Kultura

Na današnji dan preminuo legendarni roker

Svom glazbenim idolu 1981. godine Velikogoričanin isklesao i postavio bistu

Objavljeno

prije 8 godina

3. srpnja 2017.

Objavio/la

Anes Šuvalić

Na današnji dan 1971. godine u Parizu je umro Jim Morrison, američki pjevač i legendarni vođa Doorsa. Njegova glazbena karijera počinje tijekom studiranja na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu, kada upoznaje klavijaturista Raya Manzareka. Njih dvojica uskoro formiraju Doorse, a priključuju im se John Densmore na bubnjevima i Robbie Krieger na gitari.Tijekom svog kratkog djelovanja, od 1967. do 1971. godine, Doorsi su ostavili neizbrisiv trag izdavši šest albuma. U istom periodu, Morrison je objavio nekoliko knjiga poezije, dokumentaraca i kratkih filmova te prerastao u idola generacijama mladih diljem svijeta.

Jedan od onih koji su se zaljubili u njegov glazbeni izričaj je i akademski kipar Mladen Mikulin, koji nam je otkrio da je grupa i njezin frontmen imala neizbrisiv utjecaj na njegovo formiranje kao čovjeka i umjetnika.

03.07.2017. Vukovina – atelje Mladena Mikulina. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal

„Od svog prijatelja 1979. godine povoljno sam kupio stare gramofonske ploče, a među njima su bili i albumi Doorsa. Na prvo slušanje nisu mi legli, bilo mi je to previše komplicirano. No, uskoro se i moj život zakomplicirao. Našao sam se u teškom materijalnoj situaciji, što je utjecalo i na moje duševno stanje. Sve se promijenilo kad sam jednu večer došao umoran i mokar s posla te si pustio njihovu ploču. Tada sam shvatio da su Doorsi esencija rock’n’rolla u umjetničkom i duhovnom smislu. Natjerali su me da preispitam svoj umjetnički pristup i počnem raditi sve ozbiljnija kiparska djela“, otkrio nam je Mikulin.

Morrison je 1971. pokopan na groblju Père-Lachaise u Parizu, uz Molièrea, Abelarda, Prousta, Chopina, Oscara Wildea i Maxa Ernsta, a deset godina poslije turopoljski kipar izradio je i postavio na grob mramornu bistu svoga glazbenog idola.

„U časopisu ‘Džuboks’, koji je tada bio jako čitan, vidio sam fotografiju zapuštenog groba. Upitao sam se, je li moguće da jedan tako značajan čovjek u svjetskoj kulturi nema dostojno uređen grob. Kontaktirao sam upravu groblja i sva su se vrata otvorila, iako sam tek namjeravao upisati akademiju“, objasnio nam je Mikulin.

03.07.2017. Vukovina – atelje Mladena Mikulina. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal

Ova bista ukradena je 1988. godine u noći kad je François Mitterrand drugi put izabran za francuskog predsjednika. Naime, lopovi su iskoristile zauzetost sigurnosnih službi situacijom u državi i ukrali skulpturu s groblja okruženog trometarskim zidom. Ono što je interesantno, bila je teška oko 138 kilograma i nije se mogla samo tako iznijeti.
No, zaljubljenik u umjetničku ostavštinu poznatog američkog pjevača ponudio je novo i sigurnije rješenje nadgrobnog spomenika.

„Posmrtna maska ima promjer 40 centimetara i napravljena je u bronci. Glavna joj je karakteristika što na promatrače djeluje smirujuće“, rekao nam je naš sugovornik.

Nažalost, Turopoljac ovaj put nije naišao na otvorena vrata. Na put mu je stala birokracija i dok se ona ne riješi brončani odljev mjesto na groblju Père-Lachaise, ležat će u ateljeu u Vukovini.

03.07.2017. Vukovina – atelje Mladena Mikulina. Foto: Anes Šuvalić/Cityportal

Povezane teme:bista Jim Morrison Mladen Mikulin

Kultura

2. Velikogorički salon uz performans umjetnice Ane Katulić

Velikogoričanka će u sklopu skupne izložbe 12 umjetnika u Galeriji Galženica izvesti performans „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.

Objavljeno

prije 1 dan

26. lipnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.

O izložbi: Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića.

Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom?

O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije?

(Foto: Ana Vuko)

Nastavite čitati

Kultura

Bliži se 25. Smotra koreografiranog folklora Zagrebačke županije

Folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom!

Objavljeno

prije 3 dana

24. lipnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Folkloraši iz Svete Nedelje, Kupljenova, Dugog Sela, Gorice Svetojanske, Lukavca, Stupnika, Bratine, Križa i Buševca dolaze pokazati svu raskoš županijskog folklora na 25. Smotri koreografiranog folklora Zagrebačke županije.

29.lipnja s početkom u 17 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom, od Međimurja, Gorskog Kotara, Zagrebačkog Prigorja do Dubrovnika, Turopolja, Bilogore, Bratine i Moslavine.

Organizator smotre je Hrvatski sabor kulture uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec i uz pod pokroviteljstvo Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije.

Najbolji sa smotre predstavljat će našu županiju na 32. Susretima Hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu.

Ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Čičko Ivanje po 20. put – pozornica spojila folklor nekoliko naroda

Novo Čiče goste dočekalo sa šaranom na rašljama, kotlovinom i gulašom

Objavljeno

prije 6 dana

22. lipnja 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Zaštitnika Novog Čiča, Svetog Ivana Krstitelja, mještani slave kroz nekoliko dana, a centralno događanje, na prostoru Etno naselja Novo Čiče, bila je jučerašnja jubilarna, 20. Međunarodna smotra folklora.

U organizaciji KUD-a Novo Čiče i uz pomoć lokalnih ostalih udruga, sponzora, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije u ovo mjesto je pristiglo 300 folkloraša, iz Slovenije, Srbije, BiH i naše Hrvatske.

Manifestaciju je u ime grada Velike Gorice, otvorila direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović koja je naglasila da manifestacije poput ove šire glas o ljepotama i gostoljubivosti naše županije, kao i bogatoj tradiciji koju domaćini itekako njeguju.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Domaćini, KUD Čiče odlučio je festival otvoriti s pjesmama posavske tematike kako bi podsjetili na bogatstvo Posavine i ono što je ostavila generacijama u nasljeđe.

–S pjesmom i plesom zajedno promičemo folklornu baštinu, a s nama je Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Jelačić” iz Petrovaradina iz Srbije, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Vitez i “Zavidovići” iz BiH, zatim hrvatski folkloraši iz Zasadbrega i Galgova, Rakek iz Slovenije, Udruga bosanskih Posavljaka iz Zagreba. Za 90 sudionika smo organizirali smještaj u našim domaćinstvima i u hotelima, jer dolaze izdaleka, jedino nam je KUD Veleševec ove godine nažalost bio spriječen doći, no nadamo se da će dogodine biti na našoj pozornici – rekao je predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak i pokazao nam prostor oko festivalskog šatora gdje se krčkala kotlovina i gulaš, a šarani na rašljama već su bili spremni za degustaciju.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Pogledati i čuti kao naši susjedi njeguju običaje, pjesme i plesove, došao je pogledati velik broj posjetitelja, budući da nastupe folkloraša iz nekoliko država na jednom mjestu ne vidimo često.

Fotografije, poput naslikanih slika, govore tisuću riječi, pa zavirite u veliku foto-galeriju:

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije do Crkve bl. Alojzija Stepinca

Objavljeno

prije 1 tjedan

20. lipnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Večernja sveta misa na svetkovinu Tijelova u Velikoj Gorici (četvrtak, 19. lipnja 2025.) bila je s početkom u 18:30 sati ispred župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.