Proći će uskoro cijelih godinu dana otkad je velečasni Đuro Sabolek iz svoje Vukovine, mjesta u kojem je kao svećenik djelovao punih 37 godina, preselio u dom Sv. Josipa na Kaptolu. Svoju posljednju misu kao vukovinski župnik odslužio je 18. kolovoza prošle godine, a prve nedjelje ovoga kolovoza vratit će se za najdraži oltar.

Naime, 3. kolovoza velečasni Sabolek će slaviti svoju Zlatnu misu, odnosno točno 50 godina svećeništva. Godinama je bio i dekan Velikogoričko-odranskog dekanata, ali uvijek je najradije skrbio o župljanima vukovinske župe, u koju spada dvoznamenkasti broj sela.

– Bilo je, što bi ono čovjek rekao, i žulja, ali je bilo i lijepih časova. Hvala Bogu, uspjeli smo napraviti župne stanove, obnovili smo crkvu u Mraclinu i župnu crkvu u Vukovini nakon potresa – govorio je velečasni Đuro neposredno uoči odlaska iz Vukovine, u koju će se sad vratiti.

U nedjelju, 3. kolovoza, misa koja počinje u 11 sati sasvim će sigurno biti jako, jako dobro posjećena. U crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini još jedanput će za oltar stati mještanima omiljeni svećenik, i to ovim svečanim povodom.

Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu dobilo je zeleno svjetlo od Agencije za znanost i visoko obrazovanje za pokretanje novog sveučilišnog prijediplomskog studija Primaljstvo, s početkom u akademskoj godini 2025./2026, piše Studentski.hr. Studij će trajati tri godine, a po završetku studenti će stjecati akademski naziv sveučilišnog prvostupnika ili prvostupnice primaljstva. Nastava će se odvijati na hrvatskom jeziku, u redovitom i izvanrednom statusu, čime se odgovara na sve veću potrebu za visokoobrazovanim primaljama u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Odluka o pokretanju studija donesena je 7. srpnja 2025., a iza nje stoji temeljita priprema sveučilišnog tima i stručnjaka iz područja zdravstvene skrbi. Novi studij ne samo da otvara vrata mladim studentima, već nudi i priliku onima koji već djeluju u struci. Naime, pokreće se i jednogodišnji razlikovni (“bridging”) program namijenjen kandidatima koji su završili srednju primaljsku školu i prijediplomski studij sestrinstva te već rade u području primaljske njege.

Time im se omogućuje stjecanje kvalifikacije sveučilišnog prvostupnika primaljstva, bez potrebe za ponovnim upisivanjem trogodišnjeg studija. “Ponosni smo na osnivanje novog studija Primaljstva na našem Sveučilištu kojim ćemo zasigurno pridonijeti obrazovanju zdravstvenih stručnjaka, unapređenju skrbi za majke i novorođenčad te razvoju naše zajednice”, poručio je pročelnik Sveučilišnog odjela za sestrinstvo, doc. dr. sc. Ivica Matić.

S njim se slaže i prof. dr. sc. Dubravko Habek, istaknuti član povjerenstva koje je radilo na osmišljavanju studijskog programa. Prema njegovim riječima, ovaj korak predstavlja ključnu točku u razvoju profesije primalja, koje su “ključne osobe u zaštiti materinstva i ženskoga zdravlja, bilo u bolničkom, bilo u izvanbolničkom kontekstu”, zaključio je.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 2. rujna 2025. godine otvara javni poziv za sufinanciranje zamjene zastarjelih sustava grijanja u tri grada, među kojima je i Sisak, piše Tportal. Građani Siska, koji se suočavaju s problemima onečišćenog zraka, mogu ostvariti do 16.150 € bespovratne potpore za prelazak na ekološki prihvatljive izvore energije.

Ovaj poziv Fonda usmjeren je isključivo na gradove druge kategorije kakvoće zraka u tzv. industrijskoj zoni Hrvatske, a Sisak je jedan od njih. Cilj mjere je smanjenje emisije štetnih lebdećih čestica koje nastaju prvenstveno iz starih kućnih ložišta na kruta goriva, što u zimskim mjesecima dodatno pogoršava kvaliteta zraka u urbanim sredinama. Građani mogu dobiti bespovratna sredstva za ugradnju sustava grijanja na obnovljive izvore energije, poput pirolitičkih kotlova na drva, dizalica topline i fotonaponskih elektrana.

U troškove potpore ubraja se i stručna pomoć prilikom prijave, a cijeli postupak podnošenja zahtjeva odvijat će se isključivo elektroničkim putem, putem eFZOEU sustava. Oni koji se odluče na prijavu preko opunomoćenika, morat će imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Za ovu mjeru Fond je osigurao 10 milijuna eura, a planirano je sufinanciranje oko 1.100 sustava na području triju gradova. Prema riječima direktora Fonda, Luke Balena, cilj je omogućiti kućanstvima dugoročne uštede na grijanju, ali i potaknuti prelazak na čišća i održiva rješenja.

Ova inicijativa dio je šireg programa ukupne vrijednosti 220 milijuna eura kojim Ministarstvo poljoprivrede i zaštite okoliša, pod vodstvom ministrice Marije Vučković, planira niz mjera za poboljšanje kvalitete zraka. Uz zamjenu kućnih ložišta, program će obuhvatiti i energetsku obnovu domova, poticaje za fotonaponske sustave, kao i subvencije za vozila na alternativna goriva.

Poslije skoro 330 godina u Šćitarjevu je osnovana “Bratovština sv. Martina – Šćitarjevo”, javio nam je Ivan Nađ iz ovoga mjesta, jedan od najaktivnijih pojedinaca u ovoj priči. Spomenuta Bratovština ukinuta je još davne 1697. godine, a još gotovo cijelo stoljeće u mjestu su djelovale još tri bratovštvine, sve dok nisu ukinute Bratovština “Muke i smrti Kristove”, Bratovštvina “Svete Barbare, mučenice” te Bratovština “Karmelskog škapulara Majke Božje”.

Pojam Bratovština označava vjersku zajednicu laika osnovanu radi duhovne pomoći članovima, dobročinstva, pobožnosti i vjerskog života, udrugu unutar Katoličke Crkve, često s određenim pravilima i duhovnim ciljevima. Njihova djelatnost uključuje molitvu, pomaganje siromašnima, organiziranje pogreba, štovanje svetaca, ili poticanje pobožnosti.
U srednjem i novom vijeku bratovštine su igrale važnu društvenu i religioznu ulogu, posebno prije pojave modernih socijalnih institucija. Bile su važne i za kulturni život zajednica.

U Šćitarjevu vjeruju da će novoosnovana Bratovština imati sličnu ulogu i danas, na velikoj vremenskoj udaljenosti i od srednjeg i od novog vijeka, ali na istim temeljima kao što je to bilo nekad.

Za vozače u Hrvatskoj više ništa nije isto kad se zaustave na benzinskoj postaji. Nakon što je Vlada Republike Hrvatske ukinula Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, cijene goriva više nisu „uštimane“ svaka dva tjedna po istom ključu. Umjesto toga, ponovno vlada tržište, a to znači da litra goriva na jednoj pumpi može biti i do nekoliko centi skuplja nego na drugoj. Početak je to jedne nove ere za domaće vozače ili još bolje rečeno, vraćanje na stari režim. A to znači da je prije točenja potrebno pogledati cijene na svim postajama.

Razlike u cijenama

Cijene prije ukidanja odredbe su bile sljedeće:

• Benzin – 1,45 €
• Dizel – 1, 38 €
• Plavi dizel – 0,77 €

Pogled na nove cijene goriva nakon Vladine odluke otkriva zanimljive razlike među distributerima. Prema informacijama portala Cijenegoriva.info

Prema informacijama portala Cijenegoriva.info, kada je riječ o Eurosuperu 95, cijene se kreću od 1,41 € na Shellovim i Tifonovim crpkama, do 1,45 € kod AdriaOila, Lukoila i Attendocentra. Ostali se kreću unutar tog raspona, primjerice, Ina, Crodux i Petrol drže cijenu od 1,44 €, dok je Mitea iz Samobora najpovoljnija s 1,43 € po litri.

Kod Eurosupera 100, svi veći distributeri gotovo su usklađeni, cijene se kreću između 1,85 € i 1,86 €, uz malu iznimku Shella, koji ga prodaje po 1,848 €.

Eurodizel, ima cijene od 1,36 € na Shell i Tifon postajama, do 1,39 € na crpkama Ine, Croduxa i Petrola. Lukoil, Mitea i AdriaOil nude cijene u sredini, to jest 1,38 €. Zanimljiv je i slučaj premium dizela, gdje je raspon značajniji, od 1,50 € kod Lukoila do 1,76 € kod Ine, Petrola i Croduxa. Shell se drži na 1,739 €, a Tifon na 1,75 €, što znači da je razlika i do 26 centi po litri.

Autoplin je i dalje najpovoljnija opcija za one koji su uložili u plinsku instalaciju. Cijene variraju od 0,73 € (Mitea) do 0,82 € (Ina), dok se ostali kreću u rasponu od 0,76 do 0,81 €.

Što se tiče plavog dizela, koji je važan za poljoprivrednike, svi distributeri, od Croduxa do Shella, trenutačno drže identičnu cijenu. 0,77 €, što je ujedno bila i cijena prije ukidanja uredbe.

Što zapravo utječe na cijenu goriva?

I dok je dosad država svaka dva tjedna određivala gornju granicu cijena naftnih derivata, sada svaka kompanija formira cijene prema vlastitom modelu. Ono što najviše utječe na cijenu je:

• Tržišna cijena sirove nafte koja podliježe globalnim burzovnim kretanjima, geopolitičkim krizama i dogovorima među zemljama OPEC-a.
• Tečaj eura u odnosu na dolar, jer se sirova nafta plaća u dolarima, a prodaje u eurima.
• Porezi i trošarine, koji čine znatan udio u konačnoj cijeni (preko 50% u nekim slučajevima).

Također, lokacija će zasigurno odigrati svoju ulogu. Manje benzinske u unutrašnjosti možda će nuditi niže cijene kako bi konkurirale, dok će postaje uz autoceste ili u urbanim sredinama vjerojatno zadržati više cijene zbog većeg prometa i manje potrebe za privlačenjem kupaca.

Kakva je budućnost cijena? Optimizam ili neizvjesnost?

Iako su nove cijene, u prosjeku, vrlo slične starima (npr. Eurosuper 95 je i prije i sada oko 1,45 €, dizel 1,38 €, a plavi dizel 0,77 €), to ne znači da će tako i ostati. Dapače, budućnost je sada još neizvjesnija. Bez Vladine intervencije, cijene će još više ovisiti o tržišnim šokovima. Ako dođe do daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ili smanjenja proizvodnje u OPEC-u, cijene bi mogle naglo porasti. S druge strane, prelazak na obnovljive izvore energije mogao bi ih spustiti.

Vozači više neće imati „sigurnosnu mrežu“ Vladine uredbe koja je barem djelomično amortizirala skokove nafte na svjetskim tržištima. Međutim treba napomenuti kako je ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao kako će Vlada i dalje pratiti situaciju na tržištu i reagirati u slučaju da cijene krenu neopravdano divljati.

Ako je išta jasno, onda je to da se vozači moraju početi ponašati kao i kad kupuju sve ostalo, promišljeni, informirani i spremni birati. A kada se natječete s tržištem, informacija je najvrjednije gorivo.