Zdravlje

Kreatin – Više od sportskog dodatka prehrani: Uloga u zdravlju, vitalnosti i dugovječnosti

Jedan od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

Objavljeno

prije 3 tjedna

28. svibnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Kreatin je prvenstveno poznat kao dodatak prehrani koji sportaši koriste za povećanje mišićne snage i eksplozivnsti.

Međutim, znanstvena istraživanja u proteklom desetljeću otkrila su da kreatin nije samo sredstvo za poboljšanje sportske izvedbe, već ima ulogu u podršci zdravlja šire populacije, uključujući osobe srednje i starije životne dobi i one s određenim neurološkim bolestima.

Kreatin je sve više u fokusu anti-age i longevity zajednice zbog stanične zaštite, očuvanja mišićne mase, moždane funkcije i smanjenje oksidativnog stresa tijekom starenja. S obzirom na porast svijesti o tjelovježbi, očuvanju mišićne mase i drugim dobrobitima, pacijenti se i u ljekarni sve češće informiraju o ovom dodatku prehrani.

Što je kreatin?

Kreatin je dušikov organski spoj koji prirodno nastaje u tijelu, prvenstveno u jetri, gušterači i bubrezima, iz aminokiselina arginina, glicina i metionina. Otprilike 95% kreatina pohranjeno je u skeletnim mišićima, gdje služi kao brz izvor energije u obliku kreatin-fosfata, posebno tijekom kratkotrajnih i intenzivnih napora. Kreatin se također unosi putem prehrane. Nalazi se isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. Kuhanjem se dio kreatina gubi zbog čega se smanjuje unos. Vegetarijanci i vegani nemaju prehrambene izvore stoga imaju niže zalihe kreatina u mišićima i mozgu. Količine iz prehrane često nisu dovoljne kod povećanih potreba: sportaši, vegetarijanaci i osobe starije životne dobi.

Prema znanstvenim bazama poput PubMed-a, postoje stotine znanstvenih studija o kreatinu, uključujući brojne randomizirane kontrolirane pokuse i metaanalize.

Već od 1990-ih godina, kreatin je u fokusu sportskih znanstvenika i nutricionista, prvenstveno zbog učinka na snagu, eksplozivnost i mišićni oporavak.

Kasnije su se istraživanja proširila i na neurologiju, geriijatriju, metaboličke poremećaje, pa čak i mentalno zdravlje (npr. depresiju, kognitivnu funkciju).

Stoga se s razlogom smatra jednim od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

U dodacima prehrani najčešće se koristi kreatin monohidrat, koji je najviše istraživan i pokazao se najučinkovitijim oblikom. Dolazi kao kapsule, prah, tablete, gotovi napici i gelovi. Suplementacija kreatinom djeluje prvenstveno na povećanje razine kreatin-fosfata u stanicama, čime jača energetski kapacitet tkiva, osobito u organima s visokim energetskim potrebama poput mozga, mišića i srca.

Danas se sve više prepoznaje kao metabolički i neuroprotektivni spoj s potencijalom primjene u brojnim zdravstvenim stanjima i bolestima:

U području neurologije pokazuje obećavajuće učinke kod neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti, gdje može doprinijeti očuvanju motoričkih funkcija i usporavanju gubitka dopaminskih neurona. Kod multiple skleroze također se istražuje njegov potencijal za poboljšanje mentalne i fizičke izdržljivosti. Dodatno, određene studije pokazuju moguću ulogu u usporavanju progresije ALS-a, kao i u ublažavanju simptoma epilepsije i kod pacijenata s traumatskim ozljedama mozga. Kod rijetkih mitohondrijskih bolesti i stanja poput autizma, kreatin se koristi kao potporna terapija radi stabilizacije energetskog metabolizma živčanog sustava.
Sve je više dokaza da ima pozitivan učinak na kognitivne funkcije, osobito u starijoj populaciji, kod osoba s visokim mentalnim opterećenjem, kroničnim umorom te u uvjetima nedostatka sna. Vegetarijanci i vegani, koji kroz prehranu ne unose kreatin, često imaju niže razine u mozgu, što ih čini posebno osjetljivima na dobrobiti Također, kreatin je pokazao pozitivne učinke kod depresije, osobito kod žena i u slučajevima postporođajne depresije, gdje može pojačati učinak antidepresivne terapije.
U kontekstu zdravog starenja, kreatin je postao predmet interesa zbog svoje sposobnosti da očuva mišićnu masu i funkcionalnost kod starijih osoba, čime doprinosi prevenciji sarkopenije (gubitak mišićne mase uslijed starenja), smanjenju rizika od padova i očuvanju neovisnosti. Osim toga, pokazuje potencijal u očuvanju kognitivne jasnoće u starijoj dobi, djelujući kao metabolička podrška mozgu u razdobljima povećanih energetskih potreba.
Istražuje se i potencijalna uloga kreatina u zdravlju kostiju i metabolizmu glukoze. Studije pokazuju da kreatin u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću može poboljšati mineralnu gustoću kostiju, dok su u tijeku istraživanja o njegovom učinku na inzulinsku osjetljivost, što može imati značaj u prevenciji metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.
Na području kardiologije, pokazao se korisnim za poboljšanje energetske učinkovitosti srčanog mišića, osobito kod bolesnika sa zatajivanjem srca. Također se ispituje njegova sposobnost da smanji razine homocisteina, što može pridonijeti zaštiti zdravlja srca, osobito ako se kombinira s dodatkom vitamina B skupine.

U studijama na životinjama, pokazao se korisnim i za zaštitu fetusa tijekom poroda – primjerice u slučaju komplikacija poput slabijeg dotoka kisika prilikom dugotrajnog poroda ili carskog reza. Kreatin je u tim istraživanjima povećao otpornost fetusa na manjak kisika, štiteći mozak, bubrege i pluća. No, istraživanja na trudnicama još nisu provedena u dovoljnoj mjeri da bi se mogla donijeti čvrsta klinička preporuka za sigurnu primjenu.

Doziranje i preporuke:

Najčešći i najbolje istražen režim suplementacije kreatinom uključuje fazu „punjenja“ od 20 grama dnevno podijeljeno u 4 doze tijekom 5-7 dana, nakon čega slijedi održavanje doze od 3-5 grama dnevno. Međutim, za starije osobe i preventivnu suplementaciju, uzimanje doze od 3-5 grama dnevno također pokazuje dobre rezultate bez potrebe za fazom punjenja.

Kreatin se može uzimati samostalno ili zajedno s ugljikohidratima ili proteinima radi bolje apsorpcije. Važno je održavati adekvatan unos tekućine tijekom suplementacije.

Sigurnost i nuspojave:

Kreatin je jedan od najsigurnijih dodataka prehrani s višedesetljetnom praksom i brojnim kliničkim studijama koje potvrđuju njegovu sigurnost. Najčešće nuspojave su probavne smetnje (ako se uzima prevelika doza odjednom) i blaga dehidracija ako unos tekućine nije dovoljan (barem 2-3L dnevno).

Postoje zablude da kreatin šteti bubrezima, no istraživanja nisu potvrdila štetne učinke kod zdravih osoba koje uzimaju preporučene doze. Ipak ne preporučuje se osobama s već postojećim bubrežnim problemima. Kreatin se u organizmu spontano razgrađuje u kreatinin, koji se zatim izlučuje putem bubrega. Kreatinin se koristi kao biomarker funkcije bubrega jer se konstantno proizvodi i izlučuje – povišene razine u krvi mogu ukazivati na smanjenu bubrežnu funkciju. Više kreatina (npr. zbog suplementacije ili povećane mišićne mase) može lagano povisiti razinu kreatinina, ali to ne znači oštećenje bubrega kod zdrave osobe.

Zato je važno da se procjena funkcije bubrega (kroz GFR, tj. glomerularnu filtraciju) ne temelji isključivo na kreatininu u populacijama koje uzimaju kreatin ili imaju puno mišićne mase.

Interakcije i posebne skupine pacijenata:

Farmaceuti trebaju biti posebno pažljivi kod pacijenata koji uzimaju lijekove koji utječu na bubrežnu funkciju ili ravnotežu elektrolita. Kreatin može povećati zadržavanje vode u tijelu, što može imati učinke kod osoba s kardiovaskularnim problemima ili hipertenzijom.

Zaključak:

Kreatin je daleko više od popularnog sportskog dodatka prehrani. Trebamo prepoznati njegov potencijal u podršci zdravlju i vitalnosti šire populacije, posebno kod starijih osoba i onih s povećanim rizikom od gubitka mišićne mase ili kognitivnog propadanja. S dobrim sigurnosnim profilom i dobro poznatim mehanizmom djelovanja, kreatin može biti vrijedan dio prehrambene strategije za očuvanje kvalitete života te zaslužuje mjesto u protokolima zdravog starenja.

Ipak, ključno je da suplementaciju uvijek prati savjet farmaceuta, koji će uzeti u obzir zdravstveno stanje, druge lijekove i osobne potrebe pacijenta.

Lucija Majetić, mag. pharm.

Povezane teme:DODACI PREHRANI KREATIN Ljekarne Zagrebačke županije

HOTNEWS

U Velikoj Gorici održana primopredaja novih vozila za hitnu medicinsku pomoć

Po jedno vozilo ide u ispostave Zavoda u Ivanić-Gradu, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću.

Objavljeno

prije 1 tjedan

12. lipnja 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Nakon što je prije dva tjedna u Samoboru održana primopredaja 5 vozila za potrebe njege u kući i patronažne službe Doma zdravlja, danas je u velikogoričkoj Ispostavi županijskog Doma zdravlja zamjenik župana Ervin Kolarec uručio ključeve 4 vozila hitne medicinske pomoći Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čime će se dodatno unaprijediti kvaliteta rada i udobnost pacijenata.

Foto: Marija Vrbanus

– Vjerujem da će naši djelatnici zahvaljujući novim vozilima biti još efikasniji na intervencijama, a naši pacijenti imati veću ugodnost prilikom prijevoza do bolnice. Također, kroz nekoliko dana imat ćemo primopredaju još četiri vozila čime želimo osigurati najbolji mogući standard našeg Zavoda za hitnu medicinu – poručio je Kolarec.

Ukupna vrijednost vozila je 360 tisuća eura, a po jedno vozilo ide u ispostave Zavoda u Ivanić-Gradu, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću, najavio je ravnatelj Zavoda za Hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik.

Foto: Marija Vrbanus

– U ovom trenutku naš vozni park čini stotinjak vozila čija je prosječna starost do 5 godina, što je optimalno za obavljanje medicinske usluge hitne pomoći na terenu. Godišnje naša vozila hitne pomoći i sanitetskog prijevoza prelaze ukupno 5,5 milijuna kilometara, stoga je zanavljanje nužno kako nam se ne bi događali kvarovi zbog kojih bi intervencije dovodili u pitanje, a tada i ljudske živote – rekao je Gajnik.

Foto: Marija Vrbanus

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar pozdravio je napore Županije da vozni park Hitne pomoći uvijek bude pouzdan.

– Nije ovdje riječ samo o novom ruhu vozila, već se radi o sigurnosti naših sugrađana koji, kada im je najpotrebnije, mogu računati na kvalitetu hitne pomoći – izjavio je Ačkar.

Tako će prijevoz pacijenata od sada biti ugodniji zahvaljujući vozilima u koja je ugrađena suvremena oprema.

Foto: Marija Vrbanus

–Pacijenti se u trenutku kada ih preuzme hitna pomoć žele osjećati sigurno i na to se mogu osloniti. Najvažniji u ovoj priči su naši pacijenti, tako da su nova vozila opremljena modernijim ležajem za što veću ugodnost prilikom tranzicije do bolnice – naglasio je voditelj velikogoričke Hitne medicinske pomoći Siniša Golub.

Osim toga svako vozilo se naknadno oprema dodatnim pomagalima i nosačima kako bi tijekom vožnje medicinsko osoblje nesmetano moglo stabilizirati pacijenta, objasnio je Ivan Tiban, voditelj voznog parka.

Foto: Marija Vrbanus

– Ugrađuju se dodatni nosači prilagođeni opremi i to uvijek rješavamo u hodu. No, unutrašnjost vozila je zaista moderna i to će najviše osjetiti naši pacijenti, ali i medicinsko osoblje koje pomoć pruža i tijekom vožnje do bolnice, tako da je sve prilagođeno maksimalnoj sigurnosti svih u vozili – rekao je Tiban.

Dodajmo da je Županija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobila sredstva za energetsku obnovu Domova zdravlja, među ostalim i za zgradu velikogoričke Ispostave.

Foto: Marija Vrbanus

– Projekt je vrijedan 2.9 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva 2,2 milijuna, a ostatak sredstava će se isplatiti iz županijskog proračuna. Tako smo nakon zgrada Domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću pridružili i Veliku Goricu za koju postupak javne nabave kreće na jesen, a energetske obnove već su u tijeku u Samoboru i Ivanić Gradu – podsjetila je pročelnica za zdravstvo Ksenija Čuljak.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

FOTO galerija:

Nastavite čitati

Udruge

FOTO Održan program ”Zdrav način življenja u starijoj dobi”

Objavljeno

prije 1 tjedan

11. lipnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Poludnevni program ”Zdrav način življenja u starijoj dobi” održan je jučer (utorak, 10. lipnja 2025., od 09 do 13 sati) u Velikoj Gorici u organizaciji Hrvatske udruge za promociju tjelesne aktivnosti, prevenciju debljine i unapređenja zdravlja (HUPTA) i nutricionistkinje Mirne Trumbetaš uz pokroviteljstvo Grada Velike Gorice, u prostoru Centra za djecu , mlade i obitelj.