Povežite se s nama

Vijesti

Prebacili smo se na ljetno računanje vremena

Pomicanje sata unaprijed za 60 minuta uobičajena je praksa u Europi i SAD-u koja može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica. U nastavku slijedi i par zanimljivosti

Objavljeno

na

Kada se ciklus dan-noć mijenja, onda se zajedno s njime mijenja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Znanstvena su istraživanja Sveučilišta u Coloradu otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. Ova promjena utječe i na porast broja automobilskih nesreća, te smanjenje radne učinkovitosti. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Applied Psychology 2012., prvog radnog dana nakon pomicanja sata Google je zabilježio znatno više pretraga sadržaja zabavnog karaktera, poput videa na YouTubeu, što upućuje na manjak koncentracije kod osoba koje su toga dana bile na radnom mjestu. Mnogi su zbog manjka sna i umora surfali internetom jer se nisu mogli koncentrirati.

Zašto je tome tako?

U našem tijelu doći dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat. Veće su šanse da ćemo se prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa. Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači puno lakše gube koncentraciju te su im reakcije usporene.

No, da ne bismo ostali samo na posljedicama, idemo Vas malo i educirati!

  • uvođenje ljetnog računanja vremena je  prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati
  • začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana
  •  Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD
  • sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine

  • velik dio zemalja tropskog pojasa nije nikada koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale
  • kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli u Rusiji, koja od 2014. ima “trajno zimsko računanje vremena” odlukom tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva s  obrazloženjem da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave
  • raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit
  • ljetno računanje vremena usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Međutim, riječ je o zabludi, ova promjena ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima!
  • dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u SAD-u su savezni suci skloni davanju u prosjeku pet posto duljih zatvorskih kazni nego u tjednu prije ili u tjednu poslije

Podsjetimo, praksa pomicanja sata dvaput godišnje uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata. Ono što je u cijeloj priči škakljivo, je to da su direktive dokumenti koje svaka država članica provodi na nacionalnoj razini, što znači da svaka država izabire formu i metodu provedbe. Takozvana transpozicija direktiva u državama članicama razlikuje se od države do države. Zato i može doći do situacije u kojoj bi susjedna Slovenija imala drugačije računanje vremena.

HOTNEWS

Ačkar postigao dogovor s Ministarstvom! Hitni pacijenti ponovno idu na Rebro

Nakon intenzivnih pregovora, dogovor je postignut.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Hitni pacijenti iz Velike Gorice ponovno će se voziti na Rebro. Gradonačelnik Krešimir Ačkar  postigao je dogovor s Ministarstvom zdravstva o promjeni režima prijevoza nakon intenzivnih pregovora. Odluka znači povratak na raniju praksu prema kojoj su pacijenti upućivani u KBC Zagreb, umjesto u tri druge zagrebačke bolnice.

Podsjetimo, zbog ranije odluke o preraspodjeli hitnih prijema, pacijenti su se prevozili u KB Dubrava, KBC Sestre milosrdnice i KB Sveti Duh. U praksi je to, kako se navodi, stvaralo poteškoće u organizaciji i produljivalo vrijeme potrebno za zbrinjavanje zbog većih udaljenosti.

“U takvoj situaciji je vrlo teško pružiti hitnu pomoć u potrebnom vremenu zbog velikih udaljenosti. Nismo to mogli pustiti tako zbog objektivnih razloga i zato sam tražio ministricu za pronalaženje drugog rješenja. I zajednički smo ga našli na dobrobit naših sugrađana”, rekao je Ačkar te zahvalio ministrici Hrstić na razumijevanju i pomoći, kao i voditelju velikogoričke hitne Siniši Golubu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Piletina, milijuni i podjele: kulminacija nezadovoljstva seli na zagrebačke ulice

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu, a najavljen je veliki prosvjed u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Adorable fluffy chick standing on wooden surface in sunlight. Perfect for spring themes.
Foto: Pexels.com

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu. Nakon tribine na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i investitora, jasno je da projekt i dalje dijeli javnost. Donosimo ključne poruke i što slijedi, uključujući najavljeni prosvjed.

Na tribini 16. veljače u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sudjelovali su predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, građanskih inicijativa i investitora.

Ministar David Vlajčić poručio je da je jačanje domaće proizvodnje prioritet, istaknuvši kako je Hrvatska oko 84 posto samodostatna u proizvodnji piletine. Dodao je da su investicije dobrodošle, ali ne smiju ugroziti stabilnost sektora ni kvalitetu života lokalne zajednice.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je na potrebu kumulativne procjene utjecaja projekta na okoliš i poljoprivredu, uključujući tlo, vode, emisije i rizik od poplava. Posebno je istaknula blizinu skladišta plina Okoli te mogući utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, kao i potencijalne posljedice za male i srednje proizvođače.

S druge strane, iz tvrtke Premium Chicken Company poručuju da se projekt planira provesti u skladu sa svim zakonskim i ekološkim standardima te da su predviđene moderne tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš. Ističu kako investicija donosi nova radna mjesta i jačanje domaće proizvodnje, uz poštivanje svih propisanih procedura.

U međuvremenu se u Zagrebu priprema veliki prosvjed protiv najavljenog megaprojekta. Organizatori, među kojima su udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te lokalne inicijative, pozivaju građane da im se pridruže 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava.

Poručuju kako žele jasno izraziti protivljenje projektu koji nazivaju „pilićarskom ekobombom“. Tvrde da bi planirani zahvati mogli imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš, kvalitetu zraka, vodne resurse i život lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija dodijelila 380 tisuća eura za kulturne udruge i umjetnike

Među korisnicima potpore je KUD Nova Zora iz Donje Lomnice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija nastavila je ulagati u kulturne aktivnosti dodjelom druge tranše ugovora vrijedne 380 tisuća eura za 160 udruga, samostalnih umjetnika i kulturno-umjetničkih društava. Ova sredstva nadovezuju se na prethodnih 290 tisuća eura namijenjenih stotinjak programa, a prema riječima zamjenika župana Ervina Kolarca, cilj je dugoročno podržati rad i djelovanje lokalnih kulturnih inicijativa.

“Zagrebačka županija daje snažnu podršku u radu i djelovanju naših udruga u kulturi”, istaknuo je Kolarec dodajući da su volonteri u tim udrugama posebno zaslužni jer svoje slobodno vrijeme posvećuju zajednici.

Među korisnicima potpore je KUD Nova Zora iz Donje Lomnice. Tajnica društva, Zlatica Krznarić, istaknula je važnost financijske potpore za organizaciju 30. obljetnice Vojkovih dana. “Znate kako je teško održati kulturno-umjetnički amaterizam i društva u zajednicama, stoga će nam ta sredstva pomoći da se program kvalitetnije odradi i da uključimo više sudionika, prvenstveno djecu i mlade”.

Sredstva je dobio i Eko-muzej Bistra, koji čuva lokalnu tradiciju i baštinu. “Podrškom Zagrebačke županije ove godine smo osigurali sredstva za program ‘Kultura za 10’, kojim obilježavamo deset godina postojanja. Planiramo javnu tribinu, radionice tradicijskog umijeća, izložbu akademske slikarice Marine Fernaržir i projekt ‘Interpretativna šetnja dvorcem Oršić’ koji sve više privlači posjetitelje”, rekla je predsjednica Klementina Batina.

Samoborska udruga Cirkultura, poznata po promociji suvremenog cirkusa, također koristi županijsku potporu. “Petnaestak godina primamo nesebičnu potporu Zagrebačke županije za naša dva glavna programa ‘Cufus – cirkusni ulični festival u Samoboru’ i program ‘Cirkuliranje’ za edukaciju i promociju cirkuskih vještina”, objašnjava predsjednik udruge Matija Vuletić.

Također, podršku je i dobila Udruga božićnih jaslica koja se bavi očuvanjem hrvatske sakralne baštine , a zahvaljujući kojoj Županija ima svoje mjesto u Vatikanu. “Definitivno puno nam znači vaša podrška za projekt međunarodne izložbe u Vatikanu gdje je Hrvatska zastupljena dugi niz godina, pogotovo zadnjih pet godina, Zagrebačka županija s ponosom stoji Trgu svetog Petra, na pločici imena i prezimena autora djela i onoga tko potpomaže rad udruge, a to je svakako Zagrebačka županija. Hvala vam od srca”, poručio je predsjednik udruge Perica Novosel.

Nastavite čitati

Najave

Darujte krv i spasite život – provjerite termine!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Crveni Križ Velika Gorica/FB

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica poziva sve sugrađane da se sljedeći tjedan odazovu akcijama dobrovoljnog darivanja krvi.

Termini u kojima je moguće darovati krv su:

Ponedjeljak, 23. veljače: 09:00-14:00

Utorak, 24. veljače: 12:00-18:00

Srijeda, 25. veljače: 13:00-19:00

Sve akcije dobrovoljnog darivanja krvi provode se u prostorijama Crvenog križa Velika Gorica, na adresi Cvjetno naselje 16.

– Osobe koje prvi put daruju krv moraju imati navršenih 18 godina. Prije darivanja preporučuje se nešto laganije pojesti, biti odmoran i zdrav – istaknula je ravnateljica, zahvalivši se unaprijed u ime Crvenog križa svim dobrim ljudima na odazivu.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Velika Gorica rekorder po uskrsnicama u Hrvatskoj – evo o kojem se iznosu radi i tko će je sve dobiti

Osigurano je oko pola milijuna eura.

Objavljeno

na

Velika Gorica i ove će godine svojim građanima isplatiti jednu od najvećih uskrsnica u zemlji, a redi se iznosu od 120 eura. Pravo na nju imat će gotovo 10.000 ljudi. Isplata počinje 23. ožujka i trajat će do 25. travnja u poslovnicama FINA-e.

Umirovljenici s mirovinom do 270 eura dobit će punu uskrsnicu od 120 eura, dok će oni s nešto višim mirovinama primiti manji iznos, od 40 do 65 eura, ovisno o visini mirovine. I korisnici nacionalne naknade za starije osobe, koji primaju 160,22 eura, također dobivaju 120 eura. Također, od ove godine pravo na uskrsnicu prošireno je i na nezaposlene hrvatske branitelje s prebivalištem u Velikoj Gorici, što će ostvariti oko 100 korisnika. Osim njih, uskrsnica se isplaćuje i korisnicima inkluzivnog dodatka I., II. i III. razine te osobne invalidnine kojima još nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku.

Za usporedbu, susjedni Zagreb isplaćuje 100 eura, Pula 80, Split 70, a Zaprešić 40 eura.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je kako je prag za dobivanje uskrsnice s 266 eura prije pet godina povećan na 750 eura, čime je znatno proširen broj korisnika.

“Od ove godine uskrsnicu će dobiti i naši nezaposleni hrvatski branitelji koji imaju prebivalište na području Velike Gorice. To je najmanje što možemo učiniti kao znak zahvalnosti i poštovanja prema onima koji su dali svoj doprinos stvaranju naše domovine. Za ovu mjeru iz gradskog proračuna izdvajamo oko pola milijuna eura, jer želimo konkretnim djelima pokazati da nam je socijalna osjetljivost i briga za naše sugrađane jedan od prioriteta “, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Za umirovljenike i korisnike koji su već primili božićnicu u 2025. godini, zahtjev za isplatu uskrsnice nije potreban.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno