Povežite se s nama

Zanimljivosti

Mentalno zdravlje u problemima, prava kriza bolovanja tek nas čeka

Dok prosječno bolovanje traje 13 dana, ono zbog mentalnih poremećaja traje više od 60 dana.

Objavljeno

na

Foto: pexels.com

Broj osoba koje boluju od poremećaja mentalnog zdravlja i ponašanja, poznatijih kao F dijagnoze, kontinuirano raste – kako u Hrvatskoj, tako i globalno. Ipak, službeni podaci o korištenju bolovanja još uvijek ne odražavaju taj porast, no stručnjaci upozoravaju da je riječ o “zatišju pred buru” koje bi moglo eskalirati u idućih pet do deset godina.

Glavni razlog za to leži u dobnim skupinama koje bilježe najveći porast mentalnih teškoća. Riječ je o mladima koji tek ulaze ili će uskoro ući na tržište rada. Njihovi problemi trenutačno se odražavaju kroz rast izostanaka u srednjim školama i na fakultetima, ali ubrzo bi se mogli preliti i na sustav bolovanja.

Kako Jutarnji list prenosi, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), u 2023. godini otvoreno je 33.499 bolovanja zbog F dijagnoza, što čini 2,36 % od ukupno 1.421.502 evidentirana bolovanja. Godinu ranije bilo je 33.587 takvih slučajeva, a udjeli su u prethodnim godinama bili slični: 2,28 % u 2022., 2,7 % u 2021. te 2,64 % u 2020. godini.

No iako broj bolovanja ne raste značajno, njihovo trajanje daleko nadmašuje prosjek. Dok prosječno bolovanje traje 13 dana, ono zbog mentalnih poremećaja traje više od 60 dana. Točnije, prošle je godine prosječno trajanje iznosilo 65 dana, a slični brojevi zabilježeni su i prethodnih godina: 62 dana u 2023., 66 dana u 2022., 65 dana u 2021. te čak 69 dana u 2020.

Generacija Z pod najvećim udarom

Iako se tek očekuje porast bolovanja među mladima, podaci za 2023. pokazuju da su najčešći korisnici bolovanja zbog F dijagnoza osobe srednje dobi. U dobnoj skupini od 41 do 50 godina evidentirano je 10.280 slučajeva, dok je među onima od 31 do 40 godina bilo 9313 slučajeva. U dobi od 18 do 30 godina zabilježeno je svega 3894 bolovanja.

Stručnjaci upozoravaju da su simptomi kod mladih sve izraženiji, posebno anksioznost, depresija, opsesivno-kompulzivni poremećaji te ovisnosti, ponajviše o kockanju. S druge strane, broj bolovanja među osobama sa shizofrenijom ostaje stabilan, što se djelomično pripisuje napretku u farmakološkom liječenju i dugoročnoj terapijskoj stabilizaciji pacijenata.

Bolovanja sve dulja…

U 2023. godini svakodnevno je zbog bolovanja s posla izostajalo prosječno 63.500 radnika. Od toga su 32.147 bolovanja bila na teret poslodavca, dok je 31.352 pokrivao HZZO, što znači da su trajala dulje od 42 dana. Ukupno je zabilježeno gotovo 20 milijuna dana bolovanja, nešto manje nego 2022. godine, kada je ta brojka iznosila 21,6 milijuna dana.

Najčešći uzroci bolovanja i dalje su bolesti mišićno-koštanog sustava, trudnoća i porođaj, prijelomi, infekcije i ozljede. No među psihičkim poremećajima, najzastupljeniji su neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom.

Dugotrajna bolovanja i sve veći pritisci na sustav, kao i poslodavce, mogli bi u budućnosti zahtijevati nove modele podrške, prevencije i rane intervencije. Trenutačni podaci možda još ne zvone na uzbunu, ali sve pokazuje da bi budućnost mogla donijeti ozbiljne posljedice ako se trendovi nastave.

Zanimljivosti

Novi Zakon o zaštiti potrošača – lakši raskid ugovora i popravci nakon garancije

Vlada uvodi promjene koje potrošačima omogućuju jednostavnije raskidanje ugovora, jasnija sniženja i dostupniji popravak proizvoda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Vlada je uputila u saborsku proceduru izmjene Zakona o zaštiti potrošača kojima se građanima olakšava raskid ugovora, povećava dostupnost popravaka i regulira prikaz cijena. Ugovori sklopljeni na daljinu moći će se raskinuti u roku od 14 dana, i to na isti način na koji su i sklopljeni, a komunikacija s trgovcem više neće biti isključivo preko chatbota.

Zakon uvodi pravo na popravak proizvoda i nakon isteka jamstva te zabranjuje odbijanje popravka ako je proizvod ranije servisirao neovlašteni servis ili sam vlasnik, piše Mirovina.hr. Predviđa se i jedinstvena platforma s popisom ovlaštenih servisera radi lakšeg pristupa servisima.

Trgovci će morati jasno prikazivati snižene cijene u odnosu na najnižu cijenu u zadnjih 30 dana, a objava cjenika na internetu postaje obavezna. Kršenje pravila bit će sankcionirano višim kaznama kako bi imale stvarni odvraćajući učinak.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Nova uskrsna marka Hrvatske pošte slavi stoljetnu tradiciju Korčule

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrvatska pošta 16. ožujka pušta u optjecaj prigodnu poštansku marku povodom Uskrsa, a ovogodišnji motiv prikazuje tradicionalnu procesiju bratovština na Veliki petak u Korčuli. Autor marke je zagrebački dizajner Dean Roksandić.

Marka prikazuje članove korčulanskih bratovština u procesiji kroz mjesto dok nose torce, velike voštanice koje mogu biti visoke do 2,5 metra i teške do 85 kilograma. Ovaj običaj u Korčuli održava se već 725 godina i proglašen je nematerijalnom kulturnom baštinom.

Uskrsna marka tiskana je u nakladi od 25.000 primjeraka u arcima od 20 maraka, a uz nju je izdana i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Od danas bez mobitela u školama! Učenici ih smiju donijeti, ali evo što trebaju napraviti s njima

Najstroža pravila u osnovnim školama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tim Samuel/pexels.com

Od ovog petka, 13. ožujka, u hrvatskim školama počinju vrijediti nova pravila o korištenju mobitela. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uvelo je zabranu s ciljem smanjenja ometanja na nastavi, poticanja druženja među učenicima i suzbijanja digitalnog nasilja. Promjene su donesene izmjenama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, a pravila se razlikuju za osnovne i srednje škole.

Kako piše Net.hr, najveće promjene odnose se na osnovne škole. Učenici će mobitele smjeti donijeti u školu, ali ih tijekom cijelog boravka neće smjeti koristiti, ni na nastavi, ni za vrijeme odmora, niti u školskom dvorištu. Uređaji moraju biti isključeni i spremljeni u torbama ili ormarićima. Iznimke su moguće samo uz dopuštenje nastavnika u obrazovne svrhe ili zbog zdravstvenih potreba učenika.

U srednjim školama zabrana vrijedi tijekom nastave, dok srednjoškolci mobitele mogu koristiti za vrijeme odmora. Ipak, školama je ostavljena mogućnost da vlastitim pravilima uvedu strožu zabranu i prošire je na cijeli školski dan.

Kršenje ovih pravila tretirat će se kao neprihvatljivo ponašanje i može rezultirati pedagoškim mjerama.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Zanimljiva prilika za posao! Američko veleposlanstvo otvara novo radno mjesta, plaća skoro 30.000 eura godišnje

Uz plaću, na stolu su i brojni benefiti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu raspisalo je natječaj za radno mjesto Protocol Assistant (m/f), a zainteresirani kandidati mogu se prijaviti do 17. ožujka 2026. Riječ je o administrativno-protokolarnoj poziciji u diplomatskoj misiji, s mjestom rada u kompleksu veleposlanstva u Buzinu.

Kako piše Poslovni.hr, potrebno je imati završenu srednju školu te najmanje tri godine iskustva u poslovima poput administracije, tajničkih poslova, protokola, organizacije događanja ili odnosa s javnošću.

Prema objavljenim uvjetima, radno mjesto donosi godišnju bruto plaću od 29.896 eura, uz dodatni bonus u obliku 13. plaće. Zaposlenicima su osigurani i drugi benefiti, uključujući potpuno plaćeno bolovanje do 42 dana, slobodne dane za hrvatske i američke praznike, ukupno oko 20 dana godišnje te dodatno zdravstveno osiguranje za zaposlenika i članove njegove obitelji.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Održan najveći srednjoškolski hackathon u Hrvatskoj – 100 učenika izradilo vlastite joysticke!

Zaprimljeno je čak 175 prijava, a na natjecanje su odabrani timovi iz više hrvatskih gradova, među kojima je Velika Gorica.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zaprimljeno 175 prijava – dio je iz Velike Gorice

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu održano je prvo izdanje Codeplaya, najvećeg hackathona u Hrvatskoj namijenjenog srednjoškolcima. Tijekom dva dana natjecanja 100 učenika podijeljenih u 20 timova radilo je na izradi vlastitog elektroničkog joysticka kojim su na kraju upravljali igricom organizatora.

Interes za sudjelovanje bio je velik – zaprimljeno je čak 175 prijava, a na natjecanje su odabrani timovi iz više hrvatskih gradova, među kojima su Zagreb, Požega, Varaždin, Velika Gorica, Karlovac, Zadar i Split.

Natjecatelji su u 24 sata morali sastaviti i isprogramirati joystick koristeći dobivene elektroničke komponente i mikrokontroler. Uz to su rješavali niz tehničkih zadataka, napisali kratku dokumentaciju projekta i snimili video prezentaciju svog rješenja.

Glavna nagrada, posebne nagrade i iznenađenje za organizatore

Prvo mjesto osvojio je tim MIOC AA Meeting iz Matematičke gimnazije, drugo mjesto pripalo je timu Ništavni pokazivači, dok je treće mjesto osvojio tim Vranjice iz Gimnazije Lucijana Vranjanina. Osim glavnih nagrada, dodijeljene su i posebne nagrade za najbolji kod, najbolje ime tima, najbolji video te najbolji rezultat u igrici. Posebno zanimljivo bilo je to što je završni zadatak hackathona osmišljen kao vrlo zahtjevan izazov za koji su organizatori pretpostavili da ga timovi neće uspjeti riješiti u tako kratkom vremenu. Ipak, čak pet timova uspjelo je dovršiti i taj zadatak.

Svim timovima tijekom natjecanja pomagali su mentori – studenti viših godina FER-a, dok su projekte ocjenjivali profesor s FER-a, predstavnik partnerske tvrtke Njuškalo te studenti završnih godina fakulteta.

Hackathon je organizirala studentska udruga EESTEC LC Zagreb uz podršku FER-a i deset partnerskih tvrtki. Nakon završetka natjecanja svi sudionici dobili su komponente koje su koristili tijekom hackathona kako bi mogli nastaviti razvijati vlastite projekte i učiti programiranje i elektroniku kod kuće.

Organizatori ističu kako se nadaju da će Codeplay u idućim godinama rasti i okupiti još veći broj srednjoškolaca zainteresiranih za tehnologiju.

Foto: Codeplay

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno