Povežite se s nama

Vijesti

Prehranom, tjelesnom aktivnošću i boravku na otvorenom spriječite proljetni umor

Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati.

Objavljeno

na

Proljetni umor fiziološko je stanje koje ne spada u bolesti, ali ima simptome koje je potrebno nekako prevenirati ili ublažiti. Riječ je o skupu simptoma koji se najčešće javlja tijekom ožujka, a njegovo prisustvo može potrajati sve do svibnja.

Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati. Povećanje Sunčeve svjetlosti uzrokuje hormonalne promjene u organizmu i promjenu ritma bioloških funkcija u tijelu, pa oni koji su time zahvaćeni osjećaju simptome proljetnog umora.

Koji su načini prevencije ili ublažavanja simptoma proljetnog umora?

1. Zdrava i raznovrsna prehrana

Iako je u današnje vrijeme ponuda namirnica veća nego ikada i povrće i voće mogu se naći i izvan sezone, je li prehrana koju konzumiramo zapravo dovoljna?
Ljudi uglavnom dnevno unesu više kalorija i energije nego što im je potrebno, ali bitno je i kakve kvalitete je hrana koju unosimo u organizam, a ne sama kvantiteta. Vitamini i minerali koji se prirodno mogu dobiti iz hrane gube se već i samom pripremom i kuhanjem namirnica, pa prosječan čovjek zapravo ne unosi dovoljno nutritivno bogatih namirnica dnevno. Time dovodi organizam u stanje nedostatne količine esencijalnih tvari.

Esencijalne tvari nužne su za normalno funkcioniranje našeg organizma, ali ih naš organizam nije u stanju proizvesti, već ih moramo unositi hranom i/ili suplementacijom.

Za početak u svoju prehranu uvrstite više svježeg voća i povrća. Počastite se sokom od iscijeđenog voća, pojedite ukusnu voćnu salatu, umjesto teške zimske hrane pripremite salatu od miješanog povrća i piletine ili popijte revitalizirajući čaj od đumbira i metvice.

S obzirom na to da je hranom teško nadomjestiti taj nagli manjak esencijalnih tvari i povećanu potražnju organizma, preporučljivo je u proljeće uzimati dodatke vitamina i minerala.

  • Vitamin C:

Manjak vitamina C uzrokuje iscrpljenost i umor, stanice slabije troše kisik te je i imunološki sustav oslabljen. Zato u proljeće ljudi često boluju od viroza i respiratornih infekcija.

Vitamin C nalazi se u voću i povrću (špinat, blitva, maline, borovnica…) kojih nema mnogo u zimskim mjesecima pa se u proljeće osjeti njegov manjak u organizmu.

Nadomjestiti ga se može u raznim oblicima, od tekućeg dodatka prehrani, šumećih tableta, prašaka do kapsula ili tableta za žvakanje. Može ga se uzimati kao zaseban vitamin ili u kombinaciji s drugim vitaminima i mineralima, a dnevna potreba vitamina C kod odrasle je osobe 500-1000 mg.

  • Vitamini B skupine:

Vitamini B kompleksa služe kao koenzimi. Koenzimi su molekule vezane za enzime i potrebni su za njihovu normalnu biološku funkciju pa ih stoga možemo zvati „pomagačima“ enzima.

Manjak vitamina iz skupine B, njih 8, uzrokuje umor, poremećaje spavanja, nemir, depresiju, gubitak apetita, probleme s kožom i nedostatak energije.

Oni su poznati i kao antistresni vitamini jer utječu na raspoloženje i rad živčanog sustava. Kao dodaci prehrani dolaze uglavnom kao kompleks vitamina B. Sadrže ih također i multivitaminski preparati, a mogu se uzimati i pojedinačno.

• Magnezij:

Magnezij je makromineral koji je uključen u metabolizam ATP-a, ključne energetske molekule. Važan je i za tonus krvnih žila te djelujući kao snažan vazodilatator, sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka.

Vezan je i za promet i regulaciju kalcija pa je bitan i kod mineralizacije kosti. Njegov manjak osjeti se kroz slabost i grčenje mišića, tremor, nervozu i depresiju.
Magnezij kao dodatak prehrani postoji u nekoliko oblika, ali najčešće kao oksid, citrat, glicinat ili malat te ga se može uzimati u dozi 375-400 mg u obliku kapsula, šumećih tableta ili direkt prašaka.

  •  Kalcij:

Kalcij je jedan od minerala koji imaju i funkcionalnu i strukturnu ulogu u našem organizmu. Potreban je za izgradnju kostiju, ali sudjeluje i u metaboličkim aktivnostima organizma.

Najvažniji izvor kalcija jesu mlijeko i mliječni proizvodi, a za njegovu apsorpciju potreban je vitamin D. Kalcij se kao i magnezij može naći u ljekarni u različitim oblicima, te stoga svatko može izabrati najprikladniji za sebe.

  • Koenzim Q10:

Koenzim Q10 ima važnu funkciju u pretvorbi energije prehrambenih tvari u tjelesnu energiju. Njegov manjak dovodi do poremećaja energetske ravnoteže i drugih funkcionalnih poremećaja. Ujedno je i snažan prirodni antioksidans.

Njegova je uloga da štiti membrane stanica od slobodnih radikala koji nastaju različitim procesima prilikom stvaranja energije u mitohondrijima.

Najbolji izvori koenzima Q10 u hrani jesu orašasti plodovi, biljna ulja i crveno meso, a minimalna dnevna potreba kod odraslog čovjeka jest 30 mg. Može ga se nadomjestiti dodacima prehrani te se kao takav nalazi u multivitaminskim preparatima, ali i kao zaseban nutrijent u dozama od 60 ili 120 mg.

2. Boravak na otvorenom – Sunce je najbolji prijatelj dobrog raspoloženja

Izlazak na svjež zrak, odnosno boravak na otvorenom dokazano je jedan od najvažnijih čimbenika dobrog raspoloženja.

Boravak na dnevnoj svjetlosti, pogotovo ako je lijep i sunčan dan, povisuje razinu hormona serotonina, tzv. hormona sreće, a inhibira razinu melatonina, hormona koji uvodi u san.

No osim toga, Sunčeva svjetlost potrebna nam je zbog sinteze vitamina D, vitamina koji sudjeluje u imunološkom odgovoru i obrani organizma kao i u apsorpciji kalcija potrebnog za izgradnju i mineralizaciju kostiju.

Vitamin D troši se u zimskim mjesecima zbog učestalih viroza i bolesti, a teško se nadomješta zbog manjka Sunčeve i dnevne svjetlosti pa ga se može uzimati i u dodacima prehrani.

3. Tjelesna aktivnost

U svoju svakodnevicu uključite i neku tjelesnu aktivnost. Osim što na taj način doprinosite svom zdravlju, smanjujete tjelesnu težinu, prevenirate kronične bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, tjelesna aktivnost također podiže razinu energije i utječe na bolje raspoloženje.

Krenite s vožnjom bicikla, laganom šetnjom, uključite se u neki fitness ili plesni klub te na taj način aktivirajte svoj organizam i olakšajte mu prijelaz iz zimskog turobnog vremena u duže i sunčane dane.

4. Nahranite i svoju kožu

Često zaboravimo da promjena godišnjeg doba, osim iznutra, ostavlja tragove i izvana.

Naša koža isušena centralnim grijanjem tijekom hladnih mjeseci, oštećena hladnim zimskim zrakom, iscrpljena i dehidrirana, također treba revitalizaciju u proljeće.

Nagradite se novom kremom za lice i nahranite svoju kožu i vratite joj potrebnu elastičnost. Također, ne zaboravite i na zaštitni faktor ako se dulje izlažete suncu.

Naslovna: Image by Khusen Rustamov from Pixabay

Najave

U Lisinski stiže Veliko purgersko srce – koncert Dinamove zaklade

Večer ima snažan dobrotvorni cilj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Purgeri i oni koji se tako osjećaju, ali i svi ostali velikog srca, Dinamova zaklada “Nema predaje” poziva na glazbeno-donatorski spektakl 27. siječnja, u čast Zagreba i GNK Dinama u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Koncert “Veliko purgersko srce” okuplja neka od najistaknutijih imena zagrebačke i hrvatske glazbene scene, poput Prljavog kazališta, Drage Diklića, Matije Cveka, Tajči, članova Novih fosila, Zagrebačkih solista, Zagrebačkog folklornog ansambla, Zagrebačkih anđela i mnogih drugih, pod umjetničkim vodstvom redatelja Krešimira Dolenčića.

Ova večer ima snažan dobrotvorni cilj. Naime, dio prikupljenih sredstava bit će doniran udrugama koje skrbe o najranjivijim skupinama društva. Najveća donacija bit će uručena SOS Dječjem selu, dok će preostala sredstva biti raspoređena putem natječaja Dinamove zaklade “Nema predaje”.

Kupnja ulaznica na Ulaznice.hr:

  • Cijena ulaznice za koncert “Veliko purgersko srce”: 50 eura
  • Cijena ulaznice za koncert “Veliko purgersko srce” + VIP party: 100 eura

Voditelji večeri bit će poznati dvojac, Hrvoje Kečkeš i Filip Detelić, a koncert počinje u 19 sati.

Nastavite čitati

Moja županija

10 tisuća eura vrijedna donacija stigla u županijsko Društvo Crvenog križa

Donacija je vrijedna nešto više od 10 tisuća eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dugogodišnji donator, tvrtke Magdis d.o.o. sa sjedištem u Svetoj Nedelji i Neva d.o.o. sa sjedištem u Rakitju nastavljaju humanitarnu misiju pomoći korisnicima društava Crvenog križa diljem županije, a novu isporuku, ovisno o potrebama, županijsko Društvo Crvenog križa rasporedit će na sva gradska društva.

Foto: Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije

Ova donacija, vrijedna nešto više od 10 tisuća eura, osim korisnicima Crvenog križa, namijenjena je i pružanju pomoći raseljenim osobama iz Ukrajine koje su smještene u hostelu Rakitje, a gdje su od početka ukrajinske krize članovi Društva Crvenog križa Zagrebačke županije aktivno uključeni u pružanje pomoći izbjeglicama.

Ovo je primjer partnerske pomoći potrebitima u zajednici, te zajedničko ostvarivanje misije solidarnosti – poručili su iz Društva Crvenog križa Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stiglo prometno rješenje: Jedan semafor postavljen, drugi u najavi

U planu je postavljenje i semafora na raskrižju Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade

Objavljeno

na

Objavio/la

Poslovnu zonu Meridian 16, jednu od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj, prepoznali su brojni investitori. U njoj trenutačno posluje desetak velikih tvrtki i logističkih centara koji se bave transportom robe, a u kojima je zaposleno oko 1.500 radnika. Svoje projekte realizira još nekoliko prepoznatljivih tvrtki, a kada bude popunjena u cijelosti, u njoj će biti zaposleno gotovo 3 tisuće ljudi.

Velik broj zaposlenika, kao i kamioni koji gravitiraju prema poslovnoj zoni donose i veći promet koji se odvija na istočnoj obilaznici Velike Gorice, stoga je zbog sigurnosti svih sudionika u prometu bilo nužno postavljanje semafora i nove prometne signalizacije.

Konkretno, riječ je o raskrižju državne ceste D31 i Poslovne zone Vukovinsko polje, odnosno skretanje za Zelenu aleju, gdje su značajnu ugrozu za promet predstavljali lijevi skretači prema poslovnoj zoni, osobito tegljači i kamioni zbog tromosti velikih vozila kao i činjenice da se regulacija prometa odvijala samo putem horizontalne i vertikalne signalizacije. Upravo iz tog razloga nužna je bila semaforizacija spomenutog raskrižja što je napravljeno uz koordinaciju sa semaforiziranim raskrižjem D31-Stjepana Fabijančića Jape. Također je uvedeno i ograničenje brzine na 60 km/h. Nova regulacija prometa omogućuje sigurnije i nesmetano skretanje ulijevo prema industrijskoj zoni, kao i napuštanje raskrižja za sve sudionike u prometu, uključujući i pješake.

Foto: Semafor na skretanju za Zelenu aleju

Također, Grad Velika Gorica od Hrvatskih cesta zatražio je i semaforizaciju raskrižja Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade. Naime, kako se u neposrednoj blizini planira izgradnja nove osnovna škola u Kurilovcu, postava semafora je jedan od nužnih elemenata za normalno i sigurno odvijanje cjelokupnog prometa, ali i zbog pristupa novom reciklažnom dvorištu.

Do postave semafora, za koje je potrebno izraditi projektno tehničku dokumentaciju i ishoditi dozvole za gradnju, Grad uz nadzor Hrvatskih cesta planira privremeno priključenje na Ulicu 153. brigade po izradi privremene regulacije prometa, a do konačnog rješavanja u vidu semaforizacije. U tijeku je postupak dobivanja uporabne dozvole za ovu prometnicu koja se izdaje pri nadležnom Ministarstvu prometa.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici prvi u Zagrebačkoj županiji po broju zaposlenih i ostvarenim prihodima

U 2023. godini naši poduzetnici ostvarili su dobit od čak 164 milijuna eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema najnovijoj analizi Fine, porastao je broj zaposlenih u Velikoj Gorici u odnosu na 2022. godinu, dok su velikogorički poduzetnici u 2023. godini ostvarili i konsolidiranu neto dobit od 164 milijuna eura, što je rast od 15,5 posto u odnosu na godinu prije. Naime, poduzetnici Velike Gorice njih 2.187, imali su 22.707 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 1,6% u odnosu na 2022. godinu.

S ostvarenih 3,1 milijardu eura prihoda u 2023. godini udio poduzetnika Velike Gorice u ukupnim prihodima Zagrebačke županije, koji iznose 13,1 milijardu eura, bio je 23,5%. Velikogorički poduzetnici u 2023. godini iskazali su rast ukupnih prihoda i rashoda od 13,1% u odnosu na 2022. godinu. Udio poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini u broju poduzetnika Zagrebačke županije bio je 19,8%, u broju zaposlenih 27,8%, u ukupnim prihodima 23,5%, u ukupnim rashodima 23,4%, u dobiti razdoblja 22,6% i u gubitku razdoblja 11,4%.

Grad Velika Gorica, sjedište Zagrebačke županije, među županijskim središtima je po broju poduzetnika na 8. mjestu, a na razini RH na 9. mjestu. Po broju zaposlenih i ukupnim prihodima na razini RH je na 5. mjestu, a prema neto dobiti na 6. mjestu. Među poduzetnicima sa sjedištem u Velikoj Gorici, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda i 2023. godini bilo je društvo LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. s 1,2 milijarde eura ostvarenih ukupnih prihoda koje je ostvarilo i najveću dobit razdoblja u iznosu od 56,6 milijuna eura.

Druga po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2023. godini bila je HP – HRVATSKA POŠTA d.d. s 269,8 milijuna eura, što je 8,7% ukupnih prihoda svih poduzetnika Velike Gorice.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini iznosila je 1.166 eura i bila je 11,9% viša u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Zagrebačke županije (1.042 eura) te 13,5% viša od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske (1.028 eura).

Gledajući rang listu gradova i općina Zagrebačke županije, poduzetnici Velike Gorice su na prvom su mjestu po broju poduzetnika (2.187), broju zaposlenih (22.707), ukupnim prihodima (3,1 milijarda eura), dobiti razdoblja (185,4 milijuna eura) i neto dobiti (164 milijuna eura) te na drugom mjestu prema gubitku razdoblja (21,4 milijuna eura).

Nastavite čitati

Vijesti

Poštar i dalje najtraženije zanimanje u gradu

Pad nezaposlenosti zabilježen i u prosincu

Objavljeno

na

Objavio/la

Stigli su novi podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Krajem prosinca u evidenciji HZZ-a na području Velike Gorice bile su 932 nezaposlene osobe, što je za 2,1% manje u odnosu na studeni i za 10,8% također manje u odnosu na isti mjesec 2023. godine.

Tijekom prosinca zaposleno je 80 osoba s burze, a najčešća zanimanja u kojima su osobe zaposlene bila su prodavač, konobar i čistač. Poslodavci su u prošlom mjesecu prijavili 137 slobodnih radnih mjesta. Najtraženija zanimanja bila su poštar, rukovatelj strojevima za primarnu obradu drva i čistač.

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.