Kultura
OSS Buševec već je 100 godina nositelj kulture u Turopolju
Cijelu ovu godinu posvetili su obilježavanju obljetnice, a najveći izazov je pronaći dovoljno veliku pozornicu kako bi nastupili svi koji žele biti dio rođendanskog programa
U Buševcu vjerojatno ne postoji obitelj iz koje barem jedan član nije u Ogranku seljačke sloge. Ples i pjevanje u folklornoj, sviranje u tamburaškoj ili pak gluma u dramskoj sekciji samo su neke od aktivnosti koje njeguju. No, ukoliko se i dogodi da se netko ne uključi u folklorno ili dramsko stvaralaštvo, sigurno je u medijskoj ili etno sekciji, ili radu društva pomaže na kakav drugi način. Toliko je OSS važan u životu Buševčana. I tako već 100 godina.
– Imamo široku djelatnost i sigurno smo najkompletnije kulturno-umjetničko društvo u Hrvatskoj. Svake godine imamo 50 do 60 nastupa, a od manifestacija koje održavamo, među kojima su Dječje igre-međunarodni festival dječjeg folklora, Ivanje u Buševcu, Međunarodni festival tradicijskih glazbala, Kaj Buš i Božićni koncert, velik broj je već punoljetan – objasnio je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.
Manifestacije, nastupe u zemlji i svijetu, kao uostalom i nagrade koje je ovo društvo primilo, teško je čak i pobrojati. Puni registratori programa i planova kako sačuvati kulturu i tradiciju stoje na policama Doma kulture u Buševcu, a oni koji su već ugledali svjetlo dana iz godine u godinu postaju sve veći i bolji. A kada se nešto radi s ljubavlju i kvalitetno, onda to privlači i druge entuzijaste. Dobar glas o Ogranku odavno se proširio van mjesta.
– Imamo ljude iz 17 okolnih mjesta koji svakodnevno dolaze na probe. Jako smo ponosni na to jer znači da smo otvoreni za sve i da ljudi rado dolaze kod nas pjevati, plesati, svirati i glumiti – zaključuje predsjednik Ogranka koji broji oko aktivnih 200 članova, pa im za probe nije dovoljan tek Kulturni dom, nego vježbaju i u susjednoj im osnovnoj školi.
Ogranak seljačke sloge Buševec – folklorna sekcija
Odgojili su generacije
– Odgajamo naše članove i publiku. Odgojili smo generacije. Nagrada nam je što znamo da tako mičemo djecu s ulice i da ih odgajamo u ljude koji će danas-sutra cijeniti svoju kulturu, ali i tuđu. Tu se stječu prijatelji i odgajaju ljudi širih nazora, koji nisu skloni porocima – objasnio je Nenad Rožić.
Generacije Buševčana odgojio je Ogranak, a kada postanu roditelji, članovi svoju djecu od malih nogu uključe u rad društva. Tako najmlađa članica nema još niti godinu dana. Najstarijoj članici je pak 92 godine.
– Rekao bih da je to ljudima u krvi, a kad vam jednom uđe u krv, teško se makne. Dokaz je to što imamo oko 50 počasnih članova, što se može postati ako imate 30 godina aktivnog rada u društvu. Imamo i one koji su 40 ili 50 godina aktivni. To je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju i nas bi bilo sramota da nam društvo propadne kad smo već postigli takav nivo – priznaje Rožić.
Predvodnici kulture u Turopolju
Po mnogočemu su u Buševcu bili prvi, a svoje vodstvo u kulturnoj djelatnosti Turopolja do danas su zadržali. Dramsku sekciju imaju od 1923. godine, a mogu se pohvaliti sa 130 premijera i više od 1200 odigranih predstava. Uprizorili su sva najveća literarna djela na kajkavskom, a prvi su u Hrvatskoj izveli i Hamleta na tom narječju.
Ogranak seljačke sloge Buševec – dramska sekcija
– Izdali smo dvije prekrasne knjige i vjerujem da takve nema niti jedno selo u Hrvatskoj, a bojim se da nemaju niti mnogi veći gradovi. Radi se o monografiji „Buševec“ i knjizi „Rodoslovlja buševskih obitelji“, kojom je obuhvaćeno 18 obitelji, a može ih se pratiti i po muškoj i po ženskoj liniji – objasnio je Rožić te dodao kako je OSS Buševec izdao i tri CD-a, dva s božićnim pjesmama te „Oj Buševec“ s turopoljskim melodijama.
Od 1967. čuvaju i tradiciju „Turopoljske svadbe“, medijskog spektakla koji dočarava davne svadbene običaje Turopolja. Izvode ju s KUD-om Dučec i KUD-om Nova Zora, a u prikazu sudjeluje oko 150 ljudi i izvodi se na dvije pozornice.
Dosjetljivi Buševčani
Kulturna djelatnost u Buševcu započela je već 1912. osnivanjem knjižnice i čitaonice te tamburaškog zbora, ali službeni datum osnivanja je 18. travnja 1920. od kada datira zapisnik s osnivačke skupštine društva. Svoje ime nikada nisu mijenjali. Službeni naziv je Prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo Seljačka sloga Buševec, skraćeno Seljačka sloga Buševec.
– Mi smo prva seljačka sloga u Hrvatskoj i nakon toga su se počele osnivati u cijeloj Hrvatskoj i šire. Sada ih nije puno ostalo. Mi smo ga zadržali jer smo prvi i matični ogranak, a u ime smo riječ Ogranak dodali, kad se osnovala Matica u Zagrebu 1935-ih – objasnio je Nenad Rožić.
Društvo je jedno vrijeme bilo čak zabranjivano, ali su se tada u Buševcu dosjetili da djelatnost prebace pod DVD ili, u jednom trenutku, čak Sportsko društvo Polet. Zanimljivo je i kako su počeci šaha u Buševcu bili pod okriljem Ogranka seljačke sloge, tek naknadno su ga prebacili u SD Polet.
Ogranak seljačke sloge Buševec – tamburaši
Slavljenička 2020. godina
U svojim prostorijama Buševčani čuvaju 12 kompleta narodnih nošnji, instrumente za nekoliko orkestara, dramske rekvizite, fotografije, plakate predstava… Završavaju i uređenje Etno zadruge, koju planiraju ponuditi kao turistički proizvod kojim će prezentirati cjelokupnu folklornu baštinu. Sve je to podsjetnik na stoljeće rada, a obilježavat će ga kroz cijelu godinu. Prvi je na rasporedu 19. travnja, svečani koncert svih generacija OSS Buševec. Centralna proslava bit će u sklopu Ivanja u Buševcu kada će otvoriti i svoju Etno zadrugu, otkriti spomenik seljačkoj slozi, pripremiti izložbu „100 fotografija za 100 godina“ promovirati novu zastavu te pripremiti Turopolsku veselicu, a tjedan kasnije slijedi i Turopoljska svadba.
Kultura
Spavaća soba nasred Galženice! U grad su nam stigli malo drukčiji gosti…
Francuski umjetnici započeli su trodnevnu izvedbu u Velikoj Gorici – u ova će 72 sata stanovati na gradskim ulicama i pozivati naše sugrađane na dijalog, otvorenost i interakciju
Kultura
“Lučićevi dani” u Velikoj Gorici – Predavanje i koncert u čast velikom goričkom skladatelju
Program je podijeljen na dva dana.
Kultura
“Dobar Štoos te zove u šetnju” – Upoznajte Galženicu kroz objektiv arhitekture i umjetnosti
Šetnju će voditi Kristina Vujica i Tin Marušić.
Kultura
320. Matičin četvrtak – Ana Katulić otkriva kako se mijenjala izvedbena umjetnost
Velikogorička umjetnica i producentica na Matičinom četvrtku govori o razvoju izvedbenih praksi i mjestu suvremene umjetnosti u javnom prostoru.
-
HOTNEWSprije 5 danaFOTO Jedna snaha i dva zeta? Gorički svatovi na drugi način!
-
Kulturaprije 4 danaSpavaća soba nasred Galženice! U grad su nam stigli malo drukčiji gosti…
-
Zanimljivostiprije 4 danaVelika Gorica među rekorderima po broju novih stanova u Hrvatskoj
-
Sportprije 4 danaFOTO Turopoljac izgubio od ”fenjeraša” Strmca