U župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Kravarskom i ove godine odaje se počast hrvatskim braniteljima uz 32. tradicionalni koncert Tamburaškog orkestra Hrvatske radiotelevizije i njihovih gostiju. Koncert će se održati u petak, 17. travnja, s početkom u 18 sati.

Riječ je o tradiciji koja traje već više od 30 godina, rijetkom primjeru događaja koji je pokrenula hrvatska vojska u ranoj fazi rata, a koji je opstao kroz desetljeća i postao prepoznatljiv dio lokalne tradicije. 

Sve je počelo 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, kada su pripadnici topničke postrojbe B1 iz sastava 153. brigade Hrvatske vojske, raspoređeni na području današnje općine Kravarsko, s Glazbenom proizvodnjom HRT-a, organizirali prvi koncert u župnoj crkvi.

I danas, ova tradicija nas podsjeća da iz teških vremena može proizaći nešto lijepo i trajno, što se pamti i prenosi generacijama.

Projekt “Dobar Štoos u kvartu” započinje u Velikoj Gorici otvorenjem izložbe “Suradnja” umjetnika Marija Miličića, koja će biti predstavljena u petak, 24. travnja u 19 sati na prostoru Željezničkog kolodvora, na adresi Kolodvorska 151.

Riječ je o programu koji umjetnost izmiče iz galerijskih okvira i smješta je u svakodnevni prostor, bliže publici. Kako ističe koordinatorica programa ispred Štoos teatra Ana Katulić: “Ovim konceptom Štoos nastavlja seriju izvedbi i izložbi koje izlaze izvan institucija i ulaze u javni prostor; među ljude, u svakodnevicu, ravno k vama, a ova je izložba realizirana u partnerstvu s HŽ Infrastrukturom“.

Izložba “Suradnja” nastajala je spontano, uz željezničku prugu, kroz niz fotografija koje bilježe naizgled nevažne prizore. Autor je projekt započeo slučajno, primjećujući izgubljene radničke rukavice uz tračnice. Prve fotografije nastale su bez posebne namjere, no s vremenom su prerasle u promišljeni ciklus.

Naizgled obični predmeti, kroz objektiv dobivaju novo značenje, postajući svjedočanstvo rada i prisutnosti ljudi koji često ostaju nevidljivi, iako održavaju sustave svakodnevice – dok drugi prolaze, čekaju ili žure.

Miličić, poznat i pod pseudonimom Mane Mei, djeluje kao vizualni umjetnik i street art autor. Njegov rad obuhvaća murale i intervencije u javnom prostoru, među kojima su i poruke poput „Oj budi svoj“, „Budi čovjek“ i „Osmijeh na licu uljepšava ulicu“. Od 2018. godine angažiran je kao kustos u Galeriji Siva u zagrebačkoj Mediki, a ujedno je i suosnivač umjetničke organizacije Cirk Pozor te član HDLU-a.

 Ulaz na izložbu je slobodan, a postav će biti otvoren za posjetitelje do 11. svibnja 2026. godine.

U sklopu ovogodišnje manifestacije Noć knjige, u Središnjem odjelu za odrasle GKVG-a bit će predstavljena nova knjiga Lice zla autora Velimira Grgića, a susret s publikom zakazan je za četvrtak, 23. travnja 2026. u 18.30 sati.

Riječ je o djelu u kojem autor kroz trideset potresnih priča analizira zločine 20. stoljeća, stavljajući naglasak na obične ljude koji su počinili iznimno brutalna djela. Knjiga otvara pitanja o prirodi zla i granicama ljudskog ponašanja, nudeći uvid u mračnije aspekte društva i pojedinca.

Grgić, rođen 1978. u Požegi, poznat je po svom širokom profesionalnom angažmanu. Tijekom karijere surađivao je s vodećim hrvatskim medijima, radio na televizijskim projektima te producirao reklame, glazbene spotove i filmove. Uz to, afirmirao se i kao nagrađivani scenarist, a u svojim knjigama često se bavi temama iz područja glazbe, filma i popularne kulture.

Manifestacija Noć knjige tradicionalno se održava uz Svjetski dan knjige i autorskih prava i Dan hrvatske knjige. Ovogodišnja tema nosi naziv „Pobratimstvo lica u sveMIRu – promišljajmo o miru kao zajedničkoj vrijednosti“.

Organizatori ističu kako je naglasak stavljen na vrijednosti poput dijaloga, razumijevanja i solidarnosti kao odgovora na suvremene društvene podjele. Naziv teme inspiriran je pjesmom Tina Ujevića „Pobratimstvo lica u svemiru“, koja naglašava univerzalnu povezanost ljudi unatoč razlikama.

Događanje u GKVG-u pruža priliku publici da iz prve ruke upozna autora i njegov rad, ali i da kroz temu knjige promišlja o složenim pitanjima ljudske prirode.

Projekt Mali svjetionik i ove godine poziva građane da nominiraju ljude koji svojim svakodnevnim radom i integritetom ostavljaju snažan trag u društvu, a prijave su otvorene do 13. svibnja.

Već devetu godinu zaredom ova inicijativa stavlja u fokus pojedince koji djeluju izvan javne pozornosti, ali svojim trudom i odgovornošću čine ključnu razliku u zajednici. Riječ je o zaposlenicima, kolegama, prijateljima ili poznanicima čiji doprinos često ostaje neprepoznat, iako je od presudne važnosti za funkcioniranje društva.

Ukupan nagradni fond iznosi 24.000 eura. Pobjednik će osvojiti 15.000 eura, dok će preostalih devet finalista dobiti po 1.000 eura.

Fokus na vrijednosti, a ne titule

Projekt promiče važnost poštenja, profesionalnosti i međusobnog uvažavanja, naglašavajući kako upravo takvi pojedinci čine temelj zdravog radnog i društvenog okruženja.

Suosnivač projekta i glavni partner tvrtke Forvis Mazars, Kristijan Cinotti, ističe kako je ideja nastala iz potrebe za promjenom društvenih kriterija uspjeha i većim priznanjem “malom čovjeku”.

“Među nama su ljudi koji, iako često nedovoljno prepoznati ili plaćeni, svoj posao rade odgovorno i predano – i upravo na njima počiva uspjeh mnogih organizacija i zajednica. Trud, profesionalnost i empatija Malih svjetionika stvaraju pozitivan utjecaj koji se širi na cijelu zajednicu. Pojedinci i poduzeća prijavom potvrđuju da aktivno rade na kvaliteti svog radnog okruženja, njeguju poticajnu organizacijsku kulturu i vrijednosti koje promičemo”, poručuje Cinotti.

Kako se prijaviti

Kandidate je moguće prijaviti putem obrasca pri čemu je naglasak na osobnoj priči i utjecaju koji pojedinac ima na svoju okolinu, a ne isključivo na formalnim postignućima.

Nakon zatvaranja prijava, stručni žiri odabrat će deset finalista čije će priče biti predstavljene javnosti. Pobjednik će biti proglašen u studenom na konferenciji Global Leadership Summit.

Inspiracija u pojedincu

Inicijativa je inspirirana životom i djelovanjem Dražena Glavaša, koji je zagovarao ideju da promjene u društvu počinju od pojedinca. Projekt su pokrenuli Forvis Mazars, Tim Kabel, Udruga Mali svjetionik i Zaklada Rhema, s ciljem jačanja vrijednosti odgovornosti, integriteta i etičnog djelovanja u poslovnom okruženju.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić boravio je u prvom službenom posjetu Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je s županom Ivanom Celjakom obišao projekte socijalne skrbi u Glini i Petrinji, s fokusom na razvoj organiziranog stanovanja za starije osobe.

U Glini je održan radni sastanak na kojem se razgovaralo o širenju modela organiziranog stanovanja, posebno u ruralnim sredinama, gdje starije osobe često žive same. Cilj je omogućiti im dulji ostanak u vlastitoj zajednici uz dostupnu zdravstvenu i socijalnu podršku.

„Cilj je da starije osobe žive u organiziranom stanovanju u našim županijskim naseljima gdje će im biti dostupne sve potrebne zdravstvene i socijalne usluge. Upravo zato, umirovljeničko smo naselje u Glini izgradili u neposrednoj blizini Doma zdravlja i Doma za starije osobe“, rekao je župan Celjak.

Ministar Ružić istaknuo je kako takav model može biti primjer dobre prakse i izvan Hrvatske jer prati europske smjernice deinstitucionalizacije i omogućuje korisnicima samostalnost uz sigurnost.

„Smatram da je riječ o iznimno dobrom konceptu koji može poslužiti kao primjer u Hrvatskoj, ali i šire. O tome sam već razgovarao i na europskoj razini, jer se ovakvi modeli uklapaju u smjer europskih politika deinstitucionalizacije i razvoja zajedničkih oblika skrbi. Korisnici mogu zadržati visoku razinu samostalnosti, ali istovremeno imati sigurnost i dostupnu pomoć u slučaju potrebe, bilo zdravstvene, socijalne ili druge vrste. Cilj je smanjiti institucionalizaciju i razvijati oblike života koji kombiniraju samostalnost, ali i sigurnost“, rekao je Ružić.

Tijekom posjeta obišli su i Dom za starije osobe u Glini, dok je u Petrinji predstavljen obnovljeni Dom za odrasle osobe, koji će nakon otvorenja imati kapacitet za 92 korisnika, uz proširenje i dodatne sadržaje.

„Uskoro očekujemo otvaranje Doma, a novost je da kapacitet proširujemo za oko 15 korisnika u odnosu na raniji kapacitet. Dodana vrijednost je ugradnja dizala koje prije nije postojalo, imat ćemo prostor koji će se koristiti kao praonica rublja čime ćemo smanjiti troškove Doma, a korisnicima se osigurava viša razina usluge“, dodao je župan.

Na kraju, obiđeno je i umirovljeničko naselje u Petrinji s 57 stambenih jedinica, u kojem trenutno borave osobe čiji su domovi stradali u potresu.

Fotogalerija/Sisačko-moslavačka županija