Povežite se s nama

Vijesti

Magnezij je učinkovit kod liječenja mnogih bolesti, a pomaže i kod umora i tjeskobe

Magnezij sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija.

Objavljeno

na

Magnezij je četvrti najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu, odmah nakon kalcija, natrija i kalija. U organizmu odrasle osobe nalazi se oko 25 g magnezija, najvećim dijelom u kostima i mišićima, manji dio u mekim tkivima i krvi. Sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija, kao što je proizvodnja energije, mišićna funkcija i regulacija živčanog sustava, formiranje kostiju, metabolizam bjelančevina, masti i ugljikohidrata, aktiviranju nekih vitamina, zgrušavanje krvi, održavanje vazomotornog tonusa, krvnog tlaka, imunosnog sustava, koštanog integriteta, razine glukoze u krvi, poticanja apsorpcije kalcija…

Jasno je da su i simptomi nedostatka magnezija mnogobrojni, a to su problemi s nesanicom, anksioznost, spori oporavak nakon tjelovježbe, teško podnošenje stresa, grčevi u mišićima, slabost u mišićima i zglobovima, kronični umor, zatvor, visoki krvni tlak i povišeni puls.

Migrene, visoki krvni tlak, neplodnost i loše pamćenje, te nedovoljna razina vitamina D u krvi unatoč nadomjesnoj terapiji, također mogu biti znakovi da organizmu nedostaje magnezija. Preporučeni dnevni unos magnezija za zdravu odraslu osobu iznosi 375 mg.

Najbogatiji izvor magnezija u hrani su sjemenke (lan, bundeva, konoplja), cjelovite žitarice (zob, pšenica, ječam ili riža), mahunarke (soja, grah, slanutak, leća i grašak) te orašasti plodovi. Od povrća i voća se kao dobri izvori ističu špinat, rajčica, datulje, grožđice i suhe šljive. Magnezija ima i u ribi, ali i u tamnoj čokoladi. Vodom unosimo otprilike 10% ukupne količine magnezija u prehrani. Važno je znati da su minerali relativno stabilni u hrani, pa na njih kuhanje na visokim temperaturama ne utječe.

UZOROCI NEDOSTATKA MAGNEZIJA

Usprkos širokoj zastupljenosti magnezija u hrani, istraživanja pokazuju da prosječno polovica zapadnjačke populacije prehranom unosi manje od 2/3 preporučenih vrijednosti. Glavni uzrok je prehrana s visokim udjelom visokorafinirane hrane, ali i dramatični pad udjela magnezija u namirnicama u posljednjih 50 godina zbog agrotehničkih mjera uzgoja hrane kao i različitih okolišnih čimbenika, uključujući i globalno zatopljenje.

Do nedostatka magnezija u organizmu može doći i zbog smanjene apsorpcije (crijevne bolesti, nedostatak vitamina D, neki lijekovi), gubitaka putem gastrointestinalnog sustava (proljev, upotreba laksativa), povećanih gubitaka putem bubrega (diuretici, dijabetes, alkohol), pretjeranog znojenja, ili povećanih potreba (trudnoća, stres). Oko 10-15% magnezija se izlučuje putem znoja pa i sportaši imaju povećane potrebe za magnezijem. Osobe koje uzimaju lijekove poput antacida, antibiotika, antihipertenziva, glukokortikoida i protuupalnih lijekova, diuretika, hormonske nadomjesne terapije također imaju rizik od deficita magnezija. Hipertireoza, intenzivna tjelesna aktivnost i kronični stres mogu povećati potrebe za magnezijem zbog povećanog rada metabolizma. Tijekom trudnoće potrebe za magnezijem neznatno se povećavaju, ali ima ključnu ulogu jer djeluje kao blagi laksativ, sprječava prijevremene kontrakcije maternice, pomaže kod grčeva u nogama te može koristan i kod migrena i glavobolja.

KOJI OBLIK MAGNEZIJA ODABRATI

Apsorpciju magnezija povećavaju vitamin B6 te se u dodacima prehrani često nalaze zajedno. Cink, ovisno o dozi, djeluje sinergistički i antagonistički. Doze veće od 25 mg smanjuju apsorpciju, a manje povećavaju. Magnezij pomaže u apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto tako da je idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je dva prema jedan, odn. na 600 mg kalcija treba biti 300 mg magnezija kako bi apsorpcija i kalcija i magnezija bila optimalna.

Magnezij je neophodan za metabolizam vitamina D, a osobe koje imaju deficit magnezija ne mogu apsorbirati niti dovoljno vitamina D.

Jasno je stoga da se ravnoteža vitamina i minerala u organizmu najbolje postiže uravnoteženom prehranom. Ipak kada to nije moguće na raspolaganju nam je cijeli niz dodataka prehrani. Oni se međusobno razlikuju po kemijskom obliku (anorganski, organski ili kompleks – kelirani magnezij) te po načinu primjene (kapsule, šumeće tablete, granule, tekući oblici, topikalna primjena).

Magnezij oksid je zbog svoje dostupnosti najzastupljeniji oblik u dodacima prehrani, iako ima vrlo nisku bioraspoloživost, kao i laksativni učinak. I magnezijev sulfat je anorganska sol, poznata kao gorka sol koja se zbog laksativnog djelovanja često koristi za čišćenje crijeva prije operativnih i dijagnostičkih zahvata. Magnezijev karbonat se koristi kao antacid (ublažava žgaravicu).

Organske magnezijeve soli kao što su magnezijev citrat, glukonat, malat, taurat ili aspartat imaju bolju bioraspoloživost. Apsorpcija citratnog oblika iznosi oko 50%, koristan je kod grčeva u mišićima, a ima i laksativni učinak. Magnezijev taurat se koristi za kontrolu visokog krvnog tlaka, kao i za kontrolu šećera u krvi. Zbog visokog postotka prijelaza krvno-moždane barijere dobro djeluje i za ublažavanje anksioznosti.

Magnezijev glicinat ima najveću stopu apsorpcije u crijevima te ne pokazuje laksativno djelovanje. Koristan je u prevenciji migrena i ostalih glavobolja, za ublažavanje simptoma anksioznosti, depresije i nesanice. Može pomoći kod različitih upalnih stanja, dijabetesa i bolesti srca. Za sportaše kao i osobe koje pate od kroničnog umora preporučujemo magnezijev malat jer je malatna kiselina ključna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od ostalih oblika magnezija koje je bolje popiti navečer, magnezijev malat zbog energizirajućeg učinka trebalo bi uzeti ujutro.

Za sva pitanja u vezi magnezija i drugih dodataka prehrani obratite nam se u Ljekarnama Zagrebačke županije.

 

Kultura

Buševec ponovno domaćin Međunarodnog festivala tradicijskih glazbala

U Domu kulture Buševec održava se 23. izdanje festivala koji okuplja svirače iz Hrvatske i inozemstva te promiče čuvanje narodnih instrumenata i običaja.

Objavljeno

na

Objavio/la

U subotu, 19. listopada 2025. godine, u 19 sati, Dom kulture u Buševcu ponovno će oživjeti zvucima tradicijskih glazbala. Ogranak Seljačke sloge Buševec, već 23 godine organizator Međunarodnog festivala tradicijskih glazbala, i ove godine okuplja svirače iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine te Rumunjske s ciljem očuvanja i promicanja glazbene baštine.

Festival, koji je tijekom više od dva desetljeća postao prepoznatljiv događaj u kulturnom kalendaru Turopolja nastoji potaknuti mlade na učenje i sviranje tradicijskih instrumenata te upoznati publiku s bogatstvom različitih kultura i običaja. Uz glazbeni dio programa, u sklopu festivala održava se i seminar sviranja tradicijskih glazbala pod vodstvom dr. Andora Vegha, svirača i izrađivača instrumenata iz Pečuha, poznatog po svojem radu na očuvanju narodnih glazbenih tradicija.

Posjetitelji će tijekom večeri moći čuti širok raspon instrumenata, od gusli, dipli, svirala i lijerice, do violine, harmonike i tambure. Program donosi i poseban ugođaj grlenog pjevanja iz Mongolije te predstavljanje ponekih rijetkih, manje poznatih glazbala.

Organizatori pozivaju sve ljubitelje tradicijske glazbe i kulture da dođu u Buševec i podrže mlade svirače koji svojim nastupima čuvaju vrijedno nasljeđe.

Nastavite čitati

Vijesti

Stiže uplata za gotovo 19 tisuća građana, provjerite jeste li među njima

Za isplatu je u državnom proračunu osigurano 2,93 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

U petak, 17. listopada 2025., počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za mjesec rujan. Naknada će biti isplaćena korisnicima koji imaju račune otvorene u poslovnim bankama, priopćili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Naknadu trenutačno koristi 18.998 osoba, od čega je više od 80 % žena. Za isplatu je u državnom proračunu osigurano 2,93 milijuna eura, a iznos naknade od 1. siječnja ove godine iznosi 154,50 eura mjesečno.

Nacionalna naknada namijenjena je hrvatskim državljanima starijima od 65 godina koji u Hrvatskoj žive najmanje deset godina bez prekida prije podnošenja zahtjeva. Pravo mogu ostvariti oni koji nemaju mirovinu niti su osigurani u obveznom mirovinskom sustavu. Uz to, mjesečni prihod po članu kućanstva u prethodnoj godini ne smije biti veći od 309 eura.

Naknada se ne može dobiti ako osoba prima zajamčenu minimalnu naknadu, koristi uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi ili ima ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, osim ako je pokrenut postupak raskida ugovora. Pravo na isplatu stječe se od dana podnošenja zahtjeva, a za bivše korisnike mirovine ili socijalne pomoći nakon prestanka tih prava.

Građani zahtjev mogu podnijeti u najbližem uredu HZMO-a, preporučenom poštom ili putem sustava e-Građani te se može predati u bilo kojem trenutku kada osoba ispuni uvjete za ostvarivanje prava.

Nastavite čitati

Sport

Turopoljska liga cestovnog trčanja ulazi u finiš – Postavljen novi rekord na 4 kilometra

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Atletski klub Turopolje

Turopoljska liga cestovnog trčanja ulazi u samu završnicu. Jučer je održano 19. kolo, a trkači su još jednom pokazali izvrsnu formu pred veliko finale koje je na rasporedu idući utorak. Svečanost proglašenja pobjednika zakazana je za petak, 24. listopada.

U ženskoj konkurenciji na kraćoj stazi od četiri kilometra briljirala je Pia Teskera, koja je došla do ukupne pobjede s vremenom od 14 minuta i 30 sekundi, postavivši pritom novi rekord staze. U muškoj konkurenciji najbrži je bio Slavko Parlov s rezultatom 14:44. Na dugoj stazi od osam kilometara slavio je Vedran Planinšek, istrčavši trasu za točno 30 minuta, dok je u ženskoj kategoriji pobjedu odnijela Jasna Mikulić.

Do kraja lige preostalo je još jedno kolo, koje će odrediti konačni poredak trkača. Organizatori najavljuju završno okupljanje i svečanu dodjelu nagrada u petak, kada će biti proglašeni pobjednici ovogodišnjeg izdanja Turopoljske lige cestovnog trčanja. Kompletni rezultati dostupni su na web stranici kluba.

Nastavite čitati

Sport

Iz Gorice s pobjedom: Zvijezde iz budućnosti, stalna opasnost i jedan gol odluke

Hrvatska U-21 reprezentacija pobijedila je vršnjake iz Ukrajine 1-0 na Gradskom stadionu u Velikoj Gorici. Vrijedna tri boda Hrvatskoj je donio Lukas Grgić, a lijepo je bilo gledati i Luku Vuškovića, kao i još neke…

Objavljeno

na

Objavio/la

Kasno poslijepodne ovog je utorka u Velikoj Gorici taman prelazilo iz ugodnog u prohladno u trenucima kad se nogometna Velika Gorica okupila na tribinama Gradskog stadiona. Besplatan ulaz bio je dovoljno dobar mamac da se zapadna tribina lijepo popuni na ogledu U-21 reprezentacija Hrvatske i Ukrajine.

Gomila djece, razigrane, vesele i odjevene u dresove svojih junaka iz A reprezentacije, gledala je neke nove klince hrvatskog nogometa, a tu se imalo što vidjeti. Luka Vušković je dominirao do te mjere da je već sad jasno da je novi gorički travnjak gazila buduća zvijezda svjetskog nogometa, Leon Grgić pokazao je da ima potencijal da izraste u ozbiljnog napadača, Adriano Jagušić, Luka Vrbančić i Fabijan Krivac potvrdili su ono što smo o njima već znali s travnjaka HNL-a, jednako kao i Šimun Hrgović, a bili su tu i stoper Porta Dominik Prprić, bek Lyona Teo Barišić, krilo Basela Marin Šotiček…

Ukratko, u Velikoj Gorici je kvalifikacijske bodove u borbi za Euro tražila budućnost hrvatskog nogometa. Na zadovoljstvo okupljenih, u tome je selekcija koju vodi Ivica Olić i uspjela, Ukrajina je pala s minimalnih 1-0, golom Leona Grgića, napadača Sturma, ali generalno je Hrvatska odigrala jako dobru utakmicu.

– S obzirom da nam je ovo druga utakmica u skupini, vratio bih se na prvu utakmicu protiv Turske u kojoj smo remizirali gdje smo bili dobri, a uzeli samo bod. Dobro smo igrali, mučili smo se da bismo dali gol, ali smo zasluženo pobijedili i kvalitetnija smo momčad. Zadovoljni smo, ova tri boda bila su nam važna zbog ekipe i samopouzdanja. Dobra igra ne znači ništa bez rezultata. Ovog puta je bilo samo 1-0, ali me raduje da nismo primili gol. Moramo raditi na realizaciji – rekao je izbornik Ivica Olić, koji se osvrnuo i na nastup strijelca jedinoga gola.

– Grgić je talentirani napadač, dobro odrađuje svoj posao u oba pravca. Nalazi se u duelima, prima puno udaraca, mlad je dečko i vjerujem da će imati sjajnu karijeru ako ovako nastavi – rekao je Olić, zadovoljan načinom na koji se razvija ovaj kadar.

– Nećemo pretjerivati, ali nam je ova utakmica potvrdila da imamo momčad i da smo se pojačali, imamo Tea Barišića na desnoj strani, Grgića u napadu, Pavlešića na golu. Krasi nas zajedništvo i to je bitno, kvaliteta je neupitna i stalna smo opasnost za protivnika – zaključio je Olić.

Nastavite čitati

HOTNEWS

PONOS GRADA Šandoru i Lučić uručene nagrade za osvojene bronce

“Sva ta natjecanja prije 10 godina bila su nam samo san.¨”

Objavljeno

na

Velikogoričanin koji pomiče granice, osvajač svjetskih medalja, parasportaš Velimir Šandor vratio se sa Svjetskog prvenstva iz Indije, gdje je u bacanju diska u kategoriji F52 osvojio brončanu medalju. Za njim nimalo ne zaostaje parastolnotenisačica Mirjana Lučić koja je iz Brazila donijela također broncu, ali i zlato u mješovitim parovima s Bornom Zohilom, čime su pokazali da su  među najjačim parovima svijeta.

Na njihovom duhu, upornosti i rezultatima kojima stalno dokazuju da granice ne postoje, čestitao im je i nagradu uručio gradonačelnik Krešimir Ačkar i resorna pročelnica Lana Krunić Lukinić.

-Od srca čestitam i Velimiru ali i njegovom treneru Ivanu Čengiću koji je najuspješniji trener u paraolimpijskim sportovima u Republici Hrvatskoj, ali i našoj Mirjani na iznimnom rezultatu. Sada ste nas već navikli na medalje, a ove brončane medalje za nas imaju zlatni sjaj. To je velika promocija sporta ali i Velike Gorice, a vaš je trud i odricanje vrijedno divljenja – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar i obećao daljnju podršku Grada u natjecanjima.

Podsjetio je kako su izdvajanja unazad 10 godina za Parasportski savez povećana i do 500 posto.

Paraportaši su svojim rezultatima podigli nivo parasporta u našem gradu, istaknula je predsjednica Prasportskog saveza Grada Velike Gorice, parastolnotenisačica Mirjana Lučić.

-Sva ta natjecanja su nam prije bila samo san. Naš uporan rad s našim trenerima i uz podršku koju smo dobili od Grada, natjerali su nas da dajemo još više od onoga što smo u tom trenutku mislili da možemo. Konkurencija je stravično velika i zato su ovi rezultati poput Velimirovog – ogromni. Nadamo se da ćemo otići u Los Angeles – dodala je Lučić.

Velimir je član Atletskog kluba osoba s invaliditetom „Uspon“, a prvi prijem u Gradu Velimir je imao prije točno 10 godina.

Tada je, kako se prisjetio, nije ni sanjao da će za jedno desetljeće opet biti na istome mjestu.

-Cilj mi je bio Tokio, što sam tada smatrao realnim. No, poslije s epokazalo da i dalje daleko bacam. Malo me muči rame, ozljeda iz 2022. Godine, i zato sam bio lud prije odlaska u Indiju. Rekao sam da ne idem nigdje, ali ispostavilo se da sam bio u krivu, medalja je tu. Sad je na redu Europsko prvenstvo iduće godine i idemo godinu po godinu jer vjerujem da je natjecanje u Los Angelesu dostižno. Ako sve ostane sa zdravljem dobro i budem dalje konkurentan – sve je moguće – rekao je Šandor.

Foto: Matea Brenčić/Cityportal

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno