Vijesti

Prebacili smo se na ljetno računanje vremena

Pomicanje sata unaprijed za 60 minuta uobičajena je praksa u Europi i SAD-u koja može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica. U nastavku slijedi i par zanimljivosti

Objavljeno

prije 7 godina

31. ožujka 2019.

Objavio/la

Tomislava Bradić

Kada se ciklus dan-noć mijenja, onda se zajedno s njime mijenja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Znanstvena su istraživanja Sveučilišta u Coloradu otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. Ova promjena utječe i na porast broja automobilskih nesreća, te smanjenje radne učinkovitosti. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Applied Psychology 2012., prvog radnog dana nakon pomicanja sata Google je zabilježio znatno više pretraga sadržaja zabavnog karaktera, poput videa na YouTubeu, što upućuje na manjak koncentracije kod osoba koje su toga dana bile na radnom mjestu. Mnogi su zbog manjka sna i umora surfali internetom jer se nisu mogli koncentrirati.

Zašto je tome tako?

U našem tijelu doći dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat. Veće su šanse da ćemo se prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa. Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači puno lakše gube koncentraciju te su im reakcije usporene.

No, da ne bismo ostali samo na posljedicama, idemo Vas malo i educirati!

uvođenje ljetnog računanja vremena je prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati
začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana
Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD
sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine

velik dio zemalja tropskog pojasa nije nikada koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale
kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli u Rusiji, koja od 2014. ima “trajno zimsko računanje vremena” odlukom tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva s obrazloženjem da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave
raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit
ljetno računanje vremena usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Međutim, riječ je o zabludi, ova promjena ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima!
dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u SAD-u su savezni suci skloni davanju u prosjeku pet posto duljih zatvorskih kazni nego u tjednu prije ili u tjednu poslije

Podsjetimo, praksa pomicanja sata dvaput godišnje uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata. Ono što je u cijeloj priči škakljivo, je to da su direktive dokumenti koje svaka država članica provodi na nacionalnoj razini, što znači da svaka država izabire formu i metodu provedbe. Takozvana transpozicija direktiva u državama članicama razlikuje se od države do države. Zato i može doći do situacije u kojoj bi susjedna Slovenija imala drugačije računanje vremena.

Kultura

FOTO Održan 8. božićno-novogodišnji koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica

Objavljeno

prije 7 sati

20. prosinca 2025.

Objavio/la

David Jolić

Puhački orkestar Dobrovoljnog vatrogasnog društva Velika Gorica održao je jučer ( subota, 20.12.2025., početak u 18 sati), svoj osmi samostalni božićno-novogodišnji koncert u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica. Koncert s raznolikim glazbenim programom bio je besplatan za posjetitelje.