Kultura

OSS Buševec već je 100 godina nositelj kulture u Turopolju

Cijelu ovu godinu posvetili su obilježavanju obljetnice, a najveći izazov je pronaći dovoljno veliku pozornicu kako bi nastupili svi koji žele biti dio rođendanskog programa

Objavljeno

prije 5 godina

28. ožujka 2020.

Objavio/la

Vanja Stanojević

U Buševcu vjerojatno ne postoji obitelj iz koje barem jedan član nije u Ogranku seljačke sloge. Ples i pjevanje u folklornoj, sviranje u tamburaškoj ili pak gluma u dramskoj sekciji samo su neke od aktivnosti koje njeguju. No, ukoliko se i dogodi da se netko ne uključi u folklorno ili dramsko stvaralaštvo, sigurno je u medijskoj ili etno sekciji, ili radu društva pomaže na kakav drugi način. Toliko je OSS važan u životu Buševčana. I tako već 100 godina.

– Imamo široku djelatnost i sigurno smo najkompletnije kulturno-umjetničko društvo u Hrvatskoj. Svake godine imamo 50 do 60 nastupa, a od manifestacija koje održavamo, među kojima su Dječje igre-međunarodni festival dječjeg folklora, Ivanje u Buševcu, Međunarodni festival tradicijskih glazbala, Kaj Buš i Božićni koncert, velik broj je već punoljetan – objasnio je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.

Manifestacije, nastupe u zemlji i svijetu, kao uostalom i nagrade koje je ovo društvo primilo, teško je čak i pobrojati. Puni registratori programa i planova kako sačuvati kulturu i tradiciju stoje na policama Doma kulture u Buševcu, a oni koji su već ugledali svjetlo dana iz godine u godinu postaju sve veći i bolji. A kada se nešto radi s ljubavlju i kvalitetno, onda to privlači i druge entuzijaste. Dobar glas o Ogranku odavno se proširio van mjesta.

– Imamo ljude iz 17 okolnih mjesta koji svakodnevno dolaze na probe. Jako smo ponosni na to jer znači da smo otvoreni za sve i da ljudi rado dolaze kod nas pjevati, plesati, svirati i glumiti – zaključuje predsjednik Ogranka koji broji oko aktivnih 200 članova, pa im za probe nije dovoljan tek Kulturni dom, nego vježbaju i u susjednoj im osnovnoj školi.

Ogranak seljačke sloge Buševec – folklorna sekcija

Odgojili su generacije

– Odgajamo naše članove i publiku. Odgojili smo generacije. Nagrada nam je što znamo da tako mičemo djecu s ulice i da ih odgajamo u ljude koji će danas-sutra cijeniti svoju kulturu, ali i tuđu. Tu se stječu prijatelji i odgajaju ljudi širih nazora, koji nisu skloni porocima – objasnio je Nenad Rožić.

Generacije Buševčana odgojio je Ogranak, a kada postanu roditelji, članovi svoju djecu od malih nogu uključe u rad društva. Tako najmlađa članica nema još niti godinu dana. Najstarijoj članici je pak 92 godine.

– Rekao bih da je to ljudima u krvi, a kad vam jednom uđe u krv, teško se makne. Dokaz je to što imamo oko 50 počasnih članova, što se može postati ako imate 30 godina aktivnog rada u društvu. Imamo i one koji su 40 ili 50 godina aktivni. To je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju i nas bi bilo sramota da nam društvo propadne kad smo već postigli takav nivo – priznaje Rožić.

Predvodnici kulture u Turopolju

Po mnogočemu su u Buševcu bili prvi, a svoje vodstvo u kulturnoj djelatnosti Turopolja do danas su zadržali. Dramsku sekciju imaju od 1923. godine, a mogu se pohvaliti sa 130 premijera i više od 1200 odigranih predstava. Uprizorili su sva najveća literarna djela na kajkavskom, a prvi su u Hrvatskoj izveli i Hamleta na tom narječju.

Ogranak seljačke sloge Buševec – dramska sekcija

– Izdali smo dvije prekrasne knjige i vjerujem da takve nema niti jedno selo u Hrvatskoj, a bojim se da nemaju niti mnogi veći gradovi. Radi se o monografiji „Buševec“ i knjizi „Rodoslovlja buševskih obitelji“, kojom je obuhvaćeno 18 obitelji, a može ih se pratiti i po muškoj i po ženskoj liniji – objasnio je Rožić te dodao kako je OSS Buševec izdao i tri CD-a, dva s božićnim pjesmama te „Oj Buševec“ s turopoljskim melodijama.

Od 1967. čuvaju i tradiciju „Turopoljske svadbe“, medijskog spektakla koji dočarava davne svadbene običaje Turopolja. Izvode ju s KUD-om Dučec i KUD-om Nova Zora, a u prikazu sudjeluje oko 150 ljudi i izvodi se na dvije pozornice.

Dosjetljivi Buševčani

Kulturna djelatnost u Buševcu započela je već 1912. osnivanjem knjižnice i čitaonice te tamburaškog zbora, ali službeni datum osnivanja je 18. travnja 1920. od kada datira zapisnik s osnivačke skupštine društva. Svoje ime nikada nisu mijenjali. Službeni naziv je Prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo Seljačka sloga Buševec, skraćeno Seljačka sloga Buševec.

– Mi smo prva seljačka sloga u Hrvatskoj i nakon toga su se počele osnivati u cijeloj Hrvatskoj i šire. Sada ih nije puno ostalo. Mi smo ga zadržali jer smo prvi i matični ogranak, a u ime smo riječ Ogranak dodali, kad se osnovala Matica u Zagrebu 1935-ih – objasnio je Nenad Rožić.

Društvo je jedno vrijeme bilo čak zabranjivano, ali su se tada u Buševcu dosjetili da djelatnost prebace pod DVD ili, u jednom trenutku, čak Sportsko društvo Polet. Zanimljivo je i kako su počeci šaha u Buševcu bili pod okriljem Ogranka seljačke sloge, tek naknadno su ga prebacili u SD Polet.

Ogranak seljačke sloge Buševec – tamburaši

Slavljenička 2020. godina

U svojim prostorijama Buševčani čuvaju 12 kompleta narodnih nošnji, instrumente za nekoliko orkestara, dramske rekvizite, fotografije, plakate predstava… Završavaju i uređenje Etno zadruge, koju planiraju ponuditi kao turistički proizvod kojim će prezentirati cjelokupnu folklornu baštinu. Sve je to podsjetnik na stoljeće rada, a obilježavat će ga kroz cijelu godinu. Prvi je na rasporedu 19. travnja, svečani koncert svih generacija OSS Buševec. Centralna proslava bit će u sklopu Ivanja u Buševcu kada će otvoriti i svoju Etno zadrugu, otkriti spomenik seljačkoj slozi, pripremiti izložbu „100 fotografija za 100 godina“ promovirati novu zastavu te pripremiti Turopolsku veselicu, a tjedan kasnije slijedi i Turopoljska svadba.

Kultura

FOTO Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje Velike Mlake

Objavljeno

prije 2 tjedna

28. srpnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Drugi dan proslave Blagdana Svete Ane i Dana mjesta Velike Mlake (nedjelja, 27.07.2025.) obilježen je Svetom misom u 11 sati u Crkvi Presvetog Srca Isusova.

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon mise polaganje vijenaca i paljenje svijeća u parku kod spomenika poginulim braniteljima Velike Mlake bilo je predviđeno prema programu u 12 sati. Zbog kiše termin je bio malo pomaknut, ali po velikom pljusku su predstavnici udruga i društava Velike Mlake ipak obavili čin sjećanja na poginule branitelje.

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 27.07.2025. Sveta misa, vijenci i svijeće za poginule branitelje. Foto: David Jolić/cityportal.hr

KUD Velika Mlaka, Udruga umirovljenika Velika Mlaka, Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara, Lovačko društvo Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, Sučija Velika Mlaka (članovi Turopoljskog banderija), Klub Josip Zidar i URV 2.gardijske brigade Gromovi, NK Velika Mlaka.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Velika Mlaka proslavila Dan svoga mjesta i blagdan Sv. Ane

Objavljeno

prije 2 tjedna

27. srpnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Blagdan Sv. Ane i Dan Velike Mlake proslavili su njeni mještani jučer (subota, 26.07.2025.) u velikom broju na prostoru ŠRC Jure Mihalj – Đuro.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Poziv Vijeće Mjesnog odbora Velika Mlaka njenim žiteljima da se okupe u što većem broju animirao je mnoge da dođu u Športsko rekreacijski centar na veselo i ugodno druženje. Ideja da se u feštu uklope i utakmice Malonogometne lige VG Sjever pokazala se kao odlična, jer je početak fešte bio planiran za 18:30 sati kada je i započela prva (od pet) utakmica.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon odigrane utakmice ekipe se nisu razilazile nego su nalazile slobodne stolove i klupe te počinjale feštati. Među brojnim posjetiteljima bila su skoro sva poznata lica iz Velike Mlake, koja imaju (ili su imala) veću ili nešto manju ulogu u kulturnom, sportskom i društvenom životu Grada Velike Gorice.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Tamburaški sastav ”Trešnja” bio je zaslužan za odlično raspoloženje posjetitelja.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema popisu, na proslavi (pod pokroviteljstvom Grada Velike Gorice) sudjelovali su predstavnici udruga i društava: KUD Velika Mlaka, Udruga umirovljenika Velika Mlaka, Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara, Lovačko društvo Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, Sučija Velika Mlaka (članovi Turopoljskog banderija), Klub Josip Zidar i URV 2.gardijske brigade Gromovi, NK Velika Mlaka, Udruga žena Kozjača.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Proslava stote obljetnice izgradnje Kapelice Gospe Karmelske u Kobiliću i Dan mjesta

Objavljeno

prije 3 tjedna

20. srpnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Svečano obilježavanje stote obljetnice Kapelice Gospe Karmelske u Kobiliću održano je danas (nedjelja, 20. srpnja 2025. godine) Svetom misom kojoj je prethodio dolazak Crkvenog zbora, mimohod Povijesnih postrojbi i stanovnika Kobilića odjevenih u tradicionalne turopoljske narodne nošnje.