Vijesti
Prehranom, tjelesnom aktivnošću i boravku na otvorenom spriječite proljetni umor
Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati.
Proljetni umor fiziološko je stanje koje ne spada u bolesti, ali ima simptome koje je potrebno nekako prevenirati ili ublažiti. Riječ je o skupu simptoma koji se najčešće javlja tijekom ožujka, a njegovo prisustvo može potrajati sve do svibnja.
Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati. Povećanje Sunčeve svjetlosti uzrokuje hormonalne promjene u organizmu i promjenu ritma bioloških funkcija u tijelu, pa oni koji su time zahvaćeni osjećaju simptome proljetnog umora.
Koji su načini prevencije ili ublažavanja simptoma proljetnog umora?
1. Zdrava i raznovrsna prehrana
Iako je u današnje vrijeme ponuda namirnica veća nego ikada i povrće i voće mogu se naći i izvan sezone, je li prehrana koju konzumiramo zapravo dovoljna?
Ljudi uglavnom dnevno unesu više kalorija i energije nego što im je potrebno, ali bitno je i kakve kvalitete je hrana koju unosimo u organizam, a ne sama kvantiteta. Vitamini i minerali koji se prirodno mogu dobiti iz hrane gube se već i samom pripremom i kuhanjem namirnica, pa prosječan čovjek zapravo ne unosi dovoljno nutritivno bogatih namirnica dnevno. Time dovodi organizam u stanje nedostatne količine esencijalnih tvari.
Esencijalne tvari nužne su za normalno funkcioniranje našeg organizma, ali ih naš organizam nije u stanju proizvesti, već ih moramo unositi hranom i/ili suplementacijom.
Za početak u svoju prehranu uvrstite više svježeg voća i povrća. Počastite se sokom od iscijeđenog voća, pojedite ukusnu voćnu salatu, umjesto teške zimske hrane pripremite salatu od miješanog povrća i piletine ili popijte revitalizirajući čaj od đumbira i metvice.
S obzirom na to da je hranom teško nadomjestiti taj nagli manjak esencijalnih tvari i povećanu potražnju organizma, preporučljivo je u proljeće uzimati dodatke vitamina i minerala.
- Vitamin C:
Manjak vitamina C uzrokuje iscrpljenost i umor, stanice slabije troše kisik te je i imunološki sustav oslabljen. Zato u proljeće ljudi često boluju od viroza i respiratornih infekcija.
Vitamin C nalazi se u voću i povrću (špinat, blitva, maline, borovnica…) kojih nema mnogo u zimskim mjesecima pa se u proljeće osjeti njegov manjak u organizmu.
Nadomjestiti ga se može u raznim oblicima, od tekućeg dodatka prehrani, šumećih tableta, prašaka do kapsula ili tableta za žvakanje. Može ga se uzimati kao zaseban vitamin ili u kombinaciji s drugim vitaminima i mineralima, a dnevna potreba vitamina C kod odrasle je osobe 500-1000 mg.
- Vitamini B skupine:
Vitamini B kompleksa služe kao koenzimi. Koenzimi su molekule vezane za enzime i potrebni su za njihovu normalnu biološku funkciju pa ih stoga možemo zvati „pomagačima“ enzima.
Manjak vitamina iz skupine B, njih 8, uzrokuje umor, poremećaje spavanja, nemir, depresiju, gubitak apetita, probleme s kožom i nedostatak energije.
Oni su poznati i kao antistresni vitamini jer utječu na raspoloženje i rad živčanog sustava. Kao dodaci prehrani dolaze uglavnom kao kompleks vitamina B. Sadrže ih također i multivitaminski preparati, a mogu se uzimati i pojedinačno.
• Magnezij:
Magnezij je makromineral koji je uključen u metabolizam ATP-a, ključne energetske molekule. Važan je i za tonus krvnih žila te djelujući kao snažan vazodilatator, sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka.
Vezan je i za promet i regulaciju kalcija pa je bitan i kod mineralizacije kosti. Njegov manjak osjeti se kroz slabost i grčenje mišića, tremor, nervozu i depresiju.
Magnezij kao dodatak prehrani postoji u nekoliko oblika, ali najčešće kao oksid, citrat, glicinat ili malat te ga se može uzimati u dozi 375-400 mg u obliku kapsula, šumećih tableta ili direkt prašaka.
- Kalcij:
Kalcij je jedan od minerala koji imaju i funkcionalnu i strukturnu ulogu u našem organizmu. Potreban je za izgradnju kostiju, ali sudjeluje i u metaboličkim aktivnostima organizma.
Najvažniji izvor kalcija jesu mlijeko i mliječni proizvodi, a za njegovu apsorpciju potreban je vitamin D. Kalcij se kao i magnezij može naći u ljekarni u različitim oblicima, te stoga svatko može izabrati najprikladniji za sebe.
- Koenzim Q10:
Koenzim Q10 ima važnu funkciju u pretvorbi energije prehrambenih tvari u tjelesnu energiju. Njegov manjak dovodi do poremećaja energetske ravnoteže i drugih funkcionalnih poremećaja. Ujedno je i snažan prirodni antioksidans.
Njegova je uloga da štiti membrane stanica od slobodnih radikala koji nastaju različitim procesima prilikom stvaranja energije u mitohondrijima.
Najbolji izvori koenzima Q10 u hrani jesu orašasti plodovi, biljna ulja i crveno meso, a minimalna dnevna potreba kod odraslog čovjeka jest 30 mg. Može ga se nadomjestiti dodacima prehrani te se kao takav nalazi u multivitaminskim preparatima, ali i kao zaseban nutrijent u dozama od 60 ili 120 mg.
2. Boravak na otvorenom – Sunce je najbolji prijatelj dobrog raspoloženja
Izlazak na svjež zrak, odnosno boravak na otvorenom dokazano je jedan od najvažnijih čimbenika dobrog raspoloženja.
Boravak na dnevnoj svjetlosti, pogotovo ako je lijep i sunčan dan, povisuje razinu hormona serotonina, tzv. hormona sreće, a inhibira razinu melatonina, hormona koji uvodi u san.
No osim toga, Sunčeva svjetlost potrebna nam je zbog sinteze vitamina D, vitamina koji sudjeluje u imunološkom odgovoru i obrani organizma kao i u apsorpciji kalcija potrebnog za izgradnju i mineralizaciju kostiju.
Vitamin D troši se u zimskim mjesecima zbog učestalih viroza i bolesti, a teško se nadomješta zbog manjka Sunčeve i dnevne svjetlosti pa ga se može uzimati i u dodacima prehrani.
3. Tjelesna aktivnost
U svoju svakodnevicu uključite i neku tjelesnu aktivnost. Osim što na taj način doprinosite svom zdravlju, smanjujete tjelesnu težinu, prevenirate kronične bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, tjelesna aktivnost također podiže razinu energije i utječe na bolje raspoloženje.
Krenite s vožnjom bicikla, laganom šetnjom, uključite se u neki fitness ili plesni klub te na taj način aktivirajte svoj organizam i olakšajte mu prijelaz iz zimskog turobnog vremena u duže i sunčane dane.
4. Nahranite i svoju kožu
Često zaboravimo da promjena godišnjeg doba, osim iznutra, ostavlja tragove i izvana.
Naša koža isušena centralnim grijanjem tijekom hladnih mjeseci, oštećena hladnim zimskim zrakom, iscrpljena i dehidrirana, također treba revitalizaciju u proljeće.
Nagradite se novom kremom za lice i nahranite svoju kožu i vratite joj potrebnu elastičnost. Također, ne zaboravite i na zaštitni faktor ako se dulje izlažete suncu.
Naslovna: Image by Khusen Rustamov from Pixabay
Vijesti
VG Čistoća uvodi nove spremnike za tekstil, evo što će se odlagati u stare
Polupodzemni spremnici se zatvaraju zbog vlage, nepravilnog odlaganja otpada i krađe tekstila
HOTNEWS
Zagrebačka županija osigurala 420 tisuća eura za projekte udruga
Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije
Ukupno 74 projekta iz područja zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog rada provodit će 73 udruge koje su na natječaju Zagrebačke županije ostvarile financijsku potporu vrijednu 420 tisuća eura.
Potpora je namijenjena programima usmjerenima na poboljšanje kvalitete života različitih skupina građana, među kojima su djeca, mladi, umirovljenici, osobe s invaliditetom te žrtve nasilja u obitelji. Među projektima koji su dobili sredstva nalaze se „Psihoteretana“, „Mobilne zlatne godine“, „Budi svoj…budi čist“, „Brini o sebi jer zdravlje počinje tvojom pažnjom“ i „Pomoć i podrška žrtvama nasilja“.
Tijekom dodjele ugovora zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec istaknuo je važnost udruga u lokalnim zajednicama te njihovu sposobnost brzog reagiranja na potrebe građana.
– Udruge su onaj segment društva koji najbolje prepoznaje potrebe na terenu, djeluju brzo, u najvećoj mjeri počivaju na volonterstvu i zato zaslužuju kontinuiranu financijsku podršku Zagrebačke županije, rekao je Kolarec. Naglasio je i kako rad udruga doprinosi stvaranju solidarnije zajednice te najavio novu dodjelu sredstava, ovoga puta za braniteljske udruge, kojima će uskoro biti uručeni ugovori ukupne vrijednosti 100 tisuća eura. U ime korisnika sredstava okupljenima se obratila Valentina Nedelić, dopredsjednica Udruge djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji „Srce“, zahvalivši Zagrebačkoj županiji na podršci.
– Zagrebačka županija uz udruge je kroz partnerstva, suradnju i financijsku pomoć, a mi obećavamo da ćemo svaku pruženu podršku pretvoriti u priliku za stvarnu promjenu života ljudi u našim zajednicama, osobito onih kojima je pomoć najpotrebnija, rekla je Nedelić.
Podršku radu udruga izrazila je i Nadica Žužak, pročelnica Grada Jastrebarskog i članica Županijske skupštine Zagrebačke županije, koja je svim dobitnicima sredstava poželjela uspješnu realizaciju projekata.
Najave
Dučecove spelancije vraćaju Mraclin u 70-e! Nakon pola stoljeća ponovno svira legendarni Ego
Na Jančetovom gruntu u petak će se okupiti nekadašnji članovi zagrebačke grupe Ego kako bi obilježili 50 godina od nastupa na festivalu Gaudeamus, a u program će se uključiti i članovi Dučeca.
HOTNEWS
TZ Zagrebačke županije predvodi razvoj kontinentalne eno-gastronomije kroz From Soil to Signature
Za projekt je odobreno 300.000 eura što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.
Dvije kontinentalne županije pokreću zajednički okvir razvoja eno-gastronomskog turizma, nakon što su Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Karlovačke županije formalizirale suradnju kroz sporazum koji projekt From Soil to Signature širi na međuregionalnu razinu.
Dok je projekt dosad bio primarno fokusiran na Zagrebačku županiju, novim sporazumom dobiva širu platformu zajedničkog nastupa s ciljem jačeg pozicioniranja kontinentalne Hrvatske na turističkom tržištu. Sporazum su potpisali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije.
Od lokalnih proizvođača do zajedničkog tržišnog nastupa
Projekt From Soil to Signature razvija se kao model koji povezuje proizvođače hrane, vinare i restorane u jedinstven sustav interpretacije prostora kroz gastronomiju. Njegova osnovna ideja je da kvaliteta ponude proizlazi iz lokalnog identiteta, a ne iz standardiziranih turističkih obrazaca. Ulaskom Karlovačke županije u projekt otvara se mogućnost zajedničkog brendiranja i koordiniranog nastupa dviju regija, uključujući razmjenu sadržaja i komunikacijskih kanala te usmjeravanje prema publici koja gastronomiju vidi kao glavni motiv putovanja.
Naglasak na autentičnosti i dugoročnom pozicioniranju
Direktorica Ivana Alilović projekt vidi kao alat koji već postojeću kvalitetu stavlja u jasniji strateški okvir, a ne kao inicijativu koja tek stvara nove sadržaje.
– From Soil to Signature nije projekt koji tek stvara novu vrijednost, već platforma koja jasno pozicionira ono najbolje što kontinentalna Hrvatska već ima. Zagrebačka županija ima kvalitetu, ljude, znanje i proizvode koji mogu konkurirati najrelevantnijim eno-gastronomskim destinacijama, ali ih je potrebno strateški povezati i snažnije predstaviti tržištu. Upravo zato ova suradnja s Karlovačkom županijom za nas ima dodatnu vrijednost, pokazuje da kontinentalni turizam može graditi prepoznatljivost kroz autentičnost, partnerstva i sadržaje koji proizlaze iz prostora, a ne iz trendova. Vjerujemo da upravo takav pristup dugoročno stvara konkurentnu i međunarodno relevantnu destinaciju, poručila je.
Lokalni resursi kao temelj razvoja kontinentalnog turizma
U središtu nove suradnje nalazi se ideja da se kontinentalne destinacije ne natječu s obalom u istim formatima, nego da svoju snagu grade na specifičnostima prostora, proizvodnje i ljudi. Željko Fanjak naglašava upravo tu logiku razvoja, gdje se različite lokalne posebnosti povezuju u širi regionalni okvir.
– Kontinentalni turizam svoju snagu treba graditi na onome što ga razlikuje: prostoru, lokalnoj proizvodnji, gastronomiji i ljudima koji toj ponudi daju vjerodostojnost. Zagrebačka i Karlovačka županija imaju upravo takvu osnovu, svaka sa svojim posebnostima, ali s vrlo sličnim razvojnim smjerom. Ova suradnja vrijedna je upravo zato što postojeće kvalitete stavlja u širi okvir i od njih gradi prepoznatljiv turistički sadržaj, rekao je Fanjak.
Financijska potpora i institucionalni okvir
Projekt ima i institucionalnu potporu na nacionalnoj razini. Hrvatska turistička zajednica uključila ga je u sustav sufinanciranja kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Za projekt pod nazivom Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature odobreno je 300.000 eura, što omogućuje širu provedbu planiranih aktivnosti i uključivanje dodatnih dionika iz sektora gastronomije i proizvodnje.
Jedan od prvih konkretnih rezultata suradnje bit će zajednički nastup u izdanju Gault&Millau Croatia za 2026. godinu. Takva prisutnost, prema projektu, predstavlja važan kanal prema stručnoj publici i međunarodnim posjetiteljima koji destinacije biraju prema gastronomskim standardima, a ne isključivo prema turističkoj infrastrukturi.
Primjer iz prakse: Velika Gorica
U kontekstu razvoja kontinentalne gastronomije kao primjer se navodi restoran Mon Ami iz Velike Gorice, čiji je vlasnik Bruno Ceronja. Restoran je već prepoznat u Michelinovu vodiču, nalazi se i u Gault&Millau Croatia te je uvršten među 100 vodećih hrvatskih restorana. Mon Ami time se ističe kao referentna točka razvoja s naglaskom na dosljednost kvalitete, rad s lokalnim namirnicama i jasno definiranu gastronomsku filozofiju.
Projekt From Soil to Signature nastavlja se kroz uključivanje lokalnih proizvođača, ugostitelja i drugih dionika uz cilj jačanja povezanosti gastronomije i identiteta destinacije. Sporazum između Zagrebačke i Karlovačke županije tako predstavlja institucionalno proširenje postojećeg modela i okvir za dugoročnije zajedničko pozicioniranje kontinentalne Hrvatske u eno-gastronomskom turizmu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Turistička zajednica Zagrebačke županije
Moja županija
Stručni žiri donio odluku! Ova sorta jagoda je najbolja u Zagrebačkoj županiji
Stručni žiri u Zaprešiću birao najbolje sorte, a proizvođačima su poručene jasne preferencije potrošača.
U dvorcu Lužnica u Zaprešiću u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je potrošačko ocjenjivanje sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i Zagreba. Nakon kušanja i bodovanja više sorti, najboljom je proglašena jagoda sorte Meggy.
Ocjenjivanje je provedeno uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Borisa Duralije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
“Ocjenjuju se svojstva, da vidimo koje su među ovim sortama najbolje jagode da možemo dati preporuke proizvođačima što preferiraju potrošači. Ove godine imamo 11 sorti koje su najzastupljenije u proizvodnji”, objasnio je Duralija.
Foto: Zagrebačka županija
U ime županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović koji je istaknuo kontinuiranu podršku poljoprivrednicima kroz sustav potpora, od podizanja novih nasada i ulaganja u plastenike do prerade i promocije proizvoda. Naglasio je i kako je ove godine za poljoprivredu osigurano nešto više od 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je oko 400 tisuća eura više nego lani.
“Ovo ocjenjivanje jagoda je samo jedno od aktivnosti u kojima županija pomaže svojim poljoprivrednim proizvođačima. Niz je mjera kako mi to radimo, a ovo je jedna od njih. Na ovaj način će biti vidljiviji, ali i ocijenjeni za svoju proizvodnju. Zovu nas ‘Zeleni prsten’ oko Zagreba i to želimo i ostati”, rekao je Tomljenović
Foto: Zagrebačka županija
Pročelnica županijskog odjela za poljoprivredu Gordana Županac osvrnula se na tržišne izazove s kojima se proizvođači suočavaju te istaknula kako su se mnogi okrenuli plasmanu izvan lokalnog područja, prema Istri, Primorju pa i Dalmaciji.
Tomljenović je dodao kako županija ima poseban fokus na ekološku poljoprivredu.
“Ono što nam je glavna namjera i želja je da bude što više ekološke poljoprivrede jer je ona interesantnija za šira tržišta te čuva naš okoliš. U okviru županije ćemo sve napraviti da idemo u tom smjeru i upravo zbog toga imamo veća sredstva za poljoprivrednike koji se bave ekološkom proizvodnjom. Osim potpora, ulažemo i u njihov prostor, dakle dodatno sufinanciramo ruralne prostore kako bi ljudi tamo imali isti standard kao i na ostalim područjima županije”.
-
CityLIGHTSprije 5 danaZeleno svjetlo za Kušanec: Bačić i Ačkar potpisali ugovor
-
Gospodarstvoprije 3 danaHZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici
-
Gospodarstvoprije 3 danaVelika Gorica sve više ulaže u poduzetnike i obrtnike, grad među vodećima po rastu pomoći
-
Vijestiprije 4 danaFOTO Velika Gorica u projektu “Od izvora do mora”, akciji se pridružilo stotinu ljudi