Povežite se s nama

Zdravlje

Kreatin – Više od sportskog dodatka prehrani: Uloga u zdravlju, vitalnosti i dugovječnosti

Jedan od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

Objavljeno

na

Kreatin je prvenstveno poznat kao dodatak prehrani koji sportaši koriste za povećanje mišićne snage i eksplozivnsti.

Međutim, znanstvena istraživanja u proteklom desetljeću otkrila su da kreatin nije samo sredstvo za poboljšanje sportske izvedbe, već ima ulogu u podršci zdravlja šire populacije, uključujući osobe srednje i starije životne dobi i one s određenim neurološkim bolestima.

Kreatin je sve više u fokusu anti-age i longevity zajednice zbog stanične zaštite, očuvanja mišićne mase, moždane funkcije i smanjenje oksidativnog stresa tijekom starenja. S obzirom na porast svijesti o tjelovježbi, očuvanju mišićne mase i drugim dobrobitima, pacijenti se i u ljekarni sve češće informiraju o ovom dodatku prehrani.

Što je kreatin?

Kreatin je dušikov organski spoj koji prirodno nastaje u tijelu, prvenstveno u jetri, gušterači i bubrezima, iz aminokiselina arginina, glicina i metionina. Otprilike 95% kreatina pohranjeno je u skeletnim mišićima, gdje služi kao brz izvor energije u obliku kreatin-fosfata, posebno tijekom kratkotrajnih i intenzivnih napora. Kreatin se također unosi putem prehrane. Nalazi se isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. Kuhanjem se dio kreatina gubi zbog čega se smanjuje unos. Vegetarijanci i vegani nemaju prehrambene izvore stoga imaju niže zalihe kreatina u mišićima i mozgu. Količine iz prehrane često nisu dovoljne kod povećanih potreba: sportaši, vegetarijanaci i osobe starije životne dobi.

Prema znanstvenim bazama poput PubMed-a, postoje stotine znanstvenih studija o kreatinu, uključujući brojne randomizirane kontrolirane pokuse i metaanalize.

Već od 1990-ih godina, kreatin je u fokusu sportskih znanstvenika i nutricionista, prvenstveno zbog učinka na snagu, eksplozivnost i mišićni oporavak.

Kasnije su se istraživanja proširila i na neurologiju, geriijatriju, metaboličke poremećaje, pa čak i mentalno zdravlje (npr. depresiju, kognitivnu funkciju).

Stoga se s razlogom smatra jednim od najistraživanijih, najsigurnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani u nutricionizmu i sportu.

U dodacima prehrani najčešće se koristi kreatin monohidrat, koji je najviše istraživan i pokazao se najučinkovitijim oblikom. Dolazi kao kapsule, prah, tablete, gotovi napici i gelovi. Suplementacija kreatinom djeluje prvenstveno na povećanje razine kreatin-fosfata u stanicama, čime jača energetski kapacitet tkiva, osobito u organima s visokim energetskim potrebama poput mozga, mišića i srca.

Danas se sve više prepoznaje kao metabolički i neuroprotektivni spoj s potencijalom primjene u brojnim zdravstvenim stanjima i bolestima:

  • U području neurologije pokazuje obećavajuće učinke kod neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti, gdje može doprinijeti očuvanju motoričkih funkcija i usporavanju gubitka dopaminskih neurona. Kod multiple skleroze također se istražuje njegov potencijal za poboljšanje mentalne i fizičke izdržljivosti. Dodatno, određene studije pokazuju moguću ulogu u usporavanju progresije ALS-a, kao i u ublažavanju simptoma epilepsije i kod pacijenata s traumatskim ozljedama mozga. Kod rijetkih mitohondrijskih bolesti i stanja poput autizma, kreatin se koristi kao potporna terapija radi stabilizacije energetskog metabolizma živčanog sustava.
  • Sve je više dokaza da ima pozitivan učinak na kognitivne funkcije, osobito u starijoj populaciji, kod osoba s visokim mentalnim opterećenjem, kroničnim umorom te u uvjetima nedostatka sna. Vegetarijanci i vegani, koji kroz prehranu ne unose kreatin, često imaju niže razine u mozgu, što ih čini posebno osjetljivima na dobrobiti Također, kreatin je pokazao pozitivne učinke kod depresije, osobito kod žena i u slučajevima postporođajne depresije, gdje može pojačati učinak antidepresivne terapije.
  • U kontekstu zdravog starenja, kreatin je postao predmet interesa zbog svoje sposobnosti da očuva mišićnu masu i funkcionalnost kod starijih osoba, čime doprinosi prevenciji sarkopenije (gubitak mišićne mase uslijed starenja), smanjenju rizika od padova i očuvanju neovisnosti. Osim toga, pokazuje potencijal u očuvanju kognitivne jasnoće u starijoj dobi, djelujući kao metabolička podrška mozgu u razdobljima povećanih energetskih potreba.
  • Istražuje se i potencijalna uloga kreatina u zdravlju kostiju i metabolizmu glukoze. Studije pokazuju da kreatin u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću može poboljšati mineralnu gustoću kostiju, dok su u tijeku istraživanja o njegovom učinku na inzulinsku osjetljivost, što može imati značaj u prevenciji metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.
  • Na području kardiologije, pokazao se korisnim za poboljšanje energetske učinkovitosti srčanog mišića, osobito kod bolesnika sa zatajivanjem srca. Također se ispituje njegova sposobnost da smanji razine homocisteina, što može pridonijeti zaštiti zdravlja srca, osobito ako se kombinira s dodatkom vitamina B skupine.

U studijama na životinjama, pokazao se korisnim i za zaštitu fetusa tijekom poroda – primjerice u slučaju komplikacija poput slabijeg dotoka kisika prilikom dugotrajnog poroda ili carskog reza. Kreatin je u tim istraživanjima povećao otpornost fetusa na manjak kisika, štiteći mozak, bubrege i pluća. No, istraživanja na trudnicama još nisu provedena u dovoljnoj mjeri da bi se mogla donijeti čvrsta klinička preporuka za sigurnu primjenu.

Doziranje i preporuke:

Najčešći i najbolje istražen režim suplementacije kreatinom uključuje fazu „punjenja“ od 20 grama dnevno podijeljeno u 4 doze tijekom 5-7 dana, nakon čega slijedi održavanje doze od 3-5 grama dnevno. Međutim, za starije osobe i preventivnu suplementaciju, uzimanje doze od 3-5 grama dnevno također pokazuje dobre rezultate bez potrebe za fazom punjenja.

Kreatin se može uzimati samostalno ili zajedno s ugljikohidratima ili proteinima radi bolje apsorpcije. Važno je održavati adekvatan unos tekućine tijekom suplementacije.

Sigurnost i nuspojave:

Kreatin je jedan od najsigurnijih dodataka prehrani s višedesetljetnom praksom i brojnim kliničkim studijama koje potvrđuju njegovu sigurnost. Najčešće nuspojave su probavne smetnje (ako se uzima prevelika doza odjednom) i blaga dehidracija ako unos tekućine nije dovoljan (barem 2-3L dnevno).

Postoje zablude da kreatin šteti bubrezima, no istraživanja nisu potvrdila štetne učinke kod zdravih osoba koje uzimaju preporučene doze. Ipak ne preporučuje se osobama s već postojećim bubrežnim problemima. Kreatin se u organizmu spontano razgrađuje u kreatinin, koji se zatim izlučuje putem bubrega. Kreatinin se koristi kao biomarker funkcije bubrega jer se konstantno proizvodi i izlučuje – povišene razine u krvi mogu ukazivati na smanjenu bubrežnu funkciju. Više kreatina (npr. zbog suplementacije ili povećane mišićne mase) može lagano povisiti razinu kreatinina, ali to ne znači oštećenje bubrega kod zdrave osobe.

Zato je važno da se procjena funkcije bubrega (kroz GFR, tj. glomerularnu filtraciju) ne temelji isključivo na kreatininu u populacijama koje uzimaju kreatin ili imaju puno mišićne mase.

Interakcije i posebne skupine pacijenata:

Farmaceuti trebaju biti posebno pažljivi kod pacijenata koji uzimaju lijekove koji utječu na bubrežnu funkciju ili ravnotežu elektrolita. Kreatin može povećati zadržavanje vode u tijelu, što može imati učinke kod osoba s kardiovaskularnim problemima ili hipertenzijom.

Zaključak:

Kreatin je daleko više od popularnog sportskog dodatka prehrani. Trebamo prepoznati njegov potencijal u podršci zdravlju i vitalnosti šire populacije, posebno kod starijih osoba i onih s povećanim rizikom od gubitka mišićne mase ili kognitivnog propadanja. S dobrim sigurnosnim profilom i dobro poznatim mehanizmom djelovanja, kreatin može biti vrijedan dio prehrambene strategije za očuvanje kvalitete života te zaslužuje mjesto u protokolima zdravog starenja.

Ipak, ključno je da suplementaciju uvijek prati savjet farmaceuta, koji će uzeti u obzir zdravstveno stanje, druge lijekove i osobne potrebe pacijenta.

Lucija Majetić, mag. pharm.

Vijesti

Medicinski centar Gorica uz 20 % popusta na mamografiju daruje i poklon bonove

Objavljeno

na

Objavio/la

U povodu Dana žena i Dana narcisa Medicinski centar Gorica tijekom ožujka nudi 20 % popusta na mamografiju te poklon bon za prvih 30 pregleda.

Sigurno vam se dogodilo da ste i sami u ožujku ugledali štand prepun žutih narcisa i osjetili da se oko njih događa nešto više od samog cvijeća. Naime, posljednje subote u ožujku diljem Hrvatske obilježava se Dan narcisa, javnozdravstvena akcija posvećena podizanju svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke, dok sam početak mjeseca pripada Međunarodnom danu žena. Imajući na umu ta dva važna datuma, Medicinski centar Gorica u ožujku želi dodatno potaknuti žene na preventivne preglede dojki.

U razdoblju od 9. do 31. ožujka 2026. godine centar ženama omogućuje 20 % popusta na mamografiju, jedan od najvažnijih preventivnih pregleda koji omogućuje rano otkrivanje promjena u tkivu dojke – često i prije nego što postanu opipljive ili izazovu simptome.

Posebnost ove akcije je i činjenica da se pregled može obaviti bez prethodnog naručivanja, po principu „walk-in“ pregleda, a nalazi su gotovi u roku od 24 sata od obavljenog pregleda.

To mnogim ženama, ne samo u Velikoj Gorici, već i široj okolici, olakšava odluku da na vrijeme obave važan preventivni pregled.

Suvremena oprema i stručan tim

Osim brze dostupnosti pregleda i izdavanja nalaza, Medicinski centar Gorica opremljen je suvremenom digitalnom mamografijom, a pretrage provodi iskusan i stručan tim – od radioloških tehnologa do radiologa s dugogodišnjim iskustvom.

Radiolozi Medicinskog centra Gorica sudjeluju i u nacionalnoj mreži teleradiologije, kroz koju svakodnevno očitavaju velik broj radioloških pretraga za zdravstvene ustanove diljem Hrvatske.

Po potrebi je u istom centru moguće učiniti i dodatnu dijagnostiku dojke, poput ultrazvuka dojki ili magnetske rezonancije dojki, čime se omogućuje brza i cjelovita obrada na jednom mjestu.

Poklon bon za prvih 30 pregleda

Uz popust na mamografiju, Medicinski centar Gorica pripremio je i dodatno iznenađenje.

Prvih 30 žena koje obave mamografiju tijekom akcije dobit će poklon bon s 10 % popusta na dijagnostičke pretrage centra.

Popust se odnosi na pretrage: magnetska rezonancija, kompjutorizirana tomografija, rendgen i mamografija. Poklon bon moguće je iskoristiti osobno ili ga darovati drugoj osobi te potaknuti neku dragu osobu na važan preventivni pregled.

Rak dojke najčešća je maligna bolest među ženama

Teško je pozivati na mamografiju, a ne spomenuti razlog prevencije. Rak dojke i dalje je najčešće sijelo raka kod žena u Hrvatskoj, a rana dijagnostika ključna je za uspješno liječenje. Naime, ako se rak dojke otkrije u početnom stadiju i pravilno liječi, više od 90 % bolesnica može se izliječiti. Iako se rak dojke najčešće dijagnosticira kod žena starijih od 50 godina, preventivni pregledi važni su i ranije, osobito kod žena s obiteljskom anamnezom. Prvi mamografski pregled najčešće se preporučuje oko 40. godine života.

Zašto žene izbjegavaju mamografiju?

Unatoč važnosti preventivnih pregleda, mnoge žene i dalje odgađaju mamografiju. Razlozi su različiti – nedostatak vremena, strah od rezultata ili bojazan da je pregled neugodan.

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se mogu otkriti tumori ili druge promjene koje su premalene da bi se mogle otkriti samopregledom ili kliničkim pregledom. Ova metoda može zabilježiti promjene na dojci i do dvije godine ranije u odnosu na klinički pregled temeljen na simptomima ili opipanoj kvržici.

Kako izgleda pregled mamografije?

Kod žena koje imaju menstruaciju pregled se najčešće preporučuje od 5. do 10. dana ciklusa, dok se kod žena koje više nemaju menstruaciju mamografija može obaviti bilo koji dan u mjesecu.

Tijekom pregleda dojka se kratko postavlja između dvije ploče uređaja kako bi se dobila što jasnija snimka tkiva dojke. Nije potrebna posebna priprema. Važno je samo da se na dan pregleda ne koriste dezodorans, talk ili losion ispod pazuha ili na dojkama, jer se na mamogramu mogu prikazati kao kalcijevi tragovi.

Nakon dolaska u Medicinski centar Gorica pacijenticu kroz postupak snimanja vodi iskusan radiološki tehnolog. Snimanje traje kratko, oko desetak minuta, a cilj je dobiti kvalitetne slike dojki koje radiolog potom detaljno analizira. Kao što je već rečeno, nalaz mamografije gotov je u roku od 24 sata od obavljenog pregleda.

Ultrazvuk nije zamjena za mamografiju

Specijalistica radiologije Medicinskog centra Gorica dr. med. Maja Leder, koja se u svom radu pretežno bavi dijagnostikom bolesti dojke, osobito ultrazvučnim pregledima i mamografijom, ističe važnost redovitih pregleda te dodaje kako se

ultrazvuk dojki i mamografija međusobno nadopunjuju, jer svaka metoda na drugačiji način prikazuje tkivo dojke. „Upravo zato kombinacija pregleda omogućuje pravovremeno otkrivanje promjena, ali i brže umirivanje pacijentica ako se pokaže da je riječ o dobroćudnoj promjeni“, zaključuje dr. Leder.

Ako već neko vrijeme razmišljate o preventivnom pregledu dojki, ožujska akcija u Medicinskom centru Gorica može biti dobar trenutak da napravite važan korak za svoje zdravlje. Posjetite li centar na vrijeme, velika je vjerojatnost da ćete dobiti i poklon bon s 10 % popusta na neku od dijagnostičkih pretraga. Za više detalja posjetite mrežnu stranicu centra: medicinski-centar.hr

Nastavite čitati

Vijesti

Prepoznavanje i pravovremena reakcija; Što je to urinarna inkotencija i zašto pogađa sve više žena?

Stručnjaci ističu da neliječena inkontinencija može ozbiljno narušiti socijalni, obiteljski i seksualni život, smanjiti samopouzdanje i dovesti do izolacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Inkontinencija urina prema Međunarodnom udruženju za kontinenciju definirana je kao bilo koji nevoljni bijeg urina, a predstavlja socijalni i higijenski problem.

Ovisno o težini problema može imati značajan utjecaj na fizičko i psihičko stanje osobe ometajući je u obavljanju svakodnevnih obaveza.

Iako čak do 65% pacijentica zbog inkontinencije izbjegava izlazak iz kuće, 45% javni prijevoz, a 60% spolne odnose, vrlo mali broj žena traži liječničku pomoć. Tako od prvih simptoma do liječenja često prođe i deset godina

Javlja se u žena svih dobnih skupina, ali češće u starijoj dobi te je problem tri puta češći kod žena nego kod muškaraca.

Rizični faktori uključuju stariju dob, pušenje, pretilost, vaginalne porode djece veće težine ili dugotrajne porode. Također i menopauzu, operativne zahvate poput histerektomije, te sve čimbenike koji povećavaju tlak u trbušnoj šupljini (težak fizički rad, nošenje tereta, opstipacija). Pojavu mogu potaknuti i urođene ili stečene abnormalnosti vezivnog tkiva.

Postoje tri glavna tipa urinarne inkontinencije:

Stresna inkontinencija – najčešći oblik (51%), javlja se prilikom kašljanja, kihanja, fizičkog napora ili seksualnog odnosa.

Urgentna inkontinencija – kod 10% pacijentica, karakterizira je iznenadna neodgodiva potreba za mokrenjem.

Miješani tip – 39% slučajeva, kombinacija stresnog i urgentnog oblika.

Prekomjerno aktivan mokraćni mjehur pogađa oko 17% europske populacije starije od 40 godina, uz simptome poput učestalog mokrenja, urgencije i nokturije. Kod žena ovaj problem često utječe i na seksualni život.

Liječenje počinje promjenom životnog stila: izbjegavanje alkohola, kave i kiselih sokova, prestanak pušenja. Izrazito je važna pravilna prehrana, vježbe zdjeličnog dna (Kegelove vježbe), ograničenje unosa tekućine prije spavanja i seksualnog odnosa.

Ako je potrebno, primjenjuju se medicinske metode: elektrostimulacija, pesari, farmakološka terapija, kirurški zahvati. Modernija metoda uključuje lasersku fototerapiju koja jača mišiće i vezivno tkivo. Također postoje i proizvodi za upijanje urina koji pomažu smanjiti nelagodu.

Stručnjaci ističu da neliječena inkontinencija može ozbiljno narušiti socijalni, obiteljski i seksualni život, smanjiti samopouzdanje i dovesti do izolacije. Zato je važno da žene problem prepoznaju i pravovremeno se obrate ginekolozima ili urologu.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Strateška investicija u zdravstvo: Dnevna bolnica u Velikoj Gorici donosi novu razinu skrbi

Očekivani postupak ugovaranja mogao biti zaključen do kraja drugog kvartala ove godine.

Objavljeno

na

Prema navodima Večernjeg lista, među najvažnijim zdravstvenim ulaganjima u Hrvatskoj u predstojećem razdoblju ističe se projekt izgradnje dnevne bolnice u Velikoj Gorici, koja će djelovati u sklopu Kliničke bolnice Dubrava.

Ovaj projekt ujedno je prepoznat kao strateški prioritet Vlada Republike Hrvatske u aktualnom mandatu, što dodatno potvrđuje njegov nacionalni značaj.

Planirana bolnica bit će smještena uz Aveniju pape Ivana Pavla II., na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske površine gotovo 50.000 četvornih metara, a lokaciju su lani u srpnju obišli ministrica zdravstva Irena Hrstić i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Sadržaj buduće zdravstvene ustanove obuhvatit će specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, dnevnu bolnicu te jednodnevnu kirurgiju. Ključni cilj projekta je osigurati građanima bržu, kvalitetniju i dostupniju medicinsku uslugu, uz značajno smanjenje potrebe za odlascima u Zagreb na preglede i zahvate.

Trenutačno su u tijeku aktivnosti vezane uz izradu projektnog zadatka za pokretanje nabave Studije predizvedivosti, radi detaljne analize opravdanosti ulaganja i mogućih modela provedbe.

Očekuje se da bi postupak ugovaranja mogao biti zaključen do kraja drugog kvartala ove godine, dok je rok za izradu same studije tri mjeseca od potpisivanja ugovora. U okviru iste studije predviđena je i priprema za izradu cjelovite projektne dokumentacije s potrebnim dozvolama za gradnju i opremanje, čime će se stvoriti temeljni uvjeti za početak realizacije.

Značaj ovog projekta za Veliku Goricu izuzetno je velik, jer će nova dnevna bolnica omogućiti stanovnicima dostupniju i organizacijski učinkovitiju zdravstvenu skrb u neposrednoj blizini njihovih domova.

Istodobno, rasteretit će se zagrebačke bolnice, a grad će dobiti suvremeni medicinski objekt usklađen s najvišim standardima zdravstvene zaštite.

Nastavite čitati

Vijesti

Na prvi dan korizme obilježava se i Hrvatski dan nepušenja

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se na prvi dan korizme, a ove godine to je danas, 18. veljače.

Cilj je podići svijest o štetnosti pušenja i duhanskog dima za pojedinca i društvo.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo tom inicijativom nastoji potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata i uvide da je moguće prestati pušiti.

Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj trenutno puši oko 38 % odraslih, a najviše među mladima od 25 do 34 godine – njih 42,5 %.

Tim će se povodom održati okrugli stol za medije u 11 sati u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Pod pokroviteljstvom Ministarstvo zdravstva govorit će stručnjaci iz Ministarstva, Zavoda, Klinika za plućne bolesti Jordanovac i Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Svjetski dan borbe protiv raka: Popust na preglede u Medicinskom centru Gorica

Tijekom veljače Medicinski centar Gorica obilježit će ovaj dan uz 15 % popusta na važne preventivne preglede.

Objavljeno

na

Objavio/la

Redovitim preventivnim pregledima moguće je otkriti bolest u fazi kada je liječenje manje agresivno, oporavak brži, a kvaliteta života očuvana – i upravo u tome leži njihova neprocjenjiva važnost.

Pregledi poput LDCT-a pluća, virtualne kolonoskopije, mamografije te MR-a dojki i prostate predstavljaju najsuvremenije metode probira za najčešće oblike raka i upravo na njih Medicinski centar Gorica tijekom veljače odobrava 15 % popusta.

Centar uspješno posluje gotovo pune dvije godine te je prvi i jedini privatni zdravstveni centar u Velikoj Gorici koji na jednom mjestu nudi MR, CT, RTG i mamografiju, čime je lokalnoj zajednici osigurana brza i dostupna radiološka dijagnostika bez dugih listi čekanja.

Povodom 4. veljače, kada se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, centar želi dodatno potaknuti svijest o važnosti pravodobne dijagnostike.

Tema kampanje Svjetskog dana borbe protiv raka za razdoblje 2025. – 2027. Ujedinjeni u jedinstvenosti stavlja u središte osobe oboljele od raka i njihove jedinstvene životne priče. Naime, iza svake dijagnoze stoji čovjek s vlastitim potrebama, strahovima i nadama, a skrb usmjerena na osobu, temeljena na empatiji i suosjećanju, donosi najbolje zdravstvene ishode. 

U nastavku donosimo pregled najvažnijih preventivnih pretraga i objašnjavamo zašto svaka od njih ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju raka. 

Mamografija i MR dojki 

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2022. godinu, rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena u Hrvatskoj i više od 90 % oboljelih može se izliječiti ako se bolest otkrije u početnom stadiju i pravilno liječi. 

Maja Leder, dr. med.

Mamografija je radiološka metoda rendgenskog pregleda dojki koja se koristi kao osnovna metoda probira za rano otkrivanje raka dojke, dok magnetska rezonancija dojki (MR dojki) predstavlja najosjetljiviju metodu slikovnog prikaza dojki te se koristi kao nadopuna mamografiji i ultrazvuku, osobito u slučajevima nejasnih nalaza. 

„Nerijetko se događa da žene smatraju kako će ultrazvuk pokazati ako se nešto ‘događa’ te pritom izbjegavaju mamografiju. Važno je razumjeti da su ultrazvuk i mamografija dvije različite dijagnostičke metode koje se međusobno nadopunjuju. 

Savjetujem ženama starijima od 40 godina da mamografski pregled obave svake druge godine te da ne čekaju 50. godinu života, osobito ako u obitelji postoji povijest raka dojke“, istaknula je specijalistica radiologije MC Gorica Maja Leder, dr. med.  

Virtualna kolonoskopija – prevencija raka debelog crijeva 

Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj, a ako se dijagnosticira na vrijeme, u ranoj fazi, pacijenti imaju šansu za preživljavanje od 85 do 100 posto. 

Iako se ovaj oblik raka tradicionalno povezivao sa starijom životnom dobi, danas sve češće pogađa osobe mlađe od 50 godina, zbog čega se sve snažnije zagovara snižavanje dobne granice probira na 45 godina – inicijativu koju Medicinski centar Gorica u potpunosti podržava. 

Virtualna kolonoskopija smatra se neinvazivnom alternativom klasičnoj kolonoskopiji te se koristi za rano otkrivanje polipa i drugih sumnjivih promjena u debelom crijevu. Koje su njezine prednosti i kako se pripremiti za pregled, detaljno je opisano na stranicama centra.  

Nova istraživanja pokazuju da je rak pluća sve češći i među nepušačima 

LDCT (niskodozni CT) pluća suvremena je metoda probira koja omogućuje otkrivanje vrlo malih promjena u plućima, često i prije pojave simptoma. 

Iako su programi probira dosad bili uglavnom usmjereni na pušače, nova istraživanja pokazuju da je rak pluća sve češći i među nepušačima. Time se sve više pažnje usmjerava na LDCT pluća kao preventivnu pretragu i za nepušače, osobito za osobe starije od 50 godina. 

MR prostate – precizna dijagnostika raka prostate 

Rak prostate jedan je od najčešćih karcinoma u muškaraca te se uglavnom javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi. U odnosu na mnoge druge vrste raka sporo raste, zbog čega velik broj karcinoma prostate može godinama ili desetljećima ostati klinički neprimjetan. Upravo zbog takvog tijeka bolesti, preventivna dijagnostika ima iznimno važnu ulogu. 

Magnetska rezonancija prostate koristi se za dijagnosticiranje i procjenu različitih stanja, uključujući upale, infekcije, benignu hiperplaziju prostate (BHP), karcinom prostate, njegovu proširenost i druge patološke promjene. 

Prevencija spašava život – pregled na vrijeme čini razliku  

Zloćudne bolesti često se razvijaju tiho, bez ranih simptoma, zbog čega se dijagnoza nerijetko postavlja tek u uznapredovaloj fazi. Upravo zato preventivni pregledi imaju ključnu ulogu u ranom otkrivanju raka, kada su mogućnosti liječenja najuspješnije, a izlječivost znatno veća. 

Nadamo se da vas je prilog MC Gorica potaknuo da se posvetite svom zdravlju i odlučite za neki od preventivnih pregleda koji doslovno spašavaju živote. Popust od 15% tu je za sve one koji to učine u veljači.  

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno