Povežite se s nama

Vijesti

Prehranom, tjelesnom aktivnošću i boravku na otvorenom spriječite proljetni umor

Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati.

Objavljeno

na

Proljetni umor fiziološko je stanje koje ne spada u bolesti, ali ima simptome koje je potrebno nekako prevenirati ili ublažiti. Riječ je o skupu simptoma koji se najčešće javlja tijekom ožujka, a njegovo prisustvo može potrajati sve do svibnja.

Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati. Povećanje Sunčeve svjetlosti uzrokuje hormonalne promjene u organizmu i promjenu ritma bioloških funkcija u tijelu, pa oni koji su time zahvaćeni osjećaju simptome proljetnog umora.

Koji su načini prevencije ili ublažavanja simptoma proljetnog umora?

1. Zdrava i raznovrsna prehrana

Iako je u današnje vrijeme ponuda namirnica veća nego ikada i povrće i voće mogu se naći i izvan sezone, je li prehrana koju konzumiramo zapravo dovoljna?
Ljudi uglavnom dnevno unesu više kalorija i energije nego što im je potrebno, ali bitno je i kakve kvalitete je hrana koju unosimo u organizam, a ne sama kvantiteta. Vitamini i minerali koji se prirodno mogu dobiti iz hrane gube se već i samom pripremom i kuhanjem namirnica, pa prosječan čovjek zapravo ne unosi dovoljno nutritivno bogatih namirnica dnevno. Time dovodi organizam u stanje nedostatne količine esencijalnih tvari.

Esencijalne tvari nužne su za normalno funkcioniranje našeg organizma, ali ih naš organizam nije u stanju proizvesti, već ih moramo unositi hranom i/ili suplementacijom.

Za početak u svoju prehranu uvrstite više svježeg voća i povrća. Počastite se sokom od iscijeđenog voća, pojedite ukusnu voćnu salatu, umjesto teške zimske hrane pripremite salatu od miješanog povrća i piletine ili popijte revitalizirajući čaj od đumbira i metvice.

S obzirom na to da je hranom teško nadomjestiti taj nagli manjak esencijalnih tvari i povećanu potražnju organizma, preporučljivo je u proljeće uzimati dodatke vitamina i minerala.

  • Vitamin C:

Manjak vitamina C uzrokuje iscrpljenost i umor, stanice slabije troše kisik te je i imunološki sustav oslabljen. Zato u proljeće ljudi često boluju od viroza i respiratornih infekcija.

Vitamin C nalazi se u voću i povrću (špinat, blitva, maline, borovnica…) kojih nema mnogo u zimskim mjesecima pa se u proljeće osjeti njegov manjak u organizmu.

Nadomjestiti ga se može u raznim oblicima, od tekućeg dodatka prehrani, šumećih tableta, prašaka do kapsula ili tableta za žvakanje. Može ga se uzimati kao zaseban vitamin ili u kombinaciji s drugim vitaminima i mineralima, a dnevna potreba vitamina C kod odrasle je osobe 500-1000 mg.

  • Vitamini B skupine:

Vitamini B kompleksa služe kao koenzimi. Koenzimi su molekule vezane za enzime i potrebni su za njihovu normalnu biološku funkciju pa ih stoga možemo zvati „pomagačima“ enzima.

Manjak vitamina iz skupine B, njih 8, uzrokuje umor, poremećaje spavanja, nemir, depresiju, gubitak apetita, probleme s kožom i nedostatak energije.

Oni su poznati i kao antistresni vitamini jer utječu na raspoloženje i rad živčanog sustava. Kao dodaci prehrani dolaze uglavnom kao kompleks vitamina B. Sadrže ih također i multivitaminski preparati, a mogu se uzimati i pojedinačno.

• Magnezij:

Magnezij je makromineral koji je uključen u metabolizam ATP-a, ključne energetske molekule. Važan je i za tonus krvnih žila te djelujući kao snažan vazodilatator, sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka.

Vezan je i za promet i regulaciju kalcija pa je bitan i kod mineralizacije kosti. Njegov manjak osjeti se kroz slabost i grčenje mišića, tremor, nervozu i depresiju.
Magnezij kao dodatak prehrani postoji u nekoliko oblika, ali najčešće kao oksid, citrat, glicinat ili malat te ga se može uzimati u dozi 375-400 mg u obliku kapsula, šumećih tableta ili direkt prašaka.

  •  Kalcij:

Kalcij je jedan od minerala koji imaju i funkcionalnu i strukturnu ulogu u našem organizmu. Potreban je za izgradnju kostiju, ali sudjeluje i u metaboličkim aktivnostima organizma.

Najvažniji izvor kalcija jesu mlijeko i mliječni proizvodi, a za njegovu apsorpciju potreban je vitamin D. Kalcij se kao i magnezij može naći u ljekarni u različitim oblicima, te stoga svatko može izabrati najprikladniji za sebe.

  • Koenzim Q10:

Koenzim Q10 ima važnu funkciju u pretvorbi energije prehrambenih tvari u tjelesnu energiju. Njegov manjak dovodi do poremećaja energetske ravnoteže i drugih funkcionalnih poremećaja. Ujedno je i snažan prirodni antioksidans.

Njegova je uloga da štiti membrane stanica od slobodnih radikala koji nastaju različitim procesima prilikom stvaranja energije u mitohondrijima.

Najbolji izvori koenzima Q10 u hrani jesu orašasti plodovi, biljna ulja i crveno meso, a minimalna dnevna potreba kod odraslog čovjeka jest 30 mg. Može ga se nadomjestiti dodacima prehrani te se kao takav nalazi u multivitaminskim preparatima, ali i kao zaseban nutrijent u dozama od 60 ili 120 mg.

2. Boravak na otvorenom – Sunce je najbolji prijatelj dobrog raspoloženja

Izlazak na svjež zrak, odnosno boravak na otvorenom dokazano je jedan od najvažnijih čimbenika dobrog raspoloženja.

Boravak na dnevnoj svjetlosti, pogotovo ako je lijep i sunčan dan, povisuje razinu hormona serotonina, tzv. hormona sreće, a inhibira razinu melatonina, hormona koji uvodi u san.

No osim toga, Sunčeva svjetlost potrebna nam je zbog sinteze vitamina D, vitamina koji sudjeluje u imunološkom odgovoru i obrani organizma kao i u apsorpciji kalcija potrebnog za izgradnju i mineralizaciju kostiju.

Vitamin D troši se u zimskim mjesecima zbog učestalih viroza i bolesti, a teško se nadomješta zbog manjka Sunčeve i dnevne svjetlosti pa ga se može uzimati i u dodacima prehrani.

3. Tjelesna aktivnost

U svoju svakodnevicu uključite i neku tjelesnu aktivnost. Osim što na taj način doprinosite svom zdravlju, smanjujete tjelesnu težinu, prevenirate kronične bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, tjelesna aktivnost također podiže razinu energije i utječe na bolje raspoloženje.

Krenite s vožnjom bicikla, laganom šetnjom, uključite se u neki fitness ili plesni klub te na taj način aktivirajte svoj organizam i olakšajte mu prijelaz iz zimskog turobnog vremena u duže i sunčane dane.

4. Nahranite i svoju kožu

Često zaboravimo da promjena godišnjeg doba, osim iznutra, ostavlja tragove i izvana.

Naša koža isušena centralnim grijanjem tijekom hladnih mjeseci, oštećena hladnim zimskim zrakom, iscrpljena i dehidrirana, također treba revitalizaciju u proljeće.

Nagradite se novom kremom za lice i nahranite svoju kožu i vratite joj potrebnu elastičnost. Također, ne zaboravite i na zaštitni faktor ako se dulje izlažete suncu.

Naslovna: Image by Khusen Rustamov from Pixabay

Vijesti

Betlehemsko svjetlo na Badnjak stiglo u Gradsku upravu

Izviđači Turopoljske udruge skauta “Tur” na Badnjak su tradicionalno donijeli Betlehemsko svjetlo u zgradu Grada Velike Gorice, gdje su ga predali gradonačelniku Krešimiru Ačkaru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Betlehemsko svjetlo, simbol mira i nade, na sam Badnjak stiglo je u zgradu Gradske uprave u Velikoj Gorici. Donijeli su ga članovi Turopoljske udruge skauta “Tur”, koji su svjetlo uručili gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i njegovim suradnicima, nastavljajući dugogodišnju tradiciju koja se u gradu njeguje uoči Božića. “Neka svjetlost Betlehemska bude stalno prisutna u ovoj zgradi i u vašim srcima, kako biste dobro vidjeli i prepoznali stvarne potrebe građana našeg grada i kako biste na njih odgovarali pravovremeno, vođeni argumentima, mogućnostima i logikom, no prije svega srcem”, poručili su skauti.

Riječ je o svjetlu koje svake godine u vrijeme došašća započinje svoje putovanje iz Betlehema, iz Bazilike Rođenja Isusova, a potom se širi diljem svijeta. Tradicija je započela 1986. godine u Austriji, a hrvatski izviđači donose Betlehemsko svjetlo u Hrvatsku već 33 godine zaredom, nakon središnjeg multikonfesionalnog slavlja u Austriji. Pokrovitelj ove inicijative u Hrvatskoj je predsjednik Hrvatskog sabora.

Nakon dolaska u zagrebačku katedralu, velikogorički izviđači prenijeli su svjetlo u svoj grad. Već na blagdan svete Lucije, zaštitnice Velike Gorice i Turopolja, svjetlo je doneseno na Lucijsko spravišće Plemenite opčine turopoljske, u Povorku svjetla te na večernju misu u župnoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije. U danima koji su slijedili izviđači su Betlehemsko svjetlo dijelili župljanima diljem Velike Gorice i okolice, noseći poruku mira, ljubavi i brige za bližnje. Svjetlo je tako stiglo u više župnih zajednica na području grada, ali i u Ščitarjevo, Novo Čiče, Petrovinu Turopoljsku, Gradiće, Donju Lomnicu te Veliku Mlaku, gdje je doneseno na zornicu 23. prosinca. Iz udruge poručuju kako im je želja iduće godine svjetlo donijeti i u Mraclin, Buševec i Mičevec.

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIDEO Božji dolazak k nama: Božićna poruka i blagoslov župnika Ivana Norberta Kopriveca

Objavljeno

na

Slavimo Kristov dolazak na svijet!

Trenutak neraskidive povezanosti neba i zemlje, neka nas ispuni zahvalnošću i mirom, neka nam bude podsjetnik da je maleno dijete u jaslama donijelo čistu ljubav među ljude.

Pogledajte i poslušajte riječ Božju župnika Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije Ivana Norberta Kopriveca:

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Andrejeva božićna čarolija – iz Ščitarjeva do kuće Djeda Božićnjaka!

Obitelj Gričar donosi zimsku bajku Arktičkog kruga

Objavljeno

na

(Foto: Privatni album obitelji Gričar)

U periodu godine kada su noći duge, dani kratki, a hladnoća nas drži u zagrijanim domovima, božićno vrijeme svakako je jedno od najtoplijih u godini. Kršćanski blagdan slavlja rođenja “malogaBoga” tijekom stoljeća je poprimio zapadnjačku tradiciju, a dobroćudni djed duge bijele brade i crvenog odijela s vrećom poklona na leđima – svima se uvukao pod kožu.

U potrazi za zimskom avanturom i domom “pravog” Djeda Božićnjaka bila je obitelj Gričar iz Ščitarjeva, a vrlo lako su turopoljsku blagu zimu zamijenili s Laponijom – domovinom omiljenog božićnog lika i temperaturama 40 stupnjeva ispod nule.

Podijelili su svoje dojmove i razuvjerili nas da krajnji sjever i nije tako nedostižan, da Rovaniemi, glavni grad finske Laponije, skriva nevjerojatne atrakcije, ali i da hladni Arktički krug nije tako nemilosrdan i grub.

Iako to nije putovanje s etiketom “čas posla”, izravni charter let avionom iz Zagreba traje samo 3 i pol sata. Gričari su imali opciju presjedanja u Frankfurtu, pa je put bio nešto duži. No, nakon slijetanja na snježno-bijelu pistu – samo se treba dobro “zabundati”…

-Dojam tamo je jako poseban, priroda je predivna, sve je puno tiše i puno mirnije nego kod nas. Jako je hladno, ali ugodno hladno, većinom po danu je -25, iako dana baš nema dugo, većinom su noći, a noći su jako duge. Najhladniji dan koji smo tamo doživjeli imao je temperaturu zraka -39! Ali, snijeg i hladnoća uopće ne smetaju zato što su baš dio tog posebnog ugođaja. U biti svi tamo dolaze radi sela Djeda Božićnjaka i naravno, da vide “onog pravog”  – kaže Andrej i priznaje kako mu je to bila velika želja još dok je bio mali.

-Ispunio sam si želju iako sam već prešao četrdesetu, a htio sam taj doživljaj priuštiti i svom sinu. Za njega je to bilo fenomenalno, a supruga je rekla da je to jedno od najboljih putovanja ikad, iako često putujemo na daleka putovanja, dva do tri puta godišnje. Njoj je to bilo baš onako wow i jedva čeka da se ponovno vratimo tamo, jer nismo uspjeli sve vidjeti. No, ono što smo vidjeli je fascinantno – Pošta Djeda Božićnjaka pred kojom su kolone do 50 metara, jer svi žele poslati razglednice svojim obiteljima, i to s posebnim pečatom od djeda. Iako pošta putuje na odredište od 2 do 3 tjedna, isplati se čekati kod pretinaca od svih država svijeta, pa tako i naše države, s natpisom Kroatija – prisjetio se Andrej.

 

Jedna od prepoznatljivih fenomena je polarna svjetlost, no kako nam je ispričao naš putoholičar, to je škakljiva stvar – treba ju uloviti!

-Dva puta smo je ganjali, nažalost nismo uspjeli vidjeti pravu polarnu svjetlost. Vidjeli smo nešto u obrisima, a fotografiju za uspomenu je slikao naš vodič dan prije nego što smo mi došli. Baš je bilo tmurno vrijeme i nažalost ne vidi se uvijek. To je jedan od razloga zašto bi se vratili opet. Možda uspijemo u trećem mjesecu kada ćemo ići u Reykjavik na Islandu, no Laponija nam je i dalje zemlja u koju bi se vratili. Ne samo zbog toga. Recimo, stanovnici Laponije Sammi su jako ljubazan narod, i ovako na cesti pozdravljaju, kao što se nekoć kod nas pozdravljalo, a i stvarno drže do čistoće i reda. Ceste se čiste i po noći i nema alkohola iza 10 sati, pogotovo ne u dućanu – ispričao je Andrej, a ono što ih je još fasciniralo je vožnja Haskijima.

-To je bilo mrak, meni je to bio najbolji dio! Imate raznih izleta, pa recimo možete birati vožnju sa sobovima, a mi smo imali laponsku utrku. Vozili smo naizmjence supruga i ja, a bilo je jako hladno, to je bio taj dan od –39 stupnjeva kada nam se i kosa smrzla. Bez obzira na toplu odjeću, grijače na rukama i nogama, stvarno je bilo jako hladno, priča Andrej i dodaje kako mrak pada jako rano, pa je noćna vožnja bila fenomenalna jer to dosad nisu imali priliku raditi u životu.

-Upravljaš saonicama koje vuče 5 do 7 haskija kojima ti upravljaš i imaš jednu oprugu za kočenje prije svakog zavoja! Ali nismo mi jedini na ruti, tako da treba držati razmak…Poslije toga smo se ugrijali uz vrući čaj, domaći kuhani rum i domaće slastice u iglu-kući. No, ipak, priča nam dalje Andrej, piće broj jedan je – Glogi.

-To je njihovo tradicionalno piće, porijeklom je u originalu iz Švedske i prodaje se na svakom ćošku. Jako je fin, a većinom je to crveno kuhano vino sa zvjezdicama i klinčićima, a dječja verzija je kuhani sok od jabuke s klinčićem i šećerom, i to je, priznaje Andrej, odlično za ugrijati se na 20 ili 30 stupnjeva u minusu.

Ali, glava atrakcija ipak je Djedica.

Iako je najpoznatiji zimi, Djed Božićnjak je u svom domu dostupan tijekom cijele godine, tako da je ovo putovanje na popisu svakog putoholičara “koji drži do sebe”. Jer, posjet pravom selu Djeda Božićnjaka, na čijem se ulazu čeka u dugačkom redu, čak više od sat i pol, nitko ne želi propustiti – svi žele sliku s Djedicom.

-Cijelo selo je stvarno mrak, svaka kućica nešto novo krije, poput kuće Djeda Mraza i kuće Bake Mraz, sve je puno ljudi i djece koja se igraju na svakom koraku. A također je i jako puno restorana s vrhunskom tradicionalnom hranom. Mi smo, uz prethodnu rezervaciju tjedan dana unaprijed, naručili soba u umaku sa pire krumpirom. Fenomenalno sporo kuhano meso kroz 12 sati i kod njih je to kao nama teletina – završio je priču ovaj svjetski putnik iz našeg susjedstva.

Putopis s potpisom obitelji Gričar odlična je ideja za putovanje, posebno sada, kada je u zraku božićna čarolija.

 

Inače, obitelj Gričar iz Ščitarjeva je već vidjela pola svijeta. Andrej je inače zapovjednik na velikoj super jahti koja plovi po cijelom svijetu, tako da ga u komadu nema doma 6 do 7 mjeseci. No, kad je “van dužnosti” ili uhvati malo lufta putuje sa suprugom Josipom i sinom Ianom. Tako da su bili na Karibima, Africi, Grčkoj, Turskoj, Španjolskoj, Kubi, Tajlandu, Kambođi, Dubaiju…U biti svaki slobodan trenutak idu na put. 

(Razgovarala: Gianna Kotroman)

Nastavite čitati

Vijesti

Važna obavijest za građane! Ovako VG Čistoća radi tijekom božićnih blagdana

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Šiljakovina.com

Zbog blagdanskog razdoblja dolazi do promjena u radnom vremenu VG Čistoće.

Danas, na Badnjak, 24. prosinca, uredi Uprave VG Čistoće i Korisnička služba bit će otvoreni do 11 sati, dok će blagajne raditi pola sata kraće, do 10:30 sati.

Reciklažna dvorišta u Velikoj Gorici i Mraclinskoj Dubravi za građane su otvoreni do 16 sati.

Nastavite čitati

Vijesti

Veliko priznanje za goričkog liječnika – dr. Nikola Ivan Leder dobio Povelju Hrvatske obrtničke komore

Poznati gorički radiolog nagrađen je za doprinos razvoju obrtništva i komorskog sustava na svečanoj Skupštini Obrtničke komore Zagreb.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Obrtnička komora Zagreb

Na svečanoj Skupštini Obrtničke komore Zagreb, održanoj u organizaciji Komore, povelju Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos razvoju obrtništva i komorskog sustava primio je i poznati velikogorički radiolog dr. Nikola Ivan Leder iz Medicinskog centra Velika Gorica.

Svečana Skupština Obrtničke komore Zagreb okupila je brojne predstavnike obrtničkog i stručnog svijeta, a središnji dio događanja bio je posvećen ljudima koji svojim radom čine temelj sustava, od obrazovanja do struke. Povelje, priznanja i zahvalnice dodijeljene su pojedincima i institucijama koji su, svatko u svom području, dali značajan doprinos razvoju obrtništva i jačanju komorskog sustava.

Svečanost je bila obilježena i dodjelom priznanja predsjednicima komisija majstorskih ispita, koji imaju ključnu ulogu u osiguravanju kvalitete majstorskih zvanja i prijenosu znanja na nove generacije. Upravo je ljudski faktor, kako je istaknuto na Skupštini, ono što daje stvarnu vrijednost cijelom sustavu.

Za dr. Ledera ovo priznanje dolazi u godini u kojoj je još jednom dodatno prepoznat i u svojoj matičnoj struci, s obzirom na to da je dobio i titulu “najdoktora” u kategoriji najboljih radiologa u 2025.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno