Povežite se s nama

Vijesti

Prebacili smo se na ljetno računanje vremena

Pomicanje sata unaprijed za 60 minuta uobičajena je praksa u Europi i SAD-u koja može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica. U nastavku slijedi i par zanimljivosti

Objavljeno

na

Kada se ciklus dan-noć mijenja, onda se zajedno s njime mijenja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Znanstvena su istraživanja Sveučilišta u Coloradu otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. Ova promjena utječe i na porast broja automobilskih nesreća, te smanjenje radne učinkovitosti. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Applied Psychology 2012., prvog radnog dana nakon pomicanja sata Google je zabilježio znatno više pretraga sadržaja zabavnog karaktera, poput videa na YouTubeu, što upućuje na manjak koncentracije kod osoba koje su toga dana bile na radnom mjestu. Mnogi su zbog manjka sna i umora surfali internetom jer se nisu mogli koncentrirati.

Zašto je tome tako?

U našem tijelu doći dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat. Veće su šanse da ćemo se prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa. Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači puno lakše gube koncentraciju te su im reakcije usporene.

No, da ne bismo ostali samo na posljedicama, idemo Vas malo i educirati!

  • uvođenje ljetnog računanja vremena je  prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati
  • začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana
  •  Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD
  • sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine

  • velik dio zemalja tropskog pojasa nije nikada koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale
  • kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli u Rusiji, koja od 2014. ima “trajno zimsko računanje vremena” odlukom tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva s  obrazloženjem da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave
  • raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit
  • ljetno računanje vremena usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Međutim, riječ je o zabludi, ova promjena ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima!
  • dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u SAD-u su savezni suci skloni davanju u prosjeku pet posto duljih zatvorskih kazni nego u tjednu prije ili u tjednu poslije

Podsjetimo, praksa pomicanja sata dvaput godišnje uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata. Ono što je u cijeloj priči škakljivo, je to da su direktive dokumenti koje svaka država članica provodi na nacionalnoj razini, što znači da svaka država izabire formu i metodu provedbe. Takozvana transpozicija direktiva u državama članicama razlikuje se od države do države. Zato i može doći do situacije u kojoj bi susjedna Slovenija imala drugačije računanje vremena.

Sport

Tri medalje za Karate klub Velika Gorica – Ema Jukić viceprvakinja Hrvatske

Na državnom prvenstvu u borbama gorički karatisti osvojili su tri medalje, a nekoliko njih završilo je među najboljih sedam u svojim kategorijama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Karate klub Velika Gorica imao je uspješan nastup na Prvenstvu Hrvatske u borbama za uzraste kadeta (U16), juniora (U18) i mlađih seniora (U21), održanom proteklog vikenda u Zagrebu. Kući su se vratili s tri medalje, predvođeni Emom Jukić koja je osvojila srebro i postala viceprvakinja Hrvatske u juniorskoj kategoriji do 48 kilograma.

Brončane medalje osvojili su Mia Čunčić u juniorskoj kategoriji do 53 kilograma te Luka Lukačić u U21 kategoriji do 75 kilograma.

Vrlo blizu medalje bio je Nikola Huzjak, koji je u kategoriji do 75 kilograma zauzeo peto mjesto, kao i Katja Braica u U21 kategoriji do 61 kilogram. Sedma mjesta osvojili su Matea Kordić (juniorke -59 kg), Luka Lukačić (juniori -76 kg) i Sara Banović (kadetkinje -61 kg).

Na prvenstvu su nastupili i Petar Buhin (kadeti -52 kg) te Antonio Brletić (juniori -61 kg), no natjecanje su završili u ranoj fazi. Klub navodi kako je nastup bio otežan zbog ozljeda, zbog čega su nastupili u 13 od mogućih 18 kategorija.

Nastavite čitati

Najave

OGANJ 2026 Festival energije i održive budućnosti u Vukomeriću

Objavljeno

na

Treće izdanje Festivala energije u permakulturi OGANJ 2026 održat će se u subotu, 16. svibnja, na Recikliranom imanju u Vukomeriću gdje će se okupiti stručnjaci, entuzijasti i građani zainteresirani za održiva energetska rješenja i razvoj lokalnih zajednica.

Festival OGANJ 2026 usmjeren je na konkretne primjere i praktična znanja vezana uz energetsku tranziciju s naglaskom na rješenja koja se mogu odmah primijeniti u kućanstvima, zajednicama i lokalnim sredinama. Organizatori ističu kako je cilj događanja povezivanje ljudi koji žele aktivno sudjelovati u stvaranju održivije budućnosti.

Tijekom dana posjetitelje očekuju predavanja, prezentacije i otvoreni razgovori koji povezuju teorijska znanja s praktičnim iskustvima, ali i prilika za umrežavanje, razmjenu ideja i razvoj novih suradnji. Program počinje u 13 sati predavanjem „Što mogu napraviti danas“, koje će održati Ivan Zoković. Tema predavanja bit će praktični koraci prema energetskoj neovisnosti, uključujući male solarne sustave, off-grid i hibridna rješenja, izazove u DIY obnovljivim izvorima energije te jednostavne i povoljne zahvate koje građani mogu sami provesti.

Od 14 do 15 sati na rasporedu je blok „Od pojedinca do zajednice“, posvećen energetskim zajednicama i mogućnostima zajedničkog djelovanja. Istodobno će trajati i zajednički ručak, predviđen od 14 do 16 sati. U poslijepodnevnom dijelu programa predstavit će se Fond za regenerativne zajednice (RCF), koji će predstaviti novi poziv za Pathfinder zajednice i mogućnost dobivanja 4000 eura potpore za razvoj inicijativa.

Od 17 sati organiziran je obilazak Recikliranog imanja pod vodstvom Matka Šišaka, tijekom kojeg će posjetitelji moći vidjeti primjenu permakulturnih rješenja u praksi. Večernji dio programa rezerviran je za otvoreni razgovor i umrežavanje uz sudjelovanje Damira Juričića iz Energetske zajednice Sjeverni Jadran, nakon čega slijedi druženje uz glazbu, jam session i pizza party.

Nastavite čitati

Najave

Muzej Turopolja poziva na izložbu o 150 godina najstarijeg vatrogasnog društva u Turopolju

Objavljeno

na

Objavio/la

U srijedu, 13. svibnja u 18 sati, u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja u Velikoj Gorici otvara se nova izložba i predstavlja monografija povodom 150 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Velika Gorica, jednog od najstarijih vatrogasnih društava u Hrvatskoj i najstarijeg na području Turopolja.

Izložba donosi pregled razvoja zaštite od požara na ovom području, a u fokusu je dugogodišnja tradicija vatrogastva u Turopolju. Među ključnim imenima iz povijesti ističe se Nikola Hribar, osnivač i dugogodišnji predsjednik društva.

Autor izložbe je viši kustos-povjesničar Josip Popovčić, koji potpisuje i postav i koncept predstavljanja ove obljetnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

SUBOTA KTC Velika Gorica donosi popuste, duple bodove i tombolu

Iz KTC-a poručuju kako je riječ o prigodi za povoljniju proljetnu kupnju i pripremu vrta, uz dodatne pogodnosti za vjerne kupce.

Objavljeno

na

Ove subote u trgovačkom centru KTC u Velikoj Gorici održava se prodajni dan uz posebne pogodnosti, nagradnu tombolu i popuste namijenjene članovima Kluba vjernosti.

Posjetitelje očekuju pogodnosti u više odjela centra, uključujući supermarket, restoran, poljoljekarnu i benzinsku postaju, a naglasak je na dodatnim bodovima i proljetnim akcijama.

Članovi KTC Kluba vjernosti tog će dana ostvarivati duple bodove prilikom kupnje u svim navedenim segmentima prodajnog centra. U sklopu programa organizirana je i tombola s ukupno 100 nagrada. Sudjelovanje je moguće uz jednokratnu kupnju u KTC supermarketu u iznosu od najmanje 50,00 eura. Tombola će trajati od 10:00 sati pa sve do isteka nagrada.

Dodatne pogodnosti pripremljene su i u KTC poljoljekarni. Tako je predviđeno da svaki treći kupac dobije na poklon jednu sjemensku karticu Buona luna Marcon. Kupnjom dvije vreće zemlje za cvijeće od 50 litara Marcon kupci ostvaruju i gratis paket presadnica rajčice 6/1. Također, na krmne smjese za ishranu domaćih životinja odobren je popust od 10 posto.

Iz KTC-a poručuju kako je riječ o prigodi za povoljniju proljetnu kupnju i pripremu vrta, uz dodatne pogodnosti za vjerne kupce.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

ČičaMiča pokreće ciklus “Na pikniku je priča!”

Ulaz na sve programe je slobodan.

Objavljeno

na

Objavio/la

Tijekom svibnja i lipnja u parkovima Velike Gorice održava se novi program udruge Udruga ČičaMiča pod nazivom „ČičaMiča – na pikniku je priča!“, koji djeci i obiteljima donosi spoj pripovijedanja, igre i boravka u prirodi.

Riječ je o edukativno-interaktivnom ciklusu namijenjenom djeci predškolske i rane osnovnoškolske dobi te njihovim obiteljima, a program je koncipiran tako da se sadržaji iz zatvorenih prostora premještaju na otvoreno, u parkove i na dekice.

Program u prirodi: priče, radionice i igra

Projekt se nadovezuje na raniji format „ČičaMiča – čitat će se priča!“, no ovog puta naglasak je na iskustvenom učenju u prirodnom okruženju. Parkovi se pritom pretvaraju u svojevrsne „učionice bez zidova“ u kojima se djeca uključuju u čitanje, razgovor, kreativne i likovno-edukativne radionice te slobodnu igru.

Termini održavanja

Prvi susret zakazan je za utorak, 19. svibnja 2026. u 17:30 sati.

Drugi će se održati u sklopu manifestacije Goričke večeri u subotu, 30. svibnja u 11:00 sati.

Treći program planiran je za četvrtak, 11. lipnja 2026. u 17:30 sati.

Naglasak na obiteljskom druženju

Organizatori poručuju kako je cilj programa približiti književnost i pripovijedanje djeci kroz igru i boravak na otvorenom uz aktivno sudjelovanje roditelja i skrbnika.

„Željeli smo stvoriti program u kojem priča izlazi u prirodu i postaje dio dječje igre, neposrednog učenja i obiteljskog vremena na otvorenom. Posebno nas veseli što je dio programa uključen u Goričke večeri jer vjerujemo da ovakvi sadržaji obogaćuju kulturni život grada“, poručuju iz ČičaMiče.

Prijave i dodatne informacije

Zbog ograničenog broja sudionika prijave su obvezne, kako bi se osigurala kvaliteta provedbe i materijala za radionice. Sve informacije o terminima, lokacijama i prijavama dostupne su na službenoj stranici programa: ČičaMiča – na pikniku je priča.

Ulaz na sve programe je slobodan.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno