Povežite se s nama

Vijesti

Načelnik Općine Pokupsko: Evo kako smo utrošili 3.65 milijuna kuna pomoći za sanaciju šteta od potresa

Odbacio je optužbe vijećnika kako se novac za pomoć koristio i za nasipavanje privatnih dvorišta

Objavljeno

na

Na današnje izjave nezavisnih vijećnika Općine Pokupsko reagirao je načelnik te općine Božidar Škrinjarić te objasnio kako se troše sredstva, odnosno 3.650.000 kuna iz državnog proračuna, koje je Općina Pokupsko dobila za sanaciju šteta od potresa. Odbacio je i optužbe vijećnika kako se ovaj novac koristio, među ostalim, i za nasipavanje privatnih dvorišta.

– Očekivanja Kluba nezavisnih vijećnika da će cjelokupni iznos tih sredstava biti namjenjen isključivo stanovnicima za sanaciju šteta na svojim građevinama nisu realna. Naime, u trenutku potresa nekoliko desetaka kućanstava ostalo je bez prostora za stanovanje. Odmah po uplati sredstava pomoći Općina Pokupsko je krenula u zbrinjavanje tih ljudi – kazao je Škrinjarić te naveo kako je za postavljanje svakog pojedinog mobilnog objekta bilo potrebno pripremiti podlogu, premjestiti ili postaviti novi priključak za opskrbu električnom energijom i izgraditi instalacije, osigurati vodoopskrbu i odvodnju, opremiti objekte grijalicama te drugom nužnom opremom, a na te radove Općina je utrošila oko 270 tisuća kuna.

– Drugi dan nakon potresa počela je sanacija i uklanjanje oštećenih dimnjaka i krovova.Za tu namjenu je utrošeno 155.000 kuna. Nije li pokrivanjem tih troškova pružena pomoć najugroženijim stanovnicima naše općine? Ostavljamo na prosudbu Vama bi li opravdanije bilo da je ta sredstva Općina ostavila za sanaciju gospodarskih objekata? – kazao je načelnik Škrinjarić te se u nastavku očitovanja osvrnuo i na troškove o kojima su jutros govorili nezavisni vijećnici.

– Od pomoći je za sanaciju nerazvrstanih cesta namjenjeno 130.000 kuna, za sanaciju javne rasvjete 211.827 kuna, a za sanaciju javnih objekata 219.173 kuna. Znači ukupno je 561.000 kuna ostavljena za sanaciju ostalih šteta od potresa, a za potrebe građana namjenjena su 3.089.000 kuna sredstava iz pomoći – kazao je načelnik Škrinjarić.

U nastavku se načelnik Općine Pokupsko osvrnuo i na navode nezavisnih vijećnika o nepovoljnom položaju onih stanovnika koji nemaju mogućnost priključiti se na javnu vodoopskrbnu mrežu te koji su sami sanirali svoje bunare ili izvore vode.

Općini Pokupsko obratio se veliki broj stanovnika sa zamolbom da im se omogući priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu. Predviđeno je da se zamolba uvaži svakome tko ima prijavljeno stalno prebivalište na području općine i gdje postoji javna vodoopskrbna mreža. Navodi gospođe Popovčić da su diskriminirani stanovnici koji nemaju mogućnost priključka, a sami su sanirali svoje bunare ili izvore pitke vode također nisu točni. Sanacije vodovodnih instalacija, što uključuje i izvor opskrbe, prihvatljiv je trošak za refundaciju. Zanimljivo je da gospođa Popovčić, koja je toliko analizirala prijedlog Odluke to nije primjetila. Također Općina nije mogla pristupiti saniranju bunara na drugi način zbog izričite zabrane Stožera civilne zaštite RH za ulazak u bunare na potresom pogođenom području – oštro je rekao Božidar Škrinjarić.

– I na kraju gospođa Popovčić naglašava kako je refendacija troškova za sanaciju šteta od potresa moguća jedino dostavom plaćenog računa uz zahtjev, a nije usvojen prijedlog Kluba nezavisnih vijećnika, kojim predlažu plaćanje po predračunu i ponudi. Takvo plaćanje, prema uputi predstavnika Ministarstva financija, nije u skladu s proračunskim načelima jer ponuda i predračun nisu dokaz da su sredstva stvarno utrošena te bi u tom slučaju sredstva bila nenamjenski utrošena. Općinska tijela u svome radu moraju se voditi prvenstveno propisima koji, nažalost, nisu uvijek u skladu sa željama – zaključio je Škrinjarić i objasnio kako su sredstva pomoći namijenjena žurnoj sanaciji, a ne cjelovitoj obnovi stambenih i drugih objekata.

– Kako bi se pomoglo što većem broju stanovnika uvedeno je ograničenje u iznosu od 10.000 kuna. Za cjelovitu obnovu biti će potrebna daleko veća novčana sredstva i pomoć za takvu obnovu osigurana je svim oštećenima Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Već sutra, 12. ožujka u Općinu Pokupsko dolaze dva mobilna tima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji će zaprimati zahtjeve naših građana za pomoć iz državnog proračuna za obnovu domova, odnosno rušenje i izgradnju zamjenskih – za kraj je kazao Škrinjarić.

Vijesti

Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno

Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.

Objavljeno

na

Objavio/la

Danas, 4. svibnja, na blagdan svetog Florijana zaštitnika vatrogasaca, tradicionalno se obilježava Dan vatrogastva, a upravo u tom povodu objavljeni su i podaci o izdvajanjima za protupožarnu zaštitu. Zagrebačka županija prošle je godine povećala izdvajanja za vatrogastvo i ušla među županije koje u proračunu imaju najveći udio namijenjen protupožarnoj zaštiti.

Prema dostupnim podacima koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija je u 2025. godini za vatrogastvo izdvojila 265,7 tisuća eura više nego godinu ranije, što je svrstava među županije s najvećim rastom ulaganja u tom području.

Po udjelu u proračunu, Zagrebačka je dosegnula 0,39 %, čime se našla u društvu županija koje najviše izdvajaju za protupožarnu zaštitu. Ispred nje su Splitsko-dalmatinska (0,47 %), Karlovačka (0,46 %) i Šibensko-kninska (0,43 %), dok je Primorsko-goranska imala udio od 0,35 %.

Ukupno su županije (bez Sisačko-moslavačke, za koju podaci nisu bili dostupni) u 2025. godini za vatrogastvo izdvojile 35,1 milijun eura, što je gotovo 15 % više nego godinu prije, kada je ukupni iznos bio 30,6 milijuna eura.

Vatrogasci u Hrvatskoj djeluju kroz više od 2.100 različitih subjekata, uključujući javne postrojbe i dobrovoljna društva, a njihov posao nije vezan samo uz ljetne požare, već i uz prometne nesreće, tehničke intervencije i sve češće nepredvidive situacije koje traže brzu reakciju tijekom cijele godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Sport Zagrebačke županije’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu

Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama

Objavljeno

na

Objavio/la

04.05.2026., Zagrebacka avenija, Zagreb - Zapoceli su radovi na odrzavanju nadvoznjaka na Zagrebackoj aveniji iznad Selske ceste. U prvoj fazi zatvara se juzni kolnik nadvoznjaka, dok ce se promet na sjevernom kolniku odvijati dvosmjerno, po jednom trakom u svakom smjeru. Na donjoj razini raskrizja promet ce se i dalje odvijati u oba smjera, s po dvije prometne trake za istok i zapad. Nakon zavrsetka radova na juznom kolniku, radovi se sele na sjeverni kolnik, uz zadrzavanje dvosmjernog prometa bez potpunog prekida u smjeru istok–zapad. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Radovi na nadvožnjaku Zagrebačke avenije iznad Selske ceste počinju danas u 9 sati, a vozače u Zagrebu odmah očekuju nove gužve i usporavanja. Tijekom izvođenja radova promet će biti sužen na dvije trake, odnosno jednu u svakom smjeru.

Kako piše Jutarnji.hr, u prvoj fazi zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, a sav promet prebacuje se na sjeverni kolnik, gdje će se voziti dvosmjerno.

Važno je naglasiti da će donja razina raskrižja ostati bez promjena, ondje će i dalje biti dostupne dvije trake u svakom smjeru.

Nakon što radovi na južnom kolniku završe, gradilište se seli na sjeverni kolnik. I tada će promet ostati organiziran dvosmjerno, bez potpunog prekida prometovanja u smjeru istok–zapad.

Nastavite čitati

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

 U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Najave

Gradska četvrt Pleso organizira Turnir Plešana – prijave su otvorene, broj ekipa ograničen

Objavljeno

na

Objavio/la

Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.

Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.

Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno