovi premostivi.

Objavljeno

na

U dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta sinoć je Ljiljane Haidar Diab predstavila svoju inspirativnu biografsku knjigu “Ljubav u sjeni ratova – Kako je biti supruga  ratnoga izvjestitelja Hassana”.

Njezin suprug je poznati hrvatski novinar i ratni izvjestitelj Večernjeg lista Hassan Haidar Diab, koji je rođen u Bejrutu, a u Hrvatskoj živi od 1981. godine.

Foto: Renato Glogovčan

U knjizi je Ljiljana progovorila o iskustvima života sa suprugom ratnim izvjestiteljem, njezin doživljaj i teret profesije, no i o intimi dvoje supružnika koji su morali odolijevati izazovima života i neizvjesnosti, te bremenu koji ih je spajao i za nju bio životna lekcija.

Foto: Renato Glogovčan

Nakon predstavljanja autorica je brojnim posjetiteljima, uz posvetu, potpisala primjerke knjiga u izdanju nakladničke kuće Despot Infinitus.

Foto: Renato Glogovčan

Predstavljanje knjige pratio je glazbeni nastup KUD-a „Stari grad Lukavec”, i orijentalna plesna točka Plesne skupine „Shireen”.

Foto: Renato Glogovčan

Nastavite čitati

Sport

Ništa od oduzimanja bodova: Šibenik riješio dugove, Cvita uzeo “lokose”!

Nakon što je Disciplinska komisija HNS-a donijela konačnu presudu da će se Šibeniku oduzimati dva boda po svakom sljedećem nastupu, na Šubićevcu su pronašli novac za isplatu duga bivšim trenerima. Jedan od njih preuzeo je konkurente…

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak poslijepodne stigle su vijesti koje su govorile da je borba za ostanak u SuperSport HNL-u definitivno riješena, jer Šibenik je odlukom Disciplinske komisije HNS-a kažnjen oduzimanje po dva boda u svakom sljedećem nastupu zbog dugova prema dvojici bivših trenera. Prve informacije govorile su o dugu od 400.000 eura, nadopune koje su kasnije stigle korigirale su to na nekih stotinjak tisuća eura manje, a kasnije navečer došlo je do preokreta.

Šibenik je, naime, pronašao potreban novac, podmirio dugove prema Damiru Čanadiju i Mariju Cvitanoviću te time riješio situaciju koja ih je momentalno vodila u niži rang, budući da ni sa svih pet eventualnih pobjeda do kraja sezone ne bi mogli prestići trenutačno pretposljednju Lokomotivu. I koliko god bi taj jučerašnji rasplet situacije bio dobar za konkurenciju, uključujući i našu Goricu, dobro je za nogomet i za prvenstvo da je dug riješen, odnosno da će odluka padati na nogometnom travnjaku.

Gorica je u ovom trenutku, gledajući iz te perspektive, u dobroj poziciji, budući da pet kola prije kraja ima sedam bodova više od Šibenika, ali pogrešno bi bilo pomisliti da je bilo što i definitivno gotovo. Bit će tako ukoliko Gorica u ponedjeljak, u utakmici 32. kola, uspije doći do četvrte uzastopne pobjede, i to baš na šibenskom Šubićevcu, ali to tek treba zaslužiti, taj posao tek treba odraditi. I svakako bi trebalo izbjeći najgori scenarij po Goricu, a to je eventualni poraz na Šubićevcu, jer u tom bi se slučaju prednost smanjila na samo četiri boda četiri kola prije kraja…

S druge strane, nije Gorica jedina koja i dalje brine kako se odmaknuti od Šibenika, jer sad je u problemima i Lokomotiva. U slučaju tog neželjenog raspleta, odnosno pobjede Šibenika u ponedjeljak, a istovremeno i eventualnog poraza Lokomotive u Varaždinu, razlika između Šibenčana i “lokosa” bila bi samo dva boda. Donedavno se takvo nešto činilo nezamislivim, ali tako je bilo samo do onog trenutka kad je Silvio Čabraja nakon dugog i uspješnog razdoblja napustio klupu kluba s Kajzerice.

Pod vodstvom njegova nasljednika Damira Ferenčine, u posljednjih pet kola Lokomotiva je uzela samo dva boda, po jedan u sudarima s Goricom i Hajdukom, što je izazvalo paniku u Novom Zagrebu. Posljedično, Damir Ferenčina smijenjen je s mjesta trenera prve momčad, koju je preuzeo – Mario Cvitanović!

Nakon što je velikogorički trener, bivši as Radnika, ali i Dinama i nekolicine inozemnih klubova, dobio svoj zarađeni novac od Šibenika, sad će se upravo sa Šibenikom boriti za izbjegavanje ispadanja iz lige. Opreza radi, ponovit ćemo još jedanput, ne treba iz tih priča u potpunosti isključiti ni trenutačno sedmoplasiranu Goricu, kao ni osmoplasirani Osijek, ali trenutačno stanje stvari govori da će se Cvita sa svojim novim klubom boriti u prvom redu sa svojim bivšim klubom, koji mu je doslovno do jučer dugovao više od 250.000 eura!

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Politika

Mihael Zmajlović u Velikoj Gorici: ‘Ovdje je potrebna nova zgrada gimnazije’

Kandidat SDP-a i partnera Mihael Zmajlović u petak ujutro je ponovno došao u Veliku Goricu i iskoristio priliku obratiti se javnosti na temu mladih, školstva i, vezano uz to, priuštivog stanovanja

Objavljeno

na

Kiša koja je počela padati u jutarnjim satima obilježila je ovaj petak prijepodne u Velikoj Gorici, ali to nije spriječilo kandidata SDP-a i partnera Mihaela Zmajlovića u namjeri da se obrati javnosti na temu školstva, mladih i priuštivog stanovanja.

– Zagrebačka županija je osnivač većine osnovnih i srednjih škola na svome području, ali kvaliteta tih programa, pogotovo srednjoškolskih, u pojedinim gradovima je prilično loša. Nažalost, imamo tendenciju pada broja učenika. Znamo da je u Velikoj Gorici situacija nešto drukčija, dijelom i zbog blizine Zagreba, pa nedostaje i jedna nova zgrada za gimnazijski program. S obzirom na takvu potrebu, budem li izabran za župana, sigurno će Velika Gorica imati podršku u tom smislu – rekao je, između ostaloga, kandidat Zmajlović.

Nakon Zmajlovića, javnosti se obratila i Ivana Mlinar, kandidatkinja SDP-a i partnera za gradonačelnicu Velike Gorice.

– Kad već danas govorimo o mladima iskoristila bih priliku reći kako se grad Velika Gorica voli hvaliti da je grad mladih i grad vrlo privlačan za doseljavanje mladih obitelji. Ono što želim posebno istaknuti je da se mladima u Velikoj Gorici ne nudi nešto previše korisnog sadržaja. Mladi imaju noćni klub, kafiće i nažalost kladionice. Posebno želim spomenuti da u zadnje vrijeme hostese od kladionica hodaju po kafićima i maloljetnicima dijele promidžbene matarijale za klađenje i kartanje što smatramo nedopustivim i o čemu treba povesti računa! – apelirala je Mlinar.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno