Povežite se s nama

Zanimljivosti

Na desetke fakultetskih smjerova nitko se nije upisao! Među njima i fizika, robotika i jezici…

Iako su predviđene kvote bile pune nade, 61 studijski program u Hrvatskoj nije privukao nijednog studenta.

Objavljeno

na

Foto: pexels.com

Nakon završetka ljetnog upisnog roka, na hrvatskim fakultetima ostalo je nepopunjeno čak 15.259 mjesta, piše Studentski.hr. Još alarmantnije zvuči podatak da se na 61 studijski program nije upisao nijedan student, unatoč tome što su kvote predviđale ukupno 782 mjesta. Ovi podaci, koje je objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, otvaraju niz pitanja o stanju i perspektivi visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Pogled unatrag otkriva zabrinjavajući trend, osobito na nastavničkim smjerovima prirodnih znanosti. Primjerice, nastavnički smjer fizike i kemije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) ostao je potpuno prazan. I to unatoč 28 prijava na ponuđenu kvotu od 22 mjesta.

Dekan PMF-a, prof. dr. sc. Mirko Planinić, istaknuo je kako fakultet ne planira spuštati kriterije samo kako bi ispunio kvotu. “Mi ne upisujemo ni s dvojkama, nego pazimo da su bar trojke iz fizike na maturi. Imali smo u prošlosti niže kriterije, ali se pokazalo da takvi studenti češće odustaju nakon prve godine.”

No problem se ne zaustavlja samo na prirodoslovnim znanostima. Jezični i društveno-humanistički smjerovi bilježe sličan izostanak interesa. Filozofski fakultet u Osijeku tako nije upisao nijednog studenta na studijima njemačkog, hrvatskog i mađarskog jezika, kao ni na povijesti umjetnosti. Na Hrvatskim studijima prazna su ostala mjesta na smjerovima poput kroatologije, filozofije i sociologije.

Zanimljivo je i da su programi koji se tiču tehnologije i budućnosti, poput mehatronike i robotike na Tehničkom fakultetu u Rijeci, doživjeli isti sudbinu. Na kvotu od 12 mjesta stiglo je osam prijava, ali nije bilo ni jednog upisa. Studij računarstva na engleskom jeziku na zagrebačkom FER-u, iako je imao 38 prijava, ostao je bez ijednog studenta.

Čak i fizioterapija nije prošla bez problema, izvanredni stručni studij fizioterapije na Veleučilištu „Lavoslav Ružička” u Vukovaru nije zaprimio nijednu prijavu, iako je bilo dostupno 10 mjesta.

Prazne predavaonice na desetcima studija više nisu izolirani incident, već simptom dublje krize sustava obrazovanja koji sve teže privlači mlade, osobito kad je riječ o profesorskim zanimanjima i humanistici. Unatoč nominalnom interesu izraženom kroz prijave, konačni izostanak upisa govori o nerazmjeru između onoga što visoko obrazovanje nudi i onoga što mladi stvarno žele, mogu ili se usude odabrati.

Iako se sve teže pronalazi nastavnike i stručnjake, činjenica da se na desetke studija ne upisuje baš nitko i to iz godine u godinu nije samo akademski problem. To je poruka, možda i vapaj, koji traži odgovor i izvan sveučilišnih hodnika.

Također, treba spomenuti i trend porasta upisa u strukovna zanimanja koji je zabilježen u posljednje vrijeme. Prije desetak godina od roditelja se mogla čuti ona svima poznata, “uči, da se upišeš na fakultet i budeš dobro plaćen”, a čini se da je danas aktualnija, “budi majstor i novaca će uvijek biti”. Je li samo riječ o preokretu koji će se vratiti “na staro” kada ćemo imati više strukovnjaka nego visokoobrazovanih? Samo će vrijeme pokazati.

Kultura

Spavaća soba nasred Galženice! U grad su nam stigli malo drukčiji gosti…

Francuski umjetnici započeli su trodnevnu izvedbu u Velikoj Gorici – u ova će 72 sata stanovati na gradskim ulicama i pozivati naše sugrađane na dijalog, otvorenost i interakciju

Objavljeno

na

Francuski umjetnici stigli su u Veliku Goricu, koju će naseliti u naredna 72 sata. Njihov privremeni dom pod vedrim nebom pokretna je instalacija, ujedno i naziv njihove izvedbe “Odiseja”. Putujući projekt u posljednjih je deset godina gostovao u velikim gradovima poput New Yorka, Tokija, Soluna, Strasbourga i Venecije, a svoju listopadsku međunarodnu turneju ove je godine počeo u Sofiji, potom je na red došao Split te Velika Gorica na kraju putovanja.

– Ljudi nas nikad ne očekuju, ali uskoro ćemo biti kao rođaci. To je univerzalno ljudsko iskustvo. Ljudi su po prirodi znatiželjni, a kad imaju vremena zastanu, žele znati što se događa. Jezik nije barijera. Nikad ništa ne očekujemo i uvijek se iznenadimo – ističe Laurent Boijeot, autor i začetnik projekta.

Uz njega su tu Valia Kardi, Clement Martin i Jean Chauvelot. Ova četveročlana umjetnička ekipa naselit će dijelove grada Velike Gorice sve do četvrtka ujutro, pa ako ih sretnete – priđite im i popričajte jer ova je izvedba ujedno i poziv na nova iskustva, na promjenu perspektiva i na upisivanje nove i jedinstvene kolektivne memorije na ulice i trgove naših gradova.

Organizator projekta je Association la Princesse, a suorganizatori međunarodne turneje uz Štoos teatar su Cirkus kolektiv (Split), ToploCentrala (Sofia) i ACT – Independent Theatre Festival (Sofia). Partneri na projektu su Francuski institut u Bugarskoj i Teatroskop. Partnersku podršku u Velikoj Gorici pruža Turopoljska udruga skauta “Tur” iz Velike Gorice, a izvedbu financijski podupiru Zagrebačka županija i zaklada Kultura Nova, PPS Galeković, Gorica d.d., MB Frigo i Cetina. Projekt je dio Dana Europske baštine Ministarstva kulture, realiziran u suradnji s Gradom Velikom Goricom.

U Velikoj Gorici ugostio ih je Štoos teatar, u sklopu programa “Dobar Štoos u kvartu”, kojim velikogorički umjetnički kolektiv dovodi u grad nove, inspirativne i zanimljive umjetnike, pozivajući građane na dijalog, otvorenost i interakciju.

Foto: Katarina Drvodelić

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Velika Gorica među rekorderima po broju novih stanova u Hrvatskoj

Grad bilježi jedan od najvećih porasta stambene izgradnje u Hrvatskoj, više stanova i veća ukupna površina nego godinu ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U 2024. godini u Hrvatskoj je dovršeno ukupno 7.440 zgrada, od čega je više od 85 % stambenih. Ukupna površina završenih zgrada iznosila je 3,4 milijuna kvadrata, što je 5,5 % više nego godinu prije. U njima je izgrađeno 16.654 nova stana, prosječne veličine 95 kvadrata.

Kako piše Gradonačelnik.hr, najviše se gradilo u Istarskoj županiji, a zatim slijede Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. Među gradovima, nakon Zagreba, Zadar je predvodnik po broju završenih stanova, dok se Velika Gorica istaknula kao drugi grad u Hrvatskoj po broju novih stanova, čak 456 ih je dovršeno tijekom 2024. godine.

Velika Gorica je u protekloj godini zabilježila jedan od najvećih porasta izgrađenih stanova u državi, s 172 više nego 2023. godine. Time je svrstana uz bok Dugom Selu i Zaprešiću, koji su također zabilježili snažan rast stambene gradnje. Ukupna površina završenih stambenih zgrada u Velikoj Gorici iznosila je gotovo 60 tisuća četvornih metara, čime se grad nalazi na drugom mjestu u Hrvatskoj, odmah iza Zadra. U odnosu na prethodnu godinu, površina novih stambenih zgrada povećana je za više od 25 tisuća kvadrata, što je najveći rast u zemlji u apsolutnim brojkama.

U hrvatskim gradovima lani je izgrađeno 11.919 stanova, od čega bez Zagreba nešto manje od osam tisuća. Iako je ukupan broj stanova u gradovima manji za oko 12 posto u odnosu na 2023., porast gradnje u Zagrebu ublažio je ukupni pad.

Među deset vodećih gradova po broju izgrađenih stanova, uz Zadar i Veliku Goricu, nalaze se i Pula, Makarska, Osijek, Split, Dugo Selo, Kaštela, Zaprešić i Rijeka. Zanimljivo je da su među 30 vodećih i manji turistički gradovi poput Nina, Novalje, Vodnjana, Raba i Paga, gdje je intenzivna gradnja povezana s turističkim investicijama.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Raste studentska satnica, evo koliko će iznositi od siječnja 2026.

Odluku o novim iznosima uskoro treba potvrditi ministar Radovan Fuchs.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Od početka iduće godine, minimalna studentska satnica u Hrvatskoj iznosit će 6,56 eura neto, što je povećanje od 50 centi u odnosu na 2025. godinu. Satnica za rad nedjeljom, blagdanima i noću bit će 9,84 eura neto, odnosno 75 centi više nego dosad, piše Srednja.hr. Nova se cijena rada temelji na odluci Vlade o povećanju minimalne plaće na 1.050 eura bruto, a službenu odluku o studentskoj satnici donijet će ministar obrazovanja Radovan Fuchs u roku od 15 dana nakon Vladine uredbe.

Povećanje studentske satnice proizlazi iz Zakona o obavljanju studentskih poslova, prema kojem se minimalna bruto plaća u državi dijeli s 160 kako bi se dobio iznos minimalne satnice. Budući da će Vlada, prema najavi premijera Andrejа Plenkovića, u petak donijeti uredbu kojom minimalna plaća za 2026. raste na 1.050 eura bruto, nova studentska satnica logično slijedi taj rast.

Time će se studentski minimalac povećati s 6,06 eura, koliko iznosi ove godine, na 6,56 eura neto, dok će rad nedjeljom i blagdanom rasti s 9,09 na 9,84 eura.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Snimili ste opasnu vožnju? Evo zašto je bolje prijaviti nego objaviti…

Dokazi s videa već su doveli do pravomoćnih presuda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Snimili ste vozača koji prolazi kroz crveno, vozi u suprotnom smjeru ili parkira preko tri mjesta? Umjesto da video završava na društvenim mrežama, Ministarstvo unutarnjih poslova poziva građane da snimke takvih protupravnih radnji dostave izravno policiji putem mobilne aplikacije Sigurnost i povjerenje. Anonimne dojave nisu uzaludne. Štoviše, sudovi su već donosili kazne na temelju upravo takvih prijava.

Kako piše HAK, danas kada gotovo svatko ima kameru u džepu, sve više prometnih prekršaja završava na internetu, često praćenih lavinom komentara i osudom javnosti, ali bez stvarnih posljedica za počinitelje. Međutim, svatko tko je svjedočio opasnoj vožnji može pomoći u sankcioniranju prekršitelja i to anonimno, u svega nekoliko klikova.

Aplikacija Sigurnost i povjerenje omogućuje građanima da izravno pošalju policiji fotografije, videozapise i opise događaja, uz mogućnost uključivanja geolokacije. Prijave zaprimaju policijski službenici operativno-komunikacijskih centara, koji odmah procjenjuju zahtijeva li slučaj hitnu reakciju te ga prosljeđuju nadležnim službama. Pošiljatelj ostaje anoniman, ali može i dalje komunicirati s policijom putem aplikacije.

Da takve dojave doista rezultiraju postupcima, potvrđuje i primjer iz Metkovića. Prema presudi Općinskog suda (Pp-508/2024-4), vozač koji je prošao kroz crveno svjetlo kažnjen je s 150 eura nakon što je građanin policiji dostavio snimku njegova prekršaja. Na temelju videa utvrđen je vlasnik vozila, pokrenut je prekršajni postupak, a sud je dokaz prihvatio kao vjerodostojan.

Na temelju ovakvih prijava, policija ne reagira samo u ekstremnim slučajevima, već i kod svakodnevnih prometnih prekršaja koji ugrožavaju sigurnost drugih sudionika u prometu. Objavljivanje opasnih vožnji na društvenim mrežama možda donosi preglede, ali ne rješava problem. Ako već imate dokaz o kršenju zakona, pošaljite ga onima koji mogu djelovati.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Danas obilježavamo Dan dobrovoljnih darivatelja krvi! Evo kako Gorica stoji po tom pitanju

Nedostatak krvi nosi veći rizik za pacijente…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se u Hrvatskoj obilježava 25. listopada, prigoda je da se zahvali svima koji svojim nesebičnim činom daruju krv i time spašavaju živote. Upravo na ovaj dan 1953. godine u Željezari Sisak održana je prva organizirana akcija dobrovoljnog darivanja krvi pod okriljem Hrvatskog Crvenog križa, po načelima dobrovoljnosti, anonimnosti i solidarnosti.

Povodom obilježavanja ovog dana, iz Crvenog križa podsjećaju kako je dobrovoljno darivanje krvi temelj sigurnog zdravstvenog sustava jer omogućuje da krv i krvni pripravci budu dostupni svima kojima su potrebni. Posebno ističu da su potrebe za krvlju stalne, bez obzira na okolnosti poput epidemija ili kriznih situacija.

Nedostatak krvi, upozoravaju, nosi veći rizik za pacijente jer brojni bolesnici kojima je potrebna transfuzija ne mogu čekati. Unatoč izazovima, Hrvatska i dalje uspijeva održavati dovoljne zalihe, što je rezultat visokog odaziva darivatelja.

Svoju humanost još jednom su dokazali i Velikogoričani. Tijekom nedavne trodnevne akcije darivanja krvi u Velikoj Gorici pristupio je 331 darivatelj, a prikupljena je 291 doza krvi. Posebno se ističe činjenica da je čak desetero građana krv dalo po prvi put.

Iz Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica zahvaljuju svim sudionicima i onima koji su uspješno darovali krv, i onima koji ovaj put nisu mogli, ali su pokazali spremnost pomoći.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno