Vijesti
Monika je prve poteze pletenja napravila štapićima za ražnjiće, a sada su njezini šalovi zimski hit
Zaljubila se u šal i odlučila ga sama isplesti. Nije imala ni igle za pletenje, pa je svoj prvi komad izradila posuđenima
Od kada je štapićima za ražnjiće i maminim koncem napravila prve poteze, Monika Škrinjar iz Kuča nije prestala plesti. Plela je u autobusu, čekaonicama, ali i u banci. Zapravo, igle i vuna su joj u rukama u baš svakom slobodnom trenutku, kako kaže – uvijek kada sjedi, a na noktima joj se ne suši lak. Sve je počelo prije 10 godina zahvaljujući video vodičima na YouTubeu, a danas ova simpatična 31-godišnjakinja svoje vunene odjevne predmete šalje kupcima u Hrvatskoj, ali i Poljskoj i Njemačkoj.
– Završila sam školu i tražila posao. Imala sam viška vremena, a oduvijek sam htjela naučiti plesti. Voljela sam šalove i događalo se da vidim nešto u dućanu, ali da to nije to, nego bih ja nešto dodala ili oduzela. Razmišljala sam onda zašto si ja ne bih sama to napravila. Sestra je uvijek gledala neke tutoriale o šminkanju, pa sam pomislila da sigurno ima i neki gdje se plete – ispričala je Monika kako je naučila ovu već pomalo zaboravljenu vještinu.
– Nisam doma imala ni igle, a mama je voljela šivati pa je bilo dosta konca. Uzela sam dva štapića za ražnjiće i konac. Htjela sam samo probati tehniku i kako to ide. To je vidjela jedna susjeda pa mi je posudila svoje igle. Napravila sam si ono što sam htjela i tako je krenulo. Kako sam primila, nisam stajala – objasnila je ova mlada kemijska tehničarka.
Foto: Monika Škrinjar- Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Prvo je isplela crveni, dugački šal. Baš kakav je htjela. Napravila ga je po ‘slici’ iz glave s pokretima naučenima iz videa, a onda je poželjela naučiti još toga. Uskoro je izrađivala i kape i čarape. Što je više ljudi vidjelo njene radove, više ih je poželjelo i imati ih.
– To što napravim za nekoga onda netko drugi vidi i tako se ta priča širila. Razmišljala sam zašto ne, ako to već volim raditi. Ionako bih to radila, a ako netko hoće kupiti, pa zašto ne, bar si vratim za materijal – kaže Monika i dodaje kako je tako nastao i Instagram profil Wool of Art preko kojega su stigle narudžbe i iz drugih država.
Foto: Monika Škrinjar/Privatni album
Za svoje radove koristi 100 posto vunu, odnosno materijale sa što manje sintetike kako bi proizvodi bili što kvalitetniji.
– U dućanima ima svakakvih umjetnih materijala, a kad već radim za sebe, onda malo uložim da bude kvalitetno. Osim ovčje, koristim i vunu alpaka koja je malo mekanija te angora vunu od zeca, moher od koze, ali i neke druge vrste. To je vuna koja nastaje češljanjem mladih dlaka i jako je mekana i to su baš fini materijali. Ali uvijek je to kombinacija vune i alpake ili bilo kojeg drugog materijala. Doduše čarape imaju nešto sintetike jer se češće peru i peru se u perilici – ispričala je Monika i objasnila kako je vuna materijal koji odbija prljavštinu i vlagu i ne upija toliko mirise kao sintetika, pa je preporuka da se vunene pulovere i šalove ne pere prečesto.
Zapravo, ukoliko nisu prljavi, dovoljno ih je provjetriti na zraku.
Šalove i trake za kosu izrađuje jer joj se sviđaju, čarape joj je zabavno raditi jer mogu biti šarene i vesele, a za muške je plela kraće i tanje šalove. No, sve je to dio zimskog programa, pa ova kreativna 31-godišnjakinja smišlja što bi još mogla isplesti. Za sebe je već napravila pamučne majice na bratelice, a sada razmišlja da ih stavi i u ponudu svog brenda Wool of Art.
Osim što pletenjem nastaju kvalitetni i korisni predmeti, ono je za Moniku Škrinjar i svojevrsna psihoterapija jer smiruje, a rado bi svoje znanje i strast prenijela i drugima.
– Htjela bih jednog dana organizirati neku radionicu pletenja jer mislim da ima dosta ljudi koji bi to voljeli naučiti. Pokazala bih im barem osnove da si mogu napraviti nešto što žele – zaključila je naša zaljubljenica u pletenje.
Foto: Monika Škrinjar/Privatni album
Vijesti
Više romatnike, manje administracije – vjenčanja se sada mogu prijaviti online
Nova opcija omogućuje online prijavu braka ili životnog partnerstva i izvan matičnog ureda.
Vijesti
HNS u plusu 2,5 milijuna eura – gradi se novi kamp, a reprezentacija već gleda prema Svjetskom prvenstvu
Na Skupštini u Zagrebu usvojena financijska izvješća te istaknuti sportski uspjesi.
Hrvatski nogometni savez održao je u Zagrebu redovnu sjednicu Skupštine na kojoj su usvojena ključna financijska izvješća, potvrđen pozitivan poslovni rezultat te istaknuti aktualni sportski i infrastrukturni iskoraci. Sjednicom je predsjedao Marijan Kustić, a prisustvovalo joj je 60 od ukupno 75 zastupnika.
HNS je u 2025. godini ostvario prihode od 49,29 milijuna eura, uz rashode od 46,78 milijuna eura. To znači da je Savez godinu završio s viškom od oko 2,5 milijuna eura. Revizija je pritom potvrdila da su financijski izvještaji sastavljeni uredno i u skladu s važećim standardima. Uz financije, jedna od glavnih tema bio je i projekt izgradnje nogometnog kampa HNS-a. Radovi napreduju prema planu, a otvorenje nogometnog centra predviđeno je za 2027. godinu. Projekt ima i podršku Vlade Republike Hrvatske.
Predsjednik Saveza Marijan Kustić u obraćanju skupštinarima osvrnuo se na rezultate u proteklom razdoblju, posebno izdvojivši uspjeh futsalske reprezentacije koja je osvojila povijesnu brončanu medalju na Europskom prvenstvu.
Foto: Drago Sopta/HNS
“Čestitao bih izborniku Mavroviću i futsalskoj reprezentaciji na ovoj sjajnoj medalji, na to smo izrazito ponosni, kao i činjenicu da je futsal danas najgledaniji dvoranski sport u Hrvatskoj. Zahvala svima koji rade u futsalu, svim klubovima, naravno i našim igračima i trenerima, nadam se da ćemo nastaviti u istom trendu. HNS će se maksimalno trsiti da vam i dalje omogućimo što bolje uvjete za rad. Ne mora uvijek biti medalja, ali da budemo na ovom visokom nivou, da smo na velikim natjecanjima, to su značajni uspjesi i za nogomet i za futsal”, rekao je Kustić.
U fokusu su već i novi izazovi. Hrvatsku reprezentaciju očekuju pripremne utakmice u ožujku i lipnju, a potom i nastup na Svjetskom prvenstvu 2026. godine u SAD-u, Kanadi i Meksiku.
Na Skupštini su potvrđena i kadrovska rješenja u vodstvu Saveza. Josip Tomaško imenovan je glavnim tajnikom HNS-a, dok je Iva Olivari postala njegova zamjenica, čime je postala prva žena na toj funkciji u povijesti Saveza. Na kraju sjednice dodijeljeni su i Trofeji podmlatka za dugogodišnji doprinos nogometu. Priznanja su dobili Željko Bel, Branko Kajfeš te posmrtno Jurica Gizdić.
Skupštini su prisustvovali i predstavnici FIFA-e i UEFA-e koji su pohvalili rad Saveza i rezultate hrvatskog nogometa, ističući kako Hrvatska i dalje ima snažan međunarodni ugled unatoč tome što se radi o zemlji s tek četiri milijuna stanovnika.
-
CityLIGHTSprije 5 danaProduljen rok za podnošenje zahtjeva za uskrsnicu
-
HOTNEWSprije 4 danaGorica se još uvijek kreće – svake godine s još većim brojem sudionika
-
Sportprije 2 danaPetorica u kockastom: Uz igrače Gorice, tu je i dinamovac iz Šćitarjeva…
-
Vijestiprije 4 danaBrzi i žestoki: Velika Gorica – policija u noćnoj akciji iz prometa isključila 13 automobila