Povežite se s nama

Vijesti

Prebacili smo se na ljetno računanje vremena

Pomicanje sata unaprijed za 60 minuta uobičajena je praksa u Europi i SAD-u koja može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica. U nastavku slijedi i par zanimljivosti

Objavljeno

na

Kada se ciklus dan-noć mijenja, onda se zajedno s njime mijenja i naš biološki ritam kako bi mu se prilagodio. Znanstvena su istraživanja Sveučilišta u Coloradu otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. Ova promjena utječe i na porast broja automobilskih nesreća, te smanjenje radne učinkovitosti. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Applied Psychology 2012., prvog radnog dana nakon pomicanja sata Google je zabilježio znatno više pretraga sadržaja zabavnog karaktera, poput videa na YouTubeu, što upućuje na manjak koncentracije kod osoba koje su toga dana bile na radnom mjestu. Mnogi su zbog manjka sna i umora surfali internetom jer se nisu mogli koncentrirati.

Zašto je tome tako?

U našem tijelu doći dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat. Veće su šanse da ćemo se prvih nekoliko noći češće buditi, što može dovesti do preranog ustajanja, snižene opreznosti i pojačanog stresa. Nemiran san uzrokuje neispavanost, a zbog osjećaja umora vozači puno lakše gube koncentraciju te su im reakcije usporene.

No, da ne bismo ostali samo na posljedicama, idemo Vas malo i educirati!

  • uvođenje ljetnog računanja vremena je  prvi put spomenuo je američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati
  • začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana
  •  Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD
  • sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine

  • velik dio zemalja tropskog pojasa nije nikada koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena ali su od njegova korištenja odustale
  • kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli u Rusiji, koja od 2014. ima “trajno zimsko računanje vremena” odlukom tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva s  obrazloženjem da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave
  • raniji početak ljetnog računanja vremena u SAD-u posljedica je između ostalog i pritiska koji su nametnuli lobiji poput onog velikih maloprodajnih lanaca koji su ustvrdili da to ima pozitivne učinke na njihov profit
  • ljetno računanje vremena usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Međutim, riječ je o zabludi, ova promjena ne utječe na smanjenje potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima!
  • dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u SAD-u su savezni suci skloni davanju u prosjeku pet posto duljih zatvorskih kazni nego u tjednu prije ili u tjednu poslije

Podsjetimo, praksa pomicanja sata dvaput godišnje uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata. Ono što je u cijeloj priči škakljivo, je to da su direktive dokumenti koje svaka država članica provodi na nacionalnoj razini, što znači da svaka država izabire formu i metodu provedbe. Takozvana transpozicija direktiva u državama članicama razlikuje se od države do države. Zato i može doći do situacije u kojoj bi susjedna Slovenija imala drugačije računanje vremena.

HOTNEWS

VIDEO Australski turopoljci koji vole češkanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Tko kaže da za egzotične životinje treba otići na drugi kraj svijeta?

OPG Munđer iz Velike Mlake na svome imanju drži jednu od najvećih ptica na svijetu – emua!

Ovi “Australski turopoljci” vole salatu, češkanje i naše Turopolje, a rado poziraju i pred kamerom.

Pogledajte kako su emui iz Australije pronašli svoj drugi dom kod obitelji Munđer.

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica ponovno domaćin javnozdravstvene akcije ‘Hodaj za zdravu štitnjaču’

Građani su pozvani da se pridruže sudionicima i sudjeluju u obilježavanju ovog dana posvećenog zdravlju štitnjače.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Povodom Svjetskog dana svjesnosti o bolestima štitnjače i ove će se godine u Zagrebu i Velikoj Gorici održati javnozdravstvena akcija „Hodaj za zdravu štitnjaču“, koja okuplja sudionike u zajedničkom hodu, edukaciji i promociji preventivne skrbi.

Program se odvija u nedjelju, 17. svibnja, kada sudionici u jutarnjim satima kreću iz Zagreba prema Velikoj Gorici, gdje ih po dolasku očekuje organizirani doček te zajedničko obilježavanje akcije.

Riječ je o inicijativi koja već godinama bilježi sve veći odaziv, a njezin je fokus usmjeren na podizanje svijesti o bolestima štitnjače, važnosti redovitih pregleda te pružanju podrške oboljelima kroz izravni kontakt sa stručnjacima. U programu sudjeluju članovi Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, kao i liječnici i drugi zdravstveni stručnjaci koji će građanima pružati informacije, odgovarati na pitanja te dodatno pojasniti važnost pravovremene dijagnostike i brige o zdravlju.

Akcija se u Velikoj Gorici već niz godina održava kao prepoznatljiv javnozdravstveni događaj, čime je postala dio kontinuiranih aktivnosti usmjerenih na edukaciju i zajedništvo. Građani su pozvani da se pridruže sudionicima i sudjeluju u obilježavanju ovog dana posvećenog zdravlju štitnjače.

Nastavite čitati

Sport

Istrčano šesto kolo turopoljske lige cestovnog trčanja – o pobjedama su odlučivale sekunde

Na dionicama od 4 i 8 kilometara ponovno su se tražile sekunde.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Atletski klub Turopolje/FB

Atletski klub Turopolje istrčao je šesto kolo Turopoljske lige cestovnog trčanja.

Najbrži na 8 kilometara u muškoj konkurenciji bio je Martin Marčec s vremenom 30:49. Iza Marčeca su na 8 kilometara u muškoj konkurenciji stigli Toni Smiljan (31:47) i Kruno Štriga (32:46)

Na kraćoj muškoj utrci od 4 kilometra najbolji je bio Slavko Parlov, koji je stazu istrčao za 15:14. Drugo mjesto pripalo je Sanelu Fazliću (16:00), a treći je bio Danijel Trgovac (16:42).

Na dionici od 8 km kod u ženskoj konkurenciji, najbolji rezultat je ostvarila Luca Žagar (38:05). Drugo mjesto osvojila je Jasna Mikulić (38:21), dok je treća kroz cilj prošla Jasminka Zvonar (39:10).

Na 4 kilometra kod žena najbrža je bila Pia Teskera s vremenom 15:49, ispred Matee Pokas (18:29) i Kristine Terzić (19:39).

Svi rezultati dostupni su ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

“Kockići” pripremaju buduće prvašiće za matematiku: Otvorene prijave

Program će se održavati dva puta tjedno od 15. lipnja do 20. srpnja, a sudjelovanje je besplatno

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: CZDMO

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica pokreće program „Kockići“, preventivni program usmjeren na razvoj predmatematičkih vještina kod djece školskih obveznika.

Program je namijenjen budućim prvašićima kako bi kroz igru i svakodnevne aktivnosti lakše razvili temelje potrebne za razumijevanje matematike prije polaska u školu. Predmatematičke vještine djeca usvajaju kroz svakodnevne situacije, igru i interakciju s okolinom. Riječ je o znanjima i postupcima koji čine osnovu za kasnije razvijanje matematičkih sposobnosti tijekom školovanja. U Centru ističu kako je upravo rano upoznavanje djece s brojevima i matematičkim pojmovima važno za stvaranje pozitivnog odnosa prema matematici i uspješniju pripremu za školu.

Naglašavaju i kako djeca prije škole ne uče matematiku u klasičnom smislu, već razvijaju vještine potrebne za njezino razumijevanje. Budući da matematika ima svoj specifičan jezik, važno je da mu djeca budu izložena od najranije dobi. Program će se održavati dva puta tjedno, od 15. lipnja do 20. srpnja  u prostoru Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica na adresi Trg kralja Tomislava 16.

Sudjelovanje je besplatno, no broj mjesta je ograničen. Roditelji zainteresirani za upis djece prijaviti ih mogu do 29. svibnja putem e-maila [email protected] ili na brojeve telefona 01/6231-734 i 091/6231-734.

Nastavite čitati

Vijesti

Ako dižete kredit, ovo morate znati – stiže novi zakon

Novi Zakon o potrošačkim kreditima trebao bi donijeti stroža pravila za banke, veću zaštitu građana i zabranu prakse kojom su se krediti vezali uz dodatne bankarske usluge.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Vlada danas raspravlja o nacrtu novog Zakona o potrošačkim kreditima, koji bi Hrvatska trebala dobiti do kraja godine. Zakon objedinjuje dosadašnja pravila o potrošačkim i stambenim kreditima, a uvodi i niz promjena koje bi trebale ići u korist građana. Najveća novost je zabrana tzv. „vezanja usluga“, što znači da banke više neće smjeti uvjetovati odobrenje kredita dodatnim zahtjevima poput prebacivanja plaće u njihovu banku.

Osim toga, kako prenosi N1, uvode se stroža pravila oglašavanja kredita i obveza davanja jasnih, standardiziranih informacija prije potpisivanja ugovora.

Zakon donosi i strože kriterije za procjenu kreditne sposobnosti, s ciljem da se spriječi odobravanje kredita ljudima koji ga realno ne mogu otplaćivati. Uvodi se i “pravo na zaborav” za bivše onkološke bolesnike, što znači da se njihova bolest neće uzimati kao otegotna okolnost kod izračuna osiguranja vezanog uz kredit.

Još jedna važna promjena je i besplatna usluga savjetovanja o dugu, koju bi trebala pružati Fina, za građane koji već imaju ili bi mogli imati problema s otplatom kredita.

Nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima trebao bi preuzeti HNB, a ako utvrdi da netko kreditira građane bez odobrenja, o tome će morati obavijestiti DORH.

Promjene se uvode i zbog europske direktive o potrošačkim kreditima koja bi se trebala početi primjenjivati od studenog.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno