Vijesti

Prebacili smo se na ljetno računanje vremena

Pomicanje sata unaprijed za 60 minuta uobičajena je praksa u Europi i SAD-u koja može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica. U nastavku slijedi i par zanimljivosti

Objavljeno

prije 7 godina

31. ožujka 2019.

Objavio/la

Tomislava Bradić

Kada se ciklus dan-noć mijenja, onda se zajedno s njime mijenja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Znanstvena su istraživanja Sveučilišta u Coloradu otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. Ova promjena utječe i na porast broja automobilskih nesreća, te smanjenje radne učinkovitosti. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Applied Psychology 2012., prvog radnog dana nakon pomicanja sata Google je zabilježio znatno više pretraga sadržaja zabavnog karaktera, poput videa na YouTubeu, što upućuje na manjak koncentracije kod osoba koje su toga dana bile na radnom mjestu. Mnogi su zbog manjka sna i umora surfali internetom jer se nisu mogli koncentrirati.

Zašto je tome tako?

U našem tijelu doći dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat. Veće su šanse da ćemo se prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa. Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači puno lakše gube koncentraciju te su im reakcije usporene.

No, da ne bismo ostali samo na posljedicama, idemo Vas malo i educirati!

uvođenje ljetnog računanja vremena je prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati
začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana
Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD
sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine

velik dio zemalja tropskog pojasa nije nikada koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale
kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli u Rusiji, koja od 2014. ima “trajno zimsko računanje vremena” odlukom tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva s obrazloženjem da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave
raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit
ljetno računanje vremena usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Međutim, riječ je o zabludi, ova promjena ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima!
dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u SAD-u su savezni suci skloni davanju u prosjeku pet posto duljih zatvorskih kazni nego u tjednu prije ili u tjednu poslije

Podsjetimo, praksa pomicanja sata dvaput godišnje uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata. Ono što je u cijeloj priči škakljivo, je to da su direktive dokumenti koje svaka država članica provodi na nacionalnoj razini, što znači da svaka država izabire formu i metodu provedbe. Takozvana transpozicija direktiva u državama članicama razlikuje se od države do države. Zato i može doći do situacije u kojoj bi susjedna Slovenija imala drugačije računanje vremena.

Vijesti

Nova je stigla, ali glazbeni program ide dalje – DJ Darius večeras preuzima Advent

Objavljeno

prije 16 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Advent u Gorici

Premda smo zakoračili u 2026., Advent u Velikoj Gorici još nije završio. Građani i svi ostali posjetitelji i dalje mogu uživati u glazbenom programu i zimskim sadržajima u središtu grada, gdje se danas i sutra nastavlja koncertni dio adventske ponude, dok klizalište ostaje otvoreno sve do 11. siječnja.

Danas, s početkom u 17 sati, među adventskim kućicama nastupa naš poznati DJ Darius, koji će večernje sate ispuniti zimskom glazbenom kulisom i ritmovima prilagođenima opuštenoj atmosferi na otvorenom.

Sutra, 2. siječnja, glazbeni dio seli se u mirniji, intimniji ton. U 19:30 sati nastupa akustični duo Mihaela Farkaš i Dado Ivazzi, čiji je program usmjeren na poznate melodije i emotivniji ugođaj, idealan za večernje druženje uz tople napitke. Također, klizalište će biti otvoreno do 11. siječnja

Nastavite čitati

Vijesti

Milijarde iz EU fondova, Hrvatska bez mina i strože kazne za pirotehniku – saznajte što Vlada ima u planu za 2026.

Vlada najavljuje novu rundu europskih ulaganja, važne zakonske promjene i završetak razminiranja.

Objavljeno

prije 17 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Pixabay/pexels.com

Više od 1,5 milijardi eura iz EU fondova, završetak razminiranja Hrvatske, stroža pravila za pirotehniku i nove investicije u škole, vrtiće i istraživanje, to su ključni potezi koje ministarstva najavljuju za godinu koja je upravo počela, prenosi N1. Cilj je ravnomjeran razvoj svih krajeva zemlje, veća sigurnost građana i nastavak korištenja europskog novca iznad prosjeka Europske unije.

Novi val EU natječaja i ulaganja

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU tijekom godine planira objaviti gotovo 100 novih poziva za bespovratna sredstva iz aktualne financijske omotnice, vrijednih više od 1,5 milijardi eura. Riječ je o programima Konkurentnost i kohezija te Integriranom teritorijalnom programu, kroz koje se nastavljaju ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i javne usluge diljem Hrvatske. Prošla godina bila je rekordna, objavljeno je više od 170 poziva, a ugovoreni su projekti vrijedni preko 4 milijarde eura. Hrvatska je time dosegla više od 60 posto ugovorenosti aktualne EU omotnice, u kojoj joj je ukupno na raspolaganju više od 14,5 milijardi eura.

Škole u jednoj smjeni i ulaganja u znanost

Među prvim najavljenim pozivima je onaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, vrijedan 144 milijuna eura, namijenjen škologradnji. Cilj je omogućiti da se nastava u svim osnovnim školama odvija u jednoj smjeni. Ukupna infrastrukturna ulaganja u osnovne škole time će dosegnuti oko 1,7 milijardi eura. U pripremi je i poziv za ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu, vrijedan gotovo 140 milijuna eura, dok Ministarstvo demografije i useljeništva najavljuje natječaje za vrtiće i dječja igrališta te izradu prvog sveobuhvatnog Zakona o demografskoj obnovi.

Zelena urbana obnova i razminiranje

U području prostornog uređenja planirano je ugovaranje projekata zelene urbane obnove ukupne vrijednosti 71 milijun eura, financiranih iz EU sredstava. Jedna od najvažnijih sigurnosnih vijesti dolazi iz MUP-a. Ove godine planirano je potpuno razminiranje Hrvatske. Preostalo je još 3,7 četvornih kilometara minski sumnjivog područja, i to u Ličko-senjskoj županiji.

MUP najavljuje i zakonske izmjene kojima će se dodatno pooštriti uvjeti prodaje i uporabe pirotehničkih sredstava, uključujući strože kazne te regulaciju internetske prodaje i oglašavanja. U planu su i izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s ciljem smanjenja broja poginulih i ozlijeđenih.

Nastavak traženja nestalih

Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja s potragom za nestalim osobama iz Domovinskog rata. Tijekom prošle godine identificirani su posmrtni ostaci 43 osobe, a u planu je i uređenje mjesta masovnih grobnica te obnova spomen-obilježja, posebno na potresom pogođenim područjima.

Nastavite čitati

Moja županija

Kolarec obišao žurne službe – županijski Zavod hitne medicine lani je odradio ukupno 28.888 hitnih intervencija

“Uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici Ljekarni Zagrebačke županije u jednom je danu izdano čak 1.750 recepata!

Objavljeno

prije 19 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Uoči novogodišnje noći zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je dežurne službe koje su i u silvestarskoj noći bile dostupne stanovnicima Zagrebačke županije.

Poželio je mirnu noć djelatnicima Županijskog vatrogasno-operativni centra, velikogoričke ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, dežurne Ljekarne Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i goričke Policijske postaje.

-U ovim posebnim trenucima, kada većina naših sugrađana iščekuje i slavi dolazak Nove godine, vi ste na dužnosti. Vi ste oni koji prvi dolaze kada je najteže i koji ne pitaju je li blagdan, noć ili vikend – podsjetio je Kolarec.

Inače, u Županijskom vatrogasnom operativnom centru koji djeluje pri Područnom uredu civilne zaštite Zagreb – Centru 112, tijekom cijele godine osigurano je stalno dežurstvo na telefonski broj 112 ili 193 za područje cijele Zagrebačke županije.

-Centar je ove godine zabilježio i odradio više od 2.500 vatrogasnih intervencija te više od 2.700 ostalih operativnih aktivnosti. Godina je bila zahtjevna, a mi imamo važnu ulogu u komunikaciji s građanima, upućivanju snaga na teren i koordinacije na mjestu intervencije – rekao je voditelj ŽVOC-a Tihomir Varga.

Na raspolaganju u svim danima tijekom godine je i Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i sve ostale u Županiji, a tijekom 2025. godine županijski Zavod je u svojih 8 ispostava imao ukupno 28.888 hitnih intervencija.

-Ispostava Velika Gorica u ovoj je godini imala 6.217 intervencija te više od 10.000 pregleda, a ukupna kilometraža hitnih intervencija procjenjuje na oko 140.000 kilometara – istaknuo je voditelj ispostave Siniša Golub.

Ljekarnička skrb također je osigurana bez obzira na neradne dane u godini, pa je tako na Silvestrovo bila dežurna Ljekarna Zagrebačke županije u blizini goričke hitne pomoći.

-Ljekarnički timovi u svim ljekarnama Zagrebačke županije osiguravaju opskrbu i izdavanje lijekova te daju savjete o njihovoj pravilnoj primjeni, a sve s ciljem učinkovitog i sigurnog liječenja, jer ljekarništvo predstavlja neizostavnu kariku u lancu zdravstvene skrbi. Recimo, uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici je u jednom danu izdano čak 1.750 recepata – naglasila je ravnateljica Ana Galić Skoko.

Zamjenik Kolarec posjetio je i policijske službenike i djelatnike Policijske postaje Velika Gorica u pratnji načelnika Perice Malića.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Goričani uz glazbu i prohladno vrijeme dočekali novu 2026. godinu na otvorenom

Objavljeno

prije 23 sata

1. siječnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Brojni Goričani su u organizaciji Grada Velike Gorice i Turističke zajednice Velike Gorice na prostoru kod Muzeja Turopolja i Parku Plemenite općine Turopoljske s Grupom Viking dočekali 2026. godinu.