Povežite se s nama

Vijesti

Prehranom, tjelesnom aktivnošću i boravku na otvorenom spriječite proljetni umor

Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati.

Objavljeno

na

Proljetni umor fiziološko je stanje koje ne spada u bolesti, ali ima simptome koje je potrebno nekako prevenirati ili ublažiti. Riječ je o skupu simptoma koji se najčešće javlja tijekom ožujka, a njegovo prisustvo može potrajati sve do svibnja.

Do umora dolazi zbog prilagodbe našeg organizma na vremenske promjene i produljenje dnevnih sati. Povećanje Sunčeve svjetlosti uzrokuje hormonalne promjene u organizmu i promjenu ritma bioloških funkcija u tijelu, pa oni koji su time zahvaćeni osjećaju simptome proljetnog umora.

Koji su načini prevencije ili ublažavanja simptoma proljetnog umora?

1. Zdrava i raznovrsna prehrana

Iako je u današnje vrijeme ponuda namirnica veća nego ikada i povrće i voće mogu se naći i izvan sezone, je li prehrana koju konzumiramo zapravo dovoljna?
Ljudi uglavnom dnevno unesu više kalorija i energije nego što im je potrebno, ali bitno je i kakve kvalitete je hrana koju unosimo u organizam, a ne sama kvantiteta. Vitamini i minerali koji se prirodno mogu dobiti iz hrane gube se već i samom pripremom i kuhanjem namirnica, pa prosječan čovjek zapravo ne unosi dovoljno nutritivno bogatih namirnica dnevno. Time dovodi organizam u stanje nedostatne količine esencijalnih tvari.

Esencijalne tvari nužne su za normalno funkcioniranje našeg organizma, ali ih naš organizam nije u stanju proizvesti, već ih moramo unositi hranom i/ili suplementacijom.

Za početak u svoju prehranu uvrstite više svježeg voća i povrća. Počastite se sokom od iscijeđenog voća, pojedite ukusnu voćnu salatu, umjesto teške zimske hrane pripremite salatu od miješanog povrća i piletine ili popijte revitalizirajući čaj od đumbira i metvice.

S obzirom na to da je hranom teško nadomjestiti taj nagli manjak esencijalnih tvari i povećanu potražnju organizma, preporučljivo je u proljeće uzimati dodatke vitamina i minerala.

  • Vitamin C:

Manjak vitamina C uzrokuje iscrpljenost i umor, stanice slabije troše kisik te je i imunološki sustav oslabljen. Zato u proljeće ljudi često boluju od viroza i respiratornih infekcija.

Vitamin C nalazi se u voću i povrću (špinat, blitva, maline, borovnica…) kojih nema mnogo u zimskim mjesecima pa se u proljeće osjeti njegov manjak u organizmu.

Nadomjestiti ga se može u raznim oblicima, od tekućeg dodatka prehrani, šumećih tableta, prašaka do kapsula ili tableta za žvakanje. Može ga se uzimati kao zaseban vitamin ili u kombinaciji s drugim vitaminima i mineralima, a dnevna potreba vitamina C kod odrasle je osobe 500-1000 mg.

  • Vitamini B skupine:

Vitamini B kompleksa služe kao koenzimi. Koenzimi su molekule vezane za enzime i potrebni su za njihovu normalnu biološku funkciju pa ih stoga možemo zvati „pomagačima“ enzima.

Manjak vitamina iz skupine B, njih 8, uzrokuje umor, poremećaje spavanja, nemir, depresiju, gubitak apetita, probleme s kožom i nedostatak energije.

Oni su poznati i kao antistresni vitamini jer utječu na raspoloženje i rad živčanog sustava. Kao dodaci prehrani dolaze uglavnom kao kompleks vitamina B. Sadrže ih također i multivitaminski preparati, a mogu se uzimati i pojedinačno.

• Magnezij:

Magnezij je makromineral koji je uključen u metabolizam ATP-a, ključne energetske molekule. Važan je i za tonus krvnih žila te djelujući kao snažan vazodilatator, sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka.

Vezan je i za promet i regulaciju kalcija pa je bitan i kod mineralizacije kosti. Njegov manjak osjeti se kroz slabost i grčenje mišića, tremor, nervozu i depresiju.
Magnezij kao dodatak prehrani postoji u nekoliko oblika, ali najčešće kao oksid, citrat, glicinat ili malat te ga se može uzimati u dozi 375-400 mg u obliku kapsula, šumećih tableta ili direkt prašaka.

  •  Kalcij:

Kalcij je jedan od minerala koji imaju i funkcionalnu i strukturnu ulogu u našem organizmu. Potreban je za izgradnju kostiju, ali sudjeluje i u metaboličkim aktivnostima organizma.

Najvažniji izvor kalcija jesu mlijeko i mliječni proizvodi, a za njegovu apsorpciju potreban je vitamin D. Kalcij se kao i magnezij može naći u ljekarni u različitim oblicima, te stoga svatko može izabrati najprikladniji za sebe.

  • Koenzim Q10:

Koenzim Q10 ima važnu funkciju u pretvorbi energije prehrambenih tvari u tjelesnu energiju. Njegov manjak dovodi do poremećaja energetske ravnoteže i drugih funkcionalnih poremećaja. Ujedno je i snažan prirodni antioksidans.

Njegova je uloga da štiti membrane stanica od slobodnih radikala koji nastaju različitim procesima prilikom stvaranja energije u mitohondrijima.

Najbolji izvori koenzima Q10 u hrani jesu orašasti plodovi, biljna ulja i crveno meso, a minimalna dnevna potreba kod odraslog čovjeka jest 30 mg. Može ga se nadomjestiti dodacima prehrani te se kao takav nalazi u multivitaminskim preparatima, ali i kao zaseban nutrijent u dozama od 60 ili 120 mg.

2. Boravak na otvorenom – Sunce je najbolji prijatelj dobrog raspoloženja

Izlazak na svjež zrak, odnosno boravak na otvorenom dokazano je jedan od najvažnijih čimbenika dobrog raspoloženja.

Boravak na dnevnoj svjetlosti, pogotovo ako je lijep i sunčan dan, povisuje razinu hormona serotonina, tzv. hormona sreće, a inhibira razinu melatonina, hormona koji uvodi u san.

No osim toga, Sunčeva svjetlost potrebna nam je zbog sinteze vitamina D, vitamina koji sudjeluje u imunološkom odgovoru i obrani organizma kao i u apsorpciji kalcija potrebnog za izgradnju i mineralizaciju kostiju.

Vitamin D troši se u zimskim mjesecima zbog učestalih viroza i bolesti, a teško se nadomješta zbog manjka Sunčeve i dnevne svjetlosti pa ga se može uzimati i u dodacima prehrani.

3. Tjelesna aktivnost

U svoju svakodnevicu uključite i neku tjelesnu aktivnost. Osim što na taj način doprinosite svom zdravlju, smanjujete tjelesnu težinu, prevenirate kronične bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, tjelesna aktivnost također podiže razinu energije i utječe na bolje raspoloženje.

Krenite s vožnjom bicikla, laganom šetnjom, uključite se u neki fitness ili plesni klub te na taj način aktivirajte svoj organizam i olakšajte mu prijelaz iz zimskog turobnog vremena u duže i sunčane dane.

4. Nahranite i svoju kožu

Često zaboravimo da promjena godišnjeg doba, osim iznutra, ostavlja tragove i izvana.

Naša koža isušena centralnim grijanjem tijekom hladnih mjeseci, oštećena hladnim zimskim zrakom, iscrpljena i dehidrirana, također treba revitalizaciju u proljeće.

Nagradite se novom kremom za lice i nahranite svoju kožu i vratite joj potrebnu elastičnost. Također, ne zaboravite i na zaštitni faktor ako se dulje izlažete suncu.

Naslovna: Image by Khusen Rustamov from Pixabay

Vijesti

KAKO SMANJITI RIZIK DEMENCIJE Kretanje jača pamćenje i emocionalnu ravnotežu

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. 

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay

Međunarodna javnozdravstvena kampanja Tjedan mozga i ove se godine obilježava diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti istraživanja mozga i očuvanja mentalnog zdravlja. Kampanja, koja traje od 16. do 22. ožujka, okuplja stručnjake, institucije i građane u više od 100 zemalja.

Ovogodišnje izdanje fokusira se na nekoliko aktualnih tema iz područja neuroznanosti, među kojima su povezanost mozga i kretanja, cirkadijalni ritam te neurobiologija ljubavi. Posebno se naglašava važnost tjelesne aktivnosti, koja potiče stvaranje novih neuronskih veza, poboljšava pamćenje i učenje te doprinosi emocionalnoj stabilnosti.

Demencija kao najveći izazov današnjice

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. Posebna pažnja usmjerena je na demenciju, jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Riječ je o sindromu obilježenom postupnim padom kognitivnih funkcija poput pamćenja, pažnje i rasuđivanja, što značajno otežava svakodnevno funkcioniranje oboljelih.

U borbi protiv tog izazova aktivno sudjeluje Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz europski projekt JADE Health. Riječ je o inicijativi koja okuplja 18 država članica Europske unije s ciljem smanjenja opterećenja demencijom i drugim neurološkim poremećajima.

Zajednička poveznica Tjedna mozga i projekta JADE Health upravo je naglasak na prevenciji. Istraživanja pokazuju da zdrave životne navike, poput redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna i mentalne stimulacije, mogu značajno smanjiti rizik od razvoja demencije.

Prema riječima Danijele Štimac Grbić, voditeljice projekta JADE Health pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo:

”Mozak pamtimo kao nešto što ‘radi samo od sebe’, no istina je da ga svakodnevno oblikujemo svojim navikama – kretanjem, snom, učenjem i odnosima. Upravo zato prevencija mora započeti puno prije pojave prvih simptoma. Kroz JADE Health projekt želimo građanima približiti konkretne načine kako očuvati zdravlje mozga i smanjiti rizik od demencije.”

Tjedni plan za kognitivno vježbanje (15 min dnevno)

Ponedjeljak – Pamćenje + pažnja

  • (5 min) Zapamtite 5 riječi (npr. pas, more, knjiga…)
  • (5 min) Nakon pauze pokušajte ih ponoviti
  • (5 min) Brojanje unatrag od 50

Utorak – Vizualno pamćenje

  • (5 min) Promatrajte 6 predmeta na stolu
  • (5 min) Maknite ih pa ih pokušajte nabrojati
  • (5 min) “Što nedostaje?” (netko makne jedan predmet)

Srijeda – Jezik i koncentracija

  • (5 min) Pročitajte kratki tekst (novine ili članak)
  • (5 min) Prepričajte ga naglas
  • (5 min) Pronađite 5 riječi koje počinju na isto slovo

Četvrtak – Logika

  • (10 min) Križaljka ili lagani sudoku
  • (5 min) Brojanje unatrag po 3

Petak – Svakodnevno pamćenje

  • (5 min) Prisjetite se jučerašnjeg dana (što, gdje, s kim)
  • (5 min) Prisjetite se što ste radili prije 2–3 dana
  • (5 min) Nabrojite 5 stvari koje planirate sutra

Subota – Kreativno razmišljanje

  • (5 min) Smislite kratku priču od 3 riječi (npr. pas, kiša, park)
  • (5 min) Naučite 2–3 nove riječi (strani jezik ili zanimljive riječi)
  • (5 min) Ponovite ih bez gledanja

Nedjelja – Lagano ponavljanje

  • (5 min) Ponovite riječi iz prethodnih dana
  • (5 min) Traženje razlika (slike, novine)
  • (5 min) Duboko disanje i fokus na jednu misao

Nastavite čitati

Moja županija

Povijesni iskorak Siska: milijunsko ulaganje u moderni i održivi javni prijevoz

Ovi projekti predstavljaju snažan razvojni iskorak za Grad Sisak te potvrđuju uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih i nacionalnih izvora.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Sisak

U Sisku su danas potpisani ugovori za provedbu dvaju važnih projekata usmjerenih na unaprjeđenje javnog gradskog i prigradskog prijevoza te razvoj održive mobilnosti. Svečanost potpisivanja održana je u gradskoj vijećnici, uz prisustvo gradskog vodstva i predstavnika uključenih tvrtki.

Grad je osigurao značajna bespovratna sredstva kroz poziv za nabavu vozila na alternativni pogon, čime se realizira jedno od najvećih ulaganja u javni prijevoz u povijesti Siska. Ukupna vrijednost projekta iznosi 9,44 milijuna eura, dok se 7,56 milijuna eura financira iz Nacionalni plan oporavka i otpornosti putem Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

U sklopu projekta planirana je nabava 12 novih niskopodnih autobusa na alternativni pogon, koji će značajno unaprijediti kvalitetu javnog prijevoza. Vozila će biti prilagođena osobama s invaliditetom, starijima, roditeljima s djecom te svim korisnicima javnog prijevoza, uz veći stupanj sigurnosti, pouzdanosti i udobnosti.

Osim poboljšanja usluge, novi autobusi donose i ekološke koristi, poput smanjenja emisija štetnih plinova i buke, čime se dodatno podiže kvaliteta života u gradu.

Paralelno s nabavom vozila, provodi se i projekt izgradnje infrastrukture za njihovo punjenje. Planirana je instalacija najmanje 12 punionica za električne autobuse, koje će opsluživati osam solo i četiri midi vozila, čime se dodatno osigurava učinkovit i održiv sustav javnog prijevoza.

Projekt izgradnje punionica financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz program Ministarstva gospodarstva. Ukupna vrijednost tog projekta iznosi 2,16 milijuna eura, dok će se dio troškova, uključujući PDV, podmiriti iz vlastitih sredstava.

U realizaciji sudjeluju i privatni partneri – Novatec d.o.o., Wawa d.o.o., Autobus d.o.o. i Končar d.o.o. – čime se dodatno naglašava važnost suradnje javnog i privatnog sektora u velikim infrastrukturnim projektima.

Gradonačelnik Domagoj Orlić tom je prilikom istaknuo:

”Ovi projekti predstavljaju snažan razvojni iskorak za Grad Sisak te potvrđuju uspješnost u povlačenju sredstava iz europskih i nacionalnih izvora. Ulaganjem u održivi promet ne samo da se unapređuje kvaliteta javne usluge, već se dugoročno smanjuju troškovi, povećava energetska učinkovitost i doprinosi stvaranju modernog, zelenog i otpornog grada po mjeri svih građana”.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Otvoren natječaj za male poduzetnike – dijeli se 50.000 eura za društveno korisne ideje

Program „Pokreni nešto svoje“ nudi financijsku i mentorsku podršku onima koji žele razvijati poslovanje s pozitivnim utjecajem na zajednicu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cottonbro studio/pexels.com

Mikropoduzetnici i oni koji tek planiraju pokrenuti vlastiti posao s društvenim ili ekološkim ciljem mogu se prijaviti na program „Pokreni nešto svoje“, koji organiziraju ACT Grupa i Philip Morris Zagreb, a prijave su otvorene do 12. travnja 2026. godine.

Riječ je o šestomjesečnom programu podrške koji kombinira financijsku pomoć i mentorski rad sa stručnjacima, uz dodatnu vidljivost i prilike za umrežavanje. Ukupna vrijednost potpore iznosi 50.000 eura. Program će obuhvatiti deset odabranih poduzetničkih projekata. Pet najboljih dobit će pojedinačnu potporu od 7.000 eura, dok će preostalih pet dobiti po 3.000 eura.

Cilj programa je potaknuti razvoj poslovanja koje ne donosi samo profit, već i konkretne koristi za društvo ili okoliš, a priliku za prijavu imaju i postojeći poduzetnici i oni koji su tek u fazi osnivanja poslovanja. Osim financijske injekcije, sudionici mogu računati na mentorsku podršku i jačanje poslovnih kompetencija, što bi im trebalo pomoći u daljnjem razvoju i održivosti njihovih ideja. Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Crna kronika

VIDEO Pokušaj provale u Velikoj Buni! Provalnik razvaljivao vrata dok je žena bila u kući, sve je zabilježila kamerom

“Čula sam kao da vrata lupaju”.

Objavljeno

na

U Velikoj Buni danas je zabilježen pokušaj provale u obiteljsku kuću. Nepoznati muškarac pokušao je nasilno ući kroz vrata terase, no pobjegao je nakon što ga je vlasnica primijetila i posegnula za mobitelom.

“Ja danas nisam trebala biti doma nego na poslu, ali sam zbog nekih okolnosti slučajno ostalo doma. Kad je muž otišao, oni su počeli tu lupat, a ja sam bila gore na katu. Čula sam kao da vrata lupaju i nakon kratke pauze, počelo je opet. Kad sam se spuštala s kata, pogledam prema terasi, a ono čovjek nogom pokušava provaliti vrata”, ispričala nam je Vlatka Zgurić Dobrenić, u čiju je kuću provalnik pokušao ući.

Kada mu se približila, muškarac je počeo vikati kako ga netko progoni i želi napasti. U trenutku kada je pokušala snimiti situaciju mobitelom, udaljio se s mjesta događaja.

Vlatka je potom pokušala predvidjeti njegov smjer kretanja kroz kuću, a kako navodi, muškarac je pobjegao vozilom, plavim Golfom s koprivničkim registracijama.

O događaju je odmah obaviještena policija koja je obavila očevid.

Nastavite čitati

Priroda

Prvi dan proljeća! Što kaže Kristijan Božarov, a što naši sugrađani?

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Danas je i službeno započelo proljeće, godišnje doba koje mnogima donosi novi početak, više energije i osmijeh na lice.

Astronomski gledano, proljeće počinje u trenutku kada se Sunce i Zemlja prividno poravnaju u ravnini ekvatora. Tada na sjevernoj polutki, kod nas, započinje proljeće, dok na južnoj počinje jesen. Kako objašnjava Kristijan Božarov s portala „Kad će kiša“, sve do 2050. godine proljeće će najčešće počinjati 20. ožujka, dok će se u razdoblju između 2050. i 2100. u nekim godinama pojavljivati već 19. ožujka. Tek u sljedećem stoljeću ponovno će se ustaliti 20. ožujka kao prvi dan proljeća.

No, iza svih tih astronomskih objašnjenja krije se ono najvažnije – osjećaj koji proljeće donosi. Povodom prvog dana proljeća sreli smo i pitali naše sugrađane što ih asocira na ovo godišnje doba.

– Dolazak proljeća znači kraj zime i ljepše vrijeme. Više smo vani, šetamo… nekako je život odmah ljepši – rekao nam je sugrađanin Javor.

Za Paulinu proljeće ima i osobnu notu:

– Povezujem ga sa svojim rođendanom. Kad dođe ljepše vrijeme, odmah sam sretnija i sve mi je nekako lakše. Kad se ujutro probudim i vidim sunce, puno se lakše dignem, čak i u šest ujutro.

Sličnog je razmišljanja i Vesna iz Donjeg Podotočja, kojoj je proljeće posebno drago:

– Rođena sam u proljeće i baš ga volim, zato sam i dobila ime Vesna.

Ne zaboravite, sutra je imendan Vesnama! Razveselite svoju Vesnu i uljepšajte joj dan malom pažnjom.

Dulji dani, toplije vrijeme i prve zrake sunca mnogima su dovoljan razlog za bolje raspoloženje, a parkovi, šetnice i terase uskoro će ponovno oživjeti. Jer proljeće, složit će se mnogi, nije samo godišnje doba – to je onaj osjećaj kad napokon malo lakše dišemo (osim onih na “peludnom frontu” – držite se).

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno