Vijesti
Monika je prve poteze pletenja napravila štapićima za ražnjiće, a sada su njezini šalovi zimski hit
Zaljubila se u šal i odlučila ga sama isplesti. Nije imala ni igle za pletenje, pa je svoj prvi komad izradila posuđenima
Od kada je štapićima za ražnjiće i maminim koncem napravila prve poteze, Monika Škrinjar iz Kuča nije prestala plesti. Plela je u autobusu, čekaonicama, ali i u banci. Zapravo, igle i vuna su joj u rukama u baš svakom slobodnom trenutku, kako kaže – uvijek kada sjedi, a na noktima joj se ne suši lak. Sve je počelo prije 10 godina zahvaljujući video vodičima na YouTubeu, a danas ova simpatična 31-godišnjakinja svoje vunene odjevne predmete šalje kupcima u Hrvatskoj, ali i Poljskoj i Njemačkoj.
– Završila sam školu i tražila posao. Imala sam viška vremena, a oduvijek sam htjela naučiti plesti. Voljela sam šalove i događalo se da vidim nešto u dućanu, ali da to nije to, nego bih ja nešto dodala ili oduzela. Razmišljala sam onda zašto si ja ne bih sama to napravila. Sestra je uvijek gledala neke tutoriale o šminkanju, pa sam pomislila da sigurno ima i neki gdje se plete – ispričala je Monika kako je naučila ovu već pomalo zaboravljenu vještinu.
– Nisam doma imala ni igle, a mama je voljela šivati pa je bilo dosta konca. Uzela sam dva štapića za ražnjiće i konac. Htjela sam samo probati tehniku i kako to ide. To je vidjela jedna susjeda pa mi je posudila svoje igle. Napravila sam si ono što sam htjela i tako je krenulo. Kako sam primila, nisam stajala – objasnila je ova mlada kemijska tehničarka.
Foto: Monika Škrinjar- Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Prvo je isplela crveni, dugački šal. Baš kakav je htjela. Napravila ga je po ‘slici’ iz glave s pokretima naučenima iz videa, a onda je poželjela naučiti još toga. Uskoro je izrađivala i kape i čarape. Što je više ljudi vidjelo njene radove, više ih je poželjelo i imati ih.
– To što napravim za nekoga onda netko drugi vidi i tako se ta priča širila. Razmišljala sam zašto ne, ako to već volim raditi. Ionako bih to radila, a ako netko hoće kupiti, pa zašto ne, bar si vratim za materijal – kaže Monika i dodaje kako je tako nastao i Instagram profil Wool of Art preko kojega su stigle narudžbe i iz drugih država.
Foto: Monika Škrinjar/Privatni album
Za svoje radove koristi 100 posto vunu, odnosno materijale sa što manje sintetike kako bi proizvodi bili što kvalitetniji.
– U dućanima ima svakakvih umjetnih materijala, a kad već radim za sebe, onda malo uložim da bude kvalitetno. Osim ovčje, koristim i vunu alpaka koja je malo mekanija te angora vunu od zeca, moher od koze, ali i neke druge vrste. To je vuna koja nastaje češljanjem mladih dlaka i jako je mekana i to su baš fini materijali. Ali uvijek je to kombinacija vune i alpake ili bilo kojeg drugog materijala. Doduše čarape imaju nešto sintetike jer se češće peru i peru se u perilici – ispričala je Monika i objasnila kako je vuna materijal koji odbija prljavštinu i vlagu i ne upija toliko mirise kao sintetika, pa je preporuka da se vunene pulovere i šalove ne pere prečesto.
Zapravo, ukoliko nisu prljavi, dovoljno ih je provjetriti na zraku.
Šalove i trake za kosu izrađuje jer joj se sviđaju, čarape joj je zabavno raditi jer mogu biti šarene i vesele, a za muške je plela kraće i tanje šalove. No, sve je to dio zimskog programa, pa ova kreativna 31-godišnjakinja smišlja što bi još mogla isplesti. Za sebe je već napravila pamučne majice na bratelice, a sada razmišlja da ih stavi i u ponudu svog brenda Wool of Art.
Osim što pletenjem nastaju kvalitetni i korisni predmeti, ono je za Moniku Škrinjar i svojevrsna psihoterapija jer smiruje, a rado bi svoje znanje i strast prenijela i drugima.
– Htjela bih jednog dana organizirati neku radionicu pletenja jer mislim da ima dosta ljudi koji bi to voljeli naučiti. Pokazala bih im barem osnove da si mogu napraviti nešto što žele – zaključila je naša zaljubljenica u pletenje.
Foto: Monika Škrinjar/Privatni album
Razgovarao: Matko Mihaljević
Ako ste slučajno zaboravili, u srijedu je bio Dan planeta Zemlje. S obzirom na to koliko iz dana u dan sami zagađujemo prirodu, nije na odmet ljude malo češće podsjetiti koliko je važno čuvati naš planet. Djeca iz starije vrtićke skupine „Sovice” velikogoričkog crvenog Cicibana, sa svojim odgajateljicama Paulinom Mihaljević, Monikom Graovac i Suzanom Rajković, osmislili su zaista originalan način kako obilježiti ovaj dan.
Potaknuti razgovorima o važnosti očuvanja prirode i okoliša, mališani su marljivo pripremili eko poruke koje su samostalno osmislili i zapisali. S puno entuzijazma izašli su iz vrtića i zaustavljali prolaznike, dijeleći im svoje poruke o tome kako možemo čuvati naš planet. Njihove riječi bile su jednostavne, ali snažne – podsjetnici da ne bacamo smeće u prirodu, da štedimo vodu, brinemo o biljkama i životinjama te da svi zajedno možemo doprinijeti čišćem i zdravijem okolišu.Ova aktivnost pokazala je koliko je važno od najranije dobi razvijati svijest o očuvanju planeta Zemlje.
Odgajateljica Paulina kaže: “Djeca kroz ovakva iskustva uče odgovornost, brigu za zajednicu i prirodu koja nas okružuje. Upravo takvi mali koraci vode prema velikim promjenama, jer kada djeca usvoje ove vrijednosti, one ostaju s njima cijeli život”.
Poruka „Sovica“ jasna je svima – čuvajmo naš planet jer samo zajedno možemo učiniti svijet ljepšim i boljim mjestom za život.
Bravo za naše goričke mališane i želimo im da poruke koje su sami zapisivali, sami i prakticiraju u svakodnevnom životu.
CityLIGHTS
Učilište koje je generacijama bilo prvi korak u svijet kulture i znanja slavi 66. rođendan
Institucija je osnovana 1960. godine kao Narodno sveučilište općine Velika Gorica.
CityLIGHTS
POUVG: Otvoren natječaj za književnu nagradu ‘Albatros 2026.’
Nagrada uključuje novčani iznos od 1.200 eura, diplomu te izdavanje nagrađenog djela.
Najave
Besplatna šetnja Zagrebom vodi vas kroz stare priče i jurjevske običaje
Povodom Jurjeva i Noći knjige, organizira se tematska šetnja kroz starozagrebačke i pučke priče.
HOTNEWS
Mala djela, velika radost: humanitarna akcija u vrtiću Lojtrica
Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih
Ukupno 19 djece iz Centra Slava Raškaj primilo je prigodne darove u humanitarnoj akciji koju su organizirali djelatnici Dječjeg vrtića Lojtrica, obilježavajući pritom Svjetski dan dobrih djela.
Riječ je o globalnoj inicijativi Good Deeds Day koja se od 2007. godine provodi diljem svijeta s ciljem poticanja ljudi na konkretne geste solidarnosti i širenje pozitivnih vrijednosti u zajednici. Upravo tim povodom, zaposlenici vrtićkog objekta u Smendrovićevoj ulici u Velikoj Mlaki odlučili su djelovati zajednički i usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija.
Humanitarna akcija bila je usmjerena na prikupljanje stvari prema stvarnim potrebama djece iz Centra. Popis želja sastavili su sami korisnici uz pomoć svojih odgojitelja i učitelja, čime je cijela inicijativa dobila osobniji i neposredniji karakter. Prikupljali su se odjeća, školski pribor, kozmetika i slatkiši.
U provedbi akcije sudjelovali su svi zaposlenici – od odgojitelja i stručnog tima do djelatnika kuhinje i tehničkog osoblja, čime je dodatno naglašena snaga zajedništva unutar ustanove.
Darove je primilo osam djevojčica i jedanaest dječaka, a svako dijete dobilo je poklon od dva darivatelja. Svi prikupljeni paketi pažljivo su pripremljeni i zapakirani u ukrasne kutije, uz poruku:
„Draga djeco, neka vam ovaj dan bude podsjetnik da je dobrota supermoć koju svi imate. Koristite ju svaki dan!“
Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih, podsjećajući pritom na važnost svakodnevnog činjenja dobrih djela.
-
Moja županijaprije 5 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 5 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
CityLIGHTSprije 1 danHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’
-
Crna kronikaprije 4 danaTragedija u Velikoj Gorici: Motociklist poginuo nakon slijetanja s ceste