Povežite se s nama

Kultura

Otvorenje izložbe „Od rata do potresa: pokupska župna crkva 1991. – 2021.“ u Muzeju Turopolja

Fokus je na prikazu povijesti župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom, njezinom stradavanju u Domovinskom ratu 1991. godine, evakuaciji umjetnina, obnovi, ali i oštećenjima nastalima u petrinjskom potresu 29. prosinca 2020. godine.

Objavljeno

na

Danas, 8. prosinca, u 18 sati, u Muzeju Turopolja u Velikoj Gorici otvara se izložba „Od rata do potresa: pokupska župna crkva 1991. – 2021.“. Autorica izložbe je Valentina Radoš, povjesničarka umjetnosti i kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja. Fokus je na prikazu povijesti župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom, njezinom stradavanju u Domovinskom ratu 1991. godine, evakuaciji umjetnina, obnovi, ali i oštećenjima nastalima u petrinjskom potresu 29. prosinca 2020. godine. U sklopu izložbe prikazat će se deset predmeta iz župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom, slike iz likovne zbirke Muzeja Turopolja, dokumentarni film „Podvizi i sudbine – ratna sudbina crkve sv. Ladislava u Pokupskom“ urednice Maje Gregl (HRT, 1992.) te brojne fotografije iz fotodokumentacije Muzeja i institucija poput Schneiderovog fotografijskog arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Instituta za povijest umjetnosti.

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom jedna je od najznačajnijih cjelina barokne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, predstavlja pravo umjetničko djelo gdje su sve vrste umjetnosti poput arhitekture, slikarstva i kiparstva ujedinjene i povezane, a sve to zbog temeljito osmišljenog programa izgradnje i opremanja. Ne samo da je prva crkva četverolisnog tlocrta, a time i uzor za cijeli korpus takvih crkava u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, nego je i jedina crkva u kojoj je cjelovito sačuvan oltarni ansambl majstora iz Branjugove drvorezbarske radionice.

Predstavlja i primjer ciljanog uništavanja kulturne baštine u Domovinskom ratu, ali i snažne povezanosti ljudi s vlastitim identitetom te zajedništva koje je probudila u lokalnom stanovništvu, vojsci, djelatnicima muzeja, novinarima, djelatnicima zavoda i službi, koji su se samoorganizirali u spašavanju sakralnoga blaga. U teškom životu ove crkve istaknuta je uloga Muzeja Turopolja u očuvanju baštine i identiteta. Osim sudjelovanja u evakuaciji umjetnina za vrijeme rata, Muzej se snažno trudio prezentirati i komunicirati javnosti povijest i aktualnu situaciju u Pokupskom putem izložbi, kataloga, aukcije, člancima u monografiji i zborniku radova.

Sada, 30 godina nakon prvih napada na Pokupsko u Domovinskom ratu, prve izložbe posvećene ovoj crkvi i brojnih tekstova koji su nam pričali priču njezine prošlosti i sadašnjosti, Muzej Turopolja vraća se ovoj pokupskoj ljepotici. Inicijalna zamisao i ideja ove izložbe bila je sjetiti se događaja iz ne tako daleke prošlosti i proslaviti predivnu obnovu crkve i inventara. Ali, nit te zamisli i ideje prekinuta je 29. prosinca 2020. godine petrinjskim potresom. Pokupska crkva još jednom je ozbiljno stradala, crvena oznaka na njezinim je vratima, a umjetnine su još jednom napustile prostor za koji su istinski namijenjene.

S nadom u što bržu i kvalitetniju obnovu crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava), Muzej Turopolja u suradnji s župom Pokupsko i župnikom mons. Franjom Ćukom još jednom izlaže njezina bogatstva koja su temelj identiteta jednog kraja, s ciljem podizanja svijesti o baštini koja nas okružuje i potrebom za njezinim očuvanjem.

Izložba se može razgledati do 18. ožujka 2022. godine.

Kultura

2. Velikogorički salon uz performans umjetnice Ane Katulić

Velikogoričanka će u sklopu skupne izložbe 12 umjetnika u Galeriji Galženica izvesti performans „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.

Objavljeno

na

U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”. 

  •  O izložbi:  Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića. 

Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom? 

  • O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije? 

 (Foto: Ana Vuko) 

Nastavite čitati

Kultura

Bliži se 25. Smotra koreografiranog folklora Zagrebačke županije

Folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom!

Objavljeno

na

Folkloraši iz Svete Nedelje, Kupljenova, Dugog Sela, Gorice Svetojanske, Lukavca, Stupnika, Bratine, Križa i Buševca dolaze pokazati svu raskoš županijskog folklora na 25. Smotri koreografiranog folklora Zagrebačke županije.

29.lipnja s početkom u 17 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom, od Međimurja, Gorskog Kotara, Zagrebačkog Prigorja do Dubrovnika, Turopolja, Bilogore, Bratine i Moslavine.

Organizator smotre je Hrvatski sabor kulture uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec i uz pod pokroviteljstvo Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije.

Najbolji sa smotre predstavljat će našu županiju na 32. Susretima Hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu.

Ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Čičko Ivanje po 20. put – pozornica spojila folklor nekoliko naroda

Novo Čiče goste dočekalo sa šaranom na rašljama, kotlovinom i gulašom

Objavljeno

na

Objavio/la

Zaštitnika Novog Čiča, Svetog  Ivana Krstitelja, mještani slave kroz nekoliko dana, a centralno događanje, na prostoru Etno naselja Novo Čiče, bila je jučerašnja jubilarna, 20. Međunarodna smotra folklora.  

U organizaciji KUD-a Novo Čiče i uz pomoć lokalnih ostalih udruga, sponzora, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije u ovo mjesto je pristiglo 300 folkloraša, iz Slovenije, Srbije, BiH i naše Hrvatske. 

Manifestaciju je u ime grada Velike Gorice, otvorila direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović koja je naglasila da manifestacije poput ove šire glas o ljepotama i gostoljubivosti naše županije, kao i bogatoj tradiciji koju domaćini itekako njeguju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Domaćini, KUD Čiče odlučio je festival otvoriti s pjesmama posavske tematike kako bi podsjetili na bogatstvo Posavine i ono što je ostavila generacijama u nasljeđe. 

–S pjesmom i plesom zajedno promičemo folklornu baštinu, a s nama je Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Jelačić” iz Petrovaradina iz Srbije, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Vitez i “Zavidovići” iz BiH, zatim hrvatski folkloraši iz Zasadbrega i Galgova, Rakek iz Slovenije, Udruga bosanskih Posavljaka iz Zagreba. Za 90 sudionika smo organizirali smještaj u našim domaćinstvima i u hotelima, jer dolaze izdaleka, jedino nam je KUD Veleševec ove godine nažalost bio spriječen doći, no nadamo se da će dogodine biti na našoj pozornici – rekao je predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak i pokazao nam prostor oko festivalskog šatora gdje se krčkala kotlovina i gulaš, a šarani na rašljama već su bili spremni za degustaciju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Pogledati i čuti kao naši susjedi njeguju običaje, pjesme i plesove, došao je pogledati velik broj posjetitelja, budući da nastupe folkloraša iz nekoliko država na jednom mjestu ne vidimo često. 

Fotografije, poput naslikanih slika, govore tisuću riječi, pa zavirite u veliku foto-galeriju: 

 

 

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije do Crkve bl. Alojzija Stepinca

Objavljeno

na

Objavio/la

Večernja sveta misa na svetkovinu Tijelova u Velikoj Gorici (četvrtak, 19. lipnja 2025.) bila je s početkom u 18:30 sati ispred župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon mise slijedila je Tijelovska procesija gradskim ulicama prema župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca gdje je bio i svečani završetak.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Blagdan Tijelova je blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

„Milka Trnina“ u rukama velikogoričkog pijanista!

Duo Krešimir Stražanac i Krešimir Starčević dobili najveće strukovno priznanje na području izvedbene glazbene umjetnosti

Objavljeno

na

Objavio/la

Proslavljeni hrvatski bas-bariton Krešimir Stražanac i istaknuti velikogorički pijanist Krešimir Starčević dobitnici su prestižne godišnje Nagrade “Milka Trnina” – najvećeg strukovnog priznanja na području izvedbene glazbene umjetnosti (klasična glazba).

Prestižnu nagradu od 1958. godine dodjeljuje krovna udruga akademskih glazbenika u Hrvatskoj – Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, i to za izvanredni doprinos glazbenoj kulturi grada Zagreba i cijele Hrvatske.

Foto: Miro Cvjetko

Stražanac i Starčević nagradu su dobili za klavir u projektu dvostrukog nosača zvuka s popijevkama Blagoja Berse pod nazivom “Blagoje Bersa: Lieder/Songs”, u izdanju ugledne njemačke etikete Hänssler Classic.

Nagradu je, na svečanoj dodjeli u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u ime Krešimira Stražanca preuzela njegova sestra Jelena.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno