Povežite se s nama

Vijesti

Prebacili smo se na ljetno računanje vremena

Pomicanje sata unaprijed za 60 minuta uobičajena je praksa u Europi i SAD-u koja može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica. U nastavku slijedi i par zanimljivosti

Objavljeno

na

Kada se ciklus dan-noć mijenja, onda se zajedno s njime mijenja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Znanstvena su istraživanja Sveučilišta u Coloradu otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. Ova promjena utječe i na porast broja automobilskih nesreća, te smanjenje radne učinkovitosti. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Applied Psychology 2012., prvog radnog dana nakon pomicanja sata Google je zabilježio znatno više pretraga sadržaja zabavnog karaktera, poput videa na YouTubeu, što upućuje na manjak koncentracije kod osoba koje su toga dana bile na radnom mjestu. Mnogi su zbog manjka sna i umora surfali internetom jer se nisu mogli koncentrirati.

Zašto je tome tako?

U našem tijelu doći dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat. Veće su šanse da ćemo se prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa. Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači puno lakše gube koncentraciju te su im reakcije usporene.

No, da ne bismo ostali samo na posljedicama, idemo Vas malo i educirati!

  • uvođenje ljetnog računanja vremena je  prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati
  • začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana
  •  Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD
  • sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine

  • velik dio zemalja tropskog pojasa nije nikada koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale
  • kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli u Rusiji, koja od 2014. ima “trajno zimsko računanje vremena” odlukom tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva s  obrazloženjem da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave
  • raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit
  • ljetno računanje vremena usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Međutim, riječ je o zabludi, ova promjena ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima!
  • dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u SAD-u su savezni suci skloni davanju u prosjeku pet posto duljih zatvorskih kazni nego u tjednu prije ili u tjednu poslije

Podsjetimo, praksa pomicanja sata dvaput godišnje uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata. Ono što je u cijeloj priči škakljivo, je to da su direktive dokumenti koje svaka država članica provodi na nacionalnoj razini, što znači da svaka država izabire formu i metodu provedbe. Takozvana transpozicija direktiva u državama članicama razlikuje se od države do države. Zato i može doći do situacije u kojoj bi susjedna Slovenija imala drugačije računanje vremena.

Vijesti

Policajac i Djed Božićnjak protiv priotehnike! Djeci poslali važnu poruku pred blagdane

Više od 70 učenika sudjelovalo je u edukativno-zabavnom projektu “Magični osmijeh”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas je više od 70 učenika Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica sudjelovalo je u projektu “Magični osmijeh”, događanju koje je djeci približilo kako blagdane provesti sigurno i bez opasnih petardi. Organizatori su kroz kombinaciju mađioničarske predstave i edukativnog predavanja Policijske uprave Zagrebačke nastojali poslati jasnu poruku, da prava čarolija blagdana leži u sigurnosti i zajedništvu.

Glavni dio programa bila je predstava Djed Božićnjaka, koja je djecu uključila u različite trikove i potaknula kreativnost, smijeh i aktivno sudjelovanje. Prije nastupa, policijski službenik Salopek održao je predavanje o opasnostima korištenja pirotehnike, naglašavajući da su petarde za djecu zakonom zabranjene. “Uporaba pirotehnike za djecu je zakonom zabranjena, a neodgovorno korištenje predstavlja ozbiljnu opasnost. Najveći problem nastaje kada djeca takva sredstva koriste bez svijesti o opasnostima”, poručio je.

Projekt, koji se provodi u sklopu preventivne kampanje “Mir i dobro”, potiče mirne i sigurne blagdane bez buke i opasnosti. Djeca su tako naučila da se zabava i blagdanski duh mogu održati kroz kreativne aktivnosti, poput mađioničarskih trikova, umjesto korištenja pirotehnike. Na kraju predavanja su im i podijeljeni božićni pokloni.

Organizatori kažu da je cilj projekta pokazati kako se važne životne lekcije mogu prenijeti na djecu kroz edukativne, ali zabavne aktivnosti. Na kraju, mališani su ponijeli kući ne samo osmijehe i poklone, nego i jasnu poruku o odgovornom i sigurnom slavlju tijekom blagdana.

Nastavite čitati

Vijesti

Ne propustite: 7 ključnih savjeta za zdravo srce

Rutina je ključ – mozgu je potreban 21 dan da počne usvajati novu naviku.

Objavljeno

na

(Piše: Medicinski centar Gorica)  

Kad nekome čestitamo i želimo dobro, bilo povodom rođendana ili u novogodišnjoj poruci, najčešće poželimo – dobro zdravlje. Poznata misao „Sretan čovjek ima mnogo želja, a bolestan samo jednu“ najbolje sažima koliko nam je zdravlje važno. No, koliko naše svakodnevne navike zaista prate tu želju da živimo zdravije? 

Budući da smo zakoračili u blagdanski prosinac, razdoblje kada su češće upravo one navike koje srcu ne čine dobro – više alkohola, teža hrana, manje kretanja zbog hladnoće i manjka dnevnog svjetla – dobro je podsjetiti se da sve to postupno opterećuje krvne žile i srčani mišić.  

Upravo zato donosimo 7 ključnih savjeta za zdravo srce:

  1. Prehrana i tjelesna težina

Prehrana izravno utječe na razinu masnoća u krvi, krvni tlak i stanje krvnih žila i kada se pravilna prehrana kombinira s održavanjem zdrave tjelesne mase, rizik od srčanih bolesti značajno se smanjuje. Prekomjerna tjelesna masa povećava rizik od visokog krvnog tlaka, dijabetesa i povišenih masnoća u krvi. Čak i mali gubitak tjelesne mase, od samo 5–10 %, može dovesti do vidljivog poboljšanja parametara koji su ključni za zdravlje srca. Fokus treba staviti na dugoročne, održive promjene, a ne na kratkotrajne dijete. 

Birajte hranu koja hrani srce, a to znači svakodnevno unosite obilje voća i povrća, posebice onog koje dokazano čuva zdravlje krvnih žila – primjerice bobičasto voće (borovnice, maline, jagode), agrumi (naranča, grejp) te povrće poput rajčice, špinata, brokule i cikle. U prehranu uključite i cjelovite žitarice poput zobenih pahuljica, integralne riže i kvinoje, kao i mahunarke koje pomažu snižavanju kolesterola (grah, leća, slanutak). Veliku korist donose i orašasti plodovi i sjemenke, posebice orasi, bademi, chia i lanene sjemenke, koje su bogate zdravim mastima. Ne zaboravite na ribu (posebno losos, skuša i sardine) te maslinovo i laneno ulje, koja doprinose zdravlju srca zahvaljujući omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima. 

S druge strane, važno je smanjiti unos zasićenih i transmasnih kiselina, koje se najčešće nalaze u prženoj i jako masnoj hrani te industrijski procesiranim proizvodima. Izbjegavajte i suhomesnate proizvode  jer sadrže visoke količine soli, zasićenih masti i konzervansa koji negativno utječu na krvne žile i krvni tlak. Ograničite i konzumaciju pržene i procesirane hrane, pretjeranog unosa soli, kao i slatkih i gaziranih pića koja doprinose upalama i dodatnom opterećenju za srce. 

  1. Spavajte dovoljno

Kvalitetan san smanjuje krvni tlak, regulira hormone gladi i stresa te smiruje otkucaje srca. Istraživanja pokazuju da osobe koje spavaju sedam sati dnevno imaju manje kalcija u arterijama, jednog od ranih znakova srčanih bolesti, u usporedbi s osobama koje spavaju premalo ili previše.  

U 2026. godini jedna od mudrih odluka može biti i „više knjiga, manje ekrana“. Čitanje knjige prije spavanja umiruje mozak i potiče stvaranje sporijih, opuštajućih moždanih valova, dok svjetlo ekrana remeti melatonin i otežava uspavljivanje. 

  1. Upravljajte stresom

Stres je povećava lučenje adrenalina i kortizola, povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca. U stresnoj situaciji, zastanite 1–2 minute i duboko udahnite, zatim procijenite je li situacija doista vrijedna uzrujavanja. Koristite tehnike opuštanja poput šetnje, joge, istezanje, meditacije, jer i samo 10 minuta dnevno može imati dugoročne koristi.  

  1. Krećite se

Redovito kretanje smanjuje krvni tlak, podiže “dobar” HDL kolesterol jačajući srčani mišić. Za zdravlje srca preporučuje se 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (oko 30 minuta dnevno). To ne mora biti intenzivan trening – dovoljna je brza šetnja, lagano trčanje, vožnja bicikla ili kućna tjelovježba. I mnoge male navike čine razliku – izađite jednu tramvajsku stanicu ranije, parkirajte malo dalje, odaberite stepenice umjesto lifta. Svaki korak se računa. 

  1. Odbacite cigarete i alkohol

U Hrvatskoj puši oko 25 % odrasle populacije – jedan od najviših udjela u EU. Nikotin i toksini oštećuju krvne žile, povisuju tlak i ubrzavaju otkucaje. Zato je odricanje od cigareta jedna od najboljih odluka koju možete donijeti za 2026. godinu. Već ste pokušali i teško je izdržati?  

Znanost pokazuje da je mozgu potreban 21 dan da počne usvajati novu naviku, pa tako i odbacivanje stare. To ne znači da će ovisnost nestati za tri tjedna, ali znači da će nova rutina postati mnogo lakša. Ako izdržite 21 dan – šanse za trajan prestanak značajno rastu. 

Što se tiče alkohola, Hrvatska je i dalje među zemljama s najvećom potrošnjom alkohola u Europskoj uniji.  

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2023. godine, prosječni odrasli stanovnik u Hrvatskoj popije oko 8,7 litara čistog alkohola godišnje. Ističemo “čistog”, primjerice, 1 litra piva s udjelom alkohola od 5 % sadrži oko 0,05 litara čistog alkohola. 

Alkohol povisuje krvni tlak, opterećuje srce i povećava rizik od aritmija, osobito kod dugotrajnog i učestalog konzumiranja. A kako nam je alkohol dio proslava, druženja i „opuštanja“, važno je podsjetiti da umjerenost doslovno spašava srce. 

  1. Redovito kontrolirajte krvni tlak 

Hipertenzija, povišen krvni tlak, naziva se i „tihim ubojicom“ jer godinama ne daje simptome, a ozbiljno oštećuje krvne žile. Rano otkrivanje ključ je prevencije komplikacija poput infarkta i moždanog udara. 

  1. Ne odgađajte preventivne preglede

Simptomi poput povišenog kolesterola, šećera ili tlaka često prolaze nezamijećeno sve dok ne nastane ozbiljan problem. Zato je važno redovito provjeravati stanje srca, osobito ako: 

  • imate više od 40 godina,
    • imate kardiovaskularne bolesti u obitelji,
    • pušite,
    • imate hipertenziju, dijabetes ili povišene masnoće,
    • imate prekomjernu tjelesnu masu,
    • osjećate preskakanje srca, pritisak u prsima ili kronični umor. 

Medicinski centar Gorica nudi sve ključne kardiološke preglede i dijagnostičke pretrage – od EKG-a, ultrazvuka srca, Holtera i KMAT-a do specijalističkih i subspecijalističkih kardioloških pregleda – što omogućuje potpunu i pravovremenu procjenu zdravlja srca.  

U centru su dostupne i napredne kardiološko-radiološke dijagnostičke metode, poput MSCT koronarografije i Calcium scoringa (kalcijskog skora). 

MSCT koronarografija je neinvazivna, brza i sigurna metoda za procjenu stanja koronarnih arterija pomoću najsuvremenijeg CT uređaja koja se provodi po indikaciji kardiologa.  

Za razliku od klasične invazivne koronarografije, kod koje se kateter uvodi u krvne žile, ovaj pregled omogućuje da se bezbolno, brzo i sigurno prikaže stanje koronarnih arterija. Pretraga daje vrlo detaljne slike i otkriva postoji li suženje ili začepljenje krvnih žila koje opskrbljuju srce, što je ključno za pravovremeno liječenje i prevenciju srčanog udara. 

Calcium scoring služi kao probirna pretraga kojom se mjeri količina kalcija u stjenkama krvnih žila te omogućuje procjenu rizika od ateroskleroze, srčanog ili moždanog udara.  

Ako niste sigurni kakvo je stanje vašeg srca ili imate rizične čimbenike – preventivni kardiološki pregled najbolji je poklon koji možete dati sebi u prosincu kao i najbolja odluka za novu 2026. godinu. 

Nastavite čitati

Vijesti

U ovim kruhovima je pronađen metal? Šalje se upozorenje potrošačima

Riječ je o ukupno šest proizvoda…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mariana Kurnyk/pexels.com

Državni inspektorat Republike Hrvatske izvijestio je o povlačenju šest vrsta pakiranog kruha proizvođača Mlinar, koje su se prodavale putem trgovačkih lanaca, zbog moguće prisutnosti metalnog stranog tijela u proizvodima, a opoziv se odnosi na proizvode s rokovima trajanja do kraja prosinca 2025. godine.

Državni inspektorat poslao je obavijest o povlačenju iz prodaje više vrsta kruha produljene svježine proizvođača Mlinar, i to iz predostrožnosti zbog moguće prisutnosti stranog tijela metalnog podrijetla, prenosi Dnevnik.hr. Riječ je o ukupno šest proizvoda koji su bili dostupni isključivo putem veleprodajnih partnera, odnosno trgovačkih lanaca, dok, kako se navodi u obavijesti, nisu bili u ponudi Mlinarovih maloprodajnih objekata. Povlačenje se odnosi na sljedeće proizvode:

  • Chia kruh pakiranje 400 g (dva pakiranja s različitim bar kodovima)
  • Heljdin kruh pakiranje 450 g (dva pakiranja s različitim bar kodovima)
  • Fit kruh pakiranje 420 g (dva pakiranja s različitim bar kodovima)

Obuhvaćeni su proizvodi s rokovima trajanja do 18., 19., 21., 22., 23. i 24. prosinca 2025. godine.

Iz Inspektorata navode kako proizvodi nisu u skladu s Uredbom (EZ) 178/2002, koja propisuje opća načela i uvjete zakonodavstva o hrani te postupke vezane uz sigurnost hrane na razini Europske unije. Obavijest se, naglašavaju, odnosi isključivo na proizvode s točno navedenim oznakama i rokovima trajanja.

Potrošačima koji su eventualno kupili navedene proizvode savjetuje se oprez te provjera podataka na pakiranju kako bi se utvrdilo odnosi li se povlačenje upravo na njihov proizvod.

Nastavite čitati

Moja županija

LJEKARNE SAVJETUJU Tjelovježba je odluka broj 1 u novoj godini!

Hodajte kad god je to moguće. Osobe koje su hodale pet puta tjedno u prosjeku po 30 minuta dnevno, riješile su se boli u leđima.

Objavljeno

na

Kako se godina privodi kraju, skloni smo podvući crtu, zbrojiti sva dobra koja nam je godina za nama donijela, popisati sve loše što bi se u novoj dalo popraviti.  

Nerijetko, ako ne i gotovo redovito, svi odlučimo poraditi na zdravlju. Bolje se hraniti, kvalitetnije trošiti vrijeme, mijenjati loše navike i uvesti pokoju dobru pa ne iznenađuje da nam se na „to do“ listi za godinu koja slijedi često nađe i „početi vježbati“.  

Možda su nam motivi uglavnom vezani za fizički izgled (mršavije tijelo, definirani mišići, bolji odraz u ogledalu), ali ne bismo trebali zanemariti ni pozitivan utjecaj tjelovježbe na mentalno zdravlje. Osobe koje redovito vježbaju nerijetko će vam posvjedočiti kako osjećaju da imaju više energije, da su im koncentracija, pamćenje i san bolji.  

Redovito vježbanje ima pozitivan učinak na smanjenje anksioznosti, depresije, ADHD-a, oslobađa od stresa te stabilizira cjelokupno raspoloženje. Studije pokazuju da 30 minuta umjerenog vježbanja 3 do 5 puta tjedno može znatno poboljšati mentalno zdravlje te da 15 minuta trčanja ili sat vremena hodanja dnevno smanjuje rizik od velikog depresivnog poremećaja za 26 %. Promjene u mozgu potaknute vježbanjem uključuju stvaranje i rast novih neuroloških mreža, smanjenje upala i oslobađanje neurotransmitera koji utječu na poboljšanje raspoloženja (endorfin, dopamin, serotonin).  

Usmjeravanjem pažnje na disanje, na pravilno izvođenje vježbi, fokusiranje na položaj tijela, možete prekinuti kontinuirani ciklus briga koji vam prolaze mislima. Osobe starije od 18 godina trebale bi minimalno ostvariti 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno.  

Što se tiče vježbi snage za velike mišićne skupine, njih treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta provesti u aktivnoj igri. 

 

Tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na krvožilni sustav budući da doprinosi snižavanju krvnog tlaka, sniženju masnoća i kolesterola, regulaciji razine šećera u krvi. Redovita tjelovježba smanjuje rizik pojave šećerne bolesti tipa 2.  

Ipak, kod kroničnih bolesnika svakako treba biti oprezan prilikom povećanja fizičke aktivnosti koje treba biti postupno te uz nadzor. Tjelesna neaktivnost jedan je od najznačajnijih rizika za srčanožilne bolesti, a njezin štetan utjecaj usporediv je s pušenjem.  

Plivanje i vožnja biciklom doprinose zdravlju krvožilnog sustava. Redovita tjelovježba može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća kod osoba koje su ranije pušile. Pokazalo se da dobra tjelesna forma može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća za do 77 % kod osoba koje su prestale pušiti. Također, redovita fizička aktivnost dovodi do smanjenja zaduhe, boljeg podnošenja napora, poboljšanja psihičkog stanja bolesnika i poboljšanja kvalitete života oboljelih od KOPB-a, kronične opstruktivne plućne bolesti.  

Tjelesna aktivnost blagotvorno djeluje i na kosti te na zdravlje zglobova. Fizička aktivnost bitan je element u prevenciji osteoporoze i prijeloma, a preporučene vježbe su aerobne s opterećenjem koje uključuju mišićne skupine u ritmičkim pokretima. Takve vježbe izazivaju kontrakcije mišića i naizmjenično djelovanje sile na kosti čime kost dobiva informaciju da se na tom mjestu se treba pojačati. Dobar izbor tjelovježbe kod osteoporoze su brzo hodanje, nordijsko hodanje, ples, penjanje… 

Kao i svaki početak, i ovaj može biti izazovan, ali potrebna je snaga volje i ustrajnost te strpljenje kako bi se zdrave životne navike inkorporirale u svakodnevnicu. Na početku nisu potrebne velike i drastične promjene u stilu života. Hodajte kad god je to moguće. Izađite jednu autobusnu satnicu ranije, parkirajte malo dalje, koristite stepenice umjesto lifta.  

Dokazano je kako su se osobe koje su hodale pet puta tjedno u prosjeku po 30 minuta dnevno, riješile boli u leđima što nije zanemariva činjenica budući da rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Lancet sugeriraju kako bol u donjem dijelu leđa pogađa više od polovice odraslih u razvijenim zemljama.  

Životna dob nikako ne bi smjela biti opravdanje za nevježbanje. Tjelesna aktivnost nužna je za očuvanje pokretljivosti, snage, ravnoteže. Starenje je prirodan proces, a činjenica da postoji više od 300 teorija starenja, dokazuje da je to ujedno i kompliciran proces povezan sa čitavim nizom fizioloških promjena.  

Neke od promjena su: gubitak mišićne mase (započinje već nakon 30. godine, a ubrzava nakon 60.) , gubitak koštane mase (kost se gubi pri brzini od oko 0,3 – 0,5 % godišnje nakon 40. godine starosti, a početkom menopauze gubitak kosti u žena se ubrzava kroz 5 – 7 godina na 3 – 5 % godišnje), smanjenje pokretljivosti zglobova, smanjenje ravnoteže i koordinacije pokreta (povećava se rizik od pada i ozljede) , povećanje tjelesne mase te usporavanje metabolizma.  

Vježbanjem se može blagotvorno utjecati na sve navedene procese. Važno je prilagoditi intenzitet vježbanja pojedincu, bez obzira na dob, u skladu s njegovim mogućnostima. 

Ma kakve odluke donijeli na kraju ove 2025. godine, zaposlenici Ljekarni Zagrebačke županije žele vam sretan i blagoslovljen Božić, te uspješnu i zdraviju Novu godinu!

Nastavite čitati

HOTNEWS

Megablast potvrdio svjetsku klasu: Goričanke su svjetske šampionke!

“Jedan od najljepših trenutaka s natjecanja bio je onaj kad su dvoranom odjekivali taktovi hrvatske himne…”

Objavljeno

na

Djevojke iz Plesnog kluba Megablast iz Budimpešte, sa World championship stage dance 2025, donijele su zlato u Veliku Goricu.

Glavni grad Mađarske bio je domaćin Svjetskog prvenstva u show danceu na kojem su velikogoričke plesačice iz Megablasta u velikoj formaciji bile najbolje od svih natjecatelja i zasluženo nose titulu svjetskih prvakinja! 

No, ovo nije jedini uspjeh – mala formacija i solistica Sara Vukadin osvojile su broncu.  

-Jedan od najljepših trenutaka s natjecanja bio je onaj kad su dvoranom odjekivali taktovi hrvatske himne, što nas je podsjetilo da se svaki trening, odricanje i trud isplatio – komentirao je doživljaj s proglašenja rezultata Gordan Križaj, predsjednik kluba. 

Megablast je još jednom potvrdio svjetsku klasu i jedan je od najboljih promotora Velike Gorice diljem svijeta. Čestitamo!

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno