Vijesti

Prehranom, tjelesnom aktivnošću i boravku na otvorenom spriječite proljetni umor

Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati.

Objavljeno

prije 3 godine

28. travnja 2023.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Proljetni umor fiziološko je stanje koje ne spada u bolesti, ali ima simptome koje je potrebno nekako prevenirati ili ublažiti. Riječ je o skupu simptoma koji se najčešće javlja tijekom ožujka, a njegovo prisustvo može potrajati sve do svibnja.

Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati. Povećanje Sunčeve svjetlosti uzrokuje hormonalne promjene u organizmu i promjenu ritma bioloških funkcija u tijelu, pa oni koji su time zahvaćeni osjećaju simptome proljetnog umora.

Koji su načini prevencije ili ublažavanja simptoma proljetnog umora?

1. Zdrava i raznovrsna prehrana

Iako je u današnje vrijeme ponuda namirnica veća nego ikada i povrće i voće mogu se naći i izvan sezone, je li prehrana koju konzumiramo zapravo dovoljna?
Ljudi uglavnom dnevno unesu više kalorija i energije nego što im je potrebno, ali bitno je i kakve kvalitete je hrana koju unosimo u organizam, a ne sama kvantiteta. Vitamini i minerali koji se prirodno mogu dobiti iz hrane gube se već i samom pripremom i kuhanjem namirnica, pa prosječan čovjek zapravo ne unosi dovoljno nutritivno bogatih namirnica dnevno. Time dovodi organizam u stanje nedostatne količine esencijalnih tvari.

Esencijalne tvari nužne su za normalno funkcioniranje našeg organizma, ali ih naš organizam nije u stanju proizvesti, već ih moramo unositi hranom i/ili suplementacijom.

Za početak u svoju prehranu uvrstite više svježeg voća i povrća. Počastite se sokom od iscijeđenog voća, pojedite ukusnu voćnu salatu, umjesto teške zimske hrane pripremite salatu od miješanog povrća i piletine ili popijte revitalizirajući čaj od đumbira i metvice.

S obzirom na to da je hranom teško nadomjestiti taj nagli manjak esencijalnih tvari i povećanu potražnju organizma, preporučljivo je u proljeće uzimati dodatke vitamina i minerala.

Vitamin C:

Manjak vitamina C uzrokuje iscrpljenost i umor, stanice slabije troše kisik te je i imunološki sustav oslabljen. Zato u proljeće ljudi često boluju od viroza i respiratornih infekcija.

Vitamin C nalazi se u voću i povrću (špinat, blitva, maline, borovnica…) kojih nema mnogo u zimskim mjesecima pa se u proljeće osjeti njegov manjak u organizmu.

Nadomjestiti ga se može u raznim oblicima, od tekućeg dodatka prehrani, šumećih tableta, prašaka do kapsula ili tableta za žvakanje. Može ga se uzimati kao zaseban vitamin ili u kombinaciji s drugim vitaminima i mineralima, a dnevna potreba vitamina C kod odrasle je osobe 500-1000 mg.

Vitamini B skupine:

Vitamini B kompleksa služe kao koenzimi. Koenzimi su molekule vezane za enzime i potrebni su za njihovu normalnu biološku funkciju pa ih stoga možemo zvati „pomagačima“ enzima.

Manjak vitamina iz skupine B, njih 8, uzrokuje umor, poremećaje spavanja, nemir, depresiju, gubitak apetita, probleme s kožom i nedostatak energije.

Oni su poznati i kao antistresni vitamini jer utječu na raspoloženje i rad živčanog sustava. Kao dodaci prehrani dolaze uglavnom kao kompleks vitamina B. Sadrže ih također i multivitaminski preparati, a mogu se uzimati i pojedinačno.

• Magnezij:

Magnezij je makromineral koji je uključen u metabolizam ATP-a, ključne energetske molekule. Važan je i za tonus krvnih žila te djelujući kao snažan vazodilatator, sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka.

Vezan je i za promet i regulaciju kalcija pa je bitan i kod mineralizacije kosti. Njegov manjak osjeti se kroz slabost i grčenje mišića, tremor, nervozu i depresiju.
Magnezij kao dodatak prehrani postoji u nekoliko oblika, ali najčešće kao oksid, citrat, glicinat ili malat te ga se može uzimati u dozi 375-400 mg u obliku kapsula, šumećih tableta ili direkt prašaka.

Kalcij:

Kalcij je jedan od minerala koji imaju i funkcionalnu i strukturnu ulogu u našem organizmu. Potreban je za izgradnju kostiju, ali sudjeluje i u metaboličkim aktivnostima organizma.

Najvažniji izvor kalcija jesu mlijeko i mliječni proizvodi, a za njegovu apsorpciju potreban je vitamin D. Kalcij se kao i magnezij može naći u ljekarni u različitim oblicima, te stoga svatko može izabrati najprikladniji za sebe.

Koenzim Q10:

Koenzim Q10 ima važnu funkciju u pretvorbi energije prehrambenih tvari u tjelesnu energiju. Njegov manjak dovodi do poremećaja energetske ravnoteže i drugih funkcionalnih poremećaja. Ujedno je i snažan prirodni antioksidans.

Njegova je uloga da štiti membrane stanica od slobodnih radikala koji nastaju različitim procesima prilikom stvaranja energije u mitohondrijima.

Najbolji izvori koenzima Q10 u hrani jesu orašasti plodovi, biljna ulja i crveno meso, a minimalna dnevna potreba kod odraslog čovjeka jest 30 mg. Može ga se nadomjestiti dodacima prehrani te se kao takav nalazi u multivitaminskim preparatima, ali i kao zaseban nutrijent u dozama od 60 ili 120 mg.

2. Boravak na otvorenom – Sunce je najbolji prijatelj dobrog raspoloženja

Izlazak na svjež zrak, odnosno boravak na otvorenom dokazano je jedan od najvažnijih čimbenika dobrog raspoloženja.

Boravak na dnevnoj svjetlosti, pogotovo ako je lijep i sunčan dan, povisuje razinu hormona serotonina, tzv. hormona sreće, a inhibira razinu melatonina, hormona koji uvodi u san.

No osim toga, Sunčeva svjetlost potrebna nam je zbog sinteze vitamina D, vitamina koji sudjeluje u imunološkom odgovoru i obrani organizma kao i u apsorpciji kalcija potrebnog za izgradnju i mineralizaciju kostiju.

Vitamin D troši se u zimskim mjesecima zbog učestalih viroza i bolesti, a teško se nadomješta zbog manjka Sunčeve i dnevne svjetlosti pa ga se može uzimati i u dodacima prehrani.

3. Tjelesna aktivnost

U svoju svakodnevicu uključite i neku tjelesnu aktivnost. Osim što na taj način doprinosite svom zdravlju, smanjujete tjelesnu težinu, prevenirate kronične bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, tjelesna aktivnost također podiže razinu energije i utječe na bolje raspoloženje.

Krenite s vožnjom bicikla, laganom šetnjom, uključite se u neki fitness ili plesni klub te na taj način aktivirajte svoj organizam i olakšajte mu prijelaz iz zimskog turobnog vremena u duže i sunčane dane.

4. Nahranite i svoju kožu

Često zaboravimo da promjena godišnjeg doba, osim iznutra, ostavlja tragove i izvana.

Naša koža isušena centralnim grijanjem tijekom hladnih mjeseci, oštećena hladnim zimskim zrakom, iscrpljena i dehidrirana, također treba revitalizaciju u proljeće.

Nagradite se novom kremom za lice i nahranite svoju kožu i vratite joj potrebnu elastičnost. Također, ne zaboravite i na zaštitni faktor ako se dulje izlažete suncu.

Naslovna: Image by Khusen Rustamov from Pixabay

Povezane teme:Ljekarne Zagrebačke županije proljetni umor

Vijesti

Nova je stigla, ali glazbeni program ide dalje – DJ Darius večeras preuzima Advent

Objavljeno

prije 3 sata

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Advent u Gorici

Premda smo zakoračili u 2026., Advent u Velikoj Gorici još nije završio. Građani i svi ostali posjetitelji i dalje mogu uživati u glazbenom programu i zimskim sadržajima u središtu grada, gdje se danas i sutra nastavlja koncertni dio adventske ponude, dok klizalište ostaje otvoreno sve do 11. siječnja.

Danas, s početkom u 17 sati, među adventskim kućicama nastupa naš poznati DJ Darius, koji će večernje sate ispuniti zimskom glazbenom kulisom i ritmovima prilagođenima opuštenoj atmosferi na otvorenom.

Sutra, 2. siječnja, glazbeni dio seli se u mirniji, intimniji ton. U 19:30 sati nastupa akustični duo Mihaela Farkaš i Dado Ivazzi, čiji je program usmjeren na poznate melodije i emotivniji ugođaj, idealan za večernje druženje uz tople napitke. Također, klizalište će biti otvoreno do 11. siječnja

Nastavite čitati

Vijesti

Milijarde iz EU fondova, Hrvatska bez mina i strože kazne za pirotehniku – saznajte što Vlada ima u planu za 2026.

Vlada najavljuje novu rundu europskih ulaganja, važne zakonske promjene i završetak razminiranja.

Objavljeno

prije 4 sata

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Pixabay/pexels.com

Više od 1,5 milijardi eura iz EU fondova, završetak razminiranja Hrvatske, stroža pravila za pirotehniku i nove investicije u škole, vrtiće i istraživanje, to su ključni potezi koje ministarstva najavljuju za godinu koja je upravo počela, prenosi N1. Cilj je ravnomjeran razvoj svih krajeva zemlje, veća sigurnost građana i nastavak korištenja europskog novca iznad prosjeka Europske unije.

Novi val EU natječaja i ulaganja

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU tijekom godine planira objaviti gotovo 100 novih poziva za bespovratna sredstva iz aktualne financijske omotnice, vrijednih više od 1,5 milijardi eura. Riječ je o programima Konkurentnost i kohezija te Integriranom teritorijalnom programu, kroz koje se nastavljaju ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i javne usluge diljem Hrvatske. Prošla godina bila je rekordna, objavljeno je više od 170 poziva, a ugovoreni su projekti vrijedni preko 4 milijarde eura. Hrvatska je time dosegla više od 60 posto ugovorenosti aktualne EU omotnice, u kojoj joj je ukupno na raspolaganju više od 14,5 milijardi eura.

Škole u jednoj smjeni i ulaganja u znanost

Među prvim najavljenim pozivima je onaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, vrijedan 144 milijuna eura, namijenjen škologradnji. Cilj je omogućiti da se nastava u svim osnovnim školama odvija u jednoj smjeni. Ukupna infrastrukturna ulaganja u osnovne škole time će dosegnuti oko 1,7 milijardi eura. U pripremi je i poziv za ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu, vrijedan gotovo 140 milijuna eura, dok Ministarstvo demografije i useljeništva najavljuje natječaje za vrtiće i dječja igrališta te izradu prvog sveobuhvatnog Zakona o demografskoj obnovi.

Zelena urbana obnova i razminiranje

U području prostornog uređenja planirano je ugovaranje projekata zelene urbane obnove ukupne vrijednosti 71 milijun eura, financiranih iz EU sredstava. Jedna od najvažnijih sigurnosnih vijesti dolazi iz MUP-a. Ove godine planirano je potpuno razminiranje Hrvatske. Preostalo je još 3,7 četvornih kilometara minski sumnjivog područja, i to u Ličko-senjskoj županiji.

MUP najavljuje i zakonske izmjene kojima će se dodatno pooštriti uvjeti prodaje i uporabe pirotehničkih sredstava, uključujući strože kazne te regulaciju internetske prodaje i oglašavanja. U planu su i izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s ciljem smanjenja broja poginulih i ozlijeđenih.

Nastavak traženja nestalih

Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja s potragom za nestalim osobama iz Domovinskog rata. Tijekom prošle godine identificirani su posmrtni ostaci 43 osobe, a u planu je i uređenje mjesta masovnih grobnica te obnova spomen-obilježja, posebno na potresom pogođenim područjima.

Nastavite čitati

Moja županija

Kolarec obišao žurne službe – županijski Zavod hitne medicine lani je odradio ukupno 28.888 hitnih intervencija

“Uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici Ljekarni Zagrebačke županije u jednom je danu izdano čak 1.750 recepata!

Objavljeno

prije 6 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Uoči novogodišnje noći zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je dežurne službe koje su i u silvestarskoj noći bile dostupne stanovnicima Zagrebačke županije.

Poželio je mirnu noć djelatnicima Županijskog vatrogasno-operativni centra, velikogoričke ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, dežurne Ljekarne Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i goričke Policijske postaje.

-U ovim posebnim trenucima, kada većina naših sugrađana iščekuje i slavi dolazak Nove godine, vi ste na dužnosti. Vi ste oni koji prvi dolaze kada je najteže i koji ne pitaju je li blagdan, noć ili vikend – podsjetio je Kolarec.

Inače, u Županijskom vatrogasnom operativnom centru koji djeluje pri Područnom uredu civilne zaštite Zagreb – Centru 112, tijekom cijele godine osigurano je stalno dežurstvo na telefonski broj 112 ili 193 za područje cijele Zagrebačke županije.

-Centar je ove godine zabilježio i odradio više od 2.500 vatrogasnih intervencija te više od 2.700 ostalih operativnih aktivnosti. Godina je bila zahtjevna, a mi imamo važnu ulogu u komunikaciji s građanima, upućivanju snaga na teren i koordinacije na mjestu intervencije – rekao je voditelj ŽVOC-a Tihomir Varga.

Na raspolaganju u svim danima tijekom godine je i Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i sve ostale u Županiji, a tijekom 2025. godine županijski Zavod je u svojih 8 ispostava imao ukupno 28.888 hitnih intervencija.

-Ispostava Velika Gorica u ovoj je godini imala 6.217 intervencija te više od 10.000 pregleda, a ukupna kilometraža hitnih intervencija procjenjuje na oko 140.000 kilometara – istaknuo je voditelj ispostave Siniša Golub.

Ljekarnička skrb također je osigurana bez obzira na neradne dane u godini, pa je tako na Silvestrovo bila dežurna Ljekarna Zagrebačke županije u blizini goričke hitne pomoći.

-Ljekarnički timovi u svim ljekarnama Zagrebačke županije osiguravaju opskrbu i izdavanje lijekova te daju savjete o njihovoj pravilnoj primjeni, a sve s ciljem učinkovitog i sigurnog liječenja, jer ljekarništvo predstavlja neizostavnu kariku u lancu zdravstvene skrbi. Recimo, uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici je u jednom danu izdano čak 1.750 recepata – naglasila je ravnateljica Ana Galić Skoko.

Zamjenik Kolarec posjetio je i policijske službenike i djelatnike Policijske postaje Velika Gorica u pratnji načelnika Perice Malića.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Goričani uz glazbu i prohladno vrijeme dočekali novu 2026. godinu na otvorenom

Objavljeno

prije 10 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Brojni Goričani su u organizaciji Grada Velike Gorice i Turističke zajednice Velike Gorice na prostoru kod Muzeja Turopolja i Parku Plemenite općine Turopoljske s Grupom Viking dočekali 2026. godinu.