Povežite se s nama

Kultura

Otvorenje izložbe „Od rata do potresa: pokupska župna crkva 1991. – 2021.“ u Muzeju Turopolja

Fokus je na prikazu povijesti župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom, njezinom stradavanju u Domovinskom ratu 1991. godine, evakuaciji umjetnina, obnovi, ali i oštećenjima nastalima u petrinjskom potresu 29. prosinca 2020. godine.

Objavljeno

na

Danas, 8. prosinca, u 18 sati, u Muzeju Turopolja u Velikoj Gorici otvara se izložba „Od rata do potresa: pokupska župna crkva 1991. – 2021.“. Autorica izložbe je Valentina Radoš, povjesničarka umjetnosti i kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja. Fokus je na prikazu povijesti župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom, njezinom stradavanju u Domovinskom ratu 1991. godine, evakuaciji umjetnina, obnovi, ali i oštećenjima nastalima u petrinjskom potresu 29. prosinca 2020. godine. U sklopu izložbe prikazat će se deset predmeta iz župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom, slike iz likovne zbirke Muzeja Turopolja, dokumentarni film „Podvizi i sudbine – ratna sudbina crkve sv. Ladislava u Pokupskom“ urednice Maje Gregl (HRT, 1992.) te brojne fotografije iz fotodokumentacije Muzeja i institucija poput Schneiderovog fotografijskog arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Instituta za povijest umjetnosti.

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom jedna je od najznačajnijih cjelina barokne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, predstavlja pravo umjetničko djelo gdje su sve vrste umjetnosti poput arhitekture, slikarstva i kiparstva ujedinjene i povezane, a sve to zbog temeljito osmišljenog programa izgradnje i opremanja. Ne samo da je prva crkva četverolisnog tlocrta, a time i uzor za cijeli korpus takvih crkava u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, nego je i jedina crkva u kojoj je cjelovito sačuvan oltarni ansambl majstora iz Branjugove drvorezbarske radionice.

Predstavlja i primjer ciljanog uništavanja kulturne baštine u Domovinskom ratu, ali i snažne povezanosti ljudi s vlastitim identitetom te zajedništva koje je probudila u lokalnom stanovništvu, vojsci, djelatnicima muzeja, novinarima, djelatnicima zavoda i službi, koji su se samoorganizirali u spašavanju sakralnoga blaga. U teškom životu ove crkve istaknuta je uloga Muzeja Turopolja u očuvanju baštine i identiteta. Osim sudjelovanja u evakuaciji umjetnina za vrijeme rata, Muzej se snažno trudio prezentirati i komunicirati javnosti povijest i aktualnu situaciju u Pokupskom putem izložbi, kataloga, aukcije, člancima u monografiji i zborniku radova.

Sada, 30 godina nakon prvih napada na Pokupsko u Domovinskom ratu, prve izložbe posvećene ovoj crkvi i brojnih tekstova koji su nam pričali priču njezine prošlosti i sadašnjosti, Muzej Turopolja vraća se ovoj pokupskoj ljepotici. Inicijalna zamisao i ideja ove izložbe bila je sjetiti se događaja iz ne tako daleke prošlosti i proslaviti predivnu obnovu crkve i inventara. Ali, nit te zamisli i ideje prekinuta je 29. prosinca 2020. godine petrinjskim potresom. Pokupska crkva još jednom je ozbiljno stradala, crvena oznaka na njezinim je vratima, a umjetnine su još jednom napustile prostor za koji su istinski namijenjene.

S nadom u što bržu i kvalitetniju obnovu crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava), Muzej Turopolja u suradnji s župom Pokupsko i župnikom mons. Franjom Ćukom još jednom izlaže njezina bogatstva koja su temelj identiteta jednog kraja, s ciljem podizanja svijesti o baštini koja nas okružuje i potrebom za njezinim očuvanjem.

Izložba se može razgledati do 18. ožujka 2022. godine.

Kultura

Dobar Štoos u kvartu s Irenom: Od umjetnice do – polarnog medvjeda!

“Bear with me” je performans o stvaralačkom procesu rada na izvedbi, u čijem su fokusu polarni medvjedi. Performans se izvodi u formi izvedbenog predavanje koje spaja umjetničko i akademsko

Objavljeno

na

Velikogorički Štoos teatar nastavlja s izvedbama u sklopu programa “Dobar Štoos u kvartu”, a u svibnju stiže Irena Boćkai, umjetnica performansa i suvremenih praksi čije su izvedbe nerijetko usko vezane uz ekološke teme i klimatske promjene.

“Bear with me” je performans o stvaralačkom procesu rada na izvedbi, u čijem su fokusu polarni medvjedi. Performans se izvodi u formi izvedbenog predavanje koje spaja umjetničko i akademsko sa ciljem prijenosa znanja unutar umjetničke izvedbe.

Pogledati ga se može u srijedu, 7. svibnja, s početkom u 19:30 sati u prostoru Interpretacijskog centa Muzeja Turopolja, na adresi Šetalište Franje Lučića 15, a nakon izvedbe održat će se razgovor s umjetnicom.

– Cilj nam je s publikom porazgovarati o onome što su gledali, kao i procesu nastanka izvedbe, što s publikom dijele autori. Na taj način rastvaramo i približavamo suvremene prakse publici – kaže Ana Katulić, koordinatorica programa ispred Štoosa.

“Bear with me” je performans o stvaralačkom procesu rada na izvedbi u čijem su fokusu polarni medvjedi. Naslov ovdje semantički aludira na najvećeg kopnenog predatora i morskog sisavca, ali i na imperativ publici da bude strpljiva s autoricom koja se u izvedbi pokušava transformirati u polarnog medvjeda. Ideja je u izvedbenom predavanju rastvarati proces rada na izvedbi u kojoj se autorica bavi temom izvedbene životinje.

Bitan aspekt izvedbe čini pojam stvaralačke nelagode i nelagode koja proizlazi iz tijela. Iz tog se razloga u izvedbi autorica pokušava utjeloviti u drugom tijelu, koje je drukčije od njezinoga.

– U izvedbi sam u sustavnoj potrazi za međuprostorom koji se možda otvara u trenutku rascijepa koji nastaje iz razlike između mojeg i medvjeđeg tijela. Rastvaranjem tog međuprostora možda je moguće uloviti potencijal trenutka gdje negdje prilikom izvođenja zaista postajem polarni medvjed, a izvedba samim time postaje uspješna izvedba – kaže Irena o izvedbi.

Irena Boćkai je autorica i izvedbena umjetnica u polju performans kazališta, bioarta i interdisciplinarnih projekata koji izvedbene umjetnosti dovode u relaciju s oblicima društvenog i ekološkog djelovanja i digitalnim tehnologijama. Magistrirala je na kazališnom odsjeku Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku te doktorirala na Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture FFZG. Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika.

Nastavite čitati

Kultura

Izložba lutaka Mile Lončar stiže u Veliku Goricu!

Velikogoričani su ju imali priliku upoznati na uskrsnoj radionici izrade lutkica.

Objavljeno

na

Centar za posjetitelje u Velikoj Gorici povodom Dana mladih i obitelji 16. svibnja, poziva na otvorenje posebne izložbe lutaka autorice Mile Lončar, koju su Velikogoričani imali priliku upoznati na uskrsnoj radionici izrade lutkica.

Izložba “Slavne osobe” pravi je mali prozor u njezin bogati svijet kreativnosti, u kojem su do sada nastale stotine unikatnih lutaka. Ne propustite priliku zaviriti u umjetničin svijet mašte, humora i iznimne umjetničke vještine – idealno za sve generacije – poziva Turistička zajednica grada Velike Gorice.

  • autorici: Mila Lončar, rodom iz Osijeka, članica je Hrvatskog društva karikaturista i Hrvatskog društva samostalnih umjetnika. Njezine lutke, izrađene ručno s puno pažnje i kreativnosti, predstavljaju poznate osobe iz svijeta kulture, glazbe i umjetnosti – i svaka od njih nosi svoj poseban karakter i šarm.

Nastavite čitati

Kultura

Dobar Štoos u kvartu! Performans “Bear with me” stiže u Veliku Goricu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matej Čelar

Zadarska umjetnica Irena Boćkai gostuje u Velikoj Gorici u srijedu, 7. svibnja, s početkom u 19:30 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja (Šetalište Franje Lučića 15), gdje će izvesti svoj performans „Bear with me“. Događaj se održava u sklopu kulturnog programa Dobar Štoos u kvartu koji organizira Štoos teatar, a nakon izvedbe planiran je i razgovor s umjetnicom.

„Bear with me“ izvedbeno je predavanje koje spaja umjetničko i akademsko, a u fokusu rada su polarni medvjedi i stvaralački proces nastanka same izvedbe. Boćkai u performansu istražuje vlastitu transformaciju u polarnog medvjeda, pri čemu naslov nosi dvostruko značenje, referencu na životinju, ali i poziv publici na strpljenje i razumijevanje.

Foto: Matej Čelar

Performans se bavi temom „izvedbene životinje“ te pokušava otvoriti prostor između tijela umjetnice i tijela polarne životinje, u kojem se možda događa trenutačna transformacija. Ključan dio rada čini osjećaj stvaralačke nelagode i nelagode tijela, kroz koje umjetnica traži potencijal izvedbenog uspjeha.

„U izvedbi sam u sustavnoj potrazi za međuprostorom koji se možda otvara u trenutku rascijepa koji nastaje iz razlike između mojeg i medvjeđeg tijela. Rastvaranjem tog međuprostora možda je moguće uloviti potencijal trenutka gdje negdje prilikom izvođenja zaista postajem polarni medvjed, a izvedba samim time postaje uspješna izvedba“, objašnjava Boćkai.

Program Dobar Štoos u kvartu ima za cilj približiti suvremene umjetničke prakse publici kroz dijalog, a razgovor s umjetnicom nakon performansa poslužit će upravo toj svrsi. „Cilj nam je s publikom porazgovarati o onome što su gledali, kao i procesu nastanka izvedbe, što s publikom dijele autori. Na taj način rastvaramo i približavamo suvremene prakse publici“, ističe Ana Katulić, koordinatorica programa.

Ova izvedba nudi jedinstvenu priliku za upoznavanje s ekološki osviještenom umjetnošću koja briše granice između stvarnosti i izvedbe, čovjeka i životinje, tijela i identiteta.

Nastavite čitati

Kultura

„Kad plavi Dunav”, priča o ratu, obitelji i preživljavanju

Knjiga će nakon promocije biti dostupna za kupnju putem nakladnika Sandorf.

Objavljeno

na

Objavio/la

Nova knjiga poznate goričke autorice Marine Kuveždić, roman „Kad plavi Dunav”, bit će predstavljena javnosti 7. svibnja 2025. godine u 18:30 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Riječ je o njenom prvom romanu, koji slijedi nakon hvaljene zbirke kratkih priča „Put koji je odabrala.”

U izdanju nakladničke kuće Sandorf, roman donosi dvostruku narativnu liniju. Jednu o odrastanju u predratnom Vukovaru, a drugu o odrasloj ženi koja se suočava s teškom obiteljskom situacijom, ali i s lošom liječničkom dijagnozom.

Kroz ova dva vremenska sloja, Kuveždić propituje važna i univerzalna pitanja – kako bi život izgledao da ga rat nije prekinuo, gdje pronalazimo utjehu u kaotičnoj svakodnevici i kako se nosimo s procesom starenja i odrastanjem vlastite djece.

Knjiga će nakon promocije biti dostupna za kupnju putem nakladnika Sandorf.

Marina Kuveždić još jednom potvrđuje svoju sposobnost da kroz intimne priče otvori prostor za širu društvenu refleksiju , a „Kad plavi Dunav” čitateljima nudi upravo to, roman koji boli, podsjeća i ostavlja trag.

Nastavite čitati

Kultura

Glazba i poezija pod istim krovom! U Galženici gostuju renomirane pjesnikinje iz Splita i Zagreba

Poetsko-glazbena večer u sklopu Poetskog književnog kluba donosi stihove Jelene Stanojčić i Marice Žanetić Malenice, uz glazbenu pratnju Gordana Nogića.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Thought Catalog/pexels.com

U utorak, 6. svibnja 2025. godine, s početkom u 18:30 sati, u Područnoj knjižnici Galženici održat će se glazbeno-poetska večer u organizaciji Poetskog književnog kluba. Na večeri nastupaju dvije afirmirane pjesnikinje — Jelena Stanojčić iz Zagreba i Marica Žanetić Malenica iz Splita.

Glazbenu pratnju na gitari pružit će kantautor i glazbenik Gordan Nogić. profesor matematike iz Zagreba, koji se uz svoju profesiju bavi glazbom i pisanjem poezije.

Jelena Stanojčić, rođena 1961. godine, piše poeziju, prozu, haiku te književnost za djecu. Autorica je pet zbirki poezije, uključujući Ples ljubavi (2018), Kad oluje utihnu (2021) te Na rubu kalendara (2023), koja je ušla u finale nagrade Hrvatskog književnog društva u Rijeci. Najnovija zbirka TRIPTIH (2025) rezultat je suradnje s dvije druge pjesnikinje. Njeni radovi uvršteni su u više od pedeset zbornika i časopisa, a za njih je višestruko nagrađivana. Intenzivno stvara u posljednjih deset godina te živi i radi u Zagrebu.

Marica Žanetić Malenica rođena je u Veloj Luci, a živi i stvara u Splitu. Dugogodišnja novinarka i književnica, autorica je brojnih zbirki poezije, priča i putopisnih zapisa. Među njezinim djelima nalaze se naslovi poput Zemlja uvezene povijesti (2019), Žena svojih godina (2020), te zbirka na dijalektu Vonji ditinstva (2021). Njeni su tekstovi objavljeni u više od 150 različitih publikacija u Hrvatskoj i regiji, a surađuje i s portalom Hrvatski glas Berlin, gdje uređuje vlastitu rubriku. Piše i ljubavne romane za tjednik Gloria.

Ulaz na događanje je slobodan.

Foto: Gradska knjižnica Velika Gorica/www.knjiznica-vg.hr

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno