Dolaskom toplijeg vremena ljudi sve više vremena provode na otvorenom. Duge šetnje šumom i livadama mnogima su najbolji način da iskoriste svoje slobodno vrijeme. No, upravo tu na njih vrebaju ”male krvopije”. Krpelji su najaktivniji u proljeće i rano ljeto, a najčešće se zadržavaju na listovima niskog raslinja u rubnom šumskom području, uz staze za šetanje, vrtovima i izletištima.
Ove životinjice hrane se krvlju čovjeka i životinja, a ono što je najopasnije prenose zarazne bolesti.
„U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o ‘prirodnim žarištima’ – područjima gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba”, istaknula je Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Ako pronađete krpelja na vašoj koži važno ga je što prije ukloniti. Jedini ispravni način je izvući ga laganim povlačenjem pincetom, pazeći da se ne ošteti tijelo. Problem može nastati ako u koži ostane glava, jer može doći do zaraze.
„Niti u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije ‘gušiti’ premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, ‘paliti’ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen“, dodala je Kosanović Ličina.
Kako bi izbjegli susret s ovom neugodnom životinjicom bilo bi dobro izbjegavati područja nastanjena krpeljima, zaštiti se dugom odjećom i zatvorenom obućom. Poslije svakog boravka u prirodi trebalo bi se detaljno pregledati, posebice rubno područje vlasišta: iza uha, zatiljak, vrat, prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak.
Izborna izvanredna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob” održana je jučer (četvrtak, 11.12.2025.) u Hotelu Phoenix (Staro Čiče). Povod za izbornu Skupštinu bila je smrt Stjepana Šanteka (srpanj 2025.), utemeljitelja i prvog predsjednika Udruge.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dnevni red je imao šest točaka: 1. Biranje skupštinskih tijela – Radno predsjedništvo (Jadranka Klarić, Josip Kušević i Branka Crnogorac), Verifikacijska komisija od tri člana (Zlata Filipović, Ilija Miloš i Jadranka Bradić), Zapisničar (Anica Movrić) i Ovjerovitelji zapisnika (potpisuju članovi verifikacijske komisije), 2. Izvještaj verifikacijske komisije (izvijestila Zlata Filipović), 3. Biranje novog rukovodstva (obrazložio Josip Kušević), 4. Usvajanje statusa Udruge – dorada (obrazložila Jadranka Klarić), 5. Obraćanje izabranih članova – predsjednica Jadranka Klarić, dopredsjednik Josip Kušević, 6. Riječ gostiju.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Veliki broj umirovljenika i građana u ime Grada Velike Gorice pozdravila je Lana Krunić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Podsjetila je na dobru suradnju s prvim predsjednikom Šantekom i poželjela novoj predsjednici uspješno obnašanje odgovorne funkcije.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon izbora novog vodstva Udruge uvodni glazbeni dio ispunio je VIS Danice, a onda se za pjesmu i ples pobrinuo ‘Duo Jelena i Štef’ iz Jastrebarskog. Zabava je bila programirana i svi su u njoj sudjelovali. Domjenak prvoklasan.
U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb.
Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.
Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak
Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.
Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi.
Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme.
Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo.
Povodom Dana grada, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica sutra, u subotu, 13. prosinca, u 20 sati organizira besplatnu projekciju filma “Downton Abbey: Veliko finale“.
Film donosi završni nastavak popularne sage o obitelji Crawley i izazovima s kojima se suoćavaju.
Ulaznice mogu preuzeti isključivo na blagajni POUVG-a i to sat vremena prije početka filma, pa vrijedi doći ranije i osigurati svoje mjesto.
Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.
Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”, predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić.
Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike.
Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl:
Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.
Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost jepriča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.
U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u serijiPrvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.
Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.