Ako niste imali pametnija posla, možda ste u subotu navečer, u prime timeu, naletjeti na dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta. I vidjeli ste Mustafu Nadarevića s nagradom za životno djelo, prošlo je pozornicom i još cijeli niz lica, a u kadru ili dva mogli ste vidjeti i jednu našu predstavnicu. Silvia Marchig, profesorica u Umjetničkoj školi Franjo Lučić, bila je nominirana u dvije kategorije, za najbolju žensku plesnu ulogu i najbolju plesnu predstavu.
– Čak je malo i bizarno kad to dođe ovako, u četrdesetima, ali ja ionako vjerujem da plesači tek u tim godinama dođu u svoju punu zrelost – kaže nam Silvia dok sjedimo i razgovaramo u kafiću u blizini njezine škole.
Rođena je u Rijeci, 1975. godište, a u Velikoj Gorici radi posljednjih osam godina. I istovremeno radi predstave toliko dobre da završe kao nominirane za najprestižniju nagradu…
– Ne odustajem od scene, i dalje sam na sceni, iako je to nešto drugo od onoga što rade djeca koju ja podučavam. Oni su puno snažniji, eksplozivniji, ali u suvremenom plesu postoje ljudi koji izvode i u pedesetima, a i kasnije – ističe naša sugovornica.
Predstava o kojoj je riječ kombinacija je udaraljki i plesa, s neobičnim elementima.
– Predstava se zove ‘Kuća na oštrici’, u produkciji Teatra&TD, a premijera je bila u prosincu 2016. U predstavi smo ja i Kaja Farzky, mlada i vrlo talentirana udaraljkašica, ona i ja smo i suautorice, a autorica je Marijana Petković Liker. Napravili smo duet u kojem ona svira na razne načine, prosipa slanutak, udara po tavama… A ja plešem. Vrlo scenski suptilan i meni drag rad, ali nažalost skinuli su ga s programa. Možda ova nominacija bude poticaj da se predstava vrati – sa smiješkom priča Silvia Marchig, što u izgovoru zvuči ‘markiđ’.
– Ima ljudi koji me znaju 20 godina pa i dalje ne znaju kako se izgovara. U Rijeci je to poznato prezime, ali ovdje je ljudima često čudno – kaže Silvia.
U rodnoj Rijeci je i počela plesati, još kad je imala pet godina, brzo se okrenula baletu, pa već sa 16 godina dobila priliku plesati u ansamblu riječkom HNK-u.
– Bilo je to ratno vrijeme, početak devedesetih, kad je baš falilo ljudi. I tako je nas nekoliko mlađih dobilo priliku.
Ne pruža se često takva prilika u svijetu plesa, da tako mlad plešeš na toj razini, ali tinejdžerica Silvia imala je druge snove.
– Željela sam otići na školovanje u inozemstvo! Nakon što sam maturirala, to sam i napravila. Poslala sam pismo plesnoj školi u Dresdenu, jer takvo je to vrijeme bilo, pa su oni meni poslali pismo da dođem na audiciju, i ja sam otišla. Sjela na vlak i zaputila se prema tamo, a nisam imala pojma što me čeka, u što idem. Nije u to vrijeme bilo interneta, znala sam samo ono što sam čula iz priča nekih drugih plesača.
Na kraju, nije ispalo idealno. Bilo je to samo četiri godine nakon pada Berlinskog zida, Dresden je istočna Njemačka, nije bilo lako 18-godišnjoj Riječanki snaći se u tom svijetu.
– Uh, to mi je bila krizna godina, jer stvarno mi tamo nije bilo lijepo. Nitko nije znao engleski, bilo je jako malo stranaca, ja njemački nisam znala… Banula sam tamo i bila poprilično usamljena, družila sam se samo s jednom kolegicom iz Finske i jednom iz Italije. Sve skupa dosta depresivno. Zato sam već nakon te prve godine otišla u Mannheim. E, to je već bila druga priča. Zapad, ljudi puno otvoreniji, više stranaca.. Tamo sam paralelno studirala balet i baletnu pedagogiju.
Međutim, ni ovdje nije sve išlo glatko. Sredinom devedesetih bilo je jako hrabro studirati u inozemstvu, financijski je to iznimno zahtjevno za roditelje.
– Je, financijski je bilo jako ‘čupavo’. U Hrvatskoj je još trajao rat, roditelji su malo mogli pomoći, stipendija nije bilo, tako da sam morala studirati uz rad. Držala sam satove, tako nešto zarađivala, ali snalazila sam se na razne načine.
Diplomirala je u Mannheimu, počeli nešto i raditi, a onda su stigle nove prepreke na putu. Teška ozljeda izbacila ju je iz plesa na punih godinu dana.
– To je bilo u Frankfurtu… Bila sam angažirana na nekoj operi i na probi me kolega ispustio iz podrške. Drugim riječima, pljusnula sam na pod. Pukla mi je bedrena kost, završila sam na operaciji, rehabilitaciji… Godinu dana nisam mogla ništa raditi, tad mi je istekla i dozvola za rad, tako da sam se lijepo spakirala i vratila se kući.
Povratak je nakon osam njemačkih godina bio pomalo šokantan, ali uspjela se Silvia Marchig i ovdje pronaći. Iz Rijeke se odlučila prebaciti u Zagreb, i to baš u vrijeme kad je plesna scena metropole živjela najbolje dane.
– Dosta toga se događalo, upoznala sam neke ljude, dobivala prve poslove i malo po malo se pronašla na toj zagrebačkoj sceni. Ja nikad nisam bila posebno materijalistički nastrojena, bilo mi je važno samo da imam za pokriti osnovne životne troškove, to sam uspijevala, a umjetnički je bilo stvarno uzbudljivo – prisjeća se Silvia.
U Veliku Goricu došla je 2010. godine.
– Zvali su me jer je školi trebao baletni pedagog, a to je moje područje, jednako kao i suvremeni ples, tako da jako često predajem klasični balet suvremenim plesačima – objašnjava Silvia i nastavlja s posebnim sjajem u očima:
– Mi smo dosta mlada, ali uspješna škola. Imamo stotinjak učenika u osnovnoj, 30-ak u srednjoj školi. Ja više radim u srednjoj, sa tinejdžerima, ali radim i s ovim mlađima. I mogu vam reći da imamo baš jako kvalitetne plesače, koji postižu krasne rezultate. Svaka im čast, pogotovo s obzirom na uvjete u kojima rade.
Tu je na trenutak zastala, naglašavajući važnost onoga što želi reći.
– Uvjeti su nam, to moram reći, nemogući. Dijelimo zgradu s dječjim vrtićem, u ta tri sobička djeca uče plesati, a treba im puno više od toga. Nešto se pričalo da bi se gradila nova zgrada, ne znam što se s tim događa, ali mislim da velikogorička mladost zaslužuje bolje uvjete – apelira Silvia.
Što su to sve naučili ti talentirani klinci u tim nemogućim uvjetima, moći ćemo vidjeti 10. prosinca, kad je na rasporedu nastup učenika iz ove škole.
– Za nas je specifično što smo i glazbena i plesna škola, pa puno i surađujemo, što je super. Postoji orkestar gudača, oni imaju svoj bend, plus naši plesači… Prošle godine su napravili obrade pjesama Pink Floyda. Tko god je to vidio, oduševio se, a s tim ćemo nastupiti i na Adventu. Planiramo još jednu suradnju, tema bi bile turopoljske coprnice, a radit će se obrade kultne grupe Queen – zaključila je Silvia Marchig.
Centar za edukaciju i igru djece i odraslih ‘Obitelj Orao’ iz Velike Gorice poziva na “Besplatnu kavu za mame poduzetnice”.
Susret je namijenjen mamama poduzetnicama, kao i svim ženama koje razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, s ciljem pružanja prostora za međusobnu podršku, umrežavanje, razmjenu iskustava te poticaj za osobni i profesionalni razvoj.
Uz neformalno druženje, sudionice očekuje besplatna kava, čaj, prigodni zalogaji te sudjelovanje u tomboli koju su pripremili partneri (Stellaria Beauty Studio, EthnoTina, Vanea Design, IPB, Agristar i drugi).
Glavna nagrada tombole je Božićni domjenak za mame u organizaciji Centra Obitelj Orao.
Zašto je događaj važan za društvenu zajednicu?
U vremenu kada mnoge majke balansiraju poslovne i obiteljske obveze, ovakva okupljanja postaju iznimno vrijedna. Ona stvaraju prostor podrške, osnaživanja i poticanja ženskog poduzetništva, koje je važno za lokalni razvoj, ekonomsku nezavisnost žena i zdraviju društvenu strukturu.
Ovo je način promicanja solidarnosti, suradnje i aktivnog uključivanja majki u zajednicu, a pridružiti se možete 22. studenoga s početkom u 9 sati na adresi Trg kralja Petra Krešimira IV 7.
Uoči 4. sjednice Gradskog Vijeća Grada Velike Gorice, gradonačelnik Krešimir Ačkar održao je konferenciju za medije na kojoj je predstavio Prijedlog Proračuna za 2026. godinu koji iznosi 152 milijuna eura.
Ovaj najvažniji gradski dokument, naći će se pred gradskim vijećnicima u utorak 25. studenoga na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća.
Gradonačelnik Ačkar istaknuo je kako su u izradu proračuna, kao i prethodnih godina bili uključeni i sugrađani putem online ankete, kao i vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora putem konzultacija.
– Ovaj prijedlog proračuna predstavlja kontinuitet razvojne politike, podizanja komunalnog standarda i aktivne provedbe socijalnih programa koje smo postavili u ovoj i prethodnoj godini. Rezultati izbora i potpora naših sugrađana obvezuju nas na nastavak takve politike – rekao je gradonačelnik.
Ujedno se osvrnuo i na projekte koji su realizirani prethodnih godina, poput besplatnih vrtića i besplatnog lokalnog prijevoza, ali i kapitalne projekte čija izgradnja je počela ove godine, a koji će biti i najznačajniji projekti u proračunu za 2026. godinu. To su Centar za starije osobe, za koji je predviđeno 13,76 milijuna eura, vrtić u Kurilovcu s predviđenih 4,95 milijuna eura te vrtić u Kolarevoj s predviđenih 5,63 milijuna eura. Za ta tri projekta ukupno je planirano 24,3 milijuna eura.
– Ono po čemu je ovaj prijedlog proračuna, možemo slobodno reći, povijestan jest to što prvi put u gradski proračun ulazi i stavka vezana uz, bez sumnje, najvažniji projekt ne samo u nadolazećim godinama nego i u povijesti našeg grada – izgradnju bolnice u Velikoj Gorici. Poznato je kako je dnevna bolnica u Velikoj Gorici ušla kao projekt u program Vlade RH u ovom mandatu, te će i nositelj projekta biti Ministarstvo zdravstva. U proračunu za iduću godinu mi kao Grad osiguravamo sredstva za projektnu dokumentaciju za pristupnu cestu. Kao što je već najavljeno, bit će to dnevna bolnica koja će biti dio KB Dubrava i svojim će kapacitetima i ordinacijama zadovoljiti većinu potreba građana Velike Gorice i okolnih općina – najavio je Ačkar.
Kada je riječ o kapitalnim ulaganjima u školsku infrastrukturu, za čak pet škola predviđena je izrada projektne dokumentacije za izgradnju ili dogradnju objekata.
– To uključuje izgradnju škole u Kurilovcu, izgradnju škole Pleso–Rakarje, izgradnju nove škole u Šćitarjevu te dogradnju škola u Novom Čiču i Vukovini. Od ostalih komunalnih izdvajanja spomenut ću građenje nerazvrstanih cesta u visini od 5,5 milijuna eura, održavanje nerazvrstanih cesta 5,5 milijuna, održavanje javnih zelenih površina 4 milijuna i javni prijevoz 7,45 milijuna. Nastavljamo s našim socijalnim programima i potporama i za većinu podižemo planirana sredstva za umirovljenike, novorođenu djecu, hrvatske branitelje, jednokratne novčane pomoći. Povećavamo i sredstva namijenjena djelovanju GD Crvenog križa sa 286.000 na 315.000 eura – dodao je Ačkar i najavio povećanje sredstava za provedbu strategije za osobe s invaliditetom.
Za kulturu je planirano nešto manje od 7 milijuna eura, od čega je najviše 815 tisuća eura namijenjeno za obnovu Starog grada Lukavec i 740 tisuća eura za kapelu Sv. Filomene koja se nalazi na Gradskom groblju.
Za sport je predviđeno nešto više od 5 milijuna eura od čega najviše za ŠRC 2,9 milijuna eura, a 2 milijuna za sportske zajednice. Za protupožarnu zaštitu 3,3 milijuna, JVP 2,9 milijuna, a za vatrogasnu zajednicu i dobrovoljna vatrogasna društva 400 tisuća eura.
– Školstvo i predškolski odgoj uz komunalne projekte čine najveći dio gradskog proračuna. Za predškolski odgoj planirano je 22,4 milijuna eura od čega većina ide za financiranja rada naša četiri dječja vrtića i njihovih područnih vrtića. Tu je i djelatnost „Dadilja“ za koji u proračunu za sljedeću godinu značajno podižemo sredstva. Za školstvo u proračunu je ukupno planirano 33,1 milijun eura. Osim financiranja osnovnih škola, tu su sredstva i za projekt Svako dijete ima pravo na obrazovanje, kao i sredstva za stipendije učenicima i studentima koja isto tako povećavamo. Za djecu i mlade predviđeno je 676.000 eura, najveći dio za Centar za djecu, mlade i obitelj – dodao je gradonačelnik.
Za uređenje zelenih površina, sadnju zelenila i razvoj zelene infrastrukture u planu je nešto više od 1 milijun eura.
Inače, prijedlog proračuna za iduću godinu je za desetak milijuna eura niži od ovogodišnjeg proračuna.
– No, ne samo da nastavljamo sa svim našim socijalnim programima, već sredstva za njih i povećavamo, kao što povećavamo i sredstva za vrtiće i škole, kao što i povećavamo planirana sredstva za naše zajednice. To je još jedan dokaz kontinuiteta naše politike jer smo samo za primjer u odnosu na 2022. više nego udvostručili izdvajanja za predškolski odgoj, za školstvo izdvajamo 75% više, za sport 70%, za djecu i mlade dva i pol puta više. Posebno ću izdvojiti sredstva za uskrsnice i božićnice umirovljenicima koje su povećana tri puta i ovih dana isplaćujemo božićnice za naših 10.000 sugrađana. Svjesni smo i činjenice da postoje i stvari na koje još nismo adekvatno odgovorili. Jedan mandat nije dovoljan za to, zato govorimo o drugome mandatu koji je pred nama, u koji smo hrabro, iskreno i odvažno ušli, gdje ćemo gledati i pokušati riješiti probleme naših sugrađana koji ih muče već desetljećima – rekao je gradonačelnik te istaknuo da će Grad i dalje ulagati u kvalitetu života svih građana.
– Gorica je naš dom, Gorica je naš grad, trebamo ga čuvati i graditi zajedno – zaključio je Ačkar.
Nogometašice HNK Gorica izgubile su u 11. kolu Magenta lige od ŽNK Agram rezultatom 2:6, u utakmici u kojoj su prvo poluvrijeme završili s minimalnim minusom (1:2). Gostujuća ekipa je sredinom prvog poluvremena došla do prednosti s dva pogotka Jasne Đoković odnosno Ivane Stanić, neposredno pred odlazak na odmor smanjila je Ena Pernar Curić (1:2).
Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon odmora Agram je svoju bolju igru potvrdio golovima Ane Dujmović odnosno Stanić za 1:4. Kapetanica Gorice Perica Cicijelj smanjila je iz kaznenog udarca na 2:4. Ubrzo iza toga gostujuća ekipa povisila je golom Maje Joščak na 2:5, a seriju je završila svojim drugim pogotkom Đoković u 77. minuti – 2:6.
Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 16.11.2025. Magenta liga-11.kolo: HNK Gorica-ŽNK Agram (Zagreb) 2:6. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Gorica (10 1 0 9 8:40 3) je s tri boda na šestom pretposljednjem mjestu, a Agram (9 6 0 3 44:14) je 25 bodova na 3. mjestu prvenstvene ljestvice.
U ovogodišnjoj anketi o gradskom proračunu za 2026. godinu, koju je ispunilo 623 građana Velike Gorice, stanovnici su kao glavni prioritet istaknuli izgradnju Dnevne bolnice, dok su prometni problemi ocijenjeni kao najveći izazov s kojim se grad suočava. Istraživanje je provela gradska uprava kako bi prikupila stavove građana o dosadašnjim i budućim ulaganjima.
Ovogodišnji odaziv u anketi znatno je porastao u odnosu na prošlogodišnjih 376 sudionika, što upućuje na rast interesa građana za raspodjelu proračunskih sredstava. Prema dostavljenim odgovorima, među najprepoznatijim realiziranim projektima izdvojeni su novi vrtići u Kurilovcu i Kolarevoj ulici, izgradnja Centra za starije osobe te novootvoreni područni vrtići u Gradićima i Goričanki.
Kad je riječ o planovima, građani su gotovo jednoglasni. Dnevna bolnica je projekt kojem bi gradska uprava trebala dati najviši prioritet. Slijedi izgradnja nove škole u Kurilovcu, a na trećem mjestu po važnosti našlo se sprečavanje ilegalnog odlaganja otpada.
U dijelu ankete koji se odnosi na proračunska izdvajanja, većina sudionika smatra da bi ulaganja trebalo povećati u svim područjima, no osobito u izgradnji nogostupa, prometnoj sigurnosti te uređenju parkova i dječjih igrališta. Građani su istaknuli i stavke s kojima su najzadovoljniji, među kojima prednjači opća kvaliteta života, uz poseban naglasak na besplatne vrtiće i besplatni javni prijevoz.
Svečani koncert – Njemački romantizam održan je jučer (Dom kulture, četvrtak, 13.11.2025., početak u 19 sati)) povodom Dana njemačke kulture u Zagrebačkoj županiji u organizaciji Njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, uz organizacijsku potporu Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica i uz financijsku potporu Zagrebačke županije.
Velika Gorica, 13.11.2025. Svečani koncert – Njemački romantizam. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 13.11.2025. Svečani koncert – Njemački romantizam. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 13.11.2025. Svečani koncert – Njemački romantizam. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nastupili su: Arijana Gigliani Philipp, sopran, Bruno Philipp, klarinet i Krešimir Starčević, klavir. Izvedena su djela najistaknutijih kompozitora romantizma: Louis Spohr (1784.-1859.), Carl Maria von Weber (1786.-1826.), Robert Schumann (1810.-1856.), Johannes Brahms (1833.-1897.), Felix Mendelssohn (1809.- 1847.), Richard Wagner (1813.-1883.) i Richard Strauss (1864.-1949.).
Velika Gorica, 13.11.2025. Svečani koncert – Njemački romantizam. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 13.11.2025. Svečani koncert – Njemački romantizam. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 13.11.2025. Svečani koncert – Njemački romantizam. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kroz program je vodio Goran Beus Richembergh, predstavnik njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije. Nakon koncerta nastavljeno je ugodno druženje.