Posljednjih godina ljekovite gljive privlače sve više pozornosti u okvirima prirodnih terapijskih pristupa i nutricionistike, zbog rastućeg broja istraživanja koja potvrđuju njihov potencijal u modulaciji imuniteta, metaboličke ravnoteže i otpornosti na stres. U terapijskoj primjeni prirodnih tvari svrstavaju se u područje mikoterapije (fungoterapije), koje se smatra zasebnim segmentom upravo zbog njihovih specifičnih bioaktivnih spojeva, poput β-glukana, triterpena i ergosterola.

Iako je njihova primjena poznata kroz povijest, osobito u azijskoj tradiciji, danas su sve prisutnije u standardiziranim oblicima – suhim ekstraktima, kapsulama ili prahu.

Rastući interes za ljekovitim gljivama povezan je s potragom za prirodnom potporom organizmu tijekom razdoblja pojačanog stresa, pada imuniteta ili kroničnog umora. Za razliku od klasičnih stimulansa, koji kratkotrajno podižu energiju uz rizik naknadnog iscrpljivanja, adaptogene gljive djeluju na razini fiziološke ravnoteže (homeostaze), potičući otpornost na stres bez narušavanja prirodnih regulatornih mehanizama organizma.

Među najistraženijima i najčešće korištenima ističu se shiitake, reishi, lavlja griva i cordyceps – svaka s različitim primarnim djelovanjem, od imunomodulacije do neuroprotekcije i podrške energiji. U nastavku slijedi pregled njihovih ključnih svojstava i razloga zbog kojih su postale dio modernih protokola za očuvanje vitalnosti.

Shiitake – podrška imunitetu i zaštita krvnih žila

Shiitake (Lentinula edodes) ubraja se među najpoznatije ljekovite gljive koje imaju istaknuto mjesto i u kulinarstvu i u terapijskoj primjeni. Bogata je β-glukanima – prirodnim polisaharidima koji potiču aktivaciju imunoloških stanica poput makrofaga i NK-stanica, čime doprinosi jačanju prirodnih obrambenih mehanizama organizma. Tradicionalno se koristi u razdobljima pojačanog rizika od infekcija, osobito tijekom zimskih mjeseci.

Uz imunološki učinak, shiitake sadrži i spoj eritadenin, koji se istražuje zbog potencijalne sposobnosti regulacije kolesterola i potpore kardiovaskularnom zdravlju. Prema dosadašnjim spoznajama, može pridonijeti smanjenju LDL-kolesterola te povoljno utjecati na elastičnost krvnih žila.

Zbog kombinacije imunomodulatornih i kardiometaboličkih svojstava, shiitake se ističe kao gljiva koja djeluje postupno – podupirući prirodne regulacijske mehanizme organizma, a ne ciljajući samo na kratkoročni simptom.

Reishi – adaptogen za smirenje i vitalnost

Reishi (Ganoderma lucidum), često nazivan i “gljivom dugovječnosti”, tradicionalno se koristio u azijskoj medicinskoj praksi kao tonik za vitalnost i unutarnju ravnotežu. U suvremenom kontekstu smatra se jednom od najznačajnijih adaptogenih gljiva, s posebnim djelovanjem na regulaciju stresa i potporu živčanom sustavu.

Njezini ključni bioaktivni spojevi – ganoderičke kiseline i triterpeni – istražuju se zbog sposobnosti modulacije razine kortizola, glavnog hormona stresa. Za razliku od sedativa, reishi ne izaziva pospanost, već djeluje na stabilizaciju emocionalnog i neurološkog odgovora, što može pridonijeti osjećaju smirenosti kod tjeskobe, iscrpljenosti i poremećaja sna.

Osim učinka na stresnu os, reishi se povezuje i s podrškom funkciji jetre te uravnoteženju imunološkog odgovora, zbog čega je često opisivana kao “gljiva harmonije” – usmjerena na očuvanje homeostaze, a ne na kratkotrajnu stimulaciju.

Lavlja griva – hrana za mozak i živčani sustav

Lavlja griva (Hericium erinaceus) sve se češće ističe zbog potencijalnog djelovanja na kognitivne funkcije i zdravlje živčanog sustava. Posebno je poznata po spojevima hericenonima i erinacinima, koji potiču sintezu NGF-a (faktora rasta živaca) – neurotrofičnog proteina ključnog za regeneraciju neurona i očuvanje moždane plastičnosti.

Za razliku od stimulansa, lavlja griva ne djeluje putem naglog podizanja energije, već pruža tzv. “nutritivnu podršku” mozgu, pridonoseći mentalnoj jasnoći, fokusu i koncentraciji. Često se koristi u razdobljima intelektualnog napora, rada za računalom ili nakon iscrpljujućih stresnih stanja.

Istraživanja također razmatraju njezin potencijal u zaštiti od kognitivnog pada, što lavlju grivu svrstava među najperspektivnije gljive u području neuroprotekcije i dugoročne podrške kognitivnom zdravlju.

Cordyceps – energija i izdržljivost

Cordyceps (najčešće vrste C. militaris i C. sinensis) tradicionalno se koristi za potporu tjelesnoj vitalnosti i povećanje izdržljivosti. Za razliku od stimulansa poput kofeina, ne izaziva nagli porast energije, već djeluje na staničnoj razini, potičući sintezu ATP-a – glavne energetske molekule koja pokreće metaboličke procese u organizmu.

Sportaši i fizički aktivne osobe često posežu za cordycepsom zbog njegova potencijala u boljem iskorištavanju kisika, povećanju aerobne izdržljivosti i ubrzanju oporavka nakon napora. Zbog tog učinka smatra se prirodnim adaptogenom pogodnim za stanja kroničnog umora, iscrpljenosti ili oporavka nakon bolesti.

Uz učinke na energiju, cordyceps se istražuje i u kontekstu metaboličkog zdravlja, osobito zbog mogućeg utjecaja na regulaciju glukoze u krvi i antioksidativnu zaštitu stanica.

Chaga i Maitake – gljive koje dobivaju na popularnosti

Iako četiri opisane gljive nose najveću znanstvenu pozornost, sve više se spominju i druge vrste, poput chage (bogate antioksidansima i melaninom) te maitake gljive, poznate po utjecaju na metabolizam glukoze i imunitet. One se sve češće kombiniraju u pripravcima protiv stresa i za podršku vitalnosti.

Kako ih koristiti? Prah, kapsule ili ekstrakt

Ljekovite gljive danas su dostupne u obliku praha, kapsula ili koncentriranih ekstrakata. Prah se može umiješati u smoothie, kavu ili topli napitak, dok kapsule nude praktičnost za svakodnevnu primjenu. Ključno je birati standardizirane pripravke s jasno navedenim udjelom β-glukana, triterpena ili drugih karakterističnih bioaktivnih spojeva, jer upravo oni određuju biološku učinkovitost proizvoda

Kombiniranje različitih gljiva često donosi sinergijski učinak – primjerice, reishi navečer za opuštanje i regulaciju stresa, lavlja griva ujutro za kognitivnu jasnoću, a cordyceps prije tjelesne aktivnosti za potporu energiji i izdržljivosti.

Prirodna podrška suvremenom organizmu

Ljekovite gljive ne djeluju trenutačno ni simptomatski, već adaptogeno – potiču otpornost, ravnotežu i sposobnost organizma da se prilagodi fizičkim i mentalnim opterećenjima. Zbog takvog dugoročnog učinka sve su češći izbor onih koji traže prirodnu podršku vitalnosti i održavanju unutarnje stabilnosti.

U razdobljima učestalih infekcija, kroničnog umora ili mentalnog opterećenja, ove gljive predstavljaju spoj tradicionalnog iskustva i suvremenih znanstvenih spoznaja. Bilo da ih primjenjujemo zbog imuniteta, kognitivne jasnoće ili opće izdržljivosti, podsjećaju na ključnu činjenicu: zdravlje nije samo odsutnost bolesti, već sposobnost tijela i uma da se prilagode, obnove i ostanu snažni.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2022. godinu, rak dojke najčešći je karcinom žena u Hrvatskoj. Budući da se više od 90 % bolesnica s rakom dojke može izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i liječi na vrijeme, redoviti ultrazvučni pregledi, mamografija, magnetska rezonancija te samopregled dojki najvažniji su saveznici u ranom otkrivanju raka dojke.

Kako bi se žene potaknule na redovitu brigu o zdravlju svojih dojki, Medicinski centar Gorica i ovog listopada nudi 10 % popusta na tri ključne pretrage: mamografiju, ultrazvuk dojki i magnetsku rezonanciju dojki te daruje 10 besplatnih mamografskih pregleda.

Kako ostvariti 10 % popusta?

Naručiti se možete putem  kontakt obrasca ili pozivom na brojeve 01 6154 303 i 095 919 25 84. Važno je samo da to učinite do ponoći zadnjeg dana listopada, a sam datum pregleda dogovorit ćete s centrom (pregled je važno uskladiti i s menstrualnim ciklusom).

Koji pregled odabrati?

Ultrazvuk dojki preporučuje se kao prvi izbor za žene mlađe od 40 godina ili kao nadopuna mamografiji kod starijih žena. Potpuno je neinvazivan i siguran, a obično se radi jednom godišnje. Početak pregleda savjetuje se između 20. i 30. godine života, ovisno o rizičnim čimbenicima.

Mamografija je radiološka metoda koja se koristi kao probir za rano otkrivanje raka dojke. U Hrvatskoj je organiziran nacionalni program probira za žene od 40 do 70 godina, koje se na mamografiju pozivaju svake dvije godine. Stručnjaci savjetuju da u godini kada se ne radi mamografija, žene učine ultrazvučni pregled dojki.

Magnetska rezonancija dojki najosjetljivija je metoda slikovnog prikaza dojki, a koristi se u slučajevima nejasnih nalaza mamografije ili ultrazvuka te kod već dijagnosticiranog raka dojke, kako bi se precizno procijenila veličina tumora ili postojanje dodatnih žarišta. Ova metoda ne koristi zraćenje.

Samopregled dojki jednostavan je postupak koji bi svaka žena trebala provoditi barem jednom mjesečno. Više od 80 % žena kvržicu u dojci otkrije upravo samopregledom.

U slučaju da ste u dilemi koji je pregled u ovom trenutku za vas najprimjereniji, uvijek se možete posavjetovati s Medicinskim centrom Gorica kontaktirajući ih. Možete to učiniti i pri naručivanju tijekom akcije.

Kad je vrijeme za prvu mamografiju?

U ime Medicinskog centra Gorica, specijalistica radiologije Maja Leder, dr. med. ističe: „Osobno ne bih savjetovala da se čekate 50. godinu života za prvu mamografiju, pogotovo ako imate karcinom dojke u obitelji. Ulaskom u 40-te puno toga se mijenja u našem tijelu. Upravo zato pozivam svaku ženu stariju od te dobi, koja još nije napravila svoj prvi mamografski pregled, da to svakako učini.“

Prijavite se za besplatnu mamografiju!

U razdoblju od 1. do ponoći 7. listopada pozivaju se žene da se prijave za besplatan mamografski pregled dojki. Stručni tim Medicinskog centra Gorica odabrat će 10 žena po osobnom izboru, jer kako ističu: „Zdravlje nije igra na sreću niti nešto usputno.“

Odabranim kandidatkinjama centar će se javiti izravno do 12. listopada i dogovoriti vrijeme pregleda. Zainteresirane se mole da se prijave putem kontakt obrasca na web stranici, a više detalja o prijavi dostupno je na stranicama centra.

Akcija i darivanja u listopadu još su jedna potvrda predanosti Medicinskog centra Gorica očuvanju zdravlja žena i naglašavanju važnosti preventivnih pregleda.

Kombi vozilo opremljeno poput prave ljekarne, lijekovima na recept i bezreceptnim lijekovima, dodacima prehrani i timom farmaceuta, od sredine rujna dolazi na 4 lokacije u Zagrebačkoj županiji i stanovnicima koji na svom području nemaju ljekarnu, osigurava dostupnost lijekova.

Projekt mobilne ljekarne financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a na području naše županije provode ga Ljekarne Zagrebačke županije i to u općini Preseka, u naselju Kostanjevac na žumberačkom području i Budinjak na samoborskom području, gdje dolazi jednom u tjednu, te u Općini Orle gdje dolazi dva puta tjedno.

-Na svakoj od lokacija rad mobilne ljekarne usklađen je s radom liječničkih ambulanti, a pri izdavanju lijekova ljekarnički tim pacijentima će dati savjet o njihovoj pravilnoj i sigurnoj primjeni, educirati o zdravom načinu života, a sve s ciljem da se postignu bolji ishodi liječenja, očuva zdravlje i preveniraju bolesti – naglasila je ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije Ana Galić Skoko i pozvala stanovnike da svoje lijekove naruče dva dana ranije kako bi im oni bili pravovremeno osigurani.

Inače, inicijator ovog projekta je Ministarstvo zdravstva a osim Zagrebačke, provode ga još i Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska, Karlovačka i Zadarska županija.

-Zahvaljujući mobilnoj ljekarni cijelo područje Zagrebačke županije, a time i njeni stanovnici u potpunosti su pokriveni ljekarničkom skrbi a raspored dolaska mobilne ljekarne izrađen je u suradnji s općinama. Time smo osigurali dostupnost lijekova na ruralnom području, što je prvenstveno važno zbog starijih stanovnika koji su inače po lijekove morali u obližnju općinu ili grad – istaknuo je zamjenik župana Ervin Kolarec.

To je, recimo, za stanovnike Općine Orle udaljenost od 10-tak kilometara.

-Ova usluga nam puno znači, jer nakon pregleda u našoj ambulanti, možemo odmah podići lijekove u mobilnoj ljekarni, bez da smo prisiljeni voziti do klasične ljekarne, što je važno starijim i slabije pokretnim osobama– ispričao je načelnik Općine Orle Ervin Vujica.

Usluga mobilne ljekarne dostupna je:

• Ponedjeljkom na lokaciji Kostanjevac 12aod 9:30 do 12:30 sati
• Utorkom i srijedom na lokaciji Orle 3b, neparni datumi ujutro od 9:00 do 13:00 sati, a parni datumi popodne od 11:30 do 15:30 sati
• Četvrtkom na lokaciji Budinjak 8od 9:30 do 12:30 sati
• Petkom na lokaciji Kraljev vrh 3od 9:30 do 12:30 sati

VAŽNO: Obavezno je ponijeti zdravstvenu iskaznicu, a lijekove je po potrebi moguće unaprijed naručiti na broj telefona +385 95 361 1020 ili e-mail: [email protected], najmanje dva dana prije dolaska mobilne ljekarne. Plaćanje je moguće gotovinom i karticama.

Inače, vrijednost kombi vozila koje obavlja uslugu ljekarne na terenu je 200 tisuća eura.

(FOTO: Zagrebačka županija)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Ljeto je na samom kraju, jesen je pred vratima, krenula je škola, vrtić se zakotrljao naveliko i svi već razmišljamo kako ojačati imunitet za hladnije dane koji su pred nama.

Često korišteni preparati u te svrhe su beta-glukani, ehinaceja, crna bazga, pčelinji proizvodi.

Što su beta-glukani? Strukturno gledano beta-glukani su po kemijskom sastavu dugolančani polisaharidi sa samo lancima D-glukoze. 1968. godine iz stanične stijenke kvasca – Saccharomyces Cerevisiae izoliran je beta-glutan.  Osim u staničnoj stijenci kvasaca, nalazimo ih i u staničnoj stijenci gljiva, pojedinih bakterijskih vrsta i žitarica poput zobi i ječma. Razlikujemo beta-1,3/1,6-D-glukane najčešće izolirane iz kvasca i gljiva koji imaju veći biološki utjecaj na naš imunitet, te beta-1,3/1,4-D-glukane iz žitarica, zobi i ječma.

Beta-glukani u interakciji sa imunološkim sustavom pojačavaju njegov poželjni, a potiskuju onaj nepoželjni imunosni odgovor što je i dokazano u preko 20 000 publiciranih znanstvenih radova u posljednjih 20 godina na temu imunomodulatornog djelovanja beta-glukana. Već tijekom prvih 72 do 96 sati nakon per os uzimanja beta-glukana, imunološka aktivnost je povećana za 50 do 120%.

Preparate beta-glukana mogu uzimati i djeca i preporuka je početi sa konzumiranjem nekoliko tjedana prije pojave sezonskih infektivnih bolesti.

Ehinaceja, biljka koju su još indijanska plemena Sjeverne Amerike koristila za kao lijek za brojne bolesti, danas je jedan od najčešće korištenih biljnih lijekova, a kao takav i čest predmet mnogih kliničkih istraživanja. Proizvodi koje imamo priliku susresti na policama ljekarni dobiveni su uglavnom od tri glavne vrste Echinacea angustifolia, E. purpurea i E. pallidao . Među njim one djelotvorne su Echinacea purpurea i Echinacea pallida pa ne bi bilo na odmet prilikom kupnje preparat, na deklaraciji proizvoda provjeriti sastav jer djelotvornost same terapije ehinacejom uvelike ovisi o kvaliteti pripravka. Ehinaceja se koristi kratko i intenzivno. U praksi to bi značilo jedan do dva tjedna u punim dozama. Koristimo je kod osoba sklonih čestim prehladama ili kod kroničnih upala mokraćnog mjehura kao i kod kod kroničnih bolesti dišnog sustava. Primijenjena već kod prvih simptoma gripe ili prehlade kao što su bolno grlo, kašalj, povišena temperatura, skraćuje vrijeme oporavka te ublažava intenzitet simptoma.

Osim imunomodulatornog učinka, pokazuje i antivirusno, antibakterijsko i antifungalno djelovanje, a dostupna je u obliku oralnih kapi, čaja, tableta, tinkture i kapsula. Osobe koje imaju neku od autoimunih bolesti (npr. multiplu sklerozu, Hashimoto tireoiditis….)  nikako ne bi smjele koristiti preparate ehinaceje. Ne smije se koristiti kod AIDS-a, a trebalo bi je izbjegavati i kod tuberkuloze, reumatoidnog artritisa kao i kod pacijenata liječenih sa imunosupresivima (npr. kortikosteroidima), kod osoba sklonih čestim alergijskim reakcijama, kod onkološke terapije, nakon transpantacije organa i koštane srži.  Zbog manjka podataka o sigurnosti njezine primjene tijekom trudnoće, ne preporuča se trudnicama ni dojiljama.

U šarolikoj paleti ljekovitog bilja, a pogotovo u sezonama prehlada, svakako valja spomenuti crnu bazgu (Sambucus nigra). Iako je o njezinoj blagotvornosti za zdravlje još pisao i Hipokrat, sve popularnija postaje i u zadnje vrijeme moderne fitoterapije, a pogotovo u doba prehlada i ostalih infekcija dišnog sustava. O važnosti bazge u tradicionalnoj medicini govori i činjenica da se bazga smatrala svetim i magičnim drvom za kojeg se vjerovalo da je dom dobrim vilama, zaštitničkim silama prirode, a odsijecanje njezinih grana smatralo se grijehom koji može izazvati nesreću. Danas uz brojna znanstvena istraživanja imamo opipljive dokaze, a ne samo narodna vjerovanja da bazga ima protuupalno, antivirusno i imunomodulatorno djelovanje zahvaljujući bogatom sastavu antioksidansa, vitamina C i A, flavonoida, antocijanina (cijanidin-3-glukozid i cijanidin-3-sambubiozid),  te antimikrobno, antidijabetičko, kardioprotektivno i neuroprotektivno djelovanje. Kod blagih oblika prehlade preporuka je piti čaj od bazge kao pomoć kod kašlja te poticanje znojenja što pomaže kod snižavanja tjelesne temperature.   Posebna pažnja kao lijeku posvećena je i bobicama bazge budući da su izvor spojeva koji imaju snažno djelovanje na imunološki sustav. Suplementacija ekstraktom crne bazge dokazano ublažava simptome gripe i prehlade te skraćuje vrijeme trajanja bolesti.

Pripravci bazge koji se koriste u komercijalne svrhe za liječenje prehlade i drugih virusnih infekcija dolaze u oblicima sirupa, kapsula, pastila pa čak i gumenih bombona.

Na tržištu sve više nalazimo preparate crne bazge u kombinaciji sa cinkom. Cink je esencijalni mikro nutrijent (nakon željeza drugi mineral po zastupljenosti u ljudskom organizmu) , mineral kojeg organizam ne može sam sintetizirati, a važan je za optimalno funkcioniranje kako brojnih enzima tako i imunološkog sustava (bitan za stvaranje i aktivaciju T-limfocita), metabolizma makronutrijenata,  plodnosti i reprodukciji, zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Njegova „popularnost“ znatno je narasla u doba pandemije COVID-19 bolesti. Rezultati studija su pokazali da simptomi prehlade koji u prosjeku traju sedam dana, uz upotrebu cinka nestaju i do 3 dana ranije.

O pčelinjim proizvodima u svrhu poboljšanja imuniteta smo pričali već u nekoliko navrata, ali kao kratki podsjetnik još ćemo jednom ponoviti. Tisućama godina med, propolis i matična mliječ se koriste i kao hrana i kao lijek i to prije svega u borbi protiv virusa. Ne radi se samo o slasnoj hrani već i o dodacima prehrani bogatim biološki aktivnim tvarima snažnog antioksidativnog i protuupalnog djelovanja.

I za kraj, prije nego posegnemo za bilo kojim dodatkom prehrani, moramo biti svjesni da su oni ipak samo dodaci. Temelj moraju biti zdrave životne navike ; hrana bogata makro i mikronutrijentima, dovoljno sna, sunčeve svjetlosti te adekvatna hidratacija i neizostavna fizička aktivnost.

Najstarija i ujedno najveća škola na području grada ima gošću sa sjevera Europe. Line Riese Nielsen, stručnjakinja iz područja održive prehrambene politike, putem Erasmus projekta “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, stigla je iz Kopenhagena u Veliku Goricu. Njena misija je prenijeti iskustva i znanja o prehrambenim navikama školaraca u OŠ Eugena Kvaternika, a koje je uspjela implementirati u škole u Danskoj.

Zatekli smo je u uredu ravnateljice Monike Brleković, gdje se s nastavnicom Dalijom Kager, prisjećala njihovog susreta u Grčkoj.

-Predavala sam u ljetnoj školi u Grčkoj gdje sam upoznala Daliju Kager s kojom sam razgovarala o školskoj hrani ovdje u ovom gradu. Dalia je uspjela dobiti Erasmusovo financiranje za organizaciju ovog putovanja kako bih podijelila iskustvo iz Kopenhagena o školskoj hrani, kako u smislu održivosti, tako i u smislu kako je integrirati u školu. Dakle, to je također dio obrazovanja, odnosno učenja učenika – započela je razgovor Line, inače diplomirana politologinja sa Sveučilišta u Kopenhagenu, te objasnila kako posljednjih 10 godina ima vlastitu tvrtku u kojoj je osnivačica i direktorica za prehrambenu politiku.

-Radim s profesionalnim kuhinjama, nastavila je Line, tako da i javne kuhinje, privatne kantine i catering tvrtke budu održivije. Prije toga bila sam u Kopenhagenu bila zadužena za promjenu jelovnika u svim općinskim kuhinjama. Radi se o oko tisuću kuhinja koje bi bile do 90% organske unutar istih proračuna. Dakle, iako je organska hrana 25% skuplja, pokušavamo pronaći rješenja kako bismo omogućili da kuhinje budu organske, jer javne kuhinje vidimo kao pokretač pozitivnih promjena u održivosti i ekološkim pitanjima. Dakle, korištenjem novca, koji se ionako troši za hranu, kupuje se održivija hrana, čime ulažemo u održivije društvo. I mi smo to uspjeli tijekom 12 godina, gdje smo podučavali osoblje u kuhinjama kako pripremati hranu, jesti više sezonsku hranu, više povrća i imati manje otpada hrane. Na tome se temeljio projekt uvođenja školske prehrane u Kopenhagenu.

Kako je istaknula, Danska nema program školske prehrane kao nacionalni program, no neke općine i gradovi ipak se odlučuju za uvođenje promjena. Ponuda prehrane za učenike koja je postojala u Kopenhagenu bila je vrlo loša. Nije bila hranljiva, poput komercijalne zamjene za ručak.

-A onda smo osmislili cjeloviti program za sve škole, a riječ je o 50 škola u gradu, kako bi svaki dan imali organski, topli obrok i integrirali ga kao dio školskog sustava. Dakle, to nije bio samo dodatna obveza za roditelje da pripreme torbu za ručak, već je to bio dio načina na koji se djeca obrazuju u Kopenhagenu. Dakle, bila sam voditeljica projekta dvije godine i implementirala sam ga u 50 škola. Sada koristim ovo iskustvo za savjetovanje svih vrsta javnih i privatnih kuhinja i sudjelujem u različitim EU projekatima gdje pokušavam prenijeti ova iskustva i drugim europskim zemljama.

Znajući da je sjever Europe napredniji po mnogo čemu u školskom sustavu, te da su predvodnici promjena, zanimala nas je razlika u prehrani i što od njih možemo naučiti.

Koja su tradicionalna jela u Danskoj? Na čemu se temelje?

-Tradicionalna nordijska hrana temelji se na korjenastom povrću i puno kelja te više naginje svinjetini nego crvenom mesu. Ali prije 20 godina imali smo kulinarsku revoluciju u Danskoj, gdje je skupina kuhara odlučila naglasiti nordijsku hranu. Dakle, postojao je fokus na podizanju statusa tradicionalne hrane, jer do tada, ako biste otišli u restoran, jeli biste francusku ili talijansku hranu, zaboravljajući da nordijska kuhinja zapravo imaju svoju ulogu.

Kad ste došli ovdje i vidjeli kako škola funkcionira, mislite li da je moguće nešto promijeniti?

-Pa, nakon što sam bila u 2.000 kuhinja u Danskoj, a također i u Njemačkoj, znam da se sve može promijeniti. Dakle, samo je pitanje je li vodstvo organizacije spremno, što osjećam da jesu ovdje. Dakle, da. Općenito, zapadnjačka prehrana ili globalni sjever, mi jedemo previše mesa i jedemo vrlo neraznoliku hranu. Dakle, jučer sam rekla učenicima da 75% svih kalorija koje se jedu u globalnom svijetu dolazi od samo 12 različitih biljaka, što je prvenstveno pšenica, kukuruz i šećer, koji dolazi od sve ove ultra prerađene hrane gdje koristite ove vrlo jeftine usjeve kako biste dobili nešto što je ukusno u smislu da to potiče vaš mozak da misli da ste siti i da želite još. Stoga nam je teško odjednom početi jesti stvari koje su gorke ili imaju drugačije okuse. Ali takva se revolucija mora dogoditi u cijeloj Europi i Americi, da počnemo jesti puno više raznolikije hrane i puno više povrća i mahunarki.

Koje su koristi kada promijenite prehranu na način o kojem govorimo? Ako počnete u ranoj dobi, mogu li se kasnije napraviti neke promjene i koji su učinci?

-Ljudski je razmišljati da su nam potrebne neke koristi, kako bismo nešto učinili jer smo dio globalnog ekosustava i prvenstveno trebamo hranu da preživimo. Ali, promjenama u prehrani prednost je zdravije ljudsko tijelo. Dakle, imat ćemo bolji život. No, za mene, prednost je to što je to pravedan sustav. Dakle, trenutačno globalni jug plaća vrlo visoku cijenu za te prehrambene navike globalnog sjevera. Radi se o tome da će s klimatskim promjenama i promjenama okoliša globalni jug, u jednom trenutku, biti primoran na preseljenje. Zato se ljudi sele ili idu u ratove jer ne mogu uzdržavati svoje obitelji i brinuti se za svoje živote. Dakle, imat ćemo problem s velikim migracijama i ratovima oko zaliha hrane.

Kolika je odgovornost same države u promjeni smjera?

-Mislim da je važno priznati da su javni proračuni namijenjeni društvenim koristima. Dakle, ako javni novac ide u nešto, to bi trebalo biti nešto što je dobro za društvo ili za dobrobit javnosti. Naime, u kratkom vremenskom periodu možete reći da je dobro da djeca budu sita i da imaju nešto za jesti, da su sretna i da ne odbijaju hranu jer je to nešto ukusno. Ili možete imati ovu širu perspektivu o tome kakvo društvo želite izgraditi i čijeg želite biti dio? I tu bi trebao ići javni novac jer je to način na koji bi društvo trebalo ulagati. I svi smo odgovorni za tu vrstu promjene i takav pogled na naše društvo – poručila je Line Riese Nielsen.

Inače, Line tijekom boravka u Hrvatskoj, oko snalaženja u gradu i komunikacije pomaže Dalia Kager, nastavnica informatike u ovoj školi i dobitnica mnogih priznanja za svoj doprinos struci ali i za međunarodnu suradnju na mnogim projektima. Prema njenim riječima, dolazak ovakve stručnjakinje je vrlo vrijedno iskustvo i učenici su već sad osvijestili koliko je važno jesti nutritivno bogatiju hranu.

– Ovo je našoj školi prvi Erasmus projekt. Kako je navela naša gošća, riječ je o projektu “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma“, koji ima cilj povećati „zelene“ navike učenika, učitelja i djelatnika škole – ispričala je Kager i dodala kako je projekt počeo 8. rujna prošle školske godine i završava u ožujku sljedeće godine.

Doznali smo kako su učenici i učenice već išli na razmjene u Španjolsku i Njemačku, kao što su i tamošnji učenici bili na razmjeni u našem gradu, gdje su na raznim radionicama i stručnim posjetima, razgovarali o važnosti prehrane koja je dobra za naše zdravlje.

-Jedna od stručnjakinja kod nas je je sada i gospođa Line. Budući da smo se nas dvije već upoznale i znala sam čime se bavi, mislila sam da je dobra ideja da iskoristimo tu priliku i da ona dođe u školu i malo se pozabavimo s tim pitanjem održive prehrane, koja zapravo ne mora biti kompleksna. Može se postići da možda koji puta u meniju izbacimo meso i više se jedu mahunarke. Dakle, to su nekakve sitne stvari koje mi možemo učiniti, ali da opet idemo u smjeru održivosti – dodala je.

Na pitanje kako reagiraju djeca, Dalia je ispričala kako su imali zanimljivu raspravu i puno činjenica su naučili i spoznali kroz kahoot kviz s Line.

-Mislim da je jako važno da se podiže svijest, jer su učenici, odnosno većina njih, shvatila što se sve zapravo događa u svijetu i koliko je važno da pokušamo promijeniti svoje vlastite navike. Jer uvijek mislimo, ah, svijet je velik, puno je ljudi i jako je teško nešto učiniti. No ti koraci, koji su zapravo mali, počinju od nas samih i pokreću promjene – dodala je Dalia i napomenula kako u programu sudjeluju svi učenici škole, kroz razne aktivnosti, no glavna skupina su viši razredi – šesti, sedmi i osmi.

Projekt se nastavlja kroz još dvije mobilnosti u Finsku i Portugal – najavila je ravnateljica škole Monika Brleković, koja se prisjetila kako je priprema projekta započela prije gotovo dvije godine, a „glavna“ u projektu je upravo Dalia, koja kooordinira timom.

-Stvarno joj se zahvaljujem na trudu, jer ona je sve „potegnula“ i glavna je nositeljica projekta. Odrađuje stvarno vrhunski posao, puno se daje, prvenstveno tu mislim na jako puno svojeg slobodnog vremena, sve kako bi ovaj projekt zaživio. Nas dvije smo u sklopu projekta bile najprije u Kopenhagenu gdje nas je s dobrim praksama u školama upoznala Lina, a najviše me se dojmilo praktično sudjelovanje učenika u pripremi hrane u školskoj kuhinji. Dakle, učenici četvrtih razreda u sklopu nastave imaju određene dane kada su „kuhari“ i tada umjesto na nastavu, odlaze – u kuhinju. Peku roštilje, rade kolače… – prepričala je ravnateljica i dodala kako joj je to iskustvo osvijestilo, da je to odličan način da se djeca sažive s pripremom hrane.

Inače, projekt kojeg Osnovna škola Eugena Kvaternika provodi vrijedan je 37 tisuća eura čime pokrivaju sve aktivnosti; od putovanja, tečajeva, radionica i svega da bi iskustva i znanja uspješno implementirali u školsku svakodnevicu.