Na današnji dan, 5. kolovoza 2025., u Kninu će se svečanom proslavom obilježiti 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije „Oluja“, ključne akcije kojom je Hrvatska vojska, uz potporu policijskih snaga, u samo 85 sati oslobodila više od 11.000 četvornih kilometara okupiranog teritorija. Operacija, koja je započela 4. kolovoza 1995., označila je kraj rata i omogućila uspostavu teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Bila je to prekretnica, ne samo u vojnim nego i u povijesnim, političkim i emocionalnim koordinatama hrvatskog naroda.

U zoru 4. kolovoza 1995., nakon udara Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i precizne topničke pripreme, hrvatske snage pokrenule su simultani napad na okupirana područja iz čak 30 pravaca duž bojišnice duge gotovo 600 kilometara. Udarni val činile su gardijske brigade Hrvatske vojske, Specijalna policija MUP-a, Hrvatski gardijski zdrug, domobranske i pričuvne postrojbe.

Taktika je bila smjela, izvedba još smjelija. S vrhova Dinare prema Kninu jurišale su 4. i 7. gardijska brigada, dok su elitne policijske postrojbe silovito prodirale s Velebita. Duboko u neprijateljsku pozadinu helikopterima je ubačen 1. hrvatski gardijski zdrug, čime je stvoren efekt iznenađenja i psihološkog pritiska na protivnika.

Istovremeno, s područja Kapele, Slunja, Rakovice, Korenice i Plitvica, jedinice 1. gardijske brigade nadirale su prema Bihaću, ciljajući spajanje s V. korpusom Armije BiH i deblokadu bihaćke enklave, jednog od ključnih humanitarnih ciljeva operacije.

9. gardijska brigada imala je precizno definiranu zadaću, zauzimanje strateškog prijevoja Ljubovo i neutralizaciju neprijateljske zračne baze u Udbini, što je uspješno provedeno već u prvim danima operacije.

Na Baniji, gdje je otpor bio najžešći, posebno u Petrinji i Glini, ključnu ulogu imala je 2. gardijska brigada. Njezini su vojnici, rame uz rame s drugim postrojbama, probijali obrambene linije, prisiljavajući neprijatelja na povlačenje i ostavljajući prostor za konačno oslobađanje tih područja.

U toj kompleksnoj vojnoj slagalici posebno mjesto zauzima i velikogorička 153. brigada. Ova postrojba, kroz koju je prošlo gotovo 6000 branitelja, tijekom Oluje bila je na važnom zadatku oslobađanja Gline, a kao prva hrvatska postrojba ušla je u Topusko. Nakon uspješno obavljene borbene zadaće, njezina misija nastavila se na čuvanju državne granice s Bosnom i Hercegovinom sve do rujna 1995. godine, a povratak brigade u Veliku Goricu 14. rujna dočekan je s velikim slavljem i ponosom.

Već drugog dana operacije, izvršeno je čak 80 % planiranih borbenih zadaća. Hrvatski gradovi poput Kostajnice, Petrinje, Gline, Slunja, Gračaca, Obrovca, Drniša i konačno Knina, ponovno su bili pod hrvatskom zastavom.

Knin, koji je simbolizirao središte neprijateljske pobune, pao je 5. kolovoza. Iako vojni cilj, njegovo oslobođenje imalo je i golemu simboličku težinu, bio je to signal da je san o slobodnoj i cjelovitoj Hrvatskoj konačno ostvaren.

Operacija Oluja nije bila samo demonstracija vojne moći, već i strateške preciznosti. U manje od četiri dana, Hrvatska vojska okončala je višegodišnju okupaciju i dovela Domovinski rat do njegove završne faze. Predaja 21. kordunskog korpusa uslijedila je već nekoliko dana kasnije.

No, sloboda nije došla bez cijene. U Operaciji Oluja poginula su 243 hrvatska branitelja, njih 1430 je ranjeno, a dvojica se i danas vode kao nestali. Ti brojevi ne predstavljaju samo statistiku, već duboku tugu i ponos svakog kutka Hrvatske, osobito onih obitelji koje su dale ono najvrjednije.

Tri desetljeća nakon Oluje, Hrvatska i dalje odaje počast onima koji su ostvarili snove generacija. Slobodna, neovisna i demokratska država nije došla sama od sebe izborena je hrabrošću, žrtvom i odlučnošću.

Puno je nepoznanica vladalo oko Gorice uoči prvog sučevog zvižduka u novoj sezoni, malo je toga bilo jasno i definirano, ali nakon uvodnih 90 minuta imamo pravo vjerovati da stvari idu u pravome smjeru. Uz gomilu poteškoća na putu, uz nekompletiran kadar, uz iznenadne odlaske i poneku ozljedu, Goričani su uspjeli odigrati dobru utakmicu kod favoriziranog protivnika, momčadi koja je ostala na okupu od prošle sezone, koja je odigrala i dvije europske utakmice uoči ove…

Kakva se utakmica igrala u Varaždinu prvih pola sata ove utakmice, najbolje će opisati podatak da je u 30. minuti sudac Terzić dosudio drugi prekršaj?! Dobro, bilo je tu možda materijala i za poneki više, puno toga Terzić je i puštao, a u svemu tome dobili smo ritam. Pokušaje, udarce, visoke ofenzivne izlaske na obje strane, a baš u tom razdoblju vidjeli smo i prvi gol Gorice ove sezone.

Vidjeli smo i koliko nogomet može biti prevrtljiv, jer u prvih 20-ak minuta Varaždin je bio bolja momčad, opasniji protivnik, da bi u 23. povela Gorica! Duvnjak je pogriješio u otvaranju igre od golmana, Ante Kavelj uspio presjeći njegovo dodavanje i odmah proslijediti za Filipa Čuića. Napadač koji je u početni sastav upao u posljednji trenutak, zamijenivši predviđenog Antu Ercega.

Iza njegovih leđa ordinirali su Luka Vrzić i Domagoj Pavičić, dok su sredinu držali Jurica Pršir, Iker Pozo i Ante Kavelj. U zadnjoj liniji, ispred Davora Matijaša, smjestila su se četiri igrača, kao posljedica odlaska Dina Mikanovića u tjednu uoči početka prvenstva. Nisu Goričani praktički uopće isprobavali tu opciju tijekom pripremnih utakmica, ali trener Carević je odlučio smjestiti Jakova Filipovića i Matea Leša u srce obrane, na lijevi bok Elvira Durakovića, a na desni – Marijana Čabraju. S kontra nogom, na kontra strani…

Međutim, pronašla je u svemu tome Gorica način kako parirati Varaždinu, iako treba priznati da je bilo tu i doze sreće. Belcar je već i prije gola imao veliku priliku, prečku je malo potom zatresao Bočkaj, jedanput je lijepo reagirao Matijaš… Imala je i Gorica svoje situacije, posebno dobra bila je prilika mladoga Kavelja, tražili su i naši nogometaši način kako zaprijetiti, pa smo na isteku prvih 45 minuta imali 16 utakmica prema golu na obje strane, deset domaćin i šest goričkih.

Uoči početka nastavka trener Varaždina Nikola Šafarić podići s klupe dobroga goričkog poznanika, sad već 36-godišnjeg Marija Marinu. Koliko je po Goricu loše to što je ušao bivši igrač Gorice vidjelo se već od samog početka drugog dijela, a konačno potvrdilo u 67. minuti. S klupe je ušao i asistent Maglica, koji je dao lijepu povratnu loptu u sredinu, a tamo je Marina odabrao idealan trenutak za svoj prvi gol u dresu Varaždina.

Promašaj koji će se dugo pamtiti potpisao je četiri minute poslije Ivan Mamut, napadač koji je ovog ljeta došao u Varaždin. Bio je na dva ili tri metra od praznoga goričkoga gola, zahvatio loptu i pogodio – prečku! I tom je prilikom sreća bila uz Goričane…

Dominirao je u posjedu domaćin u cijelom drugom poluvremenu, u kojem je Carević pokušao promijeniti stvari ulascima Ivana Fiolića, a zatim i Vanje Pelka, ali i Zvonimira Josića, dojučerašnjeg juniora Gorice, čijim ulaskom se i formacija vratila na uigravanih 3-4-2-1. Na taj je način Gorica u završnici dobila nešto više na stabilnosti, oslobodila se pritiska domaćina.

Mogla se možda i vratiti u vodstvo da je sudac Terzić u 85. minuti vidio okršaj Durakovića i Maglice onako kako smo ga mi vidjeli. Maglica je povukao Durakovića, ali nema penala, nema ni gledanja situacije na VAR-u…

Nije Gorica bila neaktivna ni u samoj završnici, nije ni Varaždin, najbolja šansa čak je i bila gorička, ona Vanje Pelka u 94. minuti, ali golova više nije bilo. I dobro je da je tako završilo. Realno, moglo je i završiti i nešto lošije, ovakav bod u Varaždinu vrijedan je zlata. Gorica je pokazala da može i zna, pomogla je i doza sreće, ali važno je na kraju samo da je bod ušao u gorički autobus. U jako dobroj i dopadljivoj utakmici, s ukupno 28 udaraca (16-12), uz dovoljno razloga za optimizam.

Bila je ovo, ne zaboravimo, prva od šest utakmica u gostima. Sljedeća je na Poljudu u nedjelju.

Nije ovo jedna od sredina u kojoj će se cijeloga dana u kafićima pričati o onome što slijedi navečer, pokazalo se to i ovoga ponedjeljka. Nije baš da se na terasama Galženice i Tuđmanca raspravljalo je li ova Gorica bolja ili lošija nego prošle sezone, koliko je dobar trener taj Carević, treba li braniti Matijaš ili netko drugi… Štoviše, vjerojatnije je da u ovom gradu na prste ruke možeš nabrojati ljude koji znaju tko je Davor Matijaš, a mnogima je možda i promaklo s kim ono Gorica igra na otvaranju prvenstva tog ponedjeljka navečer. A opet, ima i onih kojima je važno, koji jedva čekaju, kojih će, vjerujemo, iz godine u godinu biti sve više…

S nadom, dakle, da će svake sljedeće sezone postajati sve važnije to što kreću Goričani, ponovit ćemo još jedanput – vežite, polijećemo, i to sa Stadiona Varteksa u Varaždinu!

Nova, obnovljena, potpuno renovirana Gorica, bez dvadeset i nešto igrača iz prošle sezone, s devetoricom novih, istrčat će na startu novog prvenstva na dobro poznatog protivnika, jer gotovo je i nevjerojatna podudarnost da treći put zaredom, a četvrti put ukupno Gorica otvara upravo protiv Varaždina. Budući da je ovo osma prvoligaška sezona kluba koji nosi nadimak “ponos grada”, ovo je i osma uvodna utakmica u sezonu, polovica od toga otpada na Varaždin, a ovako izgleda kompletna povijest otvaranja…

SEZONA 2018./19.
Rijeka – Gorica 2-0 (Pavičić 20, Pavelić 27)
Povijesna prva prvoligaška utakmica donijela je Gorici gostovanje na Rujevici u srpnju 2018. Momčad koja se tek slagala za prvu ligu pobrala je komplimente za prikazano u debiju, ali bodovi su ostali na Kvarneru. Tako se rasplelo u prvom redu zahvaljujući igraču koji je danas u – Gorici! Naime, Domagoj Pavičić, posljednje pojačanje našega kluba ovoga ljeta, bio je strijelac prvoga gola kojeg je Gorica primila u HNL-u. Na njegov gol iz 20. minute nadovezao se i već zaboravljeni desni bek Pavelić u 27. minuti, a s tih 2-0 je i završilo.

SEZONA 2019./20.
Gorica – Inter 1-1 (Maslowski / Bosec)
Godinu dana poslije Gorica je u prvenstvo ušla sa željom da ponovno napadne Europu, ili barem da obrani peto mjesto osvojeno u debitantskoj sezoni, ali malo je zapelo već na početku. Inter iz Zaprešića, koji se danas sprema za natjecanje u četvrtom rangu, pod novim imenom Inker, bio je pretvrd orah sa svojim trenerom Samirom Toplakom. Gorica je došla u vodstvo preko Poljaka Michala Maslowskog na otvaranju drugog poluvremena, Inter je do boda došao golom Antonija Boseca, do ovog ljeta igrača Slaven Belupa.

SEZONA 2020./21.
Varaždin – Gorica 1-5 (Đurasek / Špikić, Mudrinski x2, Doka, Čanađija, Mudrinski)
Prvi put je na Varaždin Gorica išla u ljeto 2020. godine, pod vodstvom Valdasa Dambrauskasa, u sezoni koja je slijedila onu koju je zakomplicirala korona. Valdas je priprema momčad u cijelom tom neobičnom procesu, a najave mogućnosti najuspješnije generacije Gorice ikad stigle su već na početku. Konačnih 5-1 u Varaždinu zvuči impresivno u svakom pogledu, ali treba tu dodati kako je sve do 81. minute bilo 1-1. Tad je zabio Ognjen Mudrinski, u 90. sve je riješio Albi Doka, a u nadoknadi sve to još uljepšali Dario Čanađija i opet Mudrinski. Eh, da je nekako ponoviti tu večer, barem dio..

Ognjen Mudrinski otvorio je sezonu 2020./21. s dva gola u Varaždinu, u pobjedi 5-1… Foto: Matija Habljak/PIXSELL

SEZONA 2021./22.
Rijeka – Gorica 2-0 (Murić, Lepinjica)
Drugi start na Rujevici – identičan ishod! Gorica je i tri godine nakon prvoligaškog debija ponovno išla u Rijeku započeti prvenstvo, u tom slučaju predvođena Krunom Rendulićem, i to nedugo nakon što je na istome mjestu njegov kolega Oreščanin propustio posljednju priliku za plasman u Europu, u zadnjem kolu prethodne sezone. Gorica je i ovoga puta izgledala bolje nego što je izgledao rezultat, ali uzalud sve, bodovi su otišli u vjetar.

SEZONA 2022./23.
Osijek – Gorica 2-1 (Beljo x2 / Lončar ag)
Nakon ljeta sličnog ovom koje traje, nakon što je Goricu napustilo 20-ak igrača i došlo 20-ak novih, trener Samir Toplak poveo je goričku družinu u Gradski vrt. Junak Osijeka na kraju je bio Dio Drena Beljo, a jedini gol za Goricu nije zabio igrač Gorice, nego domaći branič Lončar. Pamtimo tu utakmicu i po tome što je lijevi bek Cheick Keita zaigrao na desnom boku, s ulogom “lažnog veznog igrača”… Nije upalilo, ništa od bodova.

SEZONA 2023./24.
Gorica – Varaždin 1-1 (Vujnović / Brodić)
Aktualna goričko-varaždinska trilogija započela je u ljeto 2023., malo nakon što se Varaždin vratio u društvo najboljih klubova u državi. U tome mu je puno pomogao i bivši igrač Gorice Fran Brodić, koji je već u prvom povratku u Veliku Goricu pokazao da su u klubu pogriješili kad su ga se olako odrekli. Nikola Vujnović u prvom je poluvremenu doveo Goricu u vodstvo, Brodić je izjednačio u 80. minuti, a do kraja je Gorica spašavala i taj jedan bod…

SEZONA 2024./25
Gorica – Varaždin 0-0
Prošle sezone ponovno su se na istome mjestu u prvome kolu sudarili Gorica i Varaždin. I ishod je bio praktički identičan, odnosno ponovno su se dijelili bodovi. Ovoga puta utakmica je bila kudikamo tvrđa, s još manje prilika, pogotovo za Goricu. Varaždin je bio bolja momčad, s puno više pokušaja nego sastav Rajka Vidovića, pa ovih 0-0 pamtimo kao neku vrstu dara s neba u tom trenutku. Uostalom, lakše je s Varaždinom otvarati u Varaždinu…

Ako je doista tako, bit će sreće večeras u Baroknom gradu, jer ovaj popis jasno pokazuje da je Gorica od sedam dosadašnjih otvaranja dobila jedno jedino. Tu su i tri poraza, dva od Rijeke i jedan od Osijeka, te tri remija, tako da ostaje zapisano kako je Gorica na otvaranju sezone pobijedila jedino isključivo u Varaždinu. Neka se ponovi!

U petak, 8. kolovoza 2025., počinje isplata mirovina za srpanj korisnicima koji primanja ostvaruju putem računa u poslovnim bankama. Uz redovnu isplatu, dio umirovljenika može očekivati i povećanje i to bez potrebe za dodatnim zahtjevima, temeljem novog Zakona o mirovinskom osiguranju.

Riječ je o korisnicima najnižih mirovina, kojima je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) automatski, po službenoj dužnosti, odredio novu, višu svotu. Povećanje se temelji na izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 96/25), koji je stupio na snagu 1. srpnja ove godine.

Prema novim pravilima, najniža mirovina sada iznosi 106 % aktualne vrijednosti mirovine, u skladu s člankom 87. zakona. HZMO je ovu promjenu proveo bez donošenja pojedinačnih rješenja, što znači da korisnici ne moraju poduzimati nikakve dodatne korake da bi ostvarili pravo na viši iznos.

Za sva dodatna pojašnjenja građani se mogu obratiti HZMO-u putem telefona 01/45 95 011 i 01/45 95 022, dostupnima radnim danom od 8 do 16 sati ili posjetiti službenu internetsku stranicu.

U Ivanić-Gradu traje sveobuhvatna energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića, vrijedna više od 2,4 milijuna eura. Projekt sufinancira Europska unija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a dio sredstava dolazi iz Zagrebačke županije. Završetak radova očekuje se do kraja godine. Rekonstrukcija bi trebala donijeti više od 78 % uštede energije za grijanje i gotovo potpuno smanjenje emisije CO₂, dok će škola dobiti novo ruho, izvana i iznutra.

Riječ je o kompleksnom građevinskom zahvatu koji uključuje zamjenu dotrajale vanjske stolarije, postavljanje nove fasade s mineralnom vunom, spuštene protupožarne stropove, ventilacijski sustav i obnovu unutarnjih zidova. Istovremeno se radi na rekonstrukciji ravnih krovova, a na krovištu će niknuti sunčana elektrana snage 25 kW, s ukupno 76 fotonaponskih modula.

Foto: Dražen Kopač

Od strojarskih i elektro radova, ugrađuju se dizalice topline tipa zrak/voda, multi-split sustav grijanja i hlađenja, te energetski učinkovitija rasvjeta. Upravljanje cijelim sustavom bit će automatizirano i dostupno za daljinsko praćenje. Ukratko, škola će disati novim, digitalno kontroliranim plućima.

Dodatna vrijednost projekta vidi se i u obnovljenim pristupnim rampama, novom hortikulturnom uređenju te punionici za električne automobile.

Foto: Dražen Kopač

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.415.780 eura. Od toga je 901.134 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok ostatak financira Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Ova škola jedna je od osam javnih zgrada na području županije koje prolaze sličnu obnovu, ukupne vrijednosti preko 21 milijun eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom