Povežite se s nama

Vijesti

Prebacili smo se na ljetno računanje vremena

Pomicanje sata unaprijed za 60 minuta uobičajena je praksa u Europi i SAD-u koja može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica. U nastavku slijedi i par zanimljivosti

Objavljeno

na

Kada se ciklus dan-noć mijenja, onda se zajedno s njime mijenja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Znanstvena su istraživanja Sveučilišta u Coloradu otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. Ova promjena utječe i na porast broja automobilskih nesreća, te smanjenje radne učinkovitosti. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Applied Psychology 2012., prvog radnog dana nakon pomicanja sata Google je zabilježio znatno više pretraga sadržaja zabavnog karaktera, poput videa na YouTubeu, što upućuje na manjak koncentracije kod osoba koje su toga dana bile na radnom mjestu. Mnogi su zbog manjka sna i umora surfali internetom jer se nisu mogli koncentrirati.

Zašto je tome tako?

U našem tijelu doći dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat. Veće su šanse da ćemo se prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa. Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači puno lakše gube koncentraciju te su im reakcije usporene.

No, da ne bismo ostali samo na posljedicama, idemo Vas malo i educirati!

  • uvođenje ljetnog računanja vremena je  prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati
  • začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana
  •  Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD
  • sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine

  • velik dio zemalja tropskog pojasa nije nikada koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale
  • kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli u Rusiji, koja od 2014. ima “trajno zimsko računanje vremena” odlukom tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva s  obrazloženjem da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave
  • raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit
  • ljetno računanje vremena usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Međutim, riječ je o zabludi, ova promjena ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima!
  • dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u SAD-u su savezni suci skloni davanju u prosjeku pet posto duljih zatvorskih kazni nego u tjednu prije ili u tjednu poslije

Podsjetimo, praksa pomicanja sata dvaput godišnje uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata. Ono što je u cijeloj priči škakljivo, je to da su direktive dokumenti koje svaka država članica provodi na nacionalnoj razini, što znači da svaka država izabire formu i metodu provedbe. Takozvana transpozicija direktiva u državama članicama razlikuje se od države do države. Zato i može doći do situacije u kojoj bi susjedna Slovenija imala drugačije računanje vremena.

Vijesti

DAN GRADA Čin počasti i zahvalnosti svima koji su život dali za domovinu

Poginulim braniteljima pijetet u ime Grada dali su gradonačelnik Krešimir Ačkar, zamjenik Neven Karas i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić.

Objavljeno

na

Objavio/la

Izaslanstvo Grada Velike Gorice, jutros je u povodu Dana grada, položilo vijence kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata na platou ispred velikogoričkog gradskog groblja.

Foto: Sanjin Vrbanus

Čin počasti i zahvalnosti svima koji su život dali za domovinu, održan je uz članove počasnog voda Turopoljskog banderija. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Poginulim braniteljima pijetet u ime Grada dali su gradonačelnik Krešimir Ačkar, zamjenik Neven Karas i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić, a pridružili su se članovi gradskih stranačkih izaslanstava, te brojni predstavnici udruga, članovi obitelji poginulih branitelja, vatrogasci i policija.

FOTO galerija:

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO “Trbuh grada” od danas i službeno otvoren

Gradska tržnica je dobila “krov nad glavom” ali i dodatni ulaz te javni toalet!

Objavljeno

na

Objavio/la

Simbolično, na sam Dan Grada Velike Gorice, gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima danas je svečano otvorio Gradsku tržnicu u Školskoj ulici, iza koje je period rekonstrukcije nadstrešnice nad 600 metara kvadratnih površine, ali i dogradnja dodatnih elemenata za bolje funkcioniranje. 

 -Od sada naših 40 komitenata može uživati tijekom prodaje u novouređenom prostoru s novom nadstrešnicom koja ih štiti od kiše i snijega. Otvoren je i drugi ulaz s istočne strane gdje smo uredili novu prilaznu stazu i drugi javni wc za sugrađane – ispričao je predsjednik Uprave VG Komunalca Jurica Mihalj. 

Foto: Sanjin Vrbanus

A zadovoljan s projektom je i voditelj Gradske tržnice Krunoslav Češković. 

 -Naši komitenti koji ovdje prodaju namirnice žive od ovog posla i zaslužili su bolje uvjete u kojima svakodnevno mogu raditi. Kažu da su zadovoljni, nema više onog šatora, ne curi im više za vratom, a rasteretili smo i glavni ulaz još jednim dodatnim gdje s lakoćom mogu dostaviti robu, pogotovo za ribarnicu. Nadam se , danas-sutra i otvorenju mesnice – dodao je Češković. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Bili smo svjesni problema Gradske tržnice od preuzimanja nadležnosti – istaknuo je gradonačelnik i podsjetio kako je projekt tržnice vrijedan nešto više od pola milijuna eura. 

 -U većini gradova je srce okupljanja tržnica – zato smo tražili najadekvatnije rješenje, jer je bilo neprihvatljivo da šesti grad po veličini nema adekvatne uvjete na zelenoj tržnici. Pregovarali smo i našli rješenje da na postojećem mjestu napravimo kvalitetnu nadstrešnicu,  a ono što me veseli da konačno imamo i javni toalet, koji smo izgradili na zahtjev sugrađana koji čekaju prijevoz na autobusnom kolodvoru ovdje u blizini – objasnio je Ačkar, a prema povratnim informacijama prodavača, OPG-ovaca s tržnice, zadovoljstvo je veliko – od funkcionalnosti, pristupačnosti i kvalitete boravka. 

FOTO galerija:

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Trgovište Gorycha – središte života turopoljskoga, postalo je pravom na sajam

Jedno od najstarijih naselja u Turopolju imalo je značajnu ulogu od 13. stoljeća do danas. 

Objavljeno

na

Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja. 

Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena. 

Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje. 

Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas. 

 

Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica. 

 

Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.

Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.

Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.

Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.

IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski

Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje

Nastavite čitati

HOTNEWS

Dodijeljena javna priznanja – Povelju za životno djelo dobili Josip Zidar postumno, te Ivan Rožić

Svojim doprinosom ostavili su značajan trag u razvoju Velike Gorice.

Objavljeno

na

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada dodijeljena su javna priznanja ovogodišnjim laureatima koji su svojim doprinosom ostavili značajan trag u razvoju grada. Nagrada Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića dodijeljena je Aleksi Bjelišu prof. emer. dr.sc. i akademiku Ratku Cvetniću, Stjepanu Kovačeviću postumno, Dubravki Veliki i Veri Šebrek. 

Nagradu Krčka vrata dobila je Štefa Kos, a Nagradu Grada Velike Gorice s likom Nikole Škrlca Lomničkog dobio je Marijan Plodinec dok je Nagrada Zlatna turopoljska podgutnica pripala Ljiljani Haidar Diab. 

Dodijeljene su i tri Nagrade Turopoljsko srce i to: Miroslavu Grahovcu, Josipi Nuić i Slobodanu Mišćeviću Mići. 

Poveljom grada za životno djelo nagrađeni su Josip Zidar postumno, te Ivan Rožić. 

– Kada se dobiva ovako visoko priznanje čovjek si nehotice postavlja pitanje je li on baš ta osoba i čime je on baš to zaslužio. Iskreno govoreći, sve što sam u svojem poslovnom životu radio sam po vlastitom izboru i zadovoljstvu. Ako je rezultat moga rada zaslužio ovako visoko priznanje onda me to ispunjava posebnim ponosom. Drago mi je da se ovo priznanje dodjeljuje u godini kada slavimo 800. obljetnicu Plemenite općine turopoljske čijoj sam afirmaciji posljednjih godina posvetio najviše vremena – rekao je Rožić, koji je cijeli život posvetio je društvenom, kulturnom i prosvjetnom radu te očuvanju tradicijskih vrijednosti Turopolja.    

 FOTO galerija/Sanjin Vrbanus:

Nastavite čitati

HOTNEWS

Gorica slavi 30. rođendan – Plenković: Suradnja s Goricom je sjajna

“Imate jednu krasnu atmosferu u kojoj demografski trendovi djeluju”

Objavljeno

na

Svečanom akademijom u velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Grad Velika Gorica obilježio je Dan grada i 30. godišnjicu od kada je dobio status grada. 

U svojem je govoru predsjednik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice Darko Bekić osvrnuo se na ustrojavanje Grada prije 30 godina i prvo Gradsko vijeće koje je donosilo odluke, no i podsjetio da je Velika Gorica grad s puno dužom tradicijom, budući da Plemenita opčina turopoljska ove godine obilježava 800 godina postojanja. 

– 2025. godina, po nekoliko događaja je bila posebna godina za naš grad. Održali su se lokalni izbori, u mnogo čemu možda najzanimljiviji jer je to bio praznih demokracije u našem gradu – podsjetio je Bekić. 

Brojnim uzvanicima u uvodnom obraćanju dobrodošlicu u metropolu i srce Turopolja, u najpoželjniji grad za život u Republici Hrvatskoj, zaželio je gradonačelnik Krešimir Ačkar. 

-Ali to nije slučajnost. Zato što je to produkt rada Velikogoričanki i Velikogoričana koji su gradili i radili ovaj grad po mjeri čovjeka da bi on bio danas upravo onakav kakav jest i da bi se ponosili s njime na ovaj način. Hvala svima koji su prije 30 godina preuzeli inicijativu da Velika Gorica postane grad, koji su sudjelovali u njegovu ustrojavanju. Želim zahvaliti svim organizacijama, dječjim vrtićima, osnovnim školama, našim učiteljicama, nastavnicima, profesorima, koji su odgojili generacije naših Velikogoričana, našim komunalnim djelatnicima, od čistača ulice do predsjednika uprave koji su uređivali i čistili, našoj policiji, civilnoj zaštiti kao i onima koje danas nagrađujemo priznanjima, jer upravo vi simbolizirate sve ono što Gorica jest -identitet, duh, zajedništvo, plemenitost – rekao je gradonačelnik i posebno zahvalio Vladi Republike Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću na realizaciji zajedničkih projekata. 

-Naša suradnja je sjajna. Grad se izvrsno razvija i sjećam se svoje srednjoškolske dobi kada sam igrao košarku, u Gorici je bio nogometni klub Radnik a u Kurilovcu Udarnik, a vi ovdje toliko radite kao da se Gorica i Kurilovec zovu Udarnik i Radnik – našalio se premijer u obraćanju i dobio veliki aplauz prisutnih. 

Nadalje, pohvalio je Grad po pitanju praćenja reformi, brojnih logističkih projekata, poduzetničkim centrima, brojnim obrazovnim projektima te obećao daljnju otporu Vlade.  

– Gorica ima jednu krasnu atmosferu u kojoj demografski trendovi djeluju i nije ni čudo da ste nedavno u Šibeniku dobili potvrdu najpoželjnijeg grada za život – rekao je Plenković. 

U ime Zagrebačke županije čestitke u povodu Dana grada uputio je zamjenik župana Ervin Kolarec, također Velikogoričanin. 

-Zagrebačka županija daje snažnu podršku na svim projektima na području grada, kako što je nedavno završeni projekt Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju vrijedan 15,5 milijuna eura, zatim financijska pomoć nakon potresa za obnovu objekata vrijedna 6,5 milijuna eura. Sada dajemo podršku za izgradnju Centra za starije osobe u Velikoj Gorici gdje ćemo izdvojiti 6 milijuna eura proračunskih sredstava, kreće i energetska obnova Doma zdravlja, a sufinancirat ćemo i novu školsku sportsku dvoranu za buduću školu u Kurilovcu – najavio je Kolarec. 

Tradicionalno, svečanost koje bila prilika za uručivanje javnih priznanja zaslužnim Velikogoričanima i Velikogoričankama

FOTO galerija/Sanjin Vrbanus:

 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno