Varaždinka Mateja Angelina Kramar u kolovozu je pokrenula akciju u sklopu koje će se 25., 26. i 27. listopada po cijeloj Hrvatskoj saditi stabla na javnim i privatnim površinama. Uključili su se već OŠ Novo Čiče, gorička udruga skauta i jedna gorička tvrtka…
U kolovozu ove godine na Facebooku je začeta ideja o zajedničkoj sadnji drveća u cijeloj Hrvatskoj 25., 26. i 27. listopada. Građansku inicijativu je putem društvenih mreža pokrenula Varaždinka Mateja Angelina Kramar. Cilj joj je potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da samostalno ili u suradnji sa svojim lokalnim jedinicama samouprave u tri dana diljem Hrvatske, na privatnim i javnim površinama, zasade što više stabala kako bi doprinijeli ozelenjivanju svojih životnih sredina i time istaknuli važnosti i brojne dobrobiti drveća i zelenila, osobito u urbaniziranim sredinama.
Sve je započelo kroz Facebook grupu “Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj”, no nakon nekoliko dana toliko se ljudi prijavilo (grupa trenutno broji više od 20.000 članova) da su organizatori odlučili za svaku županiju napraviti posebnu grupu. Stoga je za sve nas otvoren poziv da se uključimo u područje za Zagrebačku županiju.
“Pozivamo sve škole, vrtiće i udruge da se pridruže u ovoj eko akciji, a i svi vi koji imate malo slobodnog mjesta u vrtu iskoristite priliku da budete dio velike akcije sadnje. Možda imate sadnice koje možete donirati, bit će dobrodošle!”, poručili su iz Osnovne škole novo Čiče, koja se priključila akciji.
Osim OŠ Novo Čiče, uključeni su i Turopoljska Udruga Skauta Tur te Mineral Promet d.o.o., koji će za potrebe akcije donirati sadni materijal zeolit.
“Ukoliko biste željeli da vaša sadnica krasi javnu površinu, pozivamo vas da ne sadite samoinicijativno, već u dogovoru s VG Komunalcem, s kojim ćemo se koordinirati kada vidimo koliko ima zainteresiranih građana. Možete se javiti na raspravu u našoj grupi s prijedlogom ili idejom”, pozivaju se građani.
I zato, kao što kaže naziv inicijative… Posadi drvo, ne budi panj!
U okviru međunarodne CONRIS zimske škole, prodekanica za znanost Veleučilišta Velika Gorica prof.dr.sc. Sanja Kalambura boravila je u radnom posjetu na Laurea University of Applied Sciences u Finskoj. Zajedno s kolegama i studentima iz deset europskih zemalja sudjelovala u programu posvećenom suvremenim sigurnosnim izazovima, razvoju sustava civilne zaštite te utjecaju klimatskih promjena na nordijske zemlje. Ovaj međunarodni susret okupio je 40 studenata i profesora iz Finske, Portugala, Njemačke, Belgije, Nizozemske, Češke, Velike Britanije, Španjolske, Francuske i Hrvatske te još jednom potvrdio važnost suradnje, mobilnosti i razmjene znanja u visokom obrazovanju.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Tijekom boravka prodekanica je aktivno sudjelovala u radu sa studentima, predstavila projekte i programe matične institucije te s partnerima dogovorila nove oblike buduće suradnje. U razgovoru za naš portal osvrnula se na značaj međunarodnog umrežavanja, iskustva finskog obrazovnog modela te važnost otvaranja dodatnih prilika za studente kroz europske projekte i mobilnosti.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kako biste opisali svoje iskustvo boravka u Finskoj? – Boravak na Laurea University of Applied Sciences bio je iznimno vrijedno i poticajno međunarodno iskustvo te još jednom potvrdilo koliko su umrežavanje, razmjena znanja i međunarodna mobilnost ključni za razvoj suvremenog i kvalitetnog visokog obrazovanja. ”Svaka međunarodna mobilnost prilika je za profesionalni rast, ali i za preispitivanje vlastitih praksi. Upravo kroz usporedbu sustava i otvoreni dijalog učimo jedni od drugih i podižemo kvalitetu obrazovanja na višu razinu“, istaknula je prodekanica.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Što Vas je posebno dojmilo u organizaciji i programu? – Domaćini s Lauree pokazali su iznimnu profesionalnost i organizacijsku izvrsnost. Program je bio jasno strukturiran i sadržajno bogat, a sudionicima je predstavljen finski koncept civilne zaštite kroz niz aktualnih tema koje oblikuju suvremeno sigurnosno okruženje – od geopolitičkih izazova do klimatskih promjena.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
”Posebno me dojmio njihov interdisciplinarni pristup. Sigurnost danas više nije isključivo pitanje jednog sektora – ona uključuje obrazovanje, tehnologiju, društvene znanosti i upravljanje krizama. Takav pristup smatram nužnim i za daljnji razvoj naših studijskih programa.”
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kakva je bila međunarodna dimenzija programa? – Na zimskoj školi sudjelovalo je ukupno 40 studenata i profesora iz deset zemalja što je stvorilo raznolikost perspektiva i dodatno obogatilo rasprave te radne aktivnosti. Međunarodno okruženje potiče studente na kritičko razmišljanje i širenje vidika. Kada mladi ljudi zajedno rješavaju konkretne zadatke, razmjenjuju iskustva i uče o različitim sustavima, ostvarujemo pomak u našem obrazovanju.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kakva je bila Vaša uloga tijekom zimske škole? – Aktivno sam sudjelovala u radu sa studentima pri izradi njihovih tematskih zadataka, pružajući im mentorsku podršku i stručne smjernice. Također sam predstavila nadolazeće aktivnosti Veleučilišta poput BIP programa koji organiziramo u lipnju, kao i 19. međunarodnu DKU konferenciju. Posebno je važno biti vidljiv i aktivan partner u europskom prostoru visokog obrazovanja.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Koliko je, po Vašem mišljenju, važna međunarodna suradnja u visokom obrazovanju? – Međunarodna suradnja nije dodatna vrijednost, ona je danas nužnost. Kvalitetno obrazovanje podrazumijeva otvorenost, razmjenu iskustava i kontinuirano usavršavanje, a kroz suradnju razvijamo kompetencije koje su potrebne našim studentima kako bi bili konkurentni na europskom i globalnom tržištu rada.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura,2
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura Zaključno, radni posjet Laurei i sudjelovanje u CONRIS zimskoj školi dodatno su učvrstili međunarodne veze, otvorili nove mogućnosti suradnje te potvrdili stratešku usmjerenost prema internacionalizaciji i izvrsnosti u visokom obrazovanju. (Tekst i foto: prof.dr.sc.Sanja Kalambura)
Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica u suradnji sa školama djeci približava rad vatrogasaca, ali ih i uči kako pravilno reagirati u kriznim situacijama.
Pogledajte kako je protekao njihov posjet i što su sve mališani naučili.
Ministarstvo gospodarstva otvorilo je prijave za stipendije namijenjene učenicima koji se školuju za obrtnička zanimanja. Riječ je o projektu „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ za školsku godinu 2025./2026., a prijave su otvorene do 30. ožujka.
Stipendije su namijenjene učenicima koji pohađaju trogodišnje strukovne programe za zanimanja koja su na tržištu rada označena kao deficitarna na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Potporu je moguće dobiti i za druga trogodišnja zanimanja ako se na određenom području nalaze na popisu deficitarnih zanimanja. Više informacija dostupno je ovdje.
Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu održano je prvo izdanje Codeplaya, najvećeg hackathona u Hrvatskoj namijenjenog srednjoškolcima. Tijekom dva dana natjecanja 100 učenika podijeljenih u 20 timova radilo je na izradi vlastitog elektroničkog joysticka kojim su na kraju upravljali igricom organizatora.
Interes za sudjelovanje bio je velik – zaprimljeno je čak 175 prijava, a na natjecanje su odabrani timovi iz više hrvatskih gradova, među kojima su Zagreb, Požega, Varaždin, Velika Gorica, Karlovac, Zadar i Split.
Natjecatelji su u 24 sata morali sastaviti i isprogramirati joystick koristeći dobivene elektroničke komponente i mikrokontroler. Uz to su rješavali niz tehničkih zadataka, napisali kratku dokumentaciju projekta i snimili video prezentaciju svog rješenja.
Glavna nagrada, posebne nagrade i iznenađenje za organizatore
Prvo mjesto osvojio je tim MIOC AA Meeting iz Matematičke gimnazije, drugo mjesto pripalo je timu Ništavni pokazivači, dok je treće mjesto osvojio tim Vranjice iz Gimnazije Lucijana Vranjanina. Osim glavnih nagrada, dodijeljene su i posebne nagrade za najbolji kod, najbolje ime tima, najbolji video te najbolji rezultat u igrici. Posebno zanimljivo bilo je to što je završni zadatak hackathona osmišljen kao vrlo zahtjevan izazov za koji su organizatori pretpostavili da ga timovi neće uspjeti riješiti u tako kratkom vremenu. Ipak, čak pet timova uspjelo je dovršiti i taj zadatak.
Svim timovima tijekom natjecanja pomagali su mentori – studenti viših godina FER-a, dok su projekte ocjenjivali profesor s FER-a, predstavnik partnerske tvrtke Njuškalo te studenti završnih godina fakulteta.
Hackathon je organizirala studentska udruga EESTEC LC Zagrebuz podrškuFER-a i deset partnerskih tvrtki. Nakon završetka natjecanja svi sudionici dobili su komponente koje su koristili tijekom hackathona kako bi mogli nastaviti razvijati vlastite projekte i učiti programiranje i elektroniku kod kuće.
Organizatori ističu kako se nadaju da će Codeplay u idućim godinama rasti i okupiti još veći broj srednjoškolaca zainteresiranih za tehnologiju.
Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica organizirao je jučer (utorak, 10.03.2026.) tribinu u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici povodom Tjedna psihologije koji se obilježava u ožujku. Na tribini ”Nevidljivi teret majčinstva” govorile su stručnjakinje o svojim iskustvima majčinstva i koja su im se pitanja i izazovi pojavljivali na tom putu.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Na tribini su otvorena brojna pitanja, pa je prof. dr.sc. Gordana Keresteš s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila o promjenama koje se događaju u tijelu trudnica i mladih majki i kako to utječe na njihovo ponašanje. Također je govorila o očekivanjima okoline na majke i kako to utječe na njihovo mentalno zdravlje.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Iva Bezinović-Haydon, spisateljica, je iznijela svoje iskustvo samohrane majke troje djece koja je ujedno i privatna poduzetnica i spisateljica. Prisutni u publici su mogli čuti kako je lako izgubiti sebe u tim brojnim ulogama.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Jelena Cvetnić, psihologinja u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica i majka dvoje male djece, opisala je kako je izgledao njen nedavni povratak na posao nakon dva uzastopna porodiljna dopusta i kako se uspjela prilagoditi na zahtjeve posla i svoje obitelji.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Moderatorica Sanda Puljiz Vidović, psihologinja i ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj otvorila je pitanje poplave savjeta koje roditelji mogu naći na internetu i u medijima.
Velika Gorica, 10.03.2026. Tribina ”Nevidljivi teret majčinstva”. Foto: David Jolić/cityporta.hr
Zanimljivo je bilo čuti i iskustva majki iz publike, a svi su zaključili koliko je važna podrška okoline majkama, ali i očevima.