HOTNEWS
Kriza srednjih godina – spašavaj se tko može
Kako krizu proživljavaju muškarci, a kako žene?
Kažu da je prosječna životna dob čovjeka 80-90 godina. To bi značilo da kriza srednjih godina počinje nakon 40. rođendana? Ma ne, ‘ajmo mi to prebaciti na nekih 45.
Dobro, dakle navršila sam 45 godina i do danas su se već trebale dogoditi neke stvari. Pa hajde da vidimo kako to izgleda kod njih – muškaraca, a kako kod nas – žena.
On. Navršio je 45. Škemba se otromboljila, ali srećom on još može udahnuti dovoljno duboko da remen stisne ispod trbuha. Jer kako se kaže: „Ispod svakog bureta je pipa“ pa uz dužno poštovanje vinoljupcima, slika je slatka. Bar meni. Ja sam uvijek imala neki čudni ukus za muške. Ali o tome ćemo kasnije. Možda. Uglavnom, njegova djeca su odrasla, odradio je sva razvažanja na dječje aktivnosti na koja ih je morao svaki tjedan vući, jer ONA nije mogla, htjela ili nije stigla. Nevažno. I sad je njemu ostalo puno slobodnog vremena, nešto novca viška i neispunjenih želja iz mladosti. I tako sjedi on jednu subotu ujutro na kavi s dečkima s kojima se nadjebava o „uspjesima“ i žali na „nju“ već godinama i shvati da je došlo vrijeme da učini nešto za sebe. Hm. Ajde da vidimo koje su najčešće odluke koje budu donesene u tom trenutku:
– Jebeš mi sve ako si neću napraviti tetovažu! Možda boli, ali ja sam si to zaslužil’ i platil’ bum svojim novcima, a ona nek’ veli kaj hoće!
foto: Pixabay – StockSnap1
Obično odustane jer shvati da tijelo više nije platno za pokazivanje, ali moram priznati poznajem i neke odvažne koji s ponosom pokazuju tetovažu koju su oduvijek htjeli. Bravo dečki! Osobno, svaka tetovaža ima priču iza sebe i te priče su češće jača poruka i pouka od samog crteža. Moja sljedeća je fenix…tamo negdje…
– Aaaaa. Dosta mi je ovog karavana!!! Ionak’ u njemu samo alat cukam i svi me tlače da im stalno nekaj razvažam. Kupil’ bum si sportski auto. To sam oduvijek htio.
Ovu „dijagnozu“ poznajem, jer eto, svaki dan se družim s ekipom koja juri po pistama, pa mi je taj „mind setup“ sasvim prihvatljiv. E sad, ima li se novaca za kupiti tako nešto, ima, ako si bio pametan i nisi spiskao baš sve novce u kladionici ili za šankom razmišljajući da će ta subota možda ipak doći jednom.
– Idem na put oko svijeta! SAM! Ima toliko destinacija koje nisam vidio i vrijeme je da svoj teško zarađeni novac ipak potrošim na sebe i vidim sve ono što stalno gledam online. Ok, osim pornića, to bu nešto skuplje za vidjeti.
Foto: Pixabay – Upcycletrend
Obično završi na skijanju u regiji ili ljetovanju u Turskoj jer ipak shvati da nije dovoljno organiziran da si složi čak i torbu bez „njezine“ pomoći za takav pothvat, pa mora i nju povesti sa sobom. Ono što se tiče pornjave ćemo uskoro.
– Bend! Osnoval’ bum si bend i svirali bumo mjuzu kakva baš fali na ovom području. Nešto nama za gušt, a drugima ak’ se svidi, dobro, a ako ne, ‘ko ih jebe.
Osobno poznam samo jednog koji je to napravio i za sad, dobro im ide. Ne košta puno, osim vremena, radiš što voliš i eto možda se nekom tvoji proizvodi svide. Glazba ionako spaja ljude.
I sad ona najavljivana:
– Probat ću svaku žensku koja mi se ponudi! Kaj? Pa s ovom sam već 100 godina i niš’ novo se ne dešava, a ja ne zna koliko dugo ću još moći, pa hajde da probam sve o čemu sam maštao od kad sam prvi put skužio za što mi ta cjevčica i jezik služe. Ok i prsti…i moj blesavi mozak. Ne mora ona to znati, a i ako sazna…djeca su već odrasla…
Foto: Pixabay – StockSnap
E, ta je opasna. Za oboje. Jer ne dešava se samo njemu, nego i njoj. Problem je što ni jedno nema muda reći onom drugome da su u situaciju o kojoj treba raspraviti. Partneri se često brzo zasite jedno drugog i zapravo tu kreću svi problemi, ali i započinje brakorazvodno putovanje. Žalosno je što nismo tako odgajani, nismo odgajani da komuniciramo o problemima. Mi smo odgajani da imamo jedan posao u jednoj firmi cijeli život, jednog partnera dok ne umremo, jednu najbolju prijateljicu. Sve ostalo je nedopustivo, sramota ili „što će ljudi reći?“. Ma zaboli me što će ljudi reći ako sam nesretna! Zar ne? Odgovaram samo onoj u ogledalu i nikome više, što se tiče mojih životnih odluka. Svakako se trudim da njima ne povrijedim nikoga putem, osim one koji meni čine isto. Onda brate udri svom snagom!
Primijetit ćete da smo prešli na ono što se NJOJ dešava kad krene kriza srednjih godina.
– Pun mi ga je nos! Pa daj ga gle! Nikam ne ide, samo na te kave subotom, usidrio se u fotelji, otromboljio se a meni prigovara za škembu nakon dvije trudnoće, a u krevetu samo hrče i prdi. Naći ću si servisera.. ma ne, neću… Razvest ću se.
Foto: pexels-cottonbro-studio
Primjećujete tok misli? Da. Analizu smo bacile s nizom konkretnih činjenica i donijele smo odluku koju PROVEDEMO U DJELO! Dugo nam treba. Čekamo da djeca odrastu i nadamo se promjeni, ali ona se na žalost ne dešava. Zašto? Jednostavno. Ne znamo komunicirati i izreći svoje frustracije na normalan način nego zanovijetamo, mrko gledamo i prigovaramo. Razočarane smo, preopterećene jer smo ih naučile na ono „daj makni se, ja ću“, i jednostavno smo svjesne da smo same sebe dovele u tu situaciju. Razvod nije kazna. Razvod je i kraj i početak, prilika, i najčešće spas. Rijetko bivši supružnici ostanu prijatelji, ali eto i ta čuda se događaju.
Ima još opcija koje nam se događaju, kao recimo:
– Vrijeme je da otkrijem svoj skriveni talent!
U ovoj fazi koja je puno bezopasnija od prethodne i puno se češće dešava, ona kreće s jednim ili dva od sljedeći pokušaja:
– učiti plesati standardne plesove ili upiše jogu. One hrabre upišu šipku, chair dance ili trbušni ples i tek tada shvate koliko su zapravo senzualne i zanemarivane kako od „njega“ tako i od sebe same.
– slikati ili izrađivati unikatni nakit ili tome nešto slično u što uloži hrpu novaca pri nabavci materijala i odustane nakon trećeg izrađenog komada nakita jer shvati da ni sama ne bi nosila nešto zbog čega su joj ruke izgrebane i nokti crni od boje.
– Otputovat ću sa svojim babama na neko putovanje po Europi koje ćemo pamtiti dok smo žive.
Foto: Pixabay – Whitedeamon
To putovanje bude toliko pomno isplanirano jer ne planiramo mi samo putovanje…ma ne, potrebno je istovremeno napisati i upute za upotrebu svakog aparat u kući. Da, sjećate se – „makni se, ja ću!“
I tako, na kraju da vas nešto zamolim. Ako ste već odlučili provesti život s nekime, prije nego li dođe ta subotnja kava, recite svom partneru sve što vam smeta. Ako ne znate razgovarati, napišite mu pismo, e-mail, poruku. Probajte sve prije nego li okončate nešto što se možda moglo spasiti, a nije zbog nedostatka komunikacije.
Do iduće srijede, voli vas vaša Nevena.
CityLIGHTS
FOTO Krijes kao spas od hladnoće: završeno 34. Turopoljsko Jurjevo
Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni.
Iznenadni pad temperature pred samo paljenje krijesa obilježio je ovogodišnje Turopoljsko Jurjevo, no upravo je vatra na kraju postala ono što je nekad i simbolizirala – izvor topline, okupljanja i zajedništva.
Program je započeo u toplom, gotovo ljetnom ozračju. Sunce je grijalo, a brojni građani stigli su u kratkim rukavima, ne sluteći koliko će se brzo vrijeme promijeniti. Kako se bližila večer, temperatura je naglo pala, a vjetar je dodatno pojačao hladnoću. U trenutku kada je zazimilo, pažnja okupljenih spontano se okrenula prema središnjem događaju večeri – krijesu.
Njegovo paljenje ove je godine imalo gotovo simboličnu težinu. Dok su se plamenovi dizali, toplina se širila među okupljenima, a hladnoća je, barem nakratko, postala sporedna. Upravo tako, kroz vatru, oživjela je i stara svrha ovog običaja.
Narodni običaji i simbolika Jurjeva
Na to je podsjetila i moderatorica programa Ana Katulić, prizivajući duh tradicije riječima: “Prešel je, prešel, pisani Vuzem. Došel je, došel, Jura zeleni. Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni”. Jurjevo se u narodu oduvijek smatralo pravim početkom proljeća, vremenom buđenja prirode i početkom nove gospodarske godine. Nekada su se na ovaj dan palili veliki krijesovi, obilazile kuće, a mladići su se nadmetali u preskakanju vatre kako bi se iskazali pred djevojkama. Oko krijesa se pjevalo i plesalo sve dok se vatra ne bi ugasila, prizivajući plodnu i rodnu godinu. “Veli se, gdo ni letos na kresu, taj bu letos v lesu.”, dodala je Katulić, podsjećajući na staro vjerovanje koje je nekad imalo posebno značenje. Osim krijesa, važan dio običaja bio je i prvi izlazak stoke na pašu. Blago bi se kitilo vijencima, a pri povratku bi preskakalo mali krijes u dvorištu kako bi se zaštitilo ne bi „mleko zgubile ili da ne bi coprnica odnesla mleka“. Danas tradiciju paljenja krijesa čuvaju članovi Turopoljske udruge skauta „TuR“, koji i ove godine stoje iza organizacije tog središnjeg trenutka manifestacije.
Folklorni program kroz Turopolje i Hrvatsku
U ranijem dijelu programa publika je kroz pjesmu i ples prošla ne samo Turopoljem, već i drugim krajevima Hrvatske. Nastupili su članovi KUD-a Gradići, društva koje djeluje od 1979. godine i okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući plesačke, tamburaške i vokalne.
Na pozornicu su potom izašli i članovi KUD-a Stari grad Lukavec, čiji su najmlađi izveli vedru koreografiju ispunjenu tradicijskim motivima i dječjom razigranošću. Svoj napredak pokazali su i najmlađi iz KUD-a „Dučec“ iz Mraclina, koji su u proteklih godinu dana savladali osnove tambure i već izveli nekoliko pjesama pred publikom.
Dugogodišnju tradiciju predstavio je i Ogranak Seljačke sloge Buševec, društvo koje više od stoljeća djeluje na očuvanju kulturne baštine, dok je Folklorni ansambl Turopolje još jednom potvrdio svoj status jednog od najnagrađivanijih ansambala u zemlji. Program je publiku odveo i prema jugu Hrvatske, kroz starogradske splitske plesove u kojima su se istaknuli elegantni koraci i prepoznatljivi ukrasi u kosi plesačica.
Okupljenima su se obratili i predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Župan Plemenite općine Turopoljske Juraj pl. Odrčić, obratio se građanima uz riječ dobrodošlice i objašnjenje zašto proljeće u Turopolju dolazi gotovo mjesec dana kasnije od onog kalendarskog: “Zato jer je u Turopolju ono isključivo vezano uz jednu vrlo bitnu biljku, a to je hrast koji u ovo doba kreće listati”.
Zatim je na pozornicu došao pozdraviti građane i predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Darko Bekić koji se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara i cijelog Gradskog vijeća zahvalio za izniman angažman u pripremi ovog „najljepšeg turopoljskog običaja“.
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec objasnio je kako „upravo Turopoljsko Jurjevo njeguje našu tradiciju, našu kulturnu baštinu, njeguje identitet našeg Turopolja i Velike Gorice“ i da na to moramo biti ponosni.
Na kraju večeri, dok su se ljudi i dalje držali bliže vatri nego što su možda planirali, postalo je jasno da je ovogodišnje Jurjevo, unatoč naglom zahlađenju, uspjelo prenijeti ono najvažnije – osjećaj zajedništva i snagu običaja koji i dalje živi.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
Nakon nedavnih akcija sadnje diljem grada, radovi na uređenju zelenih površina nastavljeni su i u Ulici Matice hrvatske, gdje je danas započelo uklanjanje starih panjeva kao priprema za sadnju novih stabala.
Riječ je o zahvatu koji slijedi nakon uklanjanja dotrajalih i potencijalno opasnih stabala, a već danas i sutra na prostoru nasuprot doma zdravlja bit će posađena nova stabla. Postojeći drvored srebrnolisnog javora pritom će biti nadopunjen s još dvije vrste.
Privremene izmjene na parkiralištu očekuju se upravo zbog uklanjanja panjeva. Dio parkirnih mjesta bit će nedostupan, a građanima se upućuje apel da prate postavljenu prometnu signalizaciju kako bi se radovi mogli odvijati bez zastoja i uz potrebnu razinu sigurnosti.
Niz akcija sadnje diljem Velike Gorice
Aktualni radovi dio su šireg kontinuiteta ulaganja u zelenu infrastrukturu. U proteklih mjesec dana obnovljen je drvored u Parku Plemenite općine Turopoljske, dok je u povodu Dana planeta Zemlje posađeno ukupno 40 stabala u dvorištima vrtića i škola.
Građani do informacija putem QR koda
Uz same hortikulturne zahvate, Grad Velika Gorica uvodi i nov način informiranja javnosti. Na lokacijama gdje se provode radovi postavljene su posebne informativne table. Jedna od njih nalazi se upravo u Ulici Matice hrvatske, a skeniranjem QR koda moguće je pristupiti službenoj gradskoj stranici s detaljima o zahvatima i planiranim aktivnostima.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
CityLIGHTS
Učenici Ekonomske škole predstavili se budućim srednjoškolcima: ‘Profesori su najbolji, možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima’
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Danas su u Ekonomskoj školi Velika Gorica održani “Dani otvorenih vrata” tijekom kojeg su budući srednjoškolci i njihovi roditelji imali priliku upoznati programe škole, nastavnike i učenike, ali i dobiti uvid u svakodnevni rad i aktivnosti koje škola nudi.
Naglasak je bio na interaktivnom pristupu i izravnom kontaktu posjetitelja sa školom, a posebnost ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata bila je uloga učenika koji su preuzeli organizaciju vođenja gostiju kroz program. Na ulazu je bio postavljen infopult gdje su se evidentirali dolasci, nakon čega su učenici posjetitelje raspoređivali po unaprijed pripremljenim točkama aktivnosti. Kako su objasnili u školi, cilj je bio omogućiti što direktniji doživljaj školskog okruženja: „Infopult nam služi da vidimo tko nam je gost, tko nam je došao i onda naši učenici njih rasporede po točkama koje smo mi sebi posložili i mislimo da su važni. Sve učionice su otvorene danas, svi mogu ući unutra, popričati malo s učenicima i profesorima“, naveli su organizatori.
Uz infopult bio je postavljen i kutak za podcast u kojem su se vodili razgovori s učenicima. Podcast su vodili studenti s ciljem da srednjoškolcima približe iskustvo studiranja i olakšaju donošenje odluke o nastavku obrazovanja. Riječ je o konceptu u kojem u goste dolaze studenti različitih fakulteta te iz prve ruke dijele svoja iskustva, svakodnevicu i izazove studiranja. Kroz opušten razgovor pokušava se dati odgovor na pitanje koje većinu mladih čeka nakon srednje škole – „Na koji ćeš faks?“.
Projekti, natjecanja i europski programi
Tijekom predstavljanja škole učenici su govorili o brojnim školskim aktivnostima i uspjesima, uključujući sudjelovanja na natjecanjima iz hrvatskog jezika, LiDraNa, statistike te sportskih natjecanja poput rukometa i nogometa. Istaknuti su i školski projekti poput „Volonteri u akciji“ te obilježavanje Europskog dana jezika. Škola sudjeluje i u programu ambasadora Europskog parlamenta, čiji je član od 2025. godine. Učenici su pojasnili ulogu u tom programu tako što su objasnili tko su zapravo ambasadori: „Ambasadori su učenici i naši profesori koji su učesnici u programu Europski parlament ambasadori. Naša uloga je zapravo širiti znanje o Europskoj uniji, objašnjavati kako funkcionira Europski parlament, poticati druge učenike na aktivnu sudjelovanju u društvu, organizirati događaje, radionice i obilježavati europske teme.“
Poseban interes posjetitelja izazvao je i koncept modularne nastave koji škola provodi. Prema pojašnjenju učenika, oko 70 posto nastave odvija se u školi, dok se približno 30 posto realizira kroz aktivnosti izvan učionice i praktičan rad. Učenici su tako već imali priliku posjetiti Hrvatsku poštu, a planiraju i posjete poduzetničkom inkubatoru Grada Velike Gorice.
Iskustvo učenika: komunikacija, praksa i podrška profesora
Učenica Lorena Kliček je podijelila svoje iskustvo školovanja te istaknula što smatra najvećim prednostima upisa u ekonomsku školu: „Ekonomska škola je meni stvarno pomogla što se tiče komunikacije. Radimo puno prezentacija što može kasnije pomoći u životu. Opet, ako nekoga zanima marketing – mi to radimo kroz cijelu godinu. Imamo čak i TikTok profil, tako da ako nekoga zanima management ili tako nešto, to je isto jako korisno. Ono što bih posebno izdvojila je to da su profesori stvarno najbolji. Predragi su, uvijek nam izlaze u susret, uvijek nam pomažu ako imamo nekakvih problema i možemo ih jednostavno smatrati kao našim prijateljima.“
@ekonomska_skola_vg
Vježbenička tvrtka kao simulacija stvarnog poslovanja
Posjetitelji su imali priliku vidjeti i učionicu koja funkcionira kao vježbenička tvrtka, gdje učenici kroz praktičan rad simuliraju poslovanje. Jedan od učenika, Pavle, pojasnio je koncept rada u toj učionici: „Naša zadaća ovdje je da osmislimo našu tvrtku, a zatim i poslujemo s drugim tvrtkama iz drugih razreda i škola. Na kraju godine imamo sajam gdje prikazujemo to što smo cijelu godinu radili. Uglavnom, vodimo našu imaginarnu tvrtku od narudžbi do prodaje i cijelog poslovanja kao prava tvrtka. Ovaj predmet je jako zanimljiv jer svatko može pronaći nešto za sebe. Oni koji su više kreativni, oni posluju u marketingu. Učenici koji su pedantni oni vode naše računovodstvo.“
Dan otvorenih vrata u Ekonomskoj školi Velika Gorica tako je budućim učenicima ponudio detaljan i neposredan uvid u obrazovne programe, ali i svakodnevni život škole kroz izravno sudjelovanje učenika i nastavnika.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr
CityLIGHTS
Otvorene prijave za upis u vrtiće i program predškole
Roditelji mogu predati zahtjev isključivo za jedan dječji vrtić, a prijave traju do 15. svibnja.
CityLIGHTS
Pink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
Događaj u Velikoj Gorici koncipiran je kao kombinacija glazbe, vizualnog identiteta i izravne interakcije s publikom, uz elemente koji ga razlikuju od uobičajenih koncertnih večeri.
-
CityLIGHTSprije 5 danaHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’
-
CityLIGHTSprije 5 danaFOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
-
CityLIGHTSprije 3 danaPink automobil kao glavna nagrada: Stela Rade sprema spektakl u Velikoj Gorici
-
CityLIGHTSprije 5 danaVelikogorički brass festival: sedam dana glazbenog spektakla od klasike do elektronike