Povežite se s nama

Vijesti

Prebacili smo se na ljetno računanje vremena

Pomicanje sata unaprijed za 60 minuta uobičajena je praksa u Europi i SAD-u koja može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica. U nastavku slijedi i par zanimljivosti

Objavljeno

na

Kada se ciklus dan-noć mijenja, onda se zajedno s njime mijenja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Znanstvena su istraživanja Sveučilišta u Coloradu otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. Ova promjena utječe i na porast broja automobilskih nesreća, te smanjenje radne učinkovitosti. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Applied Psychology 2012., prvog radnog dana nakon pomicanja sata Google je zabilježio znatno više pretraga sadržaja zabavnog karaktera, poput videa na YouTubeu, što upućuje na manjak koncentracije kod osoba koje su toga dana bile na radnom mjestu. Mnogi su zbog manjka sna i umora surfali internetom jer se nisu mogli koncentrirati.

Zašto je tome tako?

U našem tijelu doći dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat. Veće su šanse da ćemo se prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa. Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači puno lakše gube koncentraciju te su im reakcije usporene.

No, da ne bismo ostali samo na posljedicama, idemo Vas malo i educirati!

  • uvođenje ljetnog računanja vremena je  prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati
  • začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana
  •  Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD
  • sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine

  • velik dio zemalja tropskog pojasa nije nikada koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale
  • kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli u Rusiji, koja od 2014. ima “trajno zimsko računanje vremena” odlukom tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva s  obrazloženjem da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave
  • raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit
  • ljetno računanje vremena usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Međutim, riječ je o zabludi, ova promjena ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima!
  • dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u SAD-u su savezni suci skloni davanju u prosjeku pet posto duljih zatvorskih kazni nego u tjednu prije ili u tjednu poslije

Podsjetimo, praksa pomicanja sata dvaput godišnje uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata. Ono što je u cijeloj priči škakljivo, je to da su direktive dokumenti koje svaka država članica provodi na nacionalnoj razini, što znači da svaka država izabire formu i metodu provedbe. Takozvana transpozicija direktiva u državama članicama razlikuje se od države do države. Zato i može doći do situacije u kojoj bi susjedna Slovenija imala drugačije računanje vremena.

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Vijesti

Kreće gradnja mosta preko Odre u Veleševcu – novi prijelaz dug gotovo 50 metara

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ŽUC Zagrebačke županije/FB

Na području općine Orle započeli su radovi na izgradnji mosta preko rijeke Odre, koji će povezivati Veleševec i Selce, a projekt provodi Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.

Prema dostupnim informacijama, most će biti izveden kao prednapregnuta armiranobetonska konstrukcija s jednim rasponom. Svijetli razmak između upornjaka iznosit će 28,21 metar, dok je ukupna duljina mosta predviđena na 49,61 metar.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija udrugama dijeli 1,9 milijuna eura, otvoreni natječaji za 2026.

Od zdravstva i branitelja do poljoprivrede i kulture.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija u 2026. godini dodjeljuje 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga, uključujući zdravstvene, socijalne, kulturne, obrazovne, braniteljske i ekološke aktivnosti. Trenutačno je otvoreno 7 od 12 javnih natječaja. Za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe dostupno je 420 tisuća eura, dok udruge proizašle iz Domovinskog rata mogu konkurirati za 100 tisuća eura.

Iz područja poljoprivrede i lovstva prijave za veće infrastrukturne projekte traju do 5. ožujka, dok je javni poziv za lovstvo otvoren do 31. listopada. Natječaj za ribarstvo također je otvoren do 5. ožujka, kao i onaj za poljoprivredne udruge.

Kulturne, socijalne, humanitarne i druge neprofitne organizacije mogu se prijaviti na javni poziv vrijedan 510 tisuća eura do 15. studenoga. Ustanove za obrazovanje odraslih prijave za nabavu opreme podnose do 31. listopada. Natječaji za zaštitu okoliša te projekte iz područja ljudskih prava i demokratske kulture bit će raspisani u ožujku, a poziv za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske se također očekuje tijekom ožujka.

Sve možete pratiti ovdje.

Nastavite čitati

Sport

Vigo, Ema i Nelli – tri nova osobna rekorda AK Maraton VG Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok većina u veljači još uživa u zimskom ritmu i krafnama, mladi atletičari AK Maraton VG Velika Gorica pomiču granice i postavljaju nove osobne rekorde.

Na jučerašnjem Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za mlađe kadete i mlađe kadetkinje sva tri natjecatelja pokazala su da upravo borbenost, ustrajnost i hrabrost čine temelj svakog uspjeha.

U disciplini 60 m mlađih kadeta Vigo Šušnjić postavio je osobni rekord ostvarivši izvanredan rezultat od 9,65 sekundi.

U utrci 55 m prepone kod mlađih kadetkinja Ema Glija istrčala je 9,86 sekundi i time također srušila već fenomenalni osobni rekord.

Disciplinu skok u dalj (zona) Nelli Komljenović odradila je vrhunski i ostvarila rezultat 4,60 m, što je ujedno i njezin novi osobni rekord.

Natjecanje tradicionalno organizira Hrvatski atletski savez na Zagrebačkom velesajmu, a detalje o natjecanju pročitajte OVDJE.

 

Nastavite čitati

Crna kronika

Uhvaćena na djelu! Žena osumnjičena za niz krađa u Velikoj Gorici i Novom Čiču

Šteta se procjenjuje na više od 4.000 eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija je u petak, 14. veljače, uhitila 47-godišnju ženu koja je u Velikoj Gorici i okolici počinila niz krađa i pokušaja provala. Osumnjičena je zatečena u trenutku kada je pokušavala ukrasti novac iz torbice u kući 53-godišnjakinje u Šenoinoj ulici. Vlasnica kuće i član obitelji zadržali su je do dolaska policije.

Kriminalističko istraživanje pokazalo je da ova žena nije bila nova u krađama. Policija sumnja da je 24. siječnja provalila u kuću 83-godišnjaka u Novom Čiču, gdje je ispremetala stvari, ali nije ništa otuđila. Nekoliko dana kasnije, 9. veljače, ušla je u kuću 31-godišnjakinje također u Novom Čiču i odnijela novac i nakit iz komode.

Osim toga, istog dana kada je uhvaćena, osumnjičena je počinila još dva kaznena djela. Najprije je iz kuće 30-godišnjakinje u Velikoj Gorici ukrala zlatni nakit dok je u kući bila i maloljetna osoba, a potom je pokušala provaliti u kuću 26-godišnjaka, gdje ju je spriječio lavež psa.

Materijalna šteta nastala ovim kaznenim djelima procijenjena je na oko 4.300 eura. Nakon dovršenog istraživanja, osumnjičena je predana pritvorskom nadzorniku, a nadležno državno odvjetništvo dobilo je posebno izvješće o slučaju.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno