Povežite se s nama

Vijesti

Magnezij je učinkovit kod liječenja mnogih bolesti, a pomaže i kod umora i tjeskobe

Magnezij sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija.

Objavljeno

na

Magnezij je četvrti najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu, odmah nakon kalcija, natrija i kalija. U organizmu odrasle osobe nalazi se oko 25 g magnezija, najvećim dijelom u kostima i mišićima, manji dio u mekim tkivima i krvi. Sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija, kao što je proizvodnja energije, mišićna funkcija i regulacija živčanog sustava, formiranje kostiju, metabolizam bjelančevina, masti i ugljikohidrata, aktiviranju nekih vitamina, zgrušavanje krvi, održavanje vazomotornog tonusa, krvnog tlaka, imunosnog sustava, koštanog integriteta, razine glukoze u krvi, poticanja apsorpcije kalcija…

Jasno je da su i simptomi nedostatka magnezija mnogobrojni, a to su problemi s nesanicom, anksioznost, spori oporavak nakon tjelovježbe, teško podnošenje stresa, grčevi u mišićima, slabost u mišićima i zglobovima, kronični umor, zatvor, visoki krvni tlak i povišeni puls.

Migrene, visoki krvni tlak, neplodnost i loše pamćenje, te nedovoljna razina vitamina D u krvi unatoč nadomjesnoj terapiji, također mogu biti znakovi da organizmu nedostaje magnezija. Preporučeni dnevni unos magnezija za zdravu odraslu osobu iznosi 375 mg.

Najbogatiji izvor magnezija u hrani su sjemenke (lan, bundeva, konoplja), cjelovite žitarice (zob, pšenica, ječam ili riža), mahunarke (soja, grah, slanutak, leća i grašak) te orašasti plodovi. Od povrća i voća se kao dobri izvori ističu špinat, rajčica, datulje, grožđice i suhe šljive. Magnezija ima i u ribi, ali i u tamnoj čokoladi. Vodom unosimo otprilike 10% ukupne količine magnezija u prehrani. Važno je znati da su minerali relativno stabilni u hrani, pa na njih kuhanje na visokim temperaturama ne utječe.

UZOROCI NEDOSTATKA MAGNEZIJA

Usprkos širokoj zastupljenosti magnezija u hrani, istraživanja pokazuju da prosječno polovica zapadnjačke populacije prehranom unosi manje od 2/3 preporučenih vrijednosti. Glavni uzrok je prehrana s visokim udjelom visokorafinirane hrane, ali i dramatični pad udjela magnezija u namirnicama u posljednjih 50 godina zbog agrotehničkih mjera uzgoja hrane kao i različitih okolišnih čimbenika, uključujući i globalno zatopljenje.

Do nedostatka magnezija u organizmu može doći i zbog smanjene apsorpcije (crijevne bolesti, nedostatak vitamina D, neki lijekovi), gubitaka putem gastrointestinalnog sustava (proljev, upotreba laksativa), povećanih gubitaka putem bubrega (diuretici, dijabetes, alkohol), pretjeranog znojenja, ili povećanih potreba (trudnoća, stres). Oko 10-15% magnezija se izlučuje putem znoja pa i sportaši imaju povećane potrebe za magnezijem. Osobe koje uzimaju lijekove poput antacida, antibiotika, antihipertenziva, glukokortikoida i protuupalnih lijekova, diuretika, hormonske nadomjesne terapije također imaju rizik od deficita magnezija. Hipertireoza, intenzivna tjelesna aktivnost i kronični stres mogu povećati potrebe za magnezijem zbog povećanog rada metabolizma. Tijekom trudnoće potrebe za magnezijem neznatno se povećavaju, ali ima ključnu ulogu jer djeluje kao blagi laksativ, sprječava prijevremene kontrakcije maternice, pomaže kod grčeva u nogama te može koristan i kod migrena i glavobolja.

KOJI OBLIK MAGNEZIJA ODABRATI

Apsorpciju magnezija povećavaju vitamin B6 te se u dodacima prehrani često nalaze zajedno. Cink, ovisno o dozi, djeluje sinergistički i antagonistički. Doze veće od 25 mg smanjuju apsorpciju, a manje povećavaju. Magnezij pomaže u apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto tako da je idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je dva prema jedan, odn. na 600 mg kalcija treba biti 300 mg magnezija kako bi apsorpcija i kalcija i magnezija bila optimalna.

Magnezij je neophodan za metabolizam vitamina D, a osobe koje imaju deficit magnezija ne mogu apsorbirati niti dovoljno vitamina D.

Jasno je stoga da se ravnoteža vitamina i minerala u organizmu najbolje postiže uravnoteženom prehranom. Ipak kada to nije moguće na raspolaganju nam je cijeli niz dodataka prehrani. Oni se međusobno razlikuju po kemijskom obliku (anorganski, organski ili kompleks – kelirani magnezij) te po načinu primjene (kapsule, šumeće tablete, granule, tekući oblici, topikalna primjena).

Magnezij oksid je zbog svoje dostupnosti najzastupljeniji oblik u dodacima prehrani, iako ima vrlo nisku bioraspoloživost, kao i laksativni učinak. I magnezijev sulfat je anorganska sol, poznata kao gorka sol koja se zbog laksativnog djelovanja često koristi za čišćenje crijeva prije operativnih i dijagnostičkih zahvata. Magnezijev karbonat se koristi kao antacid (ublažava žgaravicu).

Organske magnezijeve soli kao što su magnezijev citrat, glukonat, malat, taurat ili aspartat imaju bolju bioraspoloživost. Apsorpcija citratnog oblika iznosi oko 50%, koristan je kod grčeva u mišićima, a ima i laksativni učinak. Magnezijev taurat se koristi za kontrolu visokog krvnog tlaka, kao i za kontrolu šećera u krvi. Zbog visokog postotka prijelaza krvno-moždane barijere dobro djeluje i za ublažavanje anksioznosti.

Magnezijev glicinat ima najveću stopu apsorpcije u crijevima te ne pokazuje laksativno djelovanje. Koristan je u prevenciji migrena i ostalih glavobolja, za ublažavanje simptoma anksioznosti, depresije i nesanice. Može pomoći kod različitih upalnih stanja, dijabetesa i bolesti srca. Za sportaše kao i osobe koje pate od kroničnog umora preporučujemo magnezijev malat jer je malatna kiselina ključna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od ostalih oblika magnezija koje je bolje popiti navečer, magnezijev malat zbog energizirajućeg učinka trebalo bi uzeti ujutro.

Za sva pitanja u vezi magnezija i drugih dodataka prehrani obratite nam se u Ljekarnama Zagrebačke županije.

 

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici prvi u Zagrebačkoj županiji po broju zaposlenih i ostvarenim prihodima

U 2023. godini naši poduzetnici ostvarili su dobit od čak 164 milijuna eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema najnovijoj analizi Fine, porastao je broj zaposlenih u Velikoj Gorici u odnosu na 2022. godinu, dok su velikogorički poduzetnici u 2023. godini ostvarili i konsolidiranu neto dobit od 164 milijuna eura, što je rast od 15,5 posto u odnosu na godinu prije. Naime, poduzetnici Velike Gorice njih 2.187, imali su 22.707 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 1,6% u odnosu na 2022. godinu.

S ostvarenih 3,1 milijardu eura prihoda u 2023. godini udio poduzetnika Velike Gorice u ukupnim prihodima Zagrebačke županije, koji iznose 13,1 milijardu eura, bio je 23,5%. Velikogorički poduzetnici u 2023. godini iskazali su rast ukupnih prihoda i rashoda od 13,1% u odnosu na 2022. godinu. Udio poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini u broju poduzetnika Zagrebačke županije bio je 19,8%, u broju zaposlenih 27,8%, u ukupnim prihodima 23,5%, u ukupnim rashodima 23,4%, u dobiti razdoblja 22,6% i u gubitku razdoblja 11,4%.

Grad Velika Gorica, sjedište Zagrebačke županije, među županijskim središtima je po broju poduzetnika na 8. mjestu, a na razini RH na 9. mjestu. Po broju zaposlenih i ukupnim prihodima na razini RH je na 5. mjestu, a prema neto dobiti na 6. mjestu. Među poduzetnicima sa sjedištem u Velikoj Gorici, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda i 2023. godini bilo je društvo LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. s 1,2 milijarde eura ostvarenih ukupnih prihoda koje je ostvarilo i najveću dobit razdoblja u iznosu od 56,6 milijuna eura.

Druga po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2023. godini bila je HP – HRVATSKA POŠTA d.d. s 269,8 milijuna eura, što je 8,7% ukupnih prihoda svih poduzetnika Velike Gorice.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini iznosila je 1.166 eura i bila je 11,9% viša u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Zagrebačke županije (1.042 eura) te 13,5% viša od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske (1.028 eura).

Gledajući rang listu gradova i općina Zagrebačke županije, poduzetnici Velike Gorice su na prvom su mjestu po broju poduzetnika (2.187), broju zaposlenih (22.707), ukupnim prihodima (3,1 milijarda eura), dobiti razdoblja (185,4 milijuna eura) i neto dobiti (164 milijuna eura) te na drugom mjestu prema gubitku razdoblja (21,4 milijuna eura).

Nastavite čitati

Vijesti

Poštar i dalje najtraženije zanimanje u gradu

Pad nezaposlenosti zabilježen i u prosincu

Objavljeno

na

Objavio/la

Stigli su novi podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Krajem prosinca u evidenciji HZZ-a na području Velike Gorice bile su 932 nezaposlene osobe, što je za 2,1% manje u odnosu na studeni i za 10,8% također manje u odnosu na isti mjesec 2023. godine.

Tijekom prosinca zaposleno je 80 osoba s burze, a najčešća zanimanja u kojima su osobe zaposlene bila su prodavač, konobar i čistač. Poslodavci su u prošlom mjesecu prijavili 137 slobodnih radnih mjesta. Najtraženija zanimanja bila su poštar, rukovatelj strojevima za primarnu obradu drva i čistač.

Nastavite čitati

Crna kronika

FOTO VIJEST Noćas provaljeno u benzinsku u Lekeniku

Što je i koliko ukradeno, bit će poznato nakon očevida

Objavljeno

na

Objavio/la

Razbijena vrata, navučene trake i policijski kombi…prizor je to kojeg su mnogi jutros vidjeli prolazivši uz Ininu benzinsku postaju u Lekeniku.

Provala se dogodila tijekom noći. Što je sve ukradeno, zasad nije poznato. Policija i dalje obavlja očevid, nakon kojeg će biti poznato više detalja.

Foto: Matea Brenčić/cityportal.hr

Nastavite čitati

HOTNEWS

U obnovu ide Ulica Kovači u Velikoj Mlaki

Grad intenzivno ulaže u prometnu infrastrukturu i sigurnost svojih građana

Objavljeno

na

Objavio/la

Kako bi se život građana Velike Gorice i okolnih naselja učinio ugodnijim i sigurnijim, u tijeku je intenzivno razdoblje ulaganja u poboljšanje komunalne infrastrukture. Na pojedinim gradskim ulicama i prometnicama radovi su u punom jeku. Primjerice, Jelačićeva ulica u Kurilovcu te Ulica Augusta Šenoe uz obilaznicu u Velikoj Gorici trenutačno su u fazi obnove. Svakako jedan od ključnih projekata u nadolazećem razdoblju je rekonstrukcija Ulice Kovači u Velikoj Mlaki čijom će se obnovom riješiti povijesni problem, ali i ostvariti dugogodišnja želja svih mještana.

Ova prometnica ima izuzetno važnu ulogu za lokalnu zajednicu, jer povezuje Veliku Mlaku s Velikim Poljem te osigurava pristup ključnim institucijama poput Dječjeg vrtića Lojtrica, Osnovne škole Velika Mlaka, crkve i nogometnog igrališta gdje trenira oko 200 djece. Projekt obuhvaća obnovu prometnice u dužini od 530 metara, od Zamlačke do Smendrovićeve ulice, uključujući rekonstrukciju križanja sa Zamlačkom ulicom. Planirana je izgradnja kolnika za dvosmjeran promet širine od 5,5 do 7 metara, oborinske odvodnje te pješačke staze širine do 2 metra, čime će se značajno povećati sigurnost svih mještana. Također, predviđena je i zamjena vodoopskrbne mreže.

Procijenjena vrijednost radova iznosi oko 1.042.500,00 eura s PDV-om, od čega je za izgradnju prometnice s oborinskom odvodnjom predviđeno 880 tisuća eura, a za rekonstrukciju javne vodoopskrbe 162.500,00 eura. Rok za izvođenje radova je 150 dana. Trenutačno je u tijeku postupak javne nabave za odabir izvođača, a početak radova kreće nakon potpisa ugovora s izvođačem i uvođenja u posao od strane nadzornog inženjera.

Korak je to prema modernizaciji lokalne infrastrukture i sigurnijem prometovanju, posebno u dijelovima grada i okolice gdje postoji intenzivna potreba za obnovom. Velika Gorica tako nastavlja s razvojem kako bi svojim građanima osigurala još bolju kvalitetu života.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ove godine skoro 800 tisuća eura za natječaje i javne pozive

Većina njih bit će raspisano u prvom tromjesečju

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Velika Gorica objavio je Plan natječaja i javnih poziva koje će raspisati tijekom ove godine. Tako će kroz 11 natječaja dodijeliti čak 798 tisuća eura. Najviše natječaja, njih 8, raspisat će Upravni odjel za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti vrijednih 658 tisuća eura.

Upravni odjel za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša putem natječaja dodijelit će 20 tisuća eura, Upravni odjel za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove EU raspisat će natječaj vrijedan 70 tisuća eura, a Služba gradske uprave Javni poziv u vrijednosti od 50 tisuća eura.

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.