Vijesti
Monika je prve poteze pletenja napravila štapićima za ražnjiće, a sada su njezini šalovi zimski hit
Zaljubila se u šal i odlučila ga sama isplesti. Nije imala ni igle za pletenje, pa je svoj prvi komad izradila posuđenima
Od kada je štapićima za ražnjiće i maminim koncem napravila prve poteze, Monika Škrinjar iz Kuča nije prestala plesti. Plela je u autobusu, čekaonicama, ali i u banci. Zapravo, igle i vuna su joj u rukama u baš svakom slobodnom trenutku, kako kaže – uvijek kada sjedi, a na noktima joj se ne suši lak. Sve je počelo prije 10 godina zahvaljujući video vodičima na YouTubeu, a danas ova simpatična 31-godišnjakinja svoje vunene odjevne predmete šalje kupcima u Hrvatskoj, ali i Poljskoj i Njemačkoj.
– Završila sam školu i tražila posao. Imala sam viška vremena, a oduvijek sam htjela naučiti plesti. Voljela sam šalove i događalo se da vidim nešto u dućanu, ali da to nije to, nego bih ja nešto dodala ili oduzela. Razmišljala sam onda zašto si ja ne bih sama to napravila. Sestra je uvijek gledala neke tutoriale o šminkanju, pa sam pomislila da sigurno ima i neki gdje se plete – ispričala je Monika kako je naučila ovu već pomalo zaboravljenu vještinu.
– Nisam doma imala ni igle, a mama je voljela šivati pa je bilo dosta konca. Uzela sam dva štapića za ražnjiće i konac. Htjela sam samo probati tehniku i kako to ide. To je vidjela jedna susjeda pa mi je posudila svoje igle. Napravila sam si ono što sam htjela i tako je krenulo. Kako sam primila, nisam stajala – objasnila je ova mlada kemijska tehničarka.
Foto: Monika Škrinjar- Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Prvo je isplela crveni, dugački šal. Baš kakav je htjela. Napravila ga je po ‘slici’ iz glave s pokretima naučenima iz videa, a onda je poželjela naučiti još toga. Uskoro je izrađivala i kape i čarape. Što je više ljudi vidjelo njene radove, više ih je poželjelo i imati ih.
– To što napravim za nekoga onda netko drugi vidi i tako se ta priča širila. Razmišljala sam zašto ne, ako to već volim raditi. Ionako bih to radila, a ako netko hoće kupiti, pa zašto ne, bar si vratim za materijal – kaže Monika i dodaje kako je tako nastao i Instagram profil Wool of Art preko kojega su stigle narudžbe i iz drugih država.
Foto: Monika Škrinjar/Privatni album
Za svoje radove koristi 100 posto vunu, odnosno materijale sa što manje sintetike kako bi proizvodi bili što kvalitetniji.
– U dućanima ima svakakvih umjetnih materijala, a kad već radim za sebe, onda malo uložim da bude kvalitetno. Osim ovčje, koristim i vunu alpaka koja je malo mekanija te angora vunu od zeca, moher od koze, ali i neke druge vrste. To je vuna koja nastaje češljanjem mladih dlaka i jako je mekana i to su baš fini materijali. Ali uvijek je to kombinacija vune i alpake ili bilo kojeg drugog materijala. Doduše čarape imaju nešto sintetike jer se češće peru i peru se u perilici – ispričala je Monika i objasnila kako je vuna materijal koji odbija prljavštinu i vlagu i ne upija toliko mirise kao sintetika, pa je preporuka da se vunene pulovere i šalove ne pere prečesto.
Zapravo, ukoliko nisu prljavi, dovoljno ih je provjetriti na zraku.
Šalove i trake za kosu izrađuje jer joj se sviđaju, čarape joj je zabavno raditi jer mogu biti šarene i vesele, a za muške je plela kraće i tanje šalove. No, sve je to dio zimskog programa, pa ova kreativna 31-godišnjakinja smišlja što bi još mogla isplesti. Za sebe je već napravila pamučne majice na bratelice, a sada razmišlja da ih stavi i u ponudu svog brenda Wool of Art.
Osim što pletenjem nastaju kvalitetni i korisni predmeti, ono je za Moniku Škrinjar i svojevrsna psihoterapija jer smiruje, a rado bi svoje znanje i strast prenijela i drugima.
– Htjela bih jednog dana organizirati neku radionicu pletenja jer mislim da ima dosta ljudi koji bi to voljeli naučiti. Pokazala bih im barem osnove da si mogu napraviti nešto što žele – zaključila je naša zaljubljenica u pletenje.
Foto: Monika Škrinjar/Privatni album
promet
Maher u Donjoj Lomnici “zaposlio” policajce – zbog 6 prometnih prekršaja platit će gotovo 3 tisuće eura
Na vozilu kojim je upravljao utvrđena je i veća tehnička neispravnost.
HOTNEWS
Grab, oskoruša, dud, smokva – novi stanovnici goričkih ulica
U Ulici Hrvatske bratske zajednice formiran je drvored, a uz igralište Bratstvo podignut mali voćnjak.
U okviru nacionalnog projekta poticanja održivog razvoja turizma „Hrvatska prirodno tvoja – Croatia naturally yours“, na području Velike Gorice provedena je sadnja novih stabala.
Stabla su posadili djelatnici VG Komunalca, prema smjernicama projekta i preporukama Šumarskog fakulteta, a projekt na području grada proveden je u organizaciji Grada Velike Gorice i Turističke zajednice grada Velike Gorice, te uz potporu Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta.
Goričke ulice tako od sada krase nove, različite vrste stabala, uključujući jasiku, grab, oskorušu, bijeli i crni dud, krušku, trešnju, jabuku i smokvu, čime se dodatno obogaćuje biološka raznolikost gradskog područja.
Dio sadnje obavljen je u Ulici Hrvatske bratske zajednice, gdje je formiran drvored s deset novih sadnica uz nogometni stadion, dok je uz igralište Bratstvo podignut mali voćnjak s devet sadnica različitih voćnih vrsta.
-Grad Velika Gorica kontinuirano ulaže u očuvanje i unaprjeđenje zelenih površina, prepoznajući njihovu važnost za kvalitetu života građana, očuvanje okoliša i održiv urbani razvoj. U tom duhu Grad i ove godine aktivno sudjeluje u nacionalnim inicijativama koje potiču održivost i stvaranje zelenijih prostora. Sadnjom novih stabala Velika Gorica potvrđuje svoju predanost očuvanju okoliša i stvaranju kvalitetnog prostora za sadašnje i buduće generacije. – poručuju iz Gradske uprave.
- Cilj nacionalnog projekta je smanjenje ugljikova otiska u turističkim destinacijama te jačanje održivog razvoja kroz ozelenjivanje prostora i odgovorno upravljanje okolišem, a u projekt je uključeno više od 130 turističkih zajednica diljem Hrvatske.
Vijesti
„100 godina hrvatskog lovstva“ – otvorena izložba u Lovačkom muzeju
Mato Čičak: Novo vodstvo odlučilo je započeti s ulaganjem u muzej i eksponate
Povodom 100. obljetnice Hrvatskog lovačkog saveza i 70. obljetnice Lovačkog muzeja u Zagrebu je sinoć otvorena izložba „100 godina hrvatskog lovstva – lovačka kultura, tradicija i etika“ nastala u suradnji Dvora Trakošćan i Lovačkog muzeja.
Izložba prikazuje raznolikost lovačkih običaja, simboliku i estetiku lovačke opreme, kao i doprinos lovstva očuvanju okoliša i bioraznolikosti.
Foto: Hrvatski lovački savez
O izložbi su govorili Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Vesna Farkaš, kustosica izložbe iz Lovačkog muzeja i Vinko Kovač, kustos izložbe iz Dvora Trakošćan, a otvorio ju je Goran Kaniški, potpredsjednik HLS-a i saborski zastupnik, u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora.
Lovački muzej, kao jedan od rijetkih specijaliziranih lovačkih muzeja u Europi, tijekom 70 godina djelovanja postao je čuvar vrijedne građe i središnje mjesto dokumentiranja lovačkih običaja, materijalne i nematerijalne baštine te odnosa čovjeka i prirode.
Foto: Hrvatski lovački savez
-Novo vodstvo u narednom razdoblju odlučilo je započeti s ulaganjem u muzej i eksponate a svečano ćemo obilježiti 100. godina Hrvatskog lovačkog saveza središnjom proslavom 10. prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog – najavio je Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza.
Izložba pokazuje nezaobilaznu ulogu Hrvatskog lovačkog saveza u izgradnji institucionalne tradicije, promicanju održivog upravljanja prirodnim bogatstvima te njegovanju zajedništva unutar lovačke zajednice.
Foto: Hrvatski lovački savez
-Hrvatski lovački muzej i Dvor Trakošćan čuvaju i baštine dvije najveće lovačke zbirke u Republici Hrvatskoj, a posjetitelji će moći vidjeti važnost lova u životu plemstva kao i zanimljive gastronomske specijalitete – rekao je Vinko Kovač, kustos izložbe iz Dvora Trakošćan.
U sklopu izložbe predstavljen je i svečani katalog, rezultat rada koautora izložbe i kataloga, kustosa Vesne Farkaš i Vinka Kovača koji donosi pregled višeslojne tradicije lovstva u zemlji.
-Izložba i katalog donose priču o razvoju hrvatskog lovstva, od njegovih najranijih društvenih i kulturnih temelja do suvremenih praksi. Kroz odabrane predmete, dokumente, fotografije, i svjedočanstva, predstavljeni su ključni trenuci i osobnosti koje su pridonijele očuvanju i oblikovanju etike i kulture hrvatskih lovaca tijekom proteklih sto godina – istaknula je Farkaš.
U sklopu izložbe osmišljeni su i kreirani brojni interaktivni sadržaji koji će posjetiteljima približiti vrijednosti hrvatske lovačke tradicije, a u kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupila je plesna skupina Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, podružnica Tuškanac te nagrađivani mladi pijanist Fran Farkaš.
Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a može se pogledati do 25. svibnja 2026. godine.
Moja županija
ZAVRŠNICA Glasujte za najljepše fotografije snimljene u Zagrebačkoj županiji – među njima i autori iz Velike Gorice: Glogovčan, Zlodi, Majdak…
Stručno povjerenstvo odabralo je 20 iznimno talentiranih autora.
(Foto: Martina Vukušić, Pokupsko)
Na ovogodišnji natječaj Turističke zajednice Zagrebačke županije Photo Zagreb County pristiglo je 80 autorskih fotografija profesionalnih fotografa, amatera i zaljubljenika u fotografiju iz cijele Hrvatske.
Uhvatili su objektivom trenutke aktivnog boravka u prirodi, raznovrsne manifestacije, kulturno-povijesne znamenitosti, tradiciju, ruralni ambijent i eno-gastronomske motive i doživljaje…
Stručno povjerenstvo odabralo je 20 iznimno talentiranih autora čiji su radovi podijeljeni u 6 kategorija, a ušli su u završni krug glasovanja na društvenim mrežama.
Glasovanje traje još samo 24 sata na Facebook i Instagram profilu Turističke zajednice Zagrebačke županije, gdje možete razgledati radove autora i svojim angažmanom podržati one vas najviše oduševili.
Svaki lajk, komentar i share dodatni je vjetar u leđa kreatorima koji svojim objektivom otkrivaju ljepotu našeg kraja – poručuju iz Zajednice.
Među fotografijama koje pričaju priču o Zagrebačkoj županiji su i autori iz Velike Gorice i okolice – podržimo ih!
Vijesti
PRVA ADVENTSKA SVIJEĆA Palimo prvo svjetlo koje u tami donosi nadu u bolju budućnost
Tradicionalno se upali na prvu nedjelju Adventa, četiri tjedna prije svetkovine Isusova rođenja, odnosno u nedjelju koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola
Sutra u 18 sati na Trgu Stjepana Radića u Velikoj Gorici uz zbor župe svetog Petra i Pavla i mlade iz FA Turopolje, bit će upaljena prva adventska svijeća na velikom adventskom vijencu.
Inače, tradicionalno se upali na prvu nedjelju Adventa, četiri tjedna prije svetkovine Isusova rođenja, odnosno u nedjelju koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola. No, mnogi gradovi i općine zajednička događanja imat će već ove subote.
Prva svijeća koju palimo na adventskom vijencu je svijeća NADE.
-Ona je simbol našeg iščekivanja, ono prvo svjetlo koje u tami donosi nadu u bolju budućnost. Palimo je na početku vremena Došašća, na prvu adventsku nedjelju i njome započinjemo naš hod prema svetkovini Isusova rođenja. Neka prva svijeća koju ćemo upaliti na našim adventskim vjenčićima upali svjetlo u našim srcima da bismo ispunjeni nadom i sami bili sve jače svjetlo u tamnim dijelovima današnjega svijeta – poručio je čitateljima Cityportala uoči Došašća velečasni Matija Vragović.
U ne tako davnoj prošlosti na našim prostorima nije bilo tradicije izrade i ukrašavanja adventskog vijenca, koji je pak u Austriji i Njemačkoj dugi niz godina tradicionalni božićni ukras.
Foto: Das Rauhe Haus Hamburg
Naime, Adventskranz su Nijemci počeli izrađivati u 19. stoljeću, a prvi ga je izradio Johann Heinrich Wichern, i to sa 24 svijeće. 1839. godine u svom domu za siromašnu djecu Das Rauhe Haus, služio je djeci u odbrojavanju dana do Božića.
Ipak, smatra se da je ideja došla ranije iz skandinavskih, protestantskih zemalja kojima je zeleni zimzeleni vijenac simbolizirao život a uzastopno paljenje svjećica – iščekivanje svjetla.
-
Vijestiprije 4 danaIN MEMORIAM NK Kurilovec se oprašta od nekadašnjeg centarfora Baje…
-
Sportprije 5 danaBravo za sve: Snijeg zajedno očistili klinci, direktori, bivši predsjednik i navijači!
-
Sportprije 6 danaSport nedjeljom i City Radio okupili rekordan broj hrvatske sportske kreme! Maja Šuput oduševila nastupom
-
Najaveprije 4 danaAdvent pred vratima! Otvorenje s Vannom, paljenje lampica u Božićnom selu uz panoramski kotač i 600 kvadrata klizališta