Povežite se s nama

Zdravlje

Kreatin – Više od sportskog dodatka prehrani: Uloga u zdravlju, vitalnosti i dugovječnosti

Jedan od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

Objavljeno

na

Kreatin je prvenstveno poznat kao dodatak prehrani koji sportaši koriste za povećanje mišićne snage i eksplozivnsti.

Međutim, znanstvena istraživanja u proteklom desetljeću otkrila su da kreatin nije samo sredstvo za poboljšanje sportske izvedbe, već ima ulogu u podršci zdravlja šire populacije, uključujući osobe srednje i starije životne dobi i one s određenim neurološkim bolestima.

Kreatin je sve više u fokusu anti-age i longevity zajednice zbog stanične zaštite, očuvanja mišićne mase, moždane funkcije i smanjenje oksidativnog stresa tijekom starenja. S obzirom na porast svijesti o tjelovježbi, očuvanju mišićne mase i drugim dobrobitima, pacijenti se i u ljekarni sve češće informiraju o ovom dodatku prehrani.

Što je kreatin?

Kreatin je dušikov organski spoj koji prirodno nastaje u tijelu, prvenstveno u jetri, gušterači i bubrezima, iz aminokiselina arginina, glicina i metionina. Otprilike 95% kreatina pohranjeno je u skeletnim mišićima, gdje služi kao brz izvor energije u obliku kreatin-fosfata, posebno tijekom kratkotrajnih i intenzivnih napora. Kreatin se također unosi putem prehrane. Nalazi se isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. Kuhanjem se dio kreatina gubi zbog čega se smanjuje unos. Vegetarijanci i vegani nemaju prehrambene izvore stoga imaju niže zalihe kreatina u mišićima i mozgu. Količine iz prehrane često nisu dovoljne kod povećanih potreba: sportaši, vegetarijanaci i osobe starije životne dobi.

Prema znanstvenim bazama poput PubMed-a, postoje stotine znanstvenih studija o kreatinu, uključujući brojne randomizirane kontrolirane pokuse i metaanalize.

Već od 1990-ih godina, kreatin je u fokusu sportskih znanstvenika i nutricionista, prvenstveno zbog učinka na snagu, eksplozivnost i mišićni oporavak.

Kasnije su se istraživanja proširila i na neurologiju, geriijatriju, metaboličke poremećaje, pa čak i mentalno zdravlje (npr. depresiju, kognitivnu funkciju).

Stoga se s razlogom smatra jednim od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

U dodacima prehrani najčešće se koristi kreatin monohidrat, koji je najviše istraživan i pokazao se najučinkovitijim oblikom. Dolazi kao kapsule, prah, tablete, gotovi napici i gelovi. Suplementacija kreatinom djeluje prvenstveno na povećanje razine kreatin-fosfata u stanicama, čime jača energetski kapacitet tkiva, osobito u organima s visokim energetskim potrebama poput mozga, mišića i srca.

Danas se sve više prepoznaje kao metabolički i neuroprotektivni spoj s potencijalom primjene u brojnim zdravstvenim stanjima i bolestima:

  • U području neurologije pokazuje obećavajuće učinke kod neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti, gdje može doprinijeti očuvanju motoričkih funkcija i usporavanju gubitka dopaminskih neurona. Kod multiple skleroze također se istražuje njegov potencijal za poboljšanje mentalne i fizičke izdržljivosti. Dodatno, određene studije pokazuju moguću ulogu u usporavanju progresije ALS-a, kao i u ublažavanju simptoma epilepsije i kod pacijenata s traumatskim ozljedama mozga. Kod rijetkih mitohondrijskih bolesti i stanja poput autizma, kreatin se koristi kao potporna terapija radi stabilizacije energetskog metabolizma živčanog sustava.
  • Sve je više dokaza da ima pozitivan učinak na kognitivne funkcije, osobito u starijoj populaciji, kod osoba s visokim mentalnim opterećenjem, kroničnim umorom te u uvjetima nedostatka sna. Vegetarijanci i vegani, koji kroz prehranu ne unose kreatin, često imaju niže razine u mozgu, što ih čini posebno osjetljivima na dobrobiti Također, kreatin je pokazao pozitivne učinke kod depresije, osobito kod žena i u slučajevima postporođajne depresije, gdje može pojačati učinak antidepresivne terapije.
  • U kontekstu zdravog starenja, kreatin je postao predmet interesa zbog svoje sposobnosti da očuva mišićnu masu i funkcionalnost kod starijih osoba, čime doprinosi prevenciji sarkopenije (gubitak mišićne mase uslijed starenja), smanjenju rizika od padova i očuvanju neovisnosti. Osim toga, pokazuje potencijal u očuvanju kognitivne jasnoće u starijoj dobi, djelujući kao metabolička podrška mozgu u razdobljima povećanih energetskih potreba.
  • Istražuje se i potencijalna uloga kreatina u zdravlju kostiju i metabolizmu glukoze. Studije pokazuju da kreatin u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću može poboljšati mineralnu gustoću kostiju, dok su u tijeku istraživanja o njegovom učinku na inzulinsku osjetljivost, što može imati značaj u prevenciji metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.
  • Na području kardiologije, pokazao se korisnim za poboljšanje energetske učinkovitosti srčanog mišića, osobito kod bolesnika sa zatajivanjem srca. Također se ispituje njegova sposobnost da smanji razine homocisteina, što može pridonijeti zaštiti zdravlja srca, osobito ako se kombinira s dodatkom vitamina B skupine.

U studijama na životinjama, pokazao se korisnim i za zaštitu fetusa tijekom poroda – primjerice u slučaju komplikacija poput slabijeg dotoka kisika prilikom dugotrajnog poroda ili carskog reza. Kreatin je u tim istraživanjima povećao otpornost fetusa na manjak kisika, štiteći mozak, bubrege i pluća. No, istraživanja na trudnicama još nisu provedena u dovoljnoj mjeri da bi se mogla donijeti čvrsta klinička preporuka za sigurnu primjenu.

Doziranje i preporuke:

Najčešći i najbolje istražen režim suplementacije kreatinom uključuje fazu „punjenja“ od 20 grama dnevno podijeljeno u 4 doze tijekom 5-7 dana, nakon čega slijedi održavanje doze od 3-5 grama dnevno. Međutim, za starije osobe i preventivnu suplementaciju, uzimanje doze od 3-5 grama dnevno također pokazuje dobre rezultate bez potrebe za fazom punjenja.

Kreatin se može uzimati samostalno ili zajedno s ugljikohidratima ili proteinima radi bolje apsorpcije. Važno je održavati adekvatan unos tekućine tijekom suplementacije.

Sigurnost i nuspojave:

Kreatin je jedan od najsigurnijih dodataka prehrani s višedesetljetnom praksom i brojnim kliničkim studijama koje potvrđuju njegovu sigurnost. Najčešće nuspojave su probavne smetnje (ako se uzima prevelika doza odjednom) i blaga dehidracija ako unos tekućine nije dovoljan (barem 2-3L dnevno).

Postoje zablude da kreatin šteti bubrezima, no istraživanja nisu potvrdila štetne učinke kod zdravih osoba koje uzimaju preporučene doze. Ipak ne preporučuje se osobama s već postojećim bubrežnim problemima. Kreatin se u organizmu spontano razgrađuje u kreatinin, koji se zatim izlučuje putem bubrega. Kreatinin se koristi kao biomarker funkcije bubrega jer se konstantno proizvodi i izlučuje – povišene razine u krvi mogu ukazivati na smanjenu bubrežnu funkciju. Više kreatina (npr. zbog suplementacije ili povećane mišićne mase) može lagano povisiti razinu kreatinina, ali to ne znači oštećenje bubrega kod zdrave osobe.

Zato je važno da se procjena funkcije bubrega (kroz GFR, tj. glomerularnu filtraciju) ne temelji isključivo na kreatininu u populacijama koje uzimaju kreatin ili imaju puno mišićne mase.

Interakcije i posebne skupine pacijenata:

Farmaceuti trebaju biti posebno pažljivi kod pacijenata koji uzimaju lijekove koji utječu na bubrežnu funkciju ili ravnotežu elektrolita. Kreatin može povećati zadržavanje vode u tijelu, što može imati učinke kod osoba s kardiovaskularnim problemima ili hipertenzijom.

Zaključak:

Kreatin je daleko više od popularnog sportskog dodatka prehrani. Trebamo prepoznati njegov potencijal u podršci zdravlju i vitalnosti šire populacije, posebno kod starijih osoba i onih s povećanim rizikom od gubitka mišićne mase ili kognitivnog propadanja. S dobrim sigurnosnim profilom i dobro poznatim mehanizmom djelovanja, kreatin može biti vrijedan dio prehrambene strategije za očuvanje kvalitete života te zaslužuje mjesto u protokolima zdravog starenja.

Ipak, ključno je da suplementaciju uvijek prati savjet farmaceuta, koji će uzeti u obzir zdravstveno stanje, druge lijekove i osobne potrebe pacijenta.

Lucija Majetić, mag. pharm.

CityLIGHTS

Velika Gorica obilježava Svjetski dan zdravlja besplatnim pregledima i savjetovanjem

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Patronažna služba Velika Gorica

Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, Patronažna služba Velika Gorica organizira preventivnu akciju za građane s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige za zdravlje.

Građani će tom prilikom imati priliku besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi, ali i dobiti stručne savjete o zdravim životnim navikama. Akcija je usmjerena na prevenciju kroničnih bolesti te poticanje odgovornijeg odnosa prema vlastitom zdravlju.

Događaj će se održati u Domu zdravlja Velika Gorica, u utorak, 7. travnja 2026. godine, u vremenu od 8 do 10 sati.

Nastavite čitati

Vijesti

Medicinski centar Gorica nudi preventivne pakete usluga uz popuste i do 35 %

U sklopu preventivnih pregleda preporučuju se svima, neovisno o dobi i trenutnom zdravstvenom stanju, jer pružaju vrijedan uvid u organizam i često predstavljaju prvi korak u otkrivanju potencijalnih problema.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Medicinski centar Gorica

Budući da se priroda budi u proljeće, i sami smo skloniji pokrenuti se u svakom smislu, od više kretanja i boravka u prirodi, do toga da smo spremniji posvetiti se svome zdravlju. Imajući to na umu Medicinski centar Gorica podsjeća nas na preventivne pakete usluga koji su tijekom travnja sniženi od 20 do 35 %.

Redovito kretanje smanjuje krvni tlak, podiže “dobar” HDL kolesterol i jača mišić. Za zdravlje srca preporučuje se 150 minuta umjerene kretnje tjedno (oko 30 minuta dnevno). Fotografija: Canva

 

U ubrzanom načinu života ponekad je teško odvojiti vrijeme za sebe, pa i za vlastito zdravlje. No naše zdravlje, odnosno bolesti, nisu samo “naš” problem – one utječu i na ljude s kojima živimo i kojima je stalo do nas. Zato, želimo li zdraviju i kvalitetniju zrelu i stariju dob, sada je pravi trenutak za bolje životne navike i veću brigu o vlastitom zdravlju.

Pod utjecajem stresa, manjka sna, nepravilne prehrane i nedostatka kretanja, mnogi zdravstveni problemi razvijaju se postupno i neprimjetno. Upravo zato, MC Gorica, koji već dvije godine djeluje i kao dijagnostički centar u Velikoj Gorici, svojim blogovima i redovitim akcijama nastoji osvijestiti koliko su za zdravlje važni preventivni pregledi.

To više nije pitanje izbora, već odgovorne brige o vlastitom zdravlju, jer mnoge bolesti, kada se otkriju na samom početku, ostaju malen i lakše rješiv problem.

Osnovni preventivni pregled

Iz bogate ponude paketa, dostupne u cjeniku centra, izdvojit ćemo Osnovni preventivni pregled kao kvalitetan prvi korak u procjeni općeg zdravstvenog stanja.

Ovaj paket obuhvaća kombinaciju dijagnostičkih pretraga (UZV štitnjače, UZV abdomena, CD karotida i VB sliva ili UZV dojki ili mamografija, RTG pluća i srca + osnovni laboratorijski paket + urin) koje zajedno daju cjelovit uvid u stanje organizma – od funkcije unutarnjih organa i krvnih žila do laboratorijskih pokazatelja općeg zdravlja.

Zašto je svaka od ovih pretraga važna, saznajte u nastavku.

Redovita kontrola šitnjače važan je dio preventivne brige o zdravlju, čak i kada nema izraženih simptoma. Fotografija: Depositphotos

UZV štitnjače

Procjenjuje se da oko 10 % populacije ima neki oblik poremećaja štitnjače, pri čemu su žene pogođene i do nekoliko puta češće od muškaraca. Upravo zato, redovita kontrola štitnjače važan je dio preventivne brige o zdravlju, čak i kada nema izraženih simptoma – jer se promjene često razvijaju tiho i neprimjetno.

Ultrazvučni pregled štitnjače je brza, bezbolna i neinvazivna pretraga koja omogućuje uvid u njezinu veličinu, strukturu i eventualne promjene, poput čvorova ili upalnih procesa.

UZV abdomena

Ultrazvučni pregled abdomena omogućuje detaljan uvid u stanje unutarnjih organa trbušne šupljine – jetre, žučnog mjehura, gušterače, slezene i bubrega.

I ova brza, bezbolna i neinvazivna pretraga ima važnu ulogu u otkrivanju različitih promjena, poput upalnih procesa, cisti, kamenaca ili povećanja organa. Budući da mnoge od tih promjena u početku ne uzrokuju jasne simptome, ultrazvuk abdomena često predstavlja prvi korak u pravovremenoj dijagnostici.

U sklopu preventivnih pregleda preporučuje se svima, osobito osobama s ubrzanim načinom života, nepravilnom prehranom ili povećanom razinom stresa, koji dugoročno mogu utjecati na funkciju probavnog sustava.

UZV dojki ili mamografija

Ovisno o dobi i indikaciji, u sklopu preventivnog pregleda provodi se ultrazvučni pregled dojki ili mamografija – dvije ključne metode u ranom otkrivanju promjena u tkivu dojke.

Ultrazvuk dojki (UZV) posebno je koristan kod mlađih žena i žena s gušćim žljezdanim tkivom, dok je mamografija zlatni standard u probiru i ranom otkrivanju raka dojke, osobito nakon 40. godine života.

Ne zaboravimo kako je rak dojke najčešći je zloćudni tumor kod žena, no kada se otkrije u ranoj fazi, mogućnosti liječenja i izlječenja su izrazito visoke.

Mamografija je zlatni standard u probiru i ranom otkrivanju raka dojke, osobito nakon 40. godine života. Fotografija: Depositphotos

CD karotida i vertebrobazilarnog (VB) sliva

Color Doppler (CD) ultrazvuk karotidnih arterija i vertebrobazilarnog sliva omogućuje procjenu protoka krvi u krvnim žilama koje opskrbljuju mozak. Riječ je o neinvazivnoj i bezbolnoj pretrazi kojom se mogu otkriti suženja (aterosklerotske promjene), naslage na stjenkama krvnih žila i drugi poremećaji cirkulacije koji mogu povećati rizik od moždanog udara.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a u njihovoj podlozi najčešće je ateroskleroza – proces nakupljanja masnih naslaga u krvnim žilama koji s vremenom može dovesti do suženja protoka krvi i ozbiljnih posljedica poput srčanog i moždanog udara.

U sklopu preventivnih pregleda preporučuje se svima, osobito osobama srednje životne dobi te onima koji su izloženi čimbenicima rizika poput stresa, povišenog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi ili sjedilačkog načina života, kao i osobama s pozitivnom obiteljskom anamnezom kardiovaskularnih bolesti.

RTG pluća i srca

Rendgenska snimka pluća i srca omogućuje osnovni uvid u stanje plućnog tkiva i veličinu srca te može pomoći u otkrivanju različitih promjena u prsnom košu. Ovom dijagnostičkom metodom mogu se uočiti upalni procesi, kronične bolesti pluća, promjene na plućnom parenhimu, kao i određene srčane abnormalnosti.

Rak pluća jedan je od vodećih uzroka smrtnosti od malignih bolesti u Hrvatskoj, a poseban izazov predstavlja činjenica da se u ranoj fazi često razvija bez izraženih simptoma.

Osnovni laboratorijski paket i urin

Laboratorijske pretrage krvi i urina pružaju važne informacije o općem stanju organizma i funkciji pojedinih organa.

Analizom krvne slike, razine šećera, masnoća, jetrenih i bubrežnih parametara moguće je dobiti uvid u metaboličko stanje organizma, kao i prepoznati rane znakove poremećaja koji često ne uzrokuju vidljive simptome.

Analiza urina dodatno nadopunjuje sliku zdravstvenog stanja te može ukazati na infekcije, poremećaje funkcije bubrega ili druge promjene u organizmu.

Za zdraviju i kvalitetniju stariju životnu dob, važno je već danas biti svjestan koliko je zdravlje krhko – i na vrijeme reagirati na male znakove koje nam tijelo šalje. Fotografija: Canva

U sklopu preventivnih pregleda preporučuju se svima, neovisno o dobi i trenutnom zdravstvenom stanju, jer pružaju vrijedan uvid u organizam i često predstavljaju prvi korak u otkrivanju potencijalnih problema.

U vremenu kada se mnoge bolesti razvijaju tiho i bez jasnih simptoma, pravovremena dijagnostika postaje ključ očuvanja zdravlja i kvalitete života. Upravo zato, redoviti pregledi ne bi trebali biti reakcija na tegobe, već navika kojom dugoročno štitimo vlastito zdravlje. Za više informacija o radu Medicinskog centra Gorica posjetite njihovu mrežnu stranicu ili ih kontaktirajte.

Nastavite čitati

Vijesti

Proljetni umor: sveobuhvatan pristup energiji, stresu i prilagodbi organizma

Proljetni umor nije nešto što treba brzo “riješiti”, već signal prilagodbe organizma. Najučinkovitiji pristup uključuje regulaciju cirkadijalnog ritma, kvalitetan san, redovito kretanje, korekciju mikronutrijenata i upravljanje stresom.

Objavljeno

na

Foto: Generirano pomoću Grok AI

Dolaskom proljeća očekujemo više energije i bolje raspoloženje, no mnogi tada osjećaju suprotno – umor, manjak koncentracije i pad motivacije. Proljetni umor zapravo je fiziološki odgovor organizma na brze promjene koje se odvijaju u kratkom razdoblju.

Produljenje dana, veća izloženost svjetlu i porast temperature utječu na cirkadijalni ritam i hormonalnu ravnotežu, osobito na odnos melatonina i serotonina. Organizam prelazi iz zimskog “usporenog” režima u stanje povećane metaboličke aktivnosti, čime rastu energetski zahtjevi, dok kronični stres dodatno opterećuje sustave oporavka.

Zbog toga proljetni umor treba promatrati kao kombinaciju poremećenog biološkog ritma, povećane potrošnje energije i smanjene otpornosti organizma. Upravo zato pristup treba obuhvatiti regulaciju ritma, prehranu, upravljanje stresom i podršku staničnoj energiji.

 

Cirkadijalni ritam – temelj energije

Jedan od ključnih, a često zanemarenih čimbenika jest izloženost svjetlu. Jutarnja izloženost prirodnom svjetlu pomaže u regulaciji unutarnjeg biološkog sata te usklađuje lučenje hormona koji upravljaju budnost i san. Već 20–30 minuta boravka na dnevnom svjetlu u jutarnjim satima može:

  • poboljšati razinu energije tijekom dana
  • smanjiti osjećaj umora
  • unaprijediti kvalitetu sna

Bez ovog temeljnog koraka, učinak ostalih intervencija često ostaje ograničen.

Metabolizam i kretanje – aktivacija ‘uspavanog’ sustava

Nakon zimskog razdoblja organizam se često nalazi u stanju smanjene metaboličke aktivnosti. Tjelesna aktivnost pritom djeluje kao snažan signal za aktivaciju energetskih sustava i postupno “buđenje” metabolizma.

Ne mora biti intenzivna – redovita šetnja, lagani trening ili vožnja bicikla dovoljni su za:

  • aktivaciju mitohondrija
  • povećanje razine energije
  • učinkovitiju iskorištenost hranjivih tvari

Kretanje je jednostavan, ali iznimno učinkovit alat za ublažavanje proljetnog umora.

Mikronutrijenti – često podcijenjen čimbenik umora

Zimski mjeseci često su povezani sa smanjenim unosom, ali i nižim razinama ključnih mikronutrijenata. Manje svježih namirnica, boravak u zatvorenom prostoru i smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti mogu dovesti do suptilnih, ali klinički značajnih deficita koji se često manifestiraju upravo kroz umor, manjak koncentracije i pad energije.

Najčešći nedostaci uključuju:

  • vitamin D – važan za imunosni sustav, ali i regulaciju energije i raspoloženja; njegov manjak često je prisutan nakon zimskih mjeseci zbog smanjene izloženosti suncu
  • magnezij – sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija, uključujući one povezane s energetskim metabolizmom i funkcijom živčanog sustava; njegov manjak može se očitovati kroz umor, napetost i lošiji san
  • vitamini B skupine – ključni su za pretvorbu hrane u energiju, osobito na razini stanice; njihov deficit može doprinijeti osjećaju iscrpljenosti i smanjenoj mentalnoj jasnoći
  • željezo – važno za prijenos kisika i stvaranje hemoglobina; i blagi manjak može rezultirati smanjenom izdržljivošću i kroničnim umorom

Nedostatak mikronutrijenata najčešće se ne očituje kao bolest, već kroz nespecifične simptome poput umora i smanjene energije, koji se često zanemaruju ili pripisuju svakodnevnom stresu. Njihova korekcija, putem prehrane ili ciljane suplementacije, može dovesti do značajnog poboljšanja.

Stres – skriveni ‘potrošač’ energije

Kronični stres jedan je od ključnih čimbenika koji pojačava proljetni umor. Dugotrajna aktivacija stresnog odgovora povećava potrošnju energije i nutrijenata te smanjuje sposobnost oporavka organizma. Na biokemijskoj razini, povišeni kortizol remeti regulaciju glukoze, narušava kvalitetu sna i smanjuje učinkovitost mitohondrijske proizvodnje energije. Istovremeno dolazi do povećane potrošnje mikronutrijenata poput magnezija i vitamina B skupine. Zbog toga organizam teže prelazi u stanje regeneracije, što se očituje kao umor, pad koncentracije i osjećaj iscrpljenosti. Jednostavne intervencije, poput svjesnog disanja, kratkih pauza i smanjenja digitalnog opterećenja, mogu pomoći u regulaciji živčanog sustava i poboljšati oporavak.

NAD⁺ i stanična energija – novo područje interesa

U novije vrijeme sve više pažnje privlači uloga molekule NAD⁺ (nikotinamid adenin dinukleotid), koja ima ključnu ulogu u proizvodnji energije na staničnoj razini. Riječ je o koenzimu koji sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima, osobito unutar mitohondrija, gdje se stvara ATP – osnovna “valuta” energije u organizmu.

NAD⁺ je važan za:

  • stvaranje ATP-a
  • procese popravka DNA
  • regulaciju oksidativnog stresa i stanične otpornosti

Njegova razina prirodno opada s godinama, ali i pod utjecajem kroničnog stresa, upalnih procesa i povećanih energetskih zahtjeva. U takvim uvjetima može doći do smanjene učinkovitosti stanične proizvodnje energije, što se očituje kao umor i sporiji oporavak. NAD⁺ nije ključan samo za proizvodnju ATP-a, već i za aktivaciju sirtuina – enzima koji popravljaju DNA i upravljaju procesima staničnog čišćenja (autofagija). U kontekstu proljetnog umora, gdje organizam prolazi kroz fazu prilagodbe, optimalna razina NAD⁺ može imati važnu ulogu u održavanju energije i metaboličke ravnoteže. Na tržištu su dostupni dodaci prehrani koji sadrže njegove prekursore i mogu doprinijeti povećanju razine NAD⁺ u stanicama, poput nikotinamid ribozida (NR) i NMN-a. Ovi dodaci prehrani mogu biti vrlo korisni kod osoba s izraženim umorom, povećanim stresom ili smanjenim kapacitetom oporavka, ali i za očuvanje vitalnosti.

Podrška eliminacijskim sustavima – metabolički “reset”

Pojam “detoks” često se pogrešno interpretira kao ekstremna dijeta ili kratkotrajna metoda čišćenja organizma, dok u kontekstu proljetnog umora zapravo označava podršku jetri i limfnom sustavu, koji su tijekom zime često opterećeni. Kada su eliminacijski putevi usporeni, dolazi do nakupljanja metaboličkih nusproizvoda, što se očituje kao umor, osjećaj težine i “brain fog”.

Za učinkovit “reset” ključni su:

  • gorko povrće i krstašice – podrška jetrenoj detoksikaciji
  • adekvatna hidratacija i kretanje – aktivacija limfnog sustava
  • zeleno lisnato povrće – antioksidativna zaštita

Bez učinkovitih eliminacijskih sustava, i suplementacija može imati ograničen učinak jer optimalna funkcija stanica ovisi o ravnoteži između stvaranja i uklanjanja metaboličkih produkata.

Dodatni pristupi:

  • Intermitentni post može doprinijeti poboljšanju metaboličke fleksibilnosti i osjetljivosti na inzulin, čime se potiče učinkovitije korištenje energije.
  • Prehrana bogata antioksidansima, uključujući povrće, voće i druge izvore fitonutrijenata, pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i podržava funkciju stanica.
  • Adaptogene biljke, poput rhodiole, mogu imati pozitivan učinak na regulaciju odgovora na stres, osobito kod osoba koje osjećaju kronični umor ili mentalnu iscrpljenost.

Ovi pristupi mogu dodatno podržati organizam, osobito u razdobljima povećanih energetskih zahtjeva.

Zaključak – umor kao signal, ne problem

Proljetni umor nije nešto što treba brzo “riješiti”, već signal prilagodbe organizma. Najučinkovitiji pristup uključuje regulaciju cirkadijalnog ritma, kvalitetan san, redovito kretanje, korekciju mikronutrijenata i upravljanje stresom. Dodaci prehrani, uključujući NAD⁺ prekursore, imaju svoje mjesto, ali prvenstveno kao nadogradnja osnovnih navika. Savjet ljekarnika je započeti s temeljima – snom, dnevnim svjetlom, kretanjem i mikronutrijentima – dok se suplementacija uvodi individualno.

Proljeće tako može postati prilika za svjesno “resetiranje” organizma i ulaganje u dugoročnu energiju i otpornost.

 

 

Nastavite čitati

Vijesti

Tražite stomatologa preko HZZO-a? Nova ordinacija u Velikoj Gorici prima pacijente

U ordinaciji radi Petra Dijanić, dr. med. dent., koja kroz klinički rad razvija široko iskustvo u radu s pacijentima. Posebnu pažnju posvećuje individualnom pristupu svakom pacijentu, nastojeći pružiti suvremena i kvalitetna terapijska rješenja iz područja dentalne medicine i estetske stomatologije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Depositphotos

Medicinski centar Gorica otvorio je novu ordinaciju dentalne medicine koja donosi suvremen pristup, dostupne termine i mogućnost upisa pacijenata preko HZZO-a.

Briga o zdravlju zubi i usne šupljine važan je dio cjelokupnog zdravlja. Upravo zato Medicinski centar Gorica proširio je svoju ponudu zdravstvenih usluga otvaranjem moderne ordinacije dentalne medicine u kojoj pacijente prima Petra Dijanić, dr. med. dent.

Ordinacija djeluje u sklopu Medicinskog centra Gorica Primum te donosi suvremen pristup stomatološkoj skrbi s naglaskom na kvalitetu, dostupnost i individualan pristup svakom pacijentu.

Multidisciplinarnom suradnjom i primjenom modernih materijala i metoda, pacijentima svih dobnih skupina pruža se cjelovita skrb – od preventivnih pregleda i postupaka te konzervativnih zahvata do estetske i protetske rehabilitacije.

Pacijentima je u ordinaciji osigurana ugodna atmosfera i organizacija rada koja omogućuje brzu dostupnost termina.

Petra Dijanić, doktorica dentalne medicine

Foto: MC Gorica

U ordinaciji radi Petra Dijanić, dr. med. dent., koja kroz klinički rad razvija široko iskustvo u radu s pacijentima. Posebnu pažnju posvećuje individualnom pristupu svakom pacijentu, nastojeći pružiti suvremena i kvalitetna terapijska rješenja iz područja dentalne medicine i estetske stomatologije.

Dr. Dijanić Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisala je 2009. godine, a zvanje doktorice dentalne medicine stekla 2015. godine. Kao višestruko nagrađivana studentica primala je stipendiju za izvrsnost te je dobitnica Dekanove nagrade. Nakon završetka studija kontinuirano se stručno usavršava sudjelovanjem na stručnim tečajevima i kongresima.

 

 

 

Profesionalni razvoj nadopunjuje i znanstvenim radom kroz istraživačke aktivnosti i objavu znanstvenih radova u stručnim časopisima, a stečena znanja primjenjuje u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Medicinski centar Gorica obilježio dvije godine rada

Otvaranje ordinacije dentalne medicine nastavak je razvoja Medicinskog centra Gorica, koji je u ožujku obilježio dvije godine rada.

Od početka djelovanja centar kontinuirano širi svoju ponudu specijalističkih ambulanti i dijagnostičkih usluga te se u kratkom razdoblju uspješno pozicionirao kao prepoznatljiv dijagnostički centar.

Danas pacijentima pruža širok spektar usluga, uključujući radiologiju, ultrazvučnu dijagnostiku, medicinu rada i sporta te specijalističke ambulante iz područja urologije, kardiologije, endokrinologije, abdominalne kirurgije i ortopedije.

Kontinuiranim širenjem usluga i tima stručnjaka centar potvrđuje svoju usmjerenost na dostupnu i cjelovitu zdravstvenu skrb.

Zdravlje započinje u ustima

Briga o zdravlju zubi i usne šupljine važan je korak prema očuvanju cjelokupnog zdravlja, a redoviti pregledi i pravovremena terapija ključ su dugoročnog oralnog zdravlja. Upravo zato dostupnost kvalitetne stomatološke skrbi ima važnu ulogu u svakodnevnoj brizi o zdravlju.

U ordinaciji Medicinskog centra Gorica Primum u Velikoj Gorici pacijentima su dostupne usluge dentalne medicine u okviru HZZO-a, kao i privatne usluge. Za naručivanje i sve informacije nazovite na 01 688 6646 ili se javite putem e-maila [email protected], odnosno osobnim dolaskom na adresu Zagrebačka 95, Velika Gorica.

Nastavite čitati

Vijesti

KAKO SMANJITI RIZIK DEMENCIJE Kretanje jača pamćenje i emocionalnu ravnotežu

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. 

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay

Međunarodna javnozdravstvena kampanja Tjedan mozga i ove se godine obilježava diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti istraživanja mozga i očuvanja mentalnog zdravlja. Kampanja, koja traje od 16. do 22. ožujka, okuplja stručnjake, institucije i građane u više od 100 zemalja.

Ovogodišnje izdanje fokusira se na nekoliko aktualnih tema iz područja neuroznanosti, među kojima su povezanost mozga i kretanja, cirkadijalni ritam te neurobiologija ljubavi. Posebno se naglašava važnost tjelesne aktivnosti, koja potiče stvaranje novih neuronskih veza, poboljšava pamćenje i učenje te doprinosi emocionalnoj stabilnosti.

Demencija kao najveći izazov današnjice

Kroz ove teme stručnjaci upozoravaju kako je mozak iznimno prilagodljiv organ čije zdravlje uvelike ovisi o svakodnevnim navikama, okruženju i životnim iskustvima. Posebna pažnja usmjerena je na demenciju, jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Riječ je o sindromu obilježenom postupnim padom kognitivnih funkcija poput pamćenja, pažnje i rasuđivanja, što značajno otežava svakodnevno funkcioniranje oboljelih.

U borbi protiv tog izazova aktivno sudjeluje Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz europski projekt JADE Health. Riječ je o inicijativi koja okuplja 18 država članica Europske unije s ciljem smanjenja opterećenja demencijom i drugim neurološkim poremećajima.

Zajednička poveznica Tjedna mozga i projekta JADE Health upravo je naglasak na prevenciji. Istraživanja pokazuju da zdrave životne navike, poput redovite tjelesne aktivnosti, kvalitetnog sna i mentalne stimulacije, mogu značajno smanjiti rizik od razvoja demencije.

Prema riječima Danijele Štimac Grbić, voditeljice projekta JADE Health pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo:

”Mozak pamtimo kao nešto što ‘radi samo od sebe’, no istina je da ga svakodnevno oblikujemo svojim navikama – kretanjem, snom, učenjem i odnosima. Upravo zato prevencija mora započeti puno prije pojave prvih simptoma. Kroz JADE Health projekt želimo građanima približiti konkretne načine kako očuvati zdravlje mozga i smanjiti rizik od demencije.”

Tjedni plan za kognitivno vježbanje (15 min dnevno)

Ponedjeljak – Pamćenje + pažnja

  • (5 min) Zapamtite 5 riječi (npr. pas, more, knjiga…)
  • (5 min) Nakon pauze pokušajte ih ponoviti
  • (5 min) Brojanje unatrag od 50

Utorak – Vizualno pamćenje

  • (5 min) Promatrajte 6 predmeta na stolu
  • (5 min) Maknite ih pa ih pokušajte nabrojati
  • (5 min) “Što nedostaje?” (netko makne jedan predmet)

Srijeda – Jezik i koncentracija

  • (5 min) Pročitajte kratki tekst (novine ili članak)
  • (5 min) Prepričajte ga naglas
  • (5 min) Pronađite 5 riječi koje počinju na isto slovo

Četvrtak – Logika

  • (10 min) Križaljka ili lagani sudoku
  • (5 min) Brojanje unatrag po 3

Petak – Svakodnevno pamćenje

  • (5 min) Prisjetite se jučerašnjeg dana (što, gdje, s kim)
  • (5 min) Prisjetite se što ste radili prije 2–3 dana
  • (5 min) Nabrojite 5 stvari koje planirate sutra

Subota – Kreativno razmišljanje

  • (5 min) Smislite kratku priču od 3 riječi (npr. pas, kiša, park)
  • (5 min) Naučite 2–3 nove riječi (strani jezik ili zanimljive riječi)
  • (5 min) Ponovite ih bez gledanja

Nedjelja – Lagano ponavljanje

  • (5 min) Ponovite riječi iz prethodnih dana
  • (5 min) Traženje razlika (slike, novine)
  • (5 min) Duboko disanje i fokus na jednu misao

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno