VIDEO Pokupsko Girls: ‘Okupile smo se da se družimo i upoznajemo. I da pomažemo…’
Klub žena Pokupsko nagrađen je županijskom Poveljom za sve što je učinjeno u posljednjih 12 godina, koliko udruga postoji. One su prisutne u kulturi, u zaštiti prirode, u gastronomiji… I, logičnim slijedom, na dodjeli županijskih nagrada!
Priroda je zadivljujuća, epitet “pitoreskno” tu ima savršen smisao, idilu samo upotpunjuje skladan cvrkut ptica. Tu u blizini je i rijeka Kupa, naslonjena na mjesto, na ljude koji u njemu žive, na sve što se ovdje događa.
Do Pokupskog se automobilom iz Velike Gorice dođe za nešto manje od pola sata, u Pokupskom se čovjek opasno lako prebaci u neki drugi, lagani “mode”, ali u Pokupskom se i živi, radi, djeluje.
– Pokupsko je na raskrižju glavnih puteva prema Karlovcu, Sisku i Zagrebu, u srcu Pokuplja. samo mjesto poznato je po više stvari iz prošlosti. Ovdje je nekad živio i stolovao Pavao Štoos, a poznati smo u svijetu po Andriji Mohorovičiću. Čak i djeca u Americi uče o Pokupskom, o diskontinuitetu, o nečemu što zapravo baš i nije lijepo, a to smo svi nažalost mogli nedavno i osjetiti. Cijeli svijet po tome zna za Pokupskog – kaže mještanka Zorica Šestak, misleći na Mohorovičićevo istraživanja pokupskog potresa iz 1909. godine, kroz koji je prvi na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje.
Zorica je, inače, jedna od aktivnijih mještanki, ali i predsjednica – Kluba žena Pokupsko. Cure su nas dočekale u skromnom, ali simpatičnom prostoru u podrumu mjesnog dječjeg vrtića, srdačno i otvorena srca.
– Sad već davne 2012. godine, na inicijativu nas nekolicine, krenule smo u osnivanje udruge. Kroz razgovor smo shvatile da u Pokupskom ima jako puno udruga, ali sve su muške. Osjetile smo potrebu za nečim ovakvim, za druženjem žena iz mjesta, za upoznavanjem… – objašnjavaju članice.
– Mi žene smo uglavnom dolazile s posla, obavljale sve što su imale po kući i oko kuće, a u tome svemu ne bi ostalo puno vremena za druženja, pa često ni susjede nismo poznavali, a kamoli ljude iz susjednih sela. I tako smo osnovale udrugu kroz koju smo se željele baviti i poviješću, i kulturom, i gastronomijom… Svime onime što nas okružuje, što je lijepo, što je vrijedno prezentirati. A kroz to smo i upoznavale jedna drugu, družile se i uživale.
Nagrada Zagrebačke županije stigla je 12 godina kasnije, a jednako toliko traju i aktivnosti Kluba.
– Od samog početka djelovanja željeli smo pokucati na svaka vrata i upoznati sve ljude iz naše općine. Krenuli smo s humanitarnom akcijom koju smo nazvali “Slatki Božić”, koja traje svih ovih 12 godina. Obiđemo samačka i staračka domaćinstva i za Božić im donesemo kolače koje same ispečemo. I to je stvarno lijep način za upoznavanje sumještana, a i dobrodošlica je redovno jako lijepa. Svi pitaju kako smo se baš njih sjetili, zašto smo baš k njima došli… To nam je jedan od najstarijih, ali i najljepših projekata koje imamo.
Posebno zahtjevno i izazovno bilo je u vrijeme potresa i pandemije.
– Stalno pokušavamo djelovati humano, ali rekla bih da smo možda i najveću humanost pokazale baš tijekom potresa, koji je zadesio cijeli naš kraj. Organizirale smo pripremu hrane za sve volontere, ne samo s našega područja, bilo je ljudi koji su dolazili i iz Siska i Petrinje, a kako je u to vrijeme bila korona, ljudi doslovno nisu imali gdje ni popiti kavu, a kamoli nešto pojesti. Ponosne smo što smo to izdržale, bilo je svakakvih trenutaka i situacija, ali pokazale smo da smo tu kad god treba pomoći.
Puno surađuju s osnovnom školom i vrtićem, javljaju se na sve natječaje, pri čemu će Zagrebačku županiju osloviti sa “naša druga mama”, s obzirom na sredstva kojima pomažu.
– Javljamo se i na međunarodne natječaje, radimo i s najmlađima i s najstarijima, i sa ženama i sa muškarcima, sa svim udrugama koje djeluju na području naše općine, ali i iz svih županija s kojima smo u doticaju. Od kulture, zaštite prirode, gastronomije… U svim segmentima smo mi, guramo se i gdje nas treba i gdje nas ne treba, ha, ha.
To što se zovu kako se zovu, ističu, ne znači da muškarci nisu dobrodošli.
– Otvorenoga smo srca, jako smo ponosni što imamo i muškarce u našoj udruzi, i to od prvoga dana, pa možemo reći da su oni važan segment naše udruge. Što se žena tiče, imamo članica od 19 godina, ali i žena koje su starije od 80. Nema dobre granice, kod nas je samo srce važno.
Upravo su završili repliku stare Pokupske svadbe s osnovnom školom, snimili i film o tome, a u pripremi su još dva nova projekta, koji su na natječaju.
– Družimo se, posjećujemo druge udruge žena, odazivamo se na njihove manifestacije, putujemo na izlete, zabavljamo se… Radimo sve što nas ispunjava, a time se i same osjećamo bolje. Ako možemo nekome izazvati osmijeh i toplinu oko srca, mi smo ispunjene.
Mir donosi i okruženje u kojem žive.
– Je, život u Pokupskom je jako lijep. Kad dođemo doma s posla, okruženi smo prekrasnom prirodom, cvrkutom ptica i tišinom koja boli. I rijekom Kupom…
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Uz financijsku potporu Zagrebačke županije i partnerstvo Osnovne škole Pokupsko, članice Kluba žena Pokupsko uspješno su provele projekt “Vrt ljekovitog bilja”.
Proces realizacije učenike je zainteresirao za radove u vrtu i na zemlji te su se jako dobro snašli u novoj ulozi – vrtlara!
Foto: Klub žena Pokupsko
Naime, u školskom vrtu izrađene su posebne gredice na kojima je posađeno više od 40 vrsta ljekovitog bilja, čime je vrt dobio dodanu vrijednost. Učenici tako uče o snazi bilja u ulozi očuvanja našega zdravlja, brizi o prirodnom bogatstvu i načinima kako ljekovito bilje uspijeva biti naš saveznik.
Također, za sadnju su osigurani i svi popratni materijali, poput onih za visoke gredice, zemlja i naravno, potreban vrtlarski alat.
Foto: Klub žena Pokupsko
– Zahvaljujemo se partneru Osnovnoj školi Pokupsko te Zagrebačkoj županiji koja je sufinancirala projekt, te naravno svim učenicima, suradnicima i djelatnicima škole koji su svesrdno pomagali u realizaciji projekta koji će ostati trajan doprinos našoj zajednici – poručile su članice kluba.
U sklopu EU projekta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Dogradnja sustava javne vodoopskrbe u Zagrebačkoj županiji“ svečano su otvoreni radovi na području Gornjeg Tkaleca kod Vrbovca, a događaju su prisustvovali direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije Tomislav Masten, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković te gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj.
– Projekt dogradnje sustava javne vodoopskrbe na području Gornjeg Tkaleca doprinijet će unapređenju vodovodne mreže i povećanju dostupnosti pitke vode stanovnicima nadomak Vrbovca, a radovi obuhvaćaju 24,6 kilometara vodoopskrbne mreže, izgradnju nove crpne stanice te izgradnju 350 novih kućnih priključaka – najavio je direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije Tomislav Masten, dodavši kako projektom “RVS Zagreb istok”, zbog neprihvatljivosti troškova, nisu bila obuhvaćena sva područja u istočnome dijelu županije, no uz projekt dogradnje s kojim se upravo započinje, kreće priprema dokumentacije i za sve ostale dijelove koji su “ispali” iz prve faze vodoopskrbe.
FOTO: Zagrebačka županija
Zagrebačka županija prva je županija po indeksu razvijenosti u Republici Hrvatskoj, a trud, koji je sada iza nas, isplatio se – podsjetio je župan zagrebačke županije Stjepan Kožić.
– Izuzetno sam sretan što je istočni dio županije pokriven vodoopskrbom jer je bilo potrebno puno truda vremena da bismo došli do ovog rezultata. Do sada je u regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb-istok uloženo 124 milijuna eura – istaknuo je župan i najavio daljnji trud da razvoj županije ide ovakvim tempom.
Foto: Zagrebačka županija
Vodovod se gradi u 40 vrbovečkih naselja, a kanalizacija u njih 13 – naglasio je gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj te dodao da je ovim projektom dogradnje sustava obuhvaćeno još devet naselja.
Inače, Zagrebačka županija ima najveću realizaciju projekata vodoopskrbe i odvodnje – naglasio je Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.
–Riječ je o ukupno 580 milijuna eura, od čega 280 milijuna realizira Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije. Inače, na razini županije to je oko 500 kilometara vodovodnih cjevovoda i 580 kilometara sustava odvodnje, što su velike stvari za naše građane kojima omogućavamo razvoj i bolje uvjete života – naveo je Đuroković, te dodao kako je ovaj projekt dogradnje vrijedan nešto više od 16 milijuna eura.
Foto: Zagrebačka županija
Bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pokrivaju 80 posto prihvatljivih troškova, odnosno 10,3 milijuna eura dok preostalih 20 posto prihvatljivih troškova, odnosno gotovo 2,6 milijuna eura ravnomjerno sufinanciraju Hrvatske vode i Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
VIDEO Jelena, kraljica badmintona: ‘Kad mi je teško, razmišljam o LA-u…’
U novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” gostovala je Jelena Buchberger, peterostruka prvakinja Hrvatske u badmintonu, djevojka s Galženice, sportašica koja sanja da će uspjeti u onome u čemu još nitko nije…
Tata Josip počeo se rekreativno baviti badmintonom, pa je sa sobom odlučio voditi i svoju djecu. Nešto stariji Lucija i Vito brzo su se zaljubili u badminton, željeli su i oni probati, ali posebna “vatra” gorjela je u najmlađem djetetu, kćerkici Jeleni.
– Imala sam tad šest ili sedam godina, tu negdje, i mogu vam reći da mi se badminton na prvu i nije baš svidio. Bila sam najmlađa u toj mojoj grupi i moram priznati da sam bila pravi mali vrag, ha, ha… Nije nikome tamo bilo lako sa mnom, ali malo po malo sam se i ja “navukla” na badminton. Uvijek sam igrala protiv starijih od sebe, a danas mislim da je to bilo ključno na putu do ovoga gdje sam u ovom trenutku – ispričala je Jelena Buchberger gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Danas Jelena ima 19 godina, a već je peterostruka prvakinja Hrvatske. Posljednje dvije godine pripala joj je i nagrada za najbolju sportašicu Velike Gorice, a u međuvremenu je završio i juniorski staž, pa je djevojka s Galženice ušla u novu fazu svoje karijere.
– Prijelaz iz juniora u seniore nije jednostavan, protivnici su neusporedivo teži i zahtjevniji, ali u osnovi je sve ostalo isto. Radim, treniram, dajem sve od sebe, a krenuli smo i na međunarodne turnire, na kojima se skupljaju bodovi koji omogućuju da se ode na višu razinu turnira – govori simpatična, uvijek nasmijana Jelena.
Prije nekoliko dana vratila se iz Portugala, sudjelovala je na jako turniru na kojem je trebalo proći četiri kola kvalifikacija da bi se uopće došlo do glavnog turnira.
– Izgubila sam u drugom kolu kvalifikacija, što je s obzirom na protivnicu koja me dopala bilo i očekivano u ovoj fazi, ali u svakom slučaju sam stekla novo iskustvo. Puno će mi to pomoći na svakom sljedećem turniru – uvjerena je najbolja hrvatska badmintonašica.
Svoju prvu medalju, priznaje, više ni ne pamti, ali zna da je kolekcija iznimno bogata. Bila je drugi razred srednje škole kad je prvi put postala prvakinja države.
– To je stvarno bilo šokantno za sve, pa tako i za mene. Sjećam se da sam u to finale ušla potpuno rasterećeno, jer igrala sam protiv djevojke koja je u tom trenutku šest puta bila prvakinja Hrvatske, ali u jednom trenutku shvatila sam da ja to mogu. Posebno pamtim posljednja dva poena iz tog finala, kao i osjećaj koji me preplavio kad je sve završilo. To su stvari koje ostaju u sjećanju – pamti te lijepe trenutke Jelena.
U godinama koje su slijedile njezina dominacija samo se pojačavala, postajala sve izraženija, što samu Jelenu ni najmanje ne veseli.
– Iskreno, konkurencija u Hrvatskoj nije osobita. Na tim državnim prvenstvima bude desetak cura, treba se i tu potruditi da bi se došlo do pobjeda, ali to je, realno, kvalitetom daleko čak i od najslabijih međunarodnih turnira. Ne znam racionalno objasniti zašto je to tako, zašto nema više interesa za sport za koji kažu da je jedan od najbržih na svijetu, kojim se bave milijuni ljudi u cijelome svijetu, ali definitivno bi to moglo biti puno bolje – vjeruje Jelena.
Ispada tako da su državna prvenstva, kao i titule prvakinje države, zapravo samo odrađivanje posla. Ono pravo događa se izvan naših granica, u njezinu slučaju diljem Europe.
– U Aziji još nisam bila, ali proputovala sam gotovo cijelu Europu s badmintonom, a bili smo i u Maroku na jednom turniru. Želja mi je otići i na neki od turnira u Aziji, jer to je zapravo sami vrh. Jako dobar badminton igra se i u Kini, i u Japanu, i u Koreji, i u Indiji… Azijati su genetski idealni za badminton, rekla bih da je u tome tajna njihove uspješnosti, ali naravno da ima nešto i do rada, treniranja. Ja treniram dvaput dnevno, jako puno sam u dvorani, ali njihovi treninzi još su duži, jači, intenzivniji… – objašnjava Jelena.
Bilo je pokušaja da se treneri iz Azije dovedu u Hrvatsku, da pomognu našim natjecateljima napraviti dodatan iskorak, ali sve to treba i platiti. A u svijetu badmintona novca nema previše, koliko god se trudili i u savezu i u Hrvatskom olimpijskom odboru. I zato Jeleni preostaje samo raditi još jače i ozbiljnije, pod vodstvom svog prvog i jedinog trenera Nevena Rihtara.
– Da nije bilo Nevena, sasvim sigurno ne bi bilo ni mene na ovoj razini. Rekla bih da imamo odnos kao tata i kćer, jer ipak smo zajedno od kad sam bila dijete, doslovno od prvog dana kad sam ušla u dvoranu. Znali smo, naravno, imati i teške trenutke, bude dana kad ni on ni ja nismo u najboljoj formi, ali uvijek nađemo način kako odraditi zamišljeno na najbolji mogući način. I on se dodatno educira, radi na sebi, što pomaže i meni, a ja mu na svemu mogu biti samo zahvalna.
U individualnom sportu ponekad se nije lako nositi sa samim sobom, ali Jelena Buchberger pronašla je način.
– Nisam tip koji bi funkcionirao u ekipnom sportu, puno više odgovara mi biti sama, voditi brigu isključivo o sebi, ali to ponekad i nije lako. Međutim, uvijek kad mi je teško, razmišljam o nastupu na Olimpijskim igrama! To mi je san, velika želja i cilj, budući da hrvatski badminton nikad nije imao predstavnika na Igrama. Osobno vjerujem da je moguće to ostvariti već u Los Angelesu 2028., iako sam svjesna da je put do tamo jako težak. Treba skupljati bodove, igrati i vjerovati, a ja o tome razmišljam doslovno svaki dan – kaže Jelena.
I što čovjek drugo može nego poželjeti joj da uspije. Da put koji je počeo na našoj Galženici dobije i postaju zvanu LA…
Zamjenik župana Ervin Kolarec danas je u ispostavi Crvenog križa u Svetom Ivanu Zelini dodijelio ugovore za provedbu programa „Zaželi– prevencija institucionalizacije “ za 90 gerontodomaćica i ugovore za rad Društva Crvenog križa Zagrebačke županije u 2025. godini. Predstavnicima gradskih Društava Crvenog križa uručeni su ugovori ukupne vrijednosti 63 tisuće eura, dok je za redovan rad Društva Crvenog križa Zagrebačke županije uručen ugovor vrijedan gotovo 340 tisuća eura.
–Projekt Zaželi u stopostotnom iznosu financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, ali kako božićnice i regres nisu prihvatljivi troškovi taj novac već drugu godinu zaredom osigurava Zagrebačka županija iz svojeg proračuna. Tako će svaka gerontodomaćica dobiti 350 eura božićnice i 350 eura regresa – rekao je Kolarec.
Foto: Zagrebačka županija
Inače, u Zagrebačkoj županiji 90 gerontodomaćica skrbi o 562 korisnika, a njihov posao je puno više od posla, već i druženje i utjeha stanovnicima u samačkim domaćinstvima, istaknula je gerontodomaćica Ankica Kadoić.
–Velike su obaveze, sve je više starijih koji su sami u svojim kućama, djeca im rade i ne obilaze ih, i tada uz pomoć u kući mi smo im i rame za plakanje, „psihijatri“, mi smo im sve…– istaknula je Kadoić.
Gradsko društvo Crvenog križa Sveti Ivan Zelina u projektu Zaželi zapošljava 12 gerontodomaćica koje brinu o 72 samačka staračka domaćinstva te mjesečno pružaju više od 430 usluga pomoći u kući.
–Zagrebačka županija je uvijek tu kao podrška našim projektima poput Zelinskog multifunkcionalnog centra za prevenciju za čije je opremanje osigurala 104.000 eura – naglasila je ravnateljica društva Branka Puhelek.
Foto: Zagrebačka županija
Upravo je u novom centru u čijoj je realizaciji Grad Sveti Ivan Zelina bio partner i održana dodjela ugovora, a gradonačelnik Hrvoje Košćec reako je kako Grad i gradsto Društvo Crvenog križa imaju dugogodišnju uspješnu suradnju.
Zagrebačka županija je uz danas dodijeljena sredstva u visini 340 tisuća eura, već ranije osigurala i 16 tisuća eura za opremanje interventnih timova.
–Zahvaljujem na sredstvima koje Zagrebačke županija izdvaja redovno svake godine bez kojih naš rad ne bi bio na današnjoj razini, kao i dodatnim sredstvima za naše interventne timove, čime na području županije imamo nadstandard – izjavila je ravnateljica Društva Crvenog križa Zagrebačke županije Drinka Sopta.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Povodom pete godišnjice zagrebačkog potresa, u subotu, 22. ožujka građani će imati priliku obići dio obnovljenih zgrada u sklopu Dana otvorenih vrata. Program obuhvaća više od trideset obnovljenih zgrada na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.
Ovaj događaj organizira Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Gradom Zagrebom, Zagrebačkom i Krapinsko-zagorskom županijom.
Na području naše županije bit će moguće razgledati i sudjelovati u prigodnim programima u obnovljenoj zgradi Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću, Doma kulture Kravarsko, zgradi javne i društvene namjene Banovo, objektu Područne škole Dubranec i zgradi stare škole Dubrovčak Lijevi – objavila je Zagrebačka županija.