Pomicanje sata unaprijed za 60 minuta uobičajena je praksa u Europi i SAD-u koja može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica. U nastavku slijedi i par zanimljivosti
Kada se ciklus dan-noć mijenja, onda se zajedno s njime mijenja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Znanstvena su istraživanja Sveučilišta u Coloradu otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. Ova promjena utječe i na porast broja automobilskih nesreća, te smanjenje radne učinkovitosti. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Applied Psychology 2012., prvog radnog dana nakon pomicanja sata Google je zabilježio znatno više pretraga sadržaja zabavnog karaktera, poput videa na YouTubeu, što upućuje na manjak koncentracije kod osoba koje su toga dana bile na radnom mjestu. Mnogi su zbog manjka sna i umora surfali internetom jer se nisu mogli koncentrirati.
Zašto je tome tako?
U našem tijelu doći dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat. Veće su šanse da ćemo se prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa. Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači puno lakše gube koncentraciju te su im reakcije usporene.
No, da ne bismo ostali samo na posljedicama, idemo Vas malo i educirati!
uvođenje ljetnog računanja vremena je prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati
začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana
Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD
sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine
velik dio zemalja tropskog pojasa nije nikada koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale
kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli u Rusiji, koja od 2014. ima “trajno zimsko računanje vremena” odlukom tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva s obrazloženjem da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave
raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit
ljetno računanje vremena usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Međutim, riječ je o zabludi, ova promjena ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima!
dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u SAD-u su savezni suci skloni davanju u prosjeku pet posto duljih zatvorskih kazni nego u tjednu prije ili u tjednu poslije
Podsjetimo, praksa pomicanja sata dvaput godišnje uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata. Ono što je u cijeloj priči škakljivo, je to da su direktive dokumenti koje svaka država članica provodi na nacionalnoj razini, što znači da svaka država izabire formu i metodu provedbe. Takozvana transpozicija direktiva u državama članicama razlikuje se od države do države. Zato i može doći do situacije u kojoj bi susjedna Slovenija imala drugačije računanje vremena.
Uskrs je najveći kršćanski blagdan, vrijeme kada se s posebnom radošću prisjećamo Kristova uskrsnuća i pobjede života nad smrću. U tom duhu, ovi dani pozivaju nas na zahvalnost, vjeru i obnovu srca, ali i na blizinu prema drugima, osobito prema onima kojima su mir i utjeha najpotrebniji.
Tim povodom, velečasni Norbert Ivan Koprivec, župnik župe Navještenja Blažene Djevice Marije, uputio je prigodnu čestitku svim vjernicima.
S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.
Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.
Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.
“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.
Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.
Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.
Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.
Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.
U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).
Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.
Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.
Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.
“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.
Milimetri oduzeli preokret, Varaždinci ljutiti, Goričani se okrenuli Dinamu
Nogometaši Gorice odigrali su 1-1 s Varaždinom u gostima, na otvaranju posljednje četvrtine prvenstva. Varaždin je poveo, Erceg izjednačio, a Bogojevićev gol poništen je zbog minimalnog zaleđa
Na Veliki petak, na otvaranju četvrte četvrtine SuperSport HNL-a, nogometaši Gorice otišli su na gostovanje u Varaždin, kod protivnika kojeg su na istome mjestu pobijedili mjesec dana ranije, u četvrtfinalu Kupa Hrvatske. Međutim, kako je i najavio trener Mario Carević, bila je ovo bitno drukčija utakmica, sa svojim tijekom zbivanja, sa svojim ključnim, ali i spornim trenucima. Na kraju, svakome po bod…
Krenula je Gorica u utakmicu nekako uspavano, kao da su naši nogometaši bili u brzini nižoj od one u kojoj su bili Varaždinci, pa je cijeli niz duela, onih “ničijih” lopti, odlazio na stranu domaćina. Samim time, Varaždin je češće dolazio pred gorička vrata nego što su Goričani prijetili na drugoj strani, a bolju prezentaciju u uvodnom dijelu domaćin je okrunio na početku druge polovice prvog poluvremena.
Prvo je u 25. minuti pokušaj Mateja Vuka od bloka završio na stativi, da bi dvije minute potom Varaždin došao do prednosti. Korner je u 27. minuti izveo bivši igrač Gorice Gregor Sikošek, Makedonac Mladenovski pokušao je biti strijelac, ali ispao je asistent za Aleksu Latkovića, koji je zatresao mrežu Davora Matijaša i doveo plave iz baroknoga grada u prednost.
Međutim, nije ni Gorica samo čekala da utakmica prođe pokraj nje, bilo je tu i dobrih momenata, dobrih pokušaja, a jedan od njih urodio je plodom u posljednjoj minuti prvog dijela. Domagoj Pavičić je povukao, osvojio puno prostora, lopta je došla do Jurice Pršira, a on je lijepo pronašao Antu Ercega. Iskusni napadač još jedanput je pokazao koliko je dobar realizator, ali i koliko je njegova veća participacija ove sezone možda i odnijela bodova Gorici. Mirno je realizirao priliku i vratio rezultat na početak.
Nije ova situacija, međutim, prošla bez repova, jer Varaždinci su u cijeloj ovoj sekvenci vidjeli čak tri razloga da se gol poništi. Jedan prekršaj, drugi prekršaj, zatim i ruka Poza, sve to iz domaćih su redova navodili kao argumente zbog kojih bi sudac Kolarić morao reagirati, ali sudac iz Čakovca nije reagirao. Srećom po Goricu, gol je ostao važeći i na predah se otišlo s rezultatom 1-1.
Prilika je bilo i u drugom poluvremenu, iako nešto manje nego u prvom, a vidjeli smo u nastavku i jedan gol. Briljantno je u 63. minuti Bruno Bogojević savladao Olivera Zeleniku, bio je to vrlo atraktivan i potpuno učinkovit volej, već je Bogi i proslavio svoj novi gol, četvrti u dvije utakmice, ali sad se javila VAR soba. Provjera je trajala i trajala, linije su se povlačile, a kad su se i povukle, odluka je glasila – nema gola! Milimetar, dva ili tri dijelili su Goricu od potpunog preokreta.
Nije se dogodilo, nije vrijedilo, pa je tih 1-1 ostalo do samoga kraja. Osvježavao je Carević momčad, možda i čuvao snagu dijelu igrača za ono što slijedi već u srijedu, ali taj potrebni impuls nije stigao. Nakon svega, unatoč poništenom golu zbog minimalnog zaleđa, bodom je za nijansu zadovoljnija mogla biti Gorica, koja se još malo odvojila od Vukovara, ali i propustila priliku da se približi Varaždincima na samo tri boda minusa.
Ovako, Goričani su nastavili svoju pozitivnu seriju, s kojom će dočekati i taj važan ogled u srijedu. U polufinalu Kupa na Gradski stadion dolazi moćni Dinamo, koji se razigrao ovog proljeća i bit će ogroman favorit u tom sudaru, no nema dvojbe da će i Mario Carević sa svojim igračima pripremiti poneku “nagaznu minu” za društvo iz Maksimira…