Povežite se s nama

HOTNEWS

Muški, na vama je red…

O muškoj (ne)samostalnosti, te istinskim partnerskim odnosima samo u novoj kolumni Nevene Skočić..

Objavljeno

na

Dragi naši dječaci, muškarci i oni koji će to tek postati, ova kolumna je za vas, pa da vas čujemo!

Velika odgovornost na odgoju muškog djeteta i njegovu samosvjesnost jest na majci. Zapravo, ona je ta koja bi trebala već od ranog djetinjstva poticati svog sina da se osamostali i da ga pripremi na samački život, kako on ne bi bio ovisan o nikome. Nažalost, u našoj tradiciji, to još uvijek nije prihvaćeno kao norma ponašanja. Politika naših majki danas je: ‘Neka, ja ću! On će se ionako mučiti cijeli život’. I tako mati stvori sebi ovisnika o drugima….

Način na koji bi bilo najbolje da ga nauči kućanskim poslovima je svakako kroz igru. Znam da u današnje vrijeme kad žene rade dva posla, nema se vremena za igru, ali gledajte na to kao priliku da se družite, napravite kućanske poslove i izgradite svog malenog dječaka u samostalnog čovjeka.

Foto: ilustracija/ iStockphoto-DGLimages

A sad malo direktno vama, dragi naši pripadnici jačeg spola..

Prije nego što se vjenčate, pokušate živjeti sami. Iznajmite stan. Sami plaćate stanarinu. Kupite krevet i madrac. Kupite si televizor. Što je najvažnije, kupite lonce, štednjak i sve posuđe koje će vam trebati u kuhinji. Naučite kuhati, nahraniti se. Stvarno? Kuhate samostalno prije braka?

Možete li se vratiti kući s posla i ostati sami u kući, a da ne izađete podružiti se malo s ekipom? Možete li se osjećati ugodno sami sa sobom? Možete li sjediti sami u svojoj kući, posebno tijekom vikenda, i gledati nogometne utakmice i pritom se osjećati sretno? Možete li oprati odjeću, očistiti kuću i namjestiti krevet? Možete li sami sebi skuhati, a da ne odete kupiti već pripremljenu hranu?

Jednog dana, kad postanete oženjen muškarac, nećete moći cijeniti sve što vaša žena čini za vaš dom, ako prethodno niste živjeli sami i morali se samostalno brinuti o svom domu. Nećete moći cijeniti njezin trud dok baš svaki dan kuha svježu hranu, ako ste u svom samačkom životu jeli hranu koju je kuhao netko drugi ili ste naručivali iz restorana.

Foto: ilustracija/pexels-mart-production-7641012

U većini studenskih domova diljem svijeta mladići su skloni izlaziti sa djevojkama kako bi imali nekoga tko će im kuhati i eventualno pospremiti sobu, a za nagradu oboma druženje završi seksom. Nagrada njemu što se snašao i opet nije morao naučiti kućanske poslove i nagrada njoj što je dobro odradila posao.

Nažalost, s druge strane, postoje i djevojke koje izlaze s dečkima kako bi imale nekoga tko će im dati novac da kupe što god trebaju i to one nagrađuju seksom. Među muškim prijateljima, nakon što jedan od njih pronađe djevojku, svi prijatelji vjeruju da će djevojka dolaziti, barem vikendom, kuhati, prati i čistiti prostor u kojem žive. Za njih je to dužnost djevojke. Tužno, zar ne?

I sad kad iz ove perspektive pogledamo razloge zašto se mladi međusobno druže, netko bi pomislio da je riječ o koristi. I jest. Ne mislite li da je možda bolje da vi dečki, muškarci i svi koji ćete to jednog dana postati, ipak naučite samostalno živjeti, bez da ovisite o djevojkama?

Ne bi li bilo dobro sam sebi organizirati život, naučiti kućanske poslove i jednog dana pokazati svojoj životnoj partnerici kako ste s njom ravnopravni, kako vam ona nije sluškinja i time omogućiti zdrav partnerski odnos, bez podrazumijevanja međusobnih naučenih muško – ženskih odnosa naših predaka?

Ne bi li bilo dobro dovesti djevojku u stan zato što vam je s njom lijepo razgovarati i provoditi vrijeme, a ne zato da vam počisti kuću i da sve to završi seksom? I dokad tako? Koliko žena mora proći kroz tvoj stan dok ne dođe ona prava?

Foto: Pixabay/StockSnap

Jeste li razmišljali o samodisciplini vezanoj uz seksualne porive? Niste? Pokušajte! Tek kad čovjek uspije svoj primarni nagon obuzdati, tek tada je vladar svog tijela i uma. Nije li nam svima to cilj?

Jeste li razmišljali kako bi preživjeli da ostanete bez prihoda? U kakvom bi stanju bio vaš um i vaše tijelo? Biste li mogli pronaći sreću u malim stvarima?

U trenucima kad pokraj sebe nemate nikoga, kad nemate prihoda i kad ovisite sami o sebi, prava slika vas dolazi do izražaja. Zapitajte se možete li pogledati tu osobu u lice i dati joj svoj život u ruke? Mislite da možete? Nadajmo se, jer tek tada ste spremni podijeliti život s nekime bez da mu budete teret. Ne biti teret partneru, to je pravi partnerski odnos.

Eto, malo smo vas u razmišljanje bacili, jer činjenica da danas mladenci potroše više vremena i energije na pripremanje svadbe nego na pripremu za brak, je – zastrašujuća.

Ne znamo je li vam ikad itko ovakvo svjetlo na samog sebe bacio, ali vjerujemo da je nužno pogledati taj kut i priznati si što možemo, a što ne. Da smo to radili prije, danas bi bili puno sretniji u brakovima.

Do iduće srijede, s nekim veselijim temama, pozdravljaju vas Nena & Chicha team!

 

HOTNEWS

Božićni običaji “kak negda” – u Turopolju su Badnjak i Božić više od blagdana

U središtu običaja oduvijek su bile žene kao čuvarice doma, vjere i predaje.

Objavljeno

na

U vrijeme prije televizora… tako bismo mogli datirati današnju priču, koja svjedoči o istinskoj povezanosti u obitelji i ritualima Turopoljaca i Turopoljki u božićno vrijeme. 

Da ne bi bilo zaboravljeno, ostalo na vremenskoj crti koja blijedi kako starije stanovništvo nestaje, Etno udruga Kurilovec svojevremeno je snimila predstavu Nešto staro, nešto novo gdje je ekranizirala “Božić kak negda”, po ideji Stjepana Dianeževića i uz pomoć članova KUD-a Nova zora iz Donje Lomnice. 

Zanimljivo je prisjetiti mlađe generacije svakog Badnjaka i Božića na način kako su naši preci njegovali osjećaj blagdana, posebice jer ćemo danas teško naći kuću u kojoj žive tri generacije.

 

– Tekst je napisao Stjepan Šipušić Kazo a u tom kratkom filmu od 15 minuta snimanom 2018. godine, možete točno vidjeti običaje kak’ su nekada bili, jer smo snimili točno po sjećanjima starijih ljudi. Htjeli smo zabilježiti i pokazati bogatu tradiciju, odnosno božićne običaje u Turopolju i Velikoj Gorici kroz tri generacije koje se za Božić okupljaju u svom domu. Svak’ radi svoje, ali se točno znalo što rade djeda i baka, mama i tata, a što djeca koja su non-stop za kompjuterom i mobitelom, i onda tu dolazi do malih razmirica i neslaganja – prisjetila se predsjednica udruge Snježana Dianežević. 

Blagdani su bili jedan sveti trenutak zajedništva, pamćenja i zahvalnosti. U središtu tih običaja od uvijek bile žene – čuvarice doma, vjere i predaje.

Njihove su ruke sijale pšenicu na svetu Luciju, pripremale su badnjačku večeru, prostirale slamu, palile svijeću oko koje se obitelj okupljala u tišini, molitvi i miru. 

-U takvim trenucima se rađala i božićna pjesma, tiha, ali snažna. Pjevalo se u kući, na putu prema polnoćki i nakon nje, kao iskrena radost zbog samog rođenja Spasitelja. Tom pjesmom se prenosila vjera, ljubav i identitet našeg kraja iz generacije u generaciju – ispričala je Snježana i podsjetila kako ta tradicija i dalje živi. 

-Tu bogatu baštinu s ponosom nastavljamo kroz naše KUD-ove i etno udruge. Tako KUD Nova Zora, čija sam ja članica, ali i naša brojna društva, čuvaju tu turopoljsku riječ, pjesmu i nošnju, i ne samo kao uspomenu, nego kao živu tradiciju – dodala je.  

Iako se vremena mijenjaju, uvijek ostaje ista nit vodilja. Zajedništvo u ritualima, koji nagovješćuju Božić. 

-Nekad se umjesto modernog bora kitila jednostavna grana bora ili borovica, koju su otec i najstariji sin išli birati u šumu i donijeli su doma. Tada se ona kitila orasima, lješnjacima, žirom ili bombonima u šarenom papiru koje su pripremali djeca i žene, a kasnije su se ukrasi razvili u današnji tradicionalni bor. Zatim su dodavali jabuke božićnice koje su bile pod borom, u takozvanoj grovači, kaže Snježana.

Ono po čemu je još Badnjak bio poseban je i – slamica.  Unosila se na Badnjak u kuću i to je bio zadatak najčešće najstarijeg muškarca u obitelji, uz pratnju najčešće muškog djeteta koje je nosilo badnje svjetlo, odnosno lampaš. Oni ulaze u kuću simbolizirajući štalicu u kojoj se rodio Isus. Slama se rasprostrla ispod stola i pokraj stola i djeca su se tu igrala, skakala, ležali su na slamici i najljepši osjećaj je bio taj da je obitelj na okupu.  

-Za razliku od današnjeg posvećivanja velike pažnje u biranju skupih poklona, prije uopće nije bilo poklona pod borom, jer je najveći dar bila jabuka božićnica, Danas  je to sve materijalizirano i izgubilo je onu svoju pravu čar Božića – podsjeća naša čuvarica tradicije i običaja, a moramo se složiti s njom. Prije je ta jednostavnost i duboko proživljavanje Božića budilo u svim članovima obitelji osjećaj povezanosti i uzajamnu ljubav. 

-Moramo zato prenositi našoj djeci tu našu bogatu tradiciju, našu baštinu, da znaju kako se to nekada radilo i da je Božić doista vrijeme okupljanja, zajedništva i mira u kući, u domu i u jednoj obitelji. Zato mi je drago što mogu i ovom prilikom podsjetiti čitatelje da su u Turopolju Badnjak i Božić više od blagdana – poručila je Snježana. 

(FOTO: Etno udruga Kurilovec)

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIDEO Božji dolazak k nama: Božićna poruka i blagoslov župnika Ivana Norberta Kopriveca

Objavljeno

na

Slavimo Kristov dolazak na svijet!

Trenutak neraskidive povezanosti neba i zemlje, neka nas ispuni zahvalnošću i mirom, neka nam bude podsjetnik da je maleno dijete u jaslama donijelo čistu ljubav među ljude.

Pogledajte i poslušajte riječ Božju župnika Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije Ivana Norberta Kopriveca:

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Ulica Matice Hrvatske puštena u promet

U rekonstrukciju 200 metara prometnice uloženo je gotovo 550 tisuća eura.

Objavljeno

na

Radovi na Ulici Matice hrvatske u Velikoj Gorici su završeni!

Dio prometnice od križanja s Kolarevom i Kurilovečkom prošao je komplatnu rekonstrukciju – komunalne infrastrukture, kolnika i pješačko-biciklističke staze, a uloženo je gotovo 550 tisuća eura.

FOTO:Mile Šola

Nakon zatvaranja u rujnu, promet je preusmjeravan obilaznim pravcima, tako da od danas stanovnici ovog dijela Velike Gorice mogu odahnuti, i zbog završetka radova i zbog protočnosti prometa.

FOTO: Mile Šola

Također, linije javnog prijevoza vraćaju se na standardne rute.

FOTO galerija:

Nastavite čitati

HOTNEWS

Megablast potvrdio svjetsku klasu: Goričanke su svjetske šampionke!

“Jedan od najljepših trenutaka s natjecanja bio je onaj kad su dvoranom odjekivali taktovi hrvatske himne…”

Objavljeno

na

Djevojke iz Plesnog kluba Megablast iz Budimpešte, sa World championship stage dance 2025, donijele su zlato u Veliku Goricu.

Glavni grad Mađarske bio je domaćin Svjetskog prvenstva u show danceu na kojem su velikogoričke plesačice iz Megablasta u velikoj formaciji bile najbolje od svih natjecatelja i zasluženo nose titulu svjetskih prvakinja! 

No, ovo nije jedini uspjeh – mala formacija i solistica Sara Vukadin osvojile su broncu.  

-Jedan od najljepših trenutaka s natjecanja bio je onaj kad su dvoranom odjekivali taktovi hrvatske himne, što nas je podsjetilo da se svaki trening, odricanje i trud isplatio – komentirao je doživljaj s proglašenja rezultata Gordan Križaj, predsjednik kluba. 

Megablast je još jednom potvrdio svjetsku klasu i jedan je od najboljih promotora Velike Gorice diljem svijeta. Čestitamo!

Nastavite čitati

HOTNEWS

Od petka nova benzinska u gradu!

KTC otvara novu benzinsku postaju u Velikoj Gorici na adresi Avenija pape Ivana Pavla II

Objavljeno

na

U Veliku Goricu je stigla četvrta benzinska postaja na području grada, na adresi Avenija pape Ivana Pavla II broj 20.

Novo mjesto za tankiranje goriva Velikogoričani će imati od 19. prosinca, kada je Trgovački lanac KTC najavio svečano otvorenje svoje 18. benzinske crpke u Hrvatskoj.

Dodajmo, kako u grad dolazi i potpuno novi KTC trgovački centar početkom 2026. godine, u čijem će  sastavu, osim benzinske postaje, biti i supermarket, poljoljekarna i restoran.

Podsjetimo, KTC je u Velikoj Gorici prisutan već 11 godina, no samo kroz ponudu manjeg supermarketa, dok će uskoro dosadašnjim i budućim kupcima omogućiti širi asortiman proizvoda i usluga na jednome mjestu.

U Hrvatskoj posluje od 1992. godine, a danas broji više od 1.750 zaposlenika. Lani je ostvario promet 342,3 milijuna eura s očekivanim dosegom u ovoj godini od  gotovo 364 milijuna eura, a prisutan je 27 gradova u 13 županija.

Također, KTC aktivno sudjeluje i u sportu kroz KTC Rukometni klub i KTC Karate klub te je aktivan kroz različite društveno odgovorne projekte.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno