Otvorenje izložbe „Od rata do potresa: pokupska župna crkva 1991. – 2021.“ u Muzeju Turopolja
Fokus je na prikazu povijesti župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom, njezinom stradavanju u Domovinskom ratu 1991. godine, evakuaciji umjetnina, obnovi, ali i oštećenjima nastalima u petrinjskom potresu 29. prosinca 2020. godine.
Danas, 8. prosinca, u 18 sati, u Muzeju Turopolja u Velikoj Gorici otvara se izložba „Od rata do potresa: pokupska župna crkva 1991. – 2021.“. Autorica izložbe je Valentina Radoš, povjesničarka umjetnosti i kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja. Fokus je na prikazu povijesti župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom, njezinom stradavanju u Domovinskom ratu 1991. godine, evakuaciji umjetnina, obnovi, ali i oštećenjima nastalima u petrinjskom potresu 29. prosinca 2020. godine. U sklopu izložbe prikazat će se deset predmeta iz župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom, slike iz likovne zbirke Muzeja Turopolja, dokumentarni film „Podvizi i sudbine – ratna sudbina crkve sv. Ladislava u Pokupskom“ urednice Maje Gregl (HRT, 1992.) te brojne fotografije iz fotodokumentacije Muzeja i institucija poput Schneiderovog fotografijskog arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Instituta za povijest umjetnosti.
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom jedna je od najznačajnijih cjelina barokne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, predstavlja pravo umjetničko djelo gdje su sve vrste umjetnosti poput arhitekture, slikarstva i kiparstva ujedinjene i povezane, a sve to zbog temeljito osmišljenog programa izgradnje i opremanja. Ne samo da je prva crkva četverolisnog tlocrta, a time i uzor za cijeli korpus takvih crkava u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, nego je i jedina crkva u kojoj je cjelovito sačuvan oltarni ansambl majstora iz Branjugove drvorezbarske radionice.
Predstavlja i primjer ciljanog uništavanja kulturne baštine u Domovinskom ratu, ali i snažne povezanosti ljudi s vlastitim identitetom te zajedništva koje je probudila u lokalnom stanovništvu, vojsci, djelatnicima muzeja, novinarima, djelatnicima zavoda i službi, koji su se samoorganizirali u spašavanju sakralnoga blaga. U teškom životu ove crkve istaknuta je uloga Muzeja Turopolja u očuvanju baštine i identiteta. Osim sudjelovanja u evakuaciji umjetnina za vrijeme rata, Muzej se snažno trudio prezentirati i komunicirati javnosti povijest i aktualnu situaciju u Pokupskom putem izložbi, kataloga, aukcije, člancima u monografiji i zborniku radova.
Sada, 30 godina nakon prvih napada na Pokupsko u Domovinskom ratu, prve izložbe posvećene ovoj crkvi i brojnih tekstova koji su nam pričali priču njezine prošlosti i sadašnjosti, Muzej Turopolja vraća se ovoj pokupskoj ljepotici. Inicijalna zamisao i ideja ove izložbe bila je sjetiti se događaja iz ne tako daleke prošlosti i proslaviti predivnu obnovu crkve i inventara. Ali, nit te zamisli i ideje prekinuta je 29. prosinca 2020. godine petrinjskim potresom. Pokupska crkva još jednom je ozbiljno stradala, crvena oznaka na njezinim je vratima, a umjetnine su još jednom napustile prostor za koji su istinski namijenjene.
S nadom u što bržu i kvalitetniju obnovu crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava), Muzej Turopolja u suradnji s župom Pokupsko i župnikom mons. Franjom Ćukom još jednom izlaže njezina bogatstva koja su temelj identiteta jednog kraja, s ciljem podizanja svijesti o baštini koja nas okružuje i potrebom za njezinim očuvanjem.
Izložba se može razgledati do 18. ožujka 2022. godine.
Jubilej 45. obljetnica Biblioteke Albatros obilježena je danas (četvrtak, 20.11.2025., početak u 19 sati) u Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Uvodnu riječ imao je Stipe Bilić, voditelj izdavačke djelatnosti POU-a, koji je dao kratki pregled osnutka, djelovanja i izdavačke djelatnosti Biblioteke Albatros. Ravnateljica POU-a Anita Pišković prigodnim riječima pozdravila je posjetitelje te dodijelila zahvalnice utemeljiteljima i urednicima Biblioteke Albatros.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Biblioteka Albatros utemeljena je 1980. godine kako bi mladi i nepoznati pisci dobili prilikupredstaviti svoja književna ostvarenja široj čitalačkoj publici. Biblioteka Albatros trebala je objediniti mnoge sredine kroz književno stvaralaštvo , ali je na kraju ostala samo velikogorička i usprkos tome postala poznata diljem Hrvatske, a i šire.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Već prve godine 1980. tiskano je šest knjiga, koje su nekim autorima bile književni prvijenci, koji su kasnije obilježili hrvatsku književnost. Među njima treba istaknuti Zlatu Cundeković, Maju Gjerek i Renea Matoušeka, hrvatskog branitelja ubijenog u Vukovaru. Dvije autorice prvih izdanih knjiga Biblioteke Albatros su Zlata Cundeković i Jolanda Marija Pažanin.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Biblioteka Albatros je kroz svoju dosadašnju djelatnost objavila mnoge značajne knjige: Monografija Grada Velike Gorice, Povijest plemenite općine turopoljske Ivana Rožića, monografije likovnih umjetnika Dragutina Trumbetaša, kao i njegove romane, Mate Lovrića, Mladena Mikulina i drugih, kao i mnogobrojne slikovnice za najmlađe i knjige dobitnika Književne nagrade Albatros.
Do danas u Biblioteci Albatros izdane su 144 knjige: 44 zbirke pjesama, 43 romana, 23 djela publicistike, 16 monografija, 15 slikovnica i jedna zvučna knjiga. Pisana riječ ostaje vječni spomen na događaje i ljude stoga Biblioteka Albatros, koja je ostavila svoj trag kroz ovih 45 godina djelovanja, planira i u budućnosti dati prigodu piscima i istraživačima da njihovi radovi budu ukoričeni i dostupni svima.
Na kraju treba reći veliko hvala inicijatorima, osnivateljima, urednicima, grafičarima, ilustratorima, kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju i radu Biblioteke Albatros.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Uz podsjećanje na početke Biblioteke Albatros u drugom dijelu večeri promovirane su i dvije knjige u izdanju Biblioteke Albatros o Novom Čiču: Novo Čiče – autor Đuro Mesić i KUD Čiče – Naših dvadeset godina. Uvod je prezentirala dr.sc. Petra Batelja Majić, a zatim su govorili Đuro Mesić i vlč. Marijan Prepeljanić.
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 20.11.2025. 45 godina Biblioteke Albatros. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Glazbeni dio večeri odlično je otpjevala vokalna skupina starije životne dobi KUD-a Čiče. Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje uz piće i domaće kolače.
Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…
Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…
Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.
Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.
Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.
– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.
– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.
Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.
Film „260 DANA“ u goričkom kinu: Istinita priča o Domovinskom ratu na velikom platnu
Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine, a prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji.
Nakon svjetske premijere u Osijeku i projekcija u gradovima diljem Hrvatske, na platno Kina Gorica stigao je jedan od najočekivanijih filmova godine – „260 DANA“.
Prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji, a koji su u potpunosti ispunili dvoranu Gorica, potvrđujući veliki interes za ovaj jedinstveni filmski projekt.
Nakon goričke premijere, film koji na svjetski referentan način progovara o Domovinskom ratu, jednom od najvažnijih dijelova hrvatske povijesti, moći će se pogledati i u Kinu Gorica od 21. do 25. studenoga.
Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine. Prikazuje život desetogodišnjeg Marijana i njegove obitelji čiji miran i idiličan život iznenada razara Domovinski rat. Sukob pustoši mali grad Dalj, a obitelj doživljava izdaju svojih najbližih prijatelja i susjeda. Nakon 260 dana zatočeništva i nezamislivog nasilja, odlučuju se na hrabre poteze kako bi izborili slobodu, stavljajući na kušnju vlastitu hrabrost i izdržljivost.
Godinama kasnije, u Marijanovu trgovinu ulazi čovjek koji u njemu ponovno budi bolne uspomene koje je želio zaboraviti, prisiljavajući ga da ih proživi iznova. Unatoč golemim životnim patnjama, Marijan nastavlja živjeti u duhu oprosta, tražeći pozitivno u budućnosti, umjesto da se vraća u prošlost.
Film je sniman u Hrvatskoj, dok je postprodukcija realizirana u Hollywoodu. Uz Oskarovku Anne Dudley, koja potpisuje naslovnu glazbu, i Oskarovca Barryja Morrowa kao supervizora scenarija, redatelj je Jakov Sedlar. U filmu nastupaju i holivudske zvijezde Tim Roth, Armand Assante i Angela Molina.
Ovog petka u Galeriji Galženica od 19 sati očekuje nas zatvaranje izložbe „Galženica: Urbana utopija na periferiji“ koje će obilježiti zadnji Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni, a posjetitelje očekuje i jedan happening Ivana Gundića.
-To je outsourcing rad koji se bavi pitanjem sjećanja, odnosno može li umjetnički rad postati roba, predmet trgovine. Pa tako jedno sjećanje na kvart Galženicu, autor nudi publici na kupovinu. To sjećanje nije njegovo, ono je posredovano, a vlasnik sjećanja je naš Velikogoričanin, filozof, pjesnik, pisac – Zlatko Majsec. Naime, Majsec i autor Gundić ranije ove godine potpisali su jedan ugovor o suradnji u svrhu stvaranja ovog zajedničkog rada – najavila je Ana Katulić iz Štoos teatra.
Na kraju večeri za dobru atmosferu pobrinut će se DJ Coco Schliff.
Biblioteka Albatros obilježava 45 godina djelovanja četvrtkom, 20. studenog u 19 sati, u Gradskoj vijećnici. Povodom obljetnice održat će se tribina i promocija dviju knjiga posvećenih Novom Čiču, a događaj će podsjetiti na dugogodišnji doprinos Biblioteke Albatros lokalnoj književnoj sceni.
Od svog osnutka, Biblioteka Albatros fokusirala se na promociju nepoznatih i domaćih autora te na objavljivanje djela koja obrađuju lokalnu tematiku.
Tijekom godina, iz nje je proizašla i Književna nagrada Albatros, koja dodatno potvrđuje njezinu važnost u kulturnom životu Velike Gorice i Turopolja.