Zdravlje

Kreatin – Više od sportskog dodatka prehrani: Uloga u zdravlju, vitalnosti i dugovječnosti

Jedan od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

Objavljeno

prije 9 mjeseci

28. svibnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Kreatin je prvenstveno poznat kao dodatak prehrani koji sportaši koriste za povećanje mišićne snage i eksplozivnsti.

Međutim, znanstvena istraživanja u proteklom desetljeću otkrila su da kreatin nije samo sredstvo za poboljšanje sportske izvedbe, već ima ulogu u podršci zdravlja šire populacije, uključujući osobe srednje i starije životne dobi i one s određenim neurološkim bolestima.

Kreatin je sve više u fokusu anti-age i longevity zajednice zbog stanične zaštite, očuvanja mišićne mase, moždane funkcije i smanjenje oksidativnog stresa tijekom starenja. S obzirom na porast svijesti o tjelovježbi, očuvanju mišićne mase i drugim dobrobitima, pacijenti se i u ljekarni sve češće informiraju o ovom dodatku prehrani.

Što je kreatin?

Kreatin je dušikov organski spoj koji prirodno nastaje u tijelu, prvenstveno u jetri, gušterači i bubrezima, iz aminokiselina arginina, glicina i metionina. Otprilike 95% kreatina pohranjeno je u skeletnim mišićima, gdje služi kao brz izvor energije u obliku kreatin-fosfata, posebno tijekom kratkotrajnih i intenzivnih napora. Kreatin se također unosi putem prehrane. Nalazi se isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. Kuhanjem se dio kreatina gubi zbog čega se smanjuje unos. Vegetarijanci i vegani nemaju prehrambene izvore stoga imaju niže zalihe kreatina u mišićima i mozgu. Količine iz prehrane često nisu dovoljne kod povećanih potreba: sportaši, vegetarijanaci i osobe starije životne dobi.

Prema znanstvenim bazama poput PubMed-a, postoje stotine znanstvenih studija o kreatinu, uključujući brojne randomizirane kontrolirane pokuse i metaanalize.

Već od 1990-ih godina, kreatin je u fokusu sportskih znanstvenika i nutricionista, prvenstveno zbog učinka na snagu, eksplozivnost i mišićni oporavak.

Kasnije su se istraživanja proširila i na neurologiju, geriijatriju, metaboličke poremećaje, pa čak i mentalno zdravlje (npr. depresiju, kognitivnu funkciju).

Stoga se s razlogom smatra jednim od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

U dodacima prehrani najčešće se koristi kreatin monohidrat, koji je najviše istraživan i pokazao se najučinkovitijim oblikom. Dolazi kao kapsule, prah, tablete, gotovi napici i gelovi. Suplementacija kreatinom djeluje prvenstveno na povećanje razine kreatin-fosfata u stanicama, čime jača energetski kapacitet tkiva, osobito u organima s visokim energetskim potrebama poput mozga, mišića i srca.

Danas se sve više prepoznaje kao metabolički i neuroprotektivni spoj s potencijalom primjene u brojnim zdravstvenim stanjima i bolestima:

U području neurologije pokazuje obećavajuće učinke kod neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti, gdje može doprinijeti očuvanju motoričkih funkcija i usporavanju gubitka dopaminskih neurona. Kod multiple skleroze također se istražuje njegov potencijal za poboljšanje mentalne i fizičke izdržljivosti. Dodatno, određene studije pokazuju moguću ulogu u usporavanju progresije ALS-a, kao i u ublažavanju simptoma epilepsije i kod pacijenata s traumatskim ozljedama mozga. Kod rijetkih mitohondrijskih bolesti i stanja poput autizma, kreatin se koristi kao potporna terapija radi stabilizacije energetskog metabolizma živčanog sustava.
Sve je više dokaza da ima pozitivan učinak na kognitivne funkcije, osobito u starijoj populaciji, kod osoba s visokim mentalnim opterećenjem, kroničnim umorom te u uvjetima nedostatka sna. Vegetarijanci i vegani, koji kroz prehranu ne unose kreatin, često imaju niže razine u mozgu, što ih čini posebno osjetljivima na dobrobiti Također, kreatin je pokazao pozitivne učinke kod depresije, osobito kod žena i u slučajevima postporođajne depresije, gdje može pojačati učinak antidepresivne terapije.
U kontekstu zdravog starenja, kreatin je postao predmet interesa zbog svoje sposobnosti da očuva mišićnu masu i funkcionalnost kod starijih osoba, čime doprinosi prevenciji sarkopenije (gubitak mišićne mase uslijed starenja), smanjenju rizika od padova i očuvanju neovisnosti. Osim toga, pokazuje potencijal u očuvanju kognitivne jasnoće u starijoj dobi, djelujući kao metabolička podrška mozgu u razdobljima povećanih energetskih potreba.
Istražuje se i potencijalna uloga kreatina u zdravlju kostiju i metabolizmu glukoze. Studije pokazuju da kreatin u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću može poboljšati mineralnu gustoću kostiju, dok su u tijeku istraživanja o njegovom učinku na inzulinsku osjetljivost, što može imati značaj u prevenciji metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.
Na području kardiologije, pokazao se korisnim za poboljšanje energetske učinkovitosti srčanog mišića, osobito kod bolesnika sa zatajivanjem srca. Također se ispituje njegova sposobnost da smanji razine homocisteina, što može pridonijeti zaštiti zdravlja srca, osobito ako se kombinira s dodatkom vitamina B skupine.

U studijama na životinjama, pokazao se korisnim i za zaštitu fetusa tijekom poroda – primjerice u slučaju komplikacija poput slabijeg dotoka kisika prilikom dugotrajnog poroda ili carskog reza. Kreatin je u tim istraživanjima povećao otpornost fetusa na manjak kisika, štiteći mozak, bubrege i pluća. No, istraživanja na trudnicama još nisu provedena u dovoljnoj mjeri da bi se mogla donijeti čvrsta klinička preporuka za sigurnu primjenu.

Doziranje i preporuke:

Najčešći i najbolje istražen režim suplementacije kreatinom uključuje fazu „punjenja“ od 20 grama dnevno podijeljeno u 4 doze tijekom 5-7 dana, nakon čega slijedi održavanje doze od 3-5 grama dnevno. Međutim, za starije osobe i preventivnu suplementaciju, uzimanje doze od 3-5 grama dnevno također pokazuje dobre rezultate bez potrebe za fazom punjenja.

Kreatin se može uzimati samostalno ili zajedno s ugljikohidratima ili proteinima radi bolje apsorpcije. Važno je održavati adekvatan unos tekućine tijekom suplementacije.

Sigurnost i nuspojave:

Kreatin je jedan od najsigurnijih dodataka prehrani s višedesetljetnom praksom i brojnim kliničkim studijama koje potvrđuju njegovu sigurnost. Najčešće nuspojave su probavne smetnje (ako se uzima prevelika doza odjednom) i blaga dehidracija ako unos tekućine nije dovoljan (barem 2-3L dnevno).

Postoje zablude da kreatin šteti bubrezima, no istraživanja nisu potvrdila štetne učinke kod zdravih osoba koje uzimaju preporučene doze. Ipak ne preporučuje se osobama s već postojećim bubrežnim problemima. Kreatin se u organizmu spontano razgrađuje u kreatinin, koji se zatim izlučuje putem bubrega. Kreatinin se koristi kao biomarker funkcije bubrega jer se konstantno proizvodi i izlučuje – povišene razine u krvi mogu ukazivati na smanjenu bubrežnu funkciju. Više kreatina (npr. zbog suplementacije ili povećane mišićne mase) može lagano povisiti razinu kreatinina, ali to ne znači oštećenje bubrega kod zdrave osobe.

Zato je važno da se procjena funkcije bubrega (kroz GFR, tj. glomerularnu filtraciju) ne temelji isključivo na kreatininu u populacijama koje uzimaju kreatin ili imaju puno mišićne mase.

Interakcije i posebne skupine pacijenata:

Farmaceuti trebaju biti posebno pažljivi kod pacijenata koji uzimaju lijekove koji utječu na bubrežnu funkciju ili ravnotežu elektrolita. Kreatin može povećati zadržavanje vode u tijelu, što može imati učinke kod osoba s kardiovaskularnim problemima ili hipertenzijom.

Zaključak:

Kreatin je daleko više od popularnog sportskog dodatka prehrani. Trebamo prepoznati njegov potencijal u podršci zdravlju i vitalnosti šire populacije, posebno kod starijih osoba i onih s povećanim rizikom od gubitka mišićne mase ili kognitivnog propadanja. S dobrim sigurnosnim profilom i dobro poznatim mehanizmom djelovanja, kreatin može biti vrijedan dio prehrambene strategije za očuvanje kvalitete života te zaslužuje mjesto u protokolima zdravog starenja.

Ipak, ključno je da suplementaciju uvijek prati savjet farmaceuta, koji će uzeti u obzir zdravstveno stanje, druge lijekove i osobne potrebe pacijenta.

Lucija Majetić, mag. pharm.

Povezane teme:DODACI PREHRANI KREATIN Ljekarne Zagrebačke županije

Vijesti

Na prvi dan korizme obilježava se i Hrvatski dan nepušenja

Objavljeno

prije 4 dana

18. veljače 2026.

Objavio/la

Vanesa Miković

Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se na prvi dan korizme, a ove godine to je danas, 18. veljače.

Cilj je podići svijest o štetnosti pušenja i duhanskog dima za pojedinca i društvo.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo tom inicijativom nastoji potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata i uvide da je moguće prestati pušiti.

Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj trenutno puši oko 38 % odraslih, a najviše među mladima od 25 do 34 godine – njih 42,5 %.

Tim će se povodom održati okrugli stol za medije u 11 sati u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Pod pokroviteljstvom Ministarstvo zdravstva govorit će stručnjaci iz Ministarstva, Zavoda, Klinika za plućne bolesti Jordanovac i Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Svjetski dan borbe protiv raka: Popust na preglede u Medicinskom centru Gorica

Tijekom veljače Medicinski centar Gorica obilježit će ovaj dan uz 15 % popusta na važne preventivne preglede.

Objavljeno

prije 2 tjedna

11. veljače 2026.

Objavio/la

Promo

Redovitim preventivnim pregledima moguće je otkriti bolest u fazi kada je liječenje manje agresivno, oporavak brži, a kvaliteta života očuvana – i upravo u tome leži njihova neprocjenjiva važnost.

Pregledi poput LDCT-a pluća, virtualne kolonoskopije, mamografije te MR-a dojki i prostate predstavljaju najsuvremenije metode probira za najčešće oblike raka i upravo na njih Medicinski centar Gorica tijekom veljače odobrava 15 % popusta.

Centar uspješno posluje gotovo pune dvije godine te je prvi i jedini privatni zdravstveni centar u Velikoj Gorici koji na jednom mjestu nudi MR, CT, RTG i mamografiju, čime je lokalnoj zajednici osigurana brza i dostupna radiološka dijagnostika bez dugih listi čekanja.

Povodom 4. veljače, kada se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, centar želi dodatno potaknuti svijest o važnosti pravodobne dijagnostike.

Tema kampanje Svjetskog dana borbe protiv raka za razdoblje 2025. – 2027. Ujedinjeni u jedinstvenosti stavlja u središte osobe oboljele od raka i njihove jedinstvene životne priče. Naime, iza svake dijagnoze stoji čovjek s vlastitim potrebama, strahovima i nadama, a skrb usmjerena na osobu, temeljena na empatiji i suosjećanju, donosi najbolje zdravstvene ishode.

U nastavku donosimo pregled najvažnijih preventivnih pretraga i objašnjavamo zašto svaka od njih ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju raka.

Mamografija i MR dojki

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2022. godinu, rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena u Hrvatskoj i više od 90 % oboljelih može se izliječiti ako se bolest otkrije u početnom stadiju i pravilno liječi.

Maja Leder, dr. med.

Mamografija je radiološka metoda rendgenskog pregleda dojki koja se koristi kao osnovna metoda probira za rano otkrivanje raka dojke, dok magnetska rezonancija dojki (MR dojki) predstavlja najosjetljiviju metodu slikovnog prikaza dojki te se koristi kao nadopuna mamografiji i ultrazvuku, osobito u slučajevima nejasnih nalaza.

„Nerijetko se događa da žene smatraju kako će ultrazvuk pokazati ako se nešto ‘događa’ te pritom izbjegavaju mamografiju. Važno je razumjeti da su ultrazvuk i mamografija dvije različite dijagnostičke metode koje se međusobno nadopunjuju.

Savjetujem ženama starijima od 40 godina da mamografski pregled obave svake druge godine te da ne čekaju 50. godinu života, osobito ako u obitelji postoji povijest raka dojke“, istaknula je specijalistica radiologije MC Gorica Maja Leder, dr. med.

Virtualna kolonoskopija – prevencija raka debelog crijeva

Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj, a ako se dijagnosticira na vrijeme, u ranoj fazi, pacijenti imaju šansu za preživljavanje od 85 do 100 posto.

Iako se ovaj oblik raka tradicionalno povezivao sa starijom životnom dobi, danas sve češće pogađa osobe mlađe od 50 godina, zbog čega se sve snažnije zagovara snižavanje dobne granice probira na 45 godina – inicijativu koju Medicinski centar Gorica u potpunosti podržava.

Virtualna kolonoskopija smatra se neinvazivnom alternativom klasičnoj kolonoskopiji te se koristi za rano otkrivanje polipa i drugih sumnjivih promjena u debelom crijevu. Koje su njezine prednosti i kako se pripremiti za pregled, detaljno je opisano na stranicama centra.

Nova istraživanja pokazuju da je rak pluća sve češći i među nepušačima

LDCT (niskodozni CT) pluća suvremena je metoda probira koja omogućuje otkrivanje vrlo malih promjena u plućima, često i prije pojave simptoma.

Iako su programi probira dosad bili uglavnom usmjereni na pušače, nova istraživanja pokazuju da je rak pluća sve češći i među nepušačima. Time se sve više pažnje usmjerava na LDCT pluća kao preventivnu pretragu i za nepušače, osobito za osobe starije od 50 godina.

MR prostate – precizna dijagnostika raka prostate

Rak prostate jedan je od najčešćih karcinoma u muškaraca te se uglavnom javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi. U odnosu na mnoge druge vrste raka sporo raste, zbog čega velik broj karcinoma prostate može godinama ili desetljećima ostati klinički neprimjetan. Upravo zbog takvog tijeka bolesti, preventivna dijagnostika ima iznimno važnu ulogu.

Magnetska rezonancija prostate koristi se za dijagnosticiranje i procjenu različitih stanja, uključujući upale, infekcije, benignu hiperplaziju prostate (BHP), karcinom prostate, njegovu proširenost i druge patološke promjene.

Prevencija spašava život – pregled na vrijeme čini razliku

Zloćudne bolesti često se razvijaju tiho, bez ranih simptoma, zbog čega se dijagnoza nerijetko postavlja tek u uznapredovaloj fazi. Upravo zato preventivni pregledi imaju ključnu ulogu u ranom otkrivanju raka, kada su mogućnosti liječenja najuspješnije, a izlječivost znatno veća.

Nadamo se da vas je prilog MC Gorica potaknuo da se posvetite svom zdravlju i odlučite za neki od preventivnih pregleda koji doslovno spašavaju živote. Popust od 15% tu je za sve one koji to učine u veljači.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Održano predavanje o prevenciji moždanog udara povodom Dana crvenih haljina

Objavljeno

prije 2 tjedna

10. veljače 2026.

Objavio/la

David Jolić

Javno predavanje „Zdravim navikama protiv moždanog udara“, povodom obilježavanja Dana crvenih haljina, u organizaciji Udruge VG dijabetičar i Hrvatskog društva za kronične bolesti, održano je jučer (ponedjeljak, 09.02.2026.) u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica .