Vijesti
Mraclinski akademik Željko Cvetnić u novoj knjizi opisuje poveznicu svetaca i životinja
Knjiga ‘Sveci, životinje i legende’ jučer je predstavljena u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Mraclinski akademik Željko Cvetnić napisao je i izdao novu knjigu ‘Sveci, životinje i legende’ koja je jučer predstavljena u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Knjigu je objavio Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici, a njen sadržaj može se svesti u jednu rečenicu: Svi koji su se nekad pitali zašto pored slika pojedinih svetaca postoje i prikazi nekih životinja, u ovoj će knjizi sigurno naći odgovor.
U knjizi su opisani sveci koji potječu iz okružja Rimokatoličke Crkve, a mnogi su od njih mučenici iz početaka kršćanstva i prije crkvenog raskola (1054.). Gotovo je nemoguće navesti ili opisati sve svece koji su imali bilo kakav dodir sa životinjama. Životinje su bile njihova, pratnja, pomoć ili znak. Bilo je potrebno mnogo truda da se izaberu oni, najvažniji, najzanimljiviji ili najpoznatiji sveci, a lako nije bilo pronaći ni različite životinje koje ih prate i opisati ih prema vrstama.
foto: HAZU
Tijekom više od dva tisućljeća kršćanstva bilo je mnogo svetaca koji se povezuju sa životinjama, koji su voljeli životinje, spašavali ih, njegovali. S druge strane, mnogim su svecima životinje pomogle. Životinje su vjerni čovjekovi prijatelji, uz njega u svagdašnjem životu. Razlozi su jasni, životinje su s čovjekom iz praktičnih razloga, jer se njima koristio u svakodnevnom radu. Isto tako, može se uočiti da se domaće životinje pojavljuju kao pratnja kod više desetaka svetaca, a najčešće su to konj, magarac, deva, krava, bik, vol, ovca, janje, svinja, pas, guska, goluba i pčele. Često u Svetom pismu, prilikom prispodobe životinje, služe simbolički i putem njih se šalju etičke i moralne poruke.
Dolaskom u crkvu uvijek se na oltarima susrećemo sa svecima, a nerijetko se uz njih nalaze i životinje. Sveci nam rijetko odaju svoja imena, no prema njihovu prikazu, predmetima ili životinjama koje ih prate, zainteresirani promatrač može ustanoviti njihov identitet, naslutiti povijest njihova života i djelovanja.
Foto/izvor: HAZU
U Opatiji je održano Državno prvenstvo školskih sportskih društava u judu na kojem je sudjelovalo 350 judaša.
Ove godine učenice OŠ Novo Čiče prvi su put sudjelovale na državnom natjecanju i osvojile fantastično 4. mjesto od ukupno 12 ekipa!
– Jako smo sretni i ponosni na naše cure koje su svojim trudom i upornošću postigle vrhunske rezultate – poručili su iz škole.
Čestitke!
- Učenice koje su sudjelovale su: Gita Janković, Vanja Vlašić, Una Manojlović, Nika Barišić, Petra Lesinger, Zara Hrvojić, Ana Britvec, Elena Mihordin, Katarina Britvec, Mila Erjavec, Elena Rezek i Tara Zgurić, a mentori prof. Tihana Josić i trener Slaven Zgurić.
Udruge
FOTO Održana izborna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob”, za predsjednicu izabrana Jadranka Klarić
Izborna izvanredna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob” održana je jučer (četvrtak, 11.12.2025.) u Hotelu Phoenix (Staro Čiče). Povod za izbornu Skupštinu bila je smrt Stjepana Šanteka (srpanj 2025.), utemeljitelja i prvog predsjednika Udruge.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 11.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dnevni red je imao šest točaka: 1. Biranje skupštinskih tijela – Radno predsjedništvo (Jadranka Klarić, Josip Kušević i Branka Crnogorac), Verifikacijska komisija od tri člana (Zlata Filipović, Ilija Miloš i Jadranka Bradić), Zapisničar (Anica Movrić) i Ovjerovitelji zapisnika (potpisuju članovi verifikacijske komisije), 2. Izvještaj verifikacijske komisije (izvijestila Zlata Filipović), 3. Biranje novog rukovodstva (obrazložio Josip Kušević), 4. Usvajanje statusa Udruge – dorada (obrazložila Jadranka Klarić), 5. Obraćanje izabranih članova – predsjednica Jadranka Klarić, dopredsjednik Josip Kušević, 6. Riječ gostiju.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Veliki broj umirovljenika i građana u ime Grada Velike Gorice pozdravila je Lana Krunić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Podsjetila je na dobru suradnju s prvim predsjednikom Šantekom i poželjela novoj predsjednici uspješno obnašanje odgovorne funkcije.
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skuptina Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon izbora novog vodstva Udruge uvodni glazbeni dio ispunio je VIS Danice, a onda se za pjesmu i ples pobrinuo ‘Duo Jelena i Štef’ iz Jastrebarskog. Zabava je bila programirana i svi su u njoj sudjelovali. Domjenak prvoklasan.
Galerija fotografija
HOTNEWS
Koja je najstarija hrvatska božićna popijevka čuvana u Parizu?
Nalazi se u zbirci crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku nastaloj 1380. godine
U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb.
Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.
Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak
Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.
Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi.
Prilagodba-teksta-Bog-se-rodi-v-Vitliomi-kajkavskom-dijalektu-–-usporedba-s-kajkavskom-popijevkom-Bog-se-rodi-vu-Betleheme.-Izvor-httpshr.wikisource.orgwikiBog_se_rodi_v_Vitliomili
Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme.
Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo.
Najave
DAN GRADA Besplatno po gradu – od klizanja do bazena
Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatne sadržaje!
-
Vijestiprije 5 danaVelikogorički županijski sud danas u zoni visokog rizika
-
Najaveprije 3 dana“Dupli” Petek na Gorice zove na još! Milina na štandovima i prilika za dobro djelo
-
Sportprije 3 dana‘Mi ćemo na Maksimiru igrati finale Svjetskog prvenstva. A oni će možda i rotirati…’
-
Kulturaprije 4 danaNova izložba “Medicina u Turopolju” – od asanacije i rodilišta do ratne bolnice i Veterinarske stanice