Povežite se s nama

Vijesti

Prehranom, tjelesnom aktivnošću i boravku na otvorenom spriječite proljetni umor

Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati.

Objavljeno

na

Proljetni umor fiziološko je stanje koje ne spada u bolesti, ali ima simptome koje je potrebno nekako prevenirati ili ublažiti. Riječ je o skupu simptoma koji se najčešće javlja tijekom ožujka, a njegovo prisustvo može potrajati sve do svibnja.

Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati. Povećanje Sunčeve svjetlosti uzrokuje hormonalne promjene u organizmu i promjenu ritma bioloških funkcija u tijelu, pa oni koji su time zahvaćeni osjećaju simptome proljetnog umora.

Koji su načini prevencije ili ublažavanja simptoma proljetnog umora?

1. Zdrava i raznovrsna prehrana

Iako je u današnje vrijeme ponuda namirnica veća nego ikada i povrće i voće mogu se naći i izvan sezone, je li prehrana koju konzumiramo zapravo dovoljna?
Ljudi uglavnom dnevno unesu više kalorija i energije nego što im je potrebno, ali bitno je i kakve kvalitete je hrana koju unosimo u organizam, a ne sama kvantiteta. Vitamini i minerali koji se prirodno mogu dobiti iz hrane gube se već i samom pripremom i kuhanjem namirnica, pa prosječan čovjek zapravo ne unosi dovoljno nutritivno bogatih namirnica dnevno. Time dovodi organizam u stanje nedostatne količine esencijalnih tvari.

Esencijalne tvari nužne su za normalno funkcioniranje našeg organizma, ali ih naš organizam nije u stanju proizvesti, već ih moramo unositi hranom i/ili suplementacijom.

Za početak u svoju prehranu uvrstite više svježeg voća i povrća. Počastite se sokom od iscijeđenog voća, pojedite ukusnu voćnu salatu, umjesto teške zimske hrane pripremite salatu od miješanog povrća i piletine ili popijte revitalizirajući čaj od đumbira i metvice.

S obzirom na to da je hranom teško nadomjestiti taj nagli manjak esencijalnih tvari i povećanu potražnju organizma, preporučljivo je u proljeće uzimati dodatke vitamina i minerala.

  • Vitamin C:

Manjak vitamina C uzrokuje iscrpljenost i umor, stanice slabije troše kisik te je i imunološki sustav oslabljen. Zato u proljeće ljudi često boluju od viroza i respiratornih infekcija.

Vitamin C nalazi se u voću i povrću (špinat, blitva, maline, borovnica…) kojih nema mnogo u zimskim mjesecima pa se u proljeće osjeti njegov manjak u organizmu.

Nadomjestiti ga se može u raznim oblicima, od tekućeg dodatka prehrani, šumećih tableta, prašaka do kapsula ili tableta za žvakanje. Može ga se uzimati kao zaseban vitamin ili u kombinaciji s drugim vitaminima i mineralima, a dnevna potreba vitamina C kod odrasle je osobe 500-1000 mg.

  • Vitamini B skupine:

Vitamini B kompleksa služe kao koenzimi. Koenzimi su molekule vezane za enzime i potrebni su za njihovu normalnu biološku funkciju pa ih stoga možemo zvati „pomagačima“ enzima.

Manjak vitamina iz skupine B, njih 8, uzrokuje umor, poremećaje spavanja, nemir, depresiju, gubitak apetita, probleme s kožom i nedostatak energije.

Oni su poznati i kao antistresni vitamini jer utječu na raspoloženje i rad živčanog sustava. Kao dodaci prehrani dolaze uglavnom kao kompleks vitamina B. Sadrže ih također i multivitaminski preparati, a mogu se uzimati i pojedinačno.

• Magnezij:

Magnezij je makromineral koji je uključen u metabolizam ATP-a, ključne energetske molekule. Važan je i za tonus krvnih žila te djelujući kao snažan vazodilatator, sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka.

Vezan je i za promet i regulaciju kalcija pa je bitan i kod mineralizacije kosti. Njegov manjak osjeti se kroz slabost i grčenje mišića, tremor, nervozu i depresiju.
Magnezij kao dodatak prehrani postoji u nekoliko oblika, ali najčešće kao oksid, citrat, glicinat ili malat te ga se može uzimati u dozi 375-400 mg u obliku kapsula, šumećih tableta ili direkt prašaka.

  •  Kalcij:

Kalcij je jedan od minerala koji imaju i funkcionalnu i strukturnu ulogu u našem organizmu. Potreban je za izgradnju kostiju, ali sudjeluje i u metaboličkim aktivnostima organizma.

Najvažniji izvor kalcija jesu mlijeko i mliječni proizvodi, a za njegovu apsorpciju potreban je vitamin D. Kalcij se kao i magnezij može naći u ljekarni u različitim oblicima, te stoga svatko može izabrati najprikladniji za sebe.

  • Koenzim Q10:

Koenzim Q10 ima važnu funkciju u pretvorbi energije prehrambenih tvari u tjelesnu energiju. Njegov manjak dovodi do poremećaja energetske ravnoteže i drugih funkcionalnih poremećaja. Ujedno je i snažan prirodni antioksidans.

Njegova je uloga da štiti membrane stanica od slobodnih radikala koji nastaju različitim procesima prilikom stvaranja energije u mitohondrijima.

Najbolji izvori koenzima Q10 u hrani jesu orašasti plodovi, biljna ulja i crveno meso, a minimalna dnevna potreba kod odraslog čovjeka jest 30 mg. Može ga se nadomjestiti dodacima prehrani te se kao takav nalazi u multivitaminskim preparatima, ali i kao zaseban nutrijent u dozama od 60 ili 120 mg.

2. Boravak na otvorenom – Sunce je najbolji prijatelj dobrog raspoloženja

Izlazak na svjež zrak, odnosno boravak na otvorenom dokazano je jedan od najvažnijih čimbenika dobrog raspoloženja.

Boravak na dnevnoj svjetlosti, pogotovo ako je lijep i sunčan dan, povisuje razinu hormona serotonina, tzv. hormona sreće, a inhibira razinu melatonina, hormona koji uvodi u san.

No osim toga, Sunčeva svjetlost potrebna nam je zbog sinteze vitamina D, vitamina koji sudjeluje u imunološkom odgovoru i obrani organizma kao i u apsorpciji kalcija potrebnog za izgradnju i mineralizaciju kostiju.

Vitamin D troši se u zimskim mjesecima zbog učestalih viroza i bolesti, a teško se nadomješta zbog manjka Sunčeve i dnevne svjetlosti pa ga se može uzimati i u dodacima prehrani.

3. Tjelesna aktivnost

U svoju svakodnevicu uključite i neku tjelesnu aktivnost. Osim što na taj način doprinosite svom zdravlju, smanjujete tjelesnu težinu, prevenirate kronične bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, tjelesna aktivnost također podiže razinu energije i utječe na bolje raspoloženje.

Krenite s vožnjom bicikla, laganom šetnjom, uključite se u neki fitness ili plesni klub te na taj način aktivirajte svoj organizam i olakšajte mu prijelaz iz zimskog turobnog vremena u duže i sunčane dane.

4. Nahranite i svoju kožu

Često zaboravimo da promjena godišnjeg doba, osim iznutra, ostavlja tragove i izvana.

Naša koža isušena centralnim grijanjem tijekom hladnih mjeseci, oštećena hladnim zimskim zrakom, iscrpljena i dehidrirana, također treba revitalizaciju u proljeće.

Nagradite se novom kremom za lice i nahranite svoju kožu i vratite joj potrebnu elastičnost. Također, ne zaboravite i na zaštitni faktor ako se dulje izlažete suncu.

Naslovna: Image by Khusen Rustamov from Pixabay

Vijesti

Stomatološka ordinacija u Donjoj Lomnici i dalje prima nove pacijente – evo kako se prijaviti

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels/Cedric Fauntleroy

Stomatološka ordinacija u Donjoj Lomnici još je uvijek otvorena za nove pacijente, podsjećaju iz Doma zdravlja Zagrebačke županije. Upis se može obaviti putem platforme e-Građani ili dolaskom u ordinaciju, a potrebno je donijeti osobnu i zdravstvenu iskaznicu.

Raspored upisa ovisi o datumu u mjesecu: parni datumi od 8 do 13 sati, dok su neparni datumi od 14 do 18 sati.

Za dodatne informacije ili narudžbe pacijenti se mogu javiti telefonom na 01 5510 969 ili e-mailom na [email protected].

Nastavite čitati

Vijesti

Ravnateljstvo civilne zaštite šalje važan apel! “Blagdani se mogu obilježiti mirnije i sigurnije”

Ravnateljstvo civilne zaštite upozorava građane da pirotehnika svake godine ostavlja teške posljedice, osobito kod djece, te podsjeća na zabrane i kazne koje su na snazi

Objavljeno

na

Objavio/la

Uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, Ravnateljstvo civilne zaštite ponovno apelira na građane diljem Hrvatske da se odreknu pirotehnike, upozoravajući kako neodgovorna uporaba petardi i vatrometa svake godine dovodi do teških ozljeda, najčešće kod djece, a zakon predviđa i visoke novčane kazne za prekršitelje.

Blagdani bi trebali biti vrijeme mira, ali praksa pokazuje da se prosinac često pretvara u mjesec sirena, hitnih intervencija i trajnih posljedica. Upravo zato Ravnateljstvo civilne zaštite poručuje, pirotehnika nije bezazlena zabava i s njom nema sigurnog “igranja”.

Posebno zabrinjava činjenica da su među ozlijeđenima često djeca. Ozljede nastaju zbog neprimjerene i zabranjene uporabe pirotehničkih sredstava, najčešće bez nadzora odraslih. Iako se petarde i slična sredstva često doživljavaju kao dio blagdanskog folklora, posljedice mogu biti teške i dugotrajne. Najčešće se radi o ozbiljnim ozljedama šaka i prstiju, lica i očiju, kao i opeklinama koje mogu trajno oštetiti živce i tetive. Osim fizičkih, nisu rijetke ni psihološke posljedice, od straha i anksioznosti do poremećaja spavanja i napadaja panike. U najtežim slučajevima, ishodi su trajni invaliditet ili smrt.

“Blagdani se mogu i trebaju obilježiti na sigurniji, mirniji i dostojanstveniji način. Odbacimo opasne navike i okrenimo se zajedništvu, toplini i sigurnosti”, poručuju iz Ravnateljstva civilne zaštite.

Što kaže zakon?

Zakonski okvir jasno definira tko, kada i što smije koristiti. Djeci mlađoj od 14 godina zabranjena je uporaba svih pirotehničkih sredstava, a odgovornost u tom slučaju snose roditelji ili skrbnici, koji mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 130 do 390 eura. Djeca starija od 14 godina smiju koristiti isključivo pirotehniku kategorije F1, koja predstavlja nizak rizik i minimalnu buku.

Pirotehniku kategorija F2 i F3, izuzev petardi i redenika, smiju koristiti samo punoljetne osobe, i to isključivo u razdoblju od 27. prosinca do 1. siječnja. Sve izvan tog okvira smatra se prekršajem. Kazne za nepoštivanje propisa kreću se od 660 do čak 1.990 eura.

Važno je podsjetiti da su petarde i redenici kategorija F2 i F3 građanima za osobne potrebe zabranjeni još od 2021. godine, kao i pirotehnička sredstva kategorija F4, P1, P2, T1 i T2.

Kupnja pirotehnike također je strogo regulirana. Građani smiju kupovati isključivo dopuštena sredstva, i to od 15. prosinca do 1. siječnja, samo u specijaliziranim prodavaonicama. Prodaja i kupnja putem interneta u potpunosti je zabranjena.

Nastavite čitati

Sport

Oproštaj od godine za povijest: Tekma, jelka, gulaš, anđeo čuvar i poneka suza

Objavljeno

na

Objavio/la

Sportsko-lirske poslanice sa Udarnika ovih se dana pretvaraju u često i rado viđenu pojavu. Pera su naoštrena u Kurilovcu, rečenice su se redale same od sebe nakon ždrijeba četvrtfinala Kupa, a ponovilo se to i nakon definitivnog rastanka s nogometnom 2025. godinom. Na Udarniku se okupila cijela klupska obitelj, a dojmovi su sažeti u novi nadahnuti literarni uradak iz kurilovečke radionice.

Ako je nekome promaknuo tekst objavljen na klupskim društvenim mrežama, evo ga u cjelosti:

“Bilo je to u petak, srećom ne 13. već 12. prosinca, dakle dan uoči 30.-tog rođendana drage nam turopoljske metropole, koji je tijekom dana obilježen na prigodnoj i lijepo uprizorenoj svečanoj akademiji u ispunjenoj dvorani POU-a.

Na drugoj strani grada, u jugoistočnom predgrađu znanom kao GČ Kurilovec, u predvečerje se ispunila i napunila sala sportskog doma u kojem stoluje i kraljuje najveći mali seoski klub na svijetu – NK Kurilovec. Razme se da je bil red kraj još jedne sportske godine, koja si je zahvaljujući plasmanu u četvrtzavršnicu CRO cupa i “vjerovaliiline” rano proljetnom ogledu sa velikim Dinamom, htjela to ili ne, priskrbila epitet – povijesne, obilježiti i proslaviti na prigodan i dostojan način. A ljepše prigode za to nema od tradicionalnog klupskog božićnog domjenka…

Uvodno događanje u domjenak bila je, sad već tradicionalna tekma između svih trenera kluba, starija garda kontra mladih jazavaca, rezultat nebitan i unapred poznat…u korist garde. I ne treba čuditi da je odmah posle tekme, sala, na čijem je kraju dominirala prekrasna, lijepo nakinđana i šarenim žaruljicama osvijetljena srebrna Majetićeva jelka, za čas bila puna ko šipak. Seniorski stručni stožer, igrači seniorske momčadi, treneri NŠM-i, članovi IO i NO, djelatne osobe… Suma sumarum 60-ak duša vjernih, privrženih i odanih kurilovečkom nogometnom jučer, danas i sutra.

Već se na ulasku u samu salu dalo naslutiti i namirisati da bi to mogla biti i posebna i čarobna noć, bez obzira kaj je miris Filinog lovačkog gulaša preplavio ne samo salu već i cijeli okoliš SRC-a Udarnik. Uvertira u sam domjenak bile su prigodne, tople i radosne božićne pjesme, a početak je označio, razme se, prigodni govor gospona precednika. Iako naš Dražen, zna se, baš i nema neke Periklove govorničke navike, ovaj se put ipak potrudil i održal lepi, nadahnuti, topli i, kaj je najvažnije, radosni i optimistički govor.

Ni traga muke koju zapraf svi skup preživljavamo u tom našem, u isto vreme dragom i jeb… klubu, ni reči o besparice, dugovanjima i svim nedaćama kaj iz toga proizlaze. Zato bravo za našeg precednika, drago nam je da je osjećaju osobnog ponosa kaj je precednik našeg kluba dal prednost nad svim sivim mislima i brigama, koje je ipak ostavil ispod tepiha.

Ako je precednik zaslužil “bravo” za svoj govor, fakat ne znam kaj su onda zaslužili igrači seniorske momčadi za scenarij kojim su nas sve redom ne samo iznenadili nego i oduševili i razgalili nam dušu. Prvo su si međusobno podijelili skromne i prigodne poklone jer su još početkom tjedna izvukli brojeve na temelju kojih se znalo tko kome kupuje poklon: darivatelj je bio poznat, ali daroprimac nije znao tko je njegov darivatelj!? Pa je ubrzo nastal pravi urnebes od mnoštva nadahnutih i baš prigodnih poklona koji su u sebi skrivali i određene poruke, među kojima su dominirale one pune humora, lake ironije i zdrave mladenačke zajebancije, tipične za mlade ljude dobre volje i zdravog duha.

Poklona nisu bili lišeni ni svi članovi stručnog stožera, uključivo i gospodina Olića, našeg popularnog “mentalista”, koji je proteklih mjeseci bio jedna od najspominjanijih osoba u sportskom miljeu zavičajnog nam Turopolja. Kulminacija je uslijedila kad su igrači ispred bora “prisilno” izveli našu “evergreen” šankericu Zdenku i bračni par Mihalić, Katu i Bašu, te im uručili prigodne poklone i kuvertirane božićnice kako bi im iskreno zahvalili na njihovom odricanju u bespogovornom ispunjavanju svih njihovih igračkih zahtjeva, kako uoči, tako i poslije treninga i utakmica.

Lica ovo troje “dobitnika”, koja nisu mogla sakriti osjećaj ugodnog i dragog iznenađenja, bila su najbolji dokaz da su dečki fakat pogodili u sridu, a mi im za sve viđeno i doživljeno te večeri, od srca zahvaljujemo i skidamo i kapu i šešir. Uključivo i činjenicu da nitko od njih ni jednom jedinom riječi nije spomenuo naknade, zaostatke, dugovanja… A ima ih Bogeku fala prilično, pa je i to dokaz da taj dragi Božić ima svoju posebnu moć.

Treba li posebno naglašavati da smo svi potom uživali u Filinom gulašu, Katinim i Barinim kolačima i dobroj kapljici za koju te večeri nije bilo ograničenja. Složna pjesma bila je logičan nastavak svega, Fićo je preuzeo DJ palicu, a Kolegić sve raspametio svojim vokalnim i plesnim izvedbama… I tako je bilo sve do ponoći kada smo dočekali i pozdravili Svetu Luciju i kada su se igrači povukli… da bi svi zajedno otišli na svoj unaprijed planirani tulum, bez obzira na maglovitu kasno jesensku noć. E, to se zove momčad, to se zove klapa i družina. Bilo gdje i bilo kad, uvijek zajedno i skupa.

Dečki, još jednom skidamo šešir, sretni i zadovoljni što vas – imamo! Sretni što svi zajedno još uvijek činimo – veliku i složnu obitelj i što nam je ta obitelj sveta i uvijek i iznova od – posebnog značaja i “interesa”…!!!

Guštajući cijelu tu večer u svemu viđenom i doživljenom, što je nerijetko izazivalo one trnce kada vam se vlastita koža naježi od sreće i zadovoljstva, promatrao sam neizmjernu energiju, volju i sveprisutnost jednog čovjeka, Senada Harambašića. Nek mi nitko ne zamjeri, ali uistinu sam ga opet i ponovo i po tko zna koji put doživio kao – anđela čuvara ove momčadi. I ovoga kluba!!!

Sretan vam i blagoslovljen Božić svima!!!”

Nastavite čitati

Najave

Vani je novi Reporter: Okrugli rođendan, zapisi o zavičaju, lovkinja i Laponija

Potražite svoj besplatan primjerak na poznatim lokacijama po gradu i okolici

Objavljeno

na

U nešto bucmastijem izdanju, na blagdanskom broju stranica, na velikogoričke ulice ovog je četvrtka stigao novi, 456. broj Reportera, najdugovječnijih lokalnih novina u našem gradu. Uz najljepše želje za predstojeće blagdane, i ovoga puta donosimo raznolik sadržaj, pa bi svatko tu mogao pronaći ponešto za sebe…

Opsežno se, naravno, bavimo okruglim 30. rođendanom našega grada, pa donosimo kompletnu priču o goričkoj borbi za samostalnost. Tu su nam puno pomogli akteri toga vremena Vlado Horina i Neven Karas, koji su se prisjetili svih koraka dvogodišnje bitke za odvajanje od Grada Zagreba i povijesne prve sjednice Gradskog vijeća 29. studenog 1995. godine.

– Obavili smo to što smo imali, formirali sva tijela i razišli se. Iskreno, ni na pijaču nismo otišli – pamti Horina te povijesne dane.

Bili smo, naravno, i na Svečanoj akademiji povodom rođendana Grada, na kojoj je u glavnoj ulozi, čak i unatoč prisustvu Andreja Plenkovića i drugih visokih gostiju, bio naš Ivan Rožić. Dobitinik ovogodišnje gradske Nagrade za životno djelo par dana prije tog događaja ugostio nas je u svome domu u Buševcu i ispričao nam svoju neobičnu životnu priču, koja je maksimalno obogaćena u danima mirovine…

Povodom rođendana Grada donosimo i intervju s gradonačelnikom Krešimirom Ačkarom, a na gradskim stranicama bavimo se i posljednjom sjednicom Gradskog vijeća, kao i uređenjem Tržnice i otvaranjem nove balon dvorane.

Obitelj Gričar iz Šćitarjeva odvela nas je na putovanje u selo Djeda Mraza, u finsku Laponiju, a Ana Bundalo objasnila nam je kako se to majka dvoje djece zaljubi u – lov! Donosimo vam i priču o dašku Amazone u našem gradu, kao i vijesti iz grada, županije, naših komunalnih tvrtki… Tu su i redovni savjeti iz naših ljekarni, kao i dobri napuci za uspješan odabir božićne jelke.

Na sportskim stranicama osvrćemo se na nogometnu 2025. godinu, posebnu po mnogim kriterijima, u dobrom raspoloženju pratimo rukometaše i na gradskoj i na županijskoj razini, a tu je i još malo dobronamjernih savjeta, ovoga puta za sve naše sugrađane koji planiraju putovati na Svjetsko prvenstvo.

Sve to možete prelistati i u ONLINE IZDANJU.

Nastavite čitati

Moja županija

Radioamater Željko Lah dobio nagradu za životno djelo Zajednice tehničke kulture

U županijskom proračunu za 2026. godinu za tehničku kulturu osigurana je 171.000 eura. 

Objavljeno

na

Zajednica tehničke kulture Zagrebačke županije u Samoboru je dodijelila godišnje nagrade “Rudolf Perešin” za 2024. godinu.  

Tri Nagrade za životno djelo primili su Feliks Škiljanu iz Društva pedagoga tehničke kulture i informatike Samobor, Miroslav Klarić iz Foto kino video kluba Zaprešić i Željko Lah iz Radio kluba Velika Gorica. 

Današnji svijet je ovisan o svim vrstama bežičnih usluga, mobitela, interneta, TV, radija. Cijeli svijet je na kliku ‘miša’ i tipkovnice. I što ako jedna karika u toj infrastrukturi pukne? Zamislite si tu mogućnost. Radioamateri imaju mogućnost i znanje da se sve to ublaži. U slučaju neke apokalipse budite sigurni – prvu vezu uspostavit će radioamateri!  – ispričao je Lah svojevremeno za Cityportal.

-U tehničku kulturu utkali ste sebe i dugogodišnje znanje, i dali veliki doprinos da Zajednica ide prema naprijed, posebno smo ponosni na inovatore koji na međunarodnim natjecanjima, ali i na domaćem terenu postižu sjajne rezultate – istaknuo je Kolarec. 

Godišnje nagrade Zajednice tehničke kulture laureatima je uručila pročelnica za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Jadranka Dujić Frlan, i to Tereziji Šestak, Kristini Panižić, Antunu Paulinu, Vladimiru Gašparecu i Mateu Jurkoviću.  

Povelja u prigodi 20. obljetnice djelovanja dodijeljena je Društvu pedagoga tehničke kulture i informatike Samobor i Foto video klubu “35 mm” iz Križa. 

-Lepeza djelatnosti u tehničkoj kulturi sve više se širi. U trenutku osnutka, Zajednica tehničke kulture  imala je svega desetak članova, a danas ona u svome članstvu ima 40 udruga. Imamo udruge koje su ‘skroz tehničke’, udruge koje su kombinacija tehnike i umjetnosti – poput foto, kino i video klubova, udruge koje su kombinacija sporta i tehničke kulture – poput zrakoplovno-modelarskih klubova, udruge koje su kombinacija prirodoslovlja i tehničke kulture – rekao je Ivan Vlainić, predsjednik Zajednice. 

Dodajmo kako je u proračunu za 2026. godinu za tehničku kulturu osigurana 171.000 eura.   

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno