Kultura

OSS Buševec već je 100 godina nositelj kulture u Turopolju

Cijelu ovu godinu posvetili su obilježavanju obljetnice, a najveći izazov je pronaći dovoljno veliku pozornicu kako bi nastupili svi koji žele biti dio rođendanskog programa

Objavljeno

prije 6 godina

28. ožujka 2020.

Objavio/la

Vanja Stanojević

U Buševcu vjerojatno ne postoji obitelj iz koje barem jedan član nije u Ogranku seljačke sloge. Ples i pjevanje u folklornoj, sviranje u tamburaškoj ili pak gluma u dramskoj sekciji samo su neke od aktivnosti koje njeguju. No, ukoliko se i dogodi da se netko ne uključi u folklorno ili dramsko stvaralaštvo, sigurno je u medijskoj ili etno sekciji, ili radu društva pomaže na kakav drugi način. Toliko je OSS važan u životu Buševčana. I tako već 100 godina.

– Imamo široku djelatnost i sigurno smo najkompletnije kulturno-umjetničko društvo u Hrvatskoj. Svake godine imamo 50 do 60 nastupa, a od manifestacija koje održavamo, među kojima su Dječje igre-međunarodni festival dječjeg folklora, Ivanje u Buševcu, Međunarodni festival tradicijskih glazbala, Kaj Buš i Božićni koncert, velik broj je već punoljetan – objasnio je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.

Manifestacije, nastupe u zemlji i svijetu, kao uostalom i nagrade koje je ovo društvo primilo, teško je čak i pobrojati. Puni registratori programa i planova kako sačuvati kulturu i tradiciju stoje na policama Doma kulture u Buševcu, a oni koji su već ugledali svjetlo dana iz godine u godinu postaju sve veći i bolji. A kada se nešto radi s ljubavlju i kvalitetno, onda to privlači i druge entuzijaste. Dobar glas o Ogranku odavno se proširio van mjesta.

– Imamo ljude iz 17 okolnih mjesta koji svakodnevno dolaze na probe. Jako smo ponosni na to jer znači da smo otvoreni za sve i da ljudi rado dolaze kod nas pjevati, plesati, svirati i glumiti – zaključuje predsjednik Ogranka koji broji oko aktivnih 200 članova, pa im za probe nije dovoljan tek Kulturni dom, nego vježbaju i u susjednoj im osnovnoj školi.

Ogranak seljačke sloge Buševec – folklorna sekcija

Odgojili su generacije

– Odgajamo naše članove i publiku. Odgojili smo generacije. Nagrada nam je što znamo da tako mičemo djecu s ulice i da ih odgajamo u ljude koji će danas-sutra cijeniti svoju kulturu, ali i tuđu. Tu se stječu prijatelji i odgajaju ljudi širih nazora, koji nisu skloni porocima – objasnio je Nenad Rožić.

Generacije Buševčana odgojio je Ogranak, a kada postanu roditelji, članovi svoju djecu od malih nogu uključe u rad društva. Tako najmlađa članica nema još niti godinu dana. Najstarijoj članici je pak 92 godine.

– Rekao bih da je to ljudima u krvi, a kad vam jednom uđe u krv, teško se makne. Dokaz je to što imamo oko 50 počasnih članova, što se može postati ako imate 30 godina aktivnog rada u društvu. Imamo i one koji su 40 ili 50 godina aktivni. To je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju i nas bi bilo sramota da nam društvo propadne kad smo već postigli takav nivo – priznaje Rožić.

Predvodnici kulture u Turopolju

Po mnogočemu su u Buševcu bili prvi, a svoje vodstvo u kulturnoj djelatnosti Turopolja do danas su zadržali. Dramsku sekciju imaju od 1923. godine, a mogu se pohvaliti sa 130 premijera i više od 1200 odigranih predstava. Uprizorili su sva najveća literarna djela na kajkavskom, a prvi su u Hrvatskoj izveli i Hamleta na tom narječju.

Ogranak seljačke sloge Buševec – dramska sekcija

– Izdali smo dvije prekrasne knjige i vjerujem da takve nema niti jedno selo u Hrvatskoj, a bojim se da nemaju niti mnogi veći gradovi. Radi se o monografiji „Buševec“ i knjizi „Rodoslovlja buševskih obitelji“, kojom je obuhvaćeno 18 obitelji, a može ih se pratiti i po muškoj i po ženskoj liniji – objasnio je Rožić te dodao kako je OSS Buševec izdao i tri CD-a, dva s božićnim pjesmama te „Oj Buševec“ s turopoljskim melodijama.

Od 1967. čuvaju i tradiciju „Turopoljske svadbe“, medijskog spektakla koji dočarava davne svadbene običaje Turopolja. Izvode ju s KUD-om Dučec i KUD-om Nova Zora, a u prikazu sudjeluje oko 150 ljudi i izvodi se na dvije pozornice.

Dosjetljivi Buševčani

Kulturna djelatnost u Buševcu započela je već 1912. osnivanjem knjižnice i čitaonice te tamburaškog zbora, ali službeni datum osnivanja je 18. travnja 1920. od kada datira zapisnik s osnivačke skupštine društva. Svoje ime nikada nisu mijenjali. Službeni naziv je Prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo Seljačka sloga Buševec, skraćeno Seljačka sloga Buševec.

– Mi smo prva seljačka sloga u Hrvatskoj i nakon toga su se počele osnivati u cijeloj Hrvatskoj i šire. Sada ih nije puno ostalo. Mi smo ga zadržali jer smo prvi i matični ogranak, a u ime smo riječ Ogranak dodali, kad se osnovala Matica u Zagrebu 1935-ih – objasnio je Nenad Rožić.

Društvo je jedno vrijeme bilo čak zabranjivano, ali su se tada u Buševcu dosjetili da djelatnost prebace pod DVD ili, u jednom trenutku, čak Sportsko društvo Polet. Zanimljivo je i kako su počeci šaha u Buševcu bili pod okriljem Ogranka seljačke sloge, tek naknadno su ga prebacili u SD Polet.

Ogranak seljačke sloge Buševec – tamburaši

Slavljenička 2020. godina

U svojim prostorijama Buševčani čuvaju 12 kompleta narodnih nošnji, instrumente za nekoliko orkestara, dramske rekvizite, fotografije, plakate predstava… Završavaju i uređenje Etno zadruge, koju planiraju ponuditi kao turistički proizvod kojim će prezentirati cjelokupnu folklornu baštinu. Sve je to podsjetnik na stoljeće rada, a obilježavat će ga kroz cijelu godinu. Prvi je na rasporedu 19. travnja, svečani koncert svih generacija OSS Buševec. Centralna proslava bit će u sklopu Ivanja u Buševcu kada će otvoriti i svoju Etno zadrugu, otkriti spomenik seljačkoj slozi, pripremiti izložbu „100 fotografija za 100 godina“ promovirati novu zastavu te pripremiti Turopolsku veselicu, a tjedan kasnije slijedi i Turopoljska svadba.

Kultura

Gorička publika uživat će u djelima Straussa i Wagnera – večer njemačkog romantizma stiže u Galženicu

Događaj se održava u sklopu manifestacije “Dani njemačke kulture” u Zagrebačkoj županiji.

Objavljeno

prije 2 dana

11. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U četvrtak, 13. studenoga 2025. godine, u Dvorani Galženica održat će se svečani koncert pod nazivom “Njemački romantizam”, s početkom u 19 sati.

Na koncertu nastupaju Arijana Gigliani Philipp (sopran), Bruno Philipp (klarinet) i Krešimir Starčević (klavir). Publika će moći uživati u djelima poznatih skladatelja njemačkog romantizma, Louisa Spohra, Carla Marie von Webera, Roberta Schumanna, Johannesa Brahmsa, Felixa Mendelssohna, Richarda Wagnera i Richarda Straussa.

Koncert je organizira predstavništvo njemačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Velika Gorica i Goethe Institutom Hrvatska, uz financijsku potporu Zagrebačke županije.

Događaj se održava u sklopu manifestacije Dani njemačke kulture u Zagrebačkoj županiji, u okviru koje će u Kinu Velika Gorica biti prikazana i dva njemačka cjelovečernja filma:

Pozdrav s Marsa (Grüsse vom Mars) – srijeda, 19. studenoga u 18 sati
Dva u jedan (Zwei zu eins) – četvrtak, 20. studenoga u 20 sati

Ulaz na sve programe je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

Noć kazališta donosi predstavu “Stambeno pitanje”

Ulaznice su u prodaji.

Objavljeno

prije 3 dana

11. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U sklopu ovogodišnje Noći kazališta, 15. studenoga s početkom u 20 sati u Dvorani Gorica bit će izvedena predstava “Stambeno pitanje”, u režiji Ivana Lea Leme. Riječ je o komediji koja kroz dva bračna para prikazuje prepoznatljive životne situacije, u kojima se granica između svakodnevice i kaosa lako postane nevidljiva.

Predstava prati dva bračna para koji se nađu u prepoznatljivoj svakodnevnoj situaciji, a kroz duhovite dijaloge i realistične likove prikazuje kako se jednostavne životne okolnosti lako mogu pretvoriti u male drame.

Ulaznice možete nabaviti online ili na blagajni u Pučkom otvorenom učilištu.

Nastavite čitati

Kultura

U Mraclinu održana sakralno-glazbena večer u čast Franji i Vladimiru Cvetniću

Kapela svetog Vida bila je ispunjena do posljednjeg mjesta na sakralno-glazbenoj večeri posvećenoj Franji i Vladimiru Cvetniću.

Objavljeno

prije 3 dana

10. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Josip Kos

U nedjelju, 9. studenoga, kapela svetog Vida u Mraclinu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Održana je sakralno-glazbena večer “Bogu na slavu”, posvećena uspomeni na dugogodišnje orguljaše i zborovođe Franju Cvetnića Esperanta i njegovog sina Vladimira Cvetnića Mileka. Događaj je okupio brojne mještane, prijatelje i poštovatelje obitelji Cvetnić koji su zajedničkom pjesmom i molitvom odali počast dvojici glazbenika čiji je rad ostavio dubok trag u kulturnom i duhovnom životu mjesta.

U uvodnom obraćanju predsjednik KUD-a “Dučec”, Matija Kos, istaknuo je da su Franjo i Vladimir Cvetnić više od osam desetljeća bili nositelji glazbene tradicije Mraclina. Franjo Cvetnić bio je orguljaš i pokretač tamburaške i folklorne glazbe, dok je njegov sin Vladimir nastavio tu baštinu povezujući crkvenu i narodnu glazbu. “Njihova glazba bila je molitva, a njihovo služenje dar zajednici i Crkvi”, rekao je Kos.

Na koncertu su nastupili Crkveni zbor kapele svetog Vida pod vodstvom Jelene Blašković Galeković, Mješoviti župni zbor svetog Mateja iz Dugava, Ansambl Sveti Benedikt iz Mičevca te Vokalna skupina KUD-a “Dučec” iz Mraclina, pod vodstvom Antuna Kotteka. Posebno emotivan trenutak večeri bio je nastup Esperantove praunučadi, Lane i Ivana Petrovića te Stjepana Cvetnića, koji su izveli skladbu pripremljenu s Matijom Galekovićem.

Na kraju večeri okupljenima se obratio vlč. Siniša Hegedušić, zahvalivši svim izvođačima i organizatorima, dok je Matija Kos posebno zahvalio obitelji Cvetnić i svima koji su pomogli u pripremi koncerta.

Večer je završila zajedničkom izvedbom pjesme “Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata”, kojom su izvođači i publika zatvorili ovu dirljivu glazbenu priču.

Nastavite čitati

Kultura

“Spisateljice biraju” – saznajte tko inspirira naše autorice

Velikogorička publika imat će priliku upoznati autorice koje kroz novi zbornik otkrivaju tko ih je u književnosti najviše nadahnuo.

Objavljeno

prije 5 dana

9. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

U Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica u srijedu, 12. studenog 2025., s početkom u 18.30 sati, bit će predstavljena knjiga “Spisateljice biraju”. O naslovu će govoriti urednica Julijana Matanović te autorice i Velikogoričanke Darija Žilić i Željka Horvat Vukelja.

Knjiga okuplja tekstove 24 domaće spisateljice koje su odgovorile na pitanje – tko su njihovi omiljeni književni likovi? Ovo je drugi naslov u sklopu projekta Žena ženama, koji je pokrenula Julijana Matanović nakon uspjeha zbirke Burza rada iz 2023. godine.

Gošće su poznata imena domaće književne scene. Julijana Matanović autorica je niza popularnih romana i zbirki priča, a uz književni rad godinama je djelovala i kao sveučilišna profesorica. Darija Žilić, pjesnikinja, esejistica i književna kritičarka, dobitnica je brojnih nagrada te urednica strane književnosti u Vijencu. Željka Horvat Vukelja istaknuta je autorica dječjih priča i slikovnica, nekadašnja urednica Modre laste i dvostruka kandidatkinja za međunarodnu nagradu ALMA.

Predstavljanje knjige je prilika da se iz prve ruke čuje što spisateljice čitaju, tko ih inspirira i kako književni likovi utječu na stvarne živote autorica. Svi zainteresirani su dobrodošli, a ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održani Dječji Martinski susreti KUD-a Šćitarjevo

Objavljeno

prije 5 dana

9. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Dječji Martinski susreti KUD-a Šćitarjevo povodom Martinja u organizaciji Kulturno umjetničkog društva Šćitarjevo održani su jučer (subota, 08.11.2025., početak u 18 sati) u sportskoj dvorani Osnovne škole Šćitarjevo. Slogan ovogodišnjih susreta bio je: ”Zajedno proslavimo Martinje kroz dječju pjesmu, ples i veselje, čuvajući tradiciju našeg kraja!”