Moje ime je Ivan Horvat. Zaposlenik sam Crvenih nosova, u kojima radim kao kalundoktor više od tri godine – započinje naš razgovor Čarli, koji je izbrusio svoj jedinstveni alat  – humor koji malim pacijentima pomaže da se tijekom liječenja osjećaju bolje, kada im fali roditeljski zagrljaj i boje se operacije… 

I zato je on, kao i cijela “postrojba” klaundoktora u Hrvatskoj jedna od najljepših živućih priča za današnji Svjetski dan dobrote. 

Dan kada ističemo ono istinski dobro u ljudima, ono što bi trebalo biti zarazno i lako dostupno posvećujemo neprofitnoj organizaciji Crveni nosovi klaunovi doktori koji su humorom prije 15 godina počeli dokazivati da je smijeh zaista lijek. 

-Hvala što ste nas se sjetili baš sada, kada obilježavamo 15 godina od kada su naše klaunovske noge prvi put kročile na pedijatrijski odjel Kliničkog bolničkog centra Zagreb, naše Rebro. Tada smo radili sa četiri klauna, a danas naš tim ima 35 crvenonosih ljudi koji djeluje u 21 bolnici i u 13 domova za starije. Ostvarujemo više od 100 posjeta mjesečno diljem Hrvatske – priča Ivan i spominje kako osim doktorskog tima crvenih nosova u Zagrebu, gdje im je i sjedište u Medulićevoj 34, postoje crveni nosovi s predivnim timovima u Osijeku, Rijeci i Splitu. 

-Mi smo educirani umjetnici, koji upravo kroz umjetnost profesionalnog klauniranja i humora donosimo podršku i promjenu atmosfere djeci i roditeljima u bolnicama, ali i odraslima na onkologiji kao i osobama u domovima za starije. Tu smo za djecu koja imaju teškoće u razvoju, u rehabilitacijskim centrima, u socijalnim ustanovama. Dakle, imamo jedan široki spektar djelovanja.  

Pod vodstvom izvršne direktorice Denize Drusany i umjetničkog ravnatelja Nikole Dabca, klaundoktori rade izuzetno ispunjavajući, divan posao. I za to su posebno obučeni.  

-Odlazimo jednom do dva put godišnje u Internacionalnu školu humora u Beč, gdje je središte naše krovna organizacija Red Nose International. Prolazimo edukacije vezane za razne umjetničke discipline koje koristimo u svojim vizitama. No, imamo brojne posebne programe od kojih izdvajam intenzivni osmijeh, program unutar kojeg jedan klaun provodi cijelo jedno prije podne sa djetetom i roditeljima u iščekivanju operacijskog zahvata, pratimo ih do takozvane rampe nakon koje nema ulaza nikom osim stručnog medicinskog osoblja, dočekujemo dijete nakon zahvata i pružamo mu podršku na razne načine. Dakle, radi se o jednoj divnoj priči unutar koje na visoko profesionalni način, kao akademski, uglavnom izvedbeni umjetnici, kalaundoktori, dajemo ljudima jednu psihosocijalnu podršku, toplinu, ljudskost, osmijeh – kaže Čarli, jer kako je nadalje naglasio, humor je vrlo slojevit fenomen kao komunikacijsko sredstvo i mi se bavimo s njim, brusimo izvedbene alate i dajemo sve od sebe na umjetničkim klaundoktorskim improvizacijama u bolnici. 

Da je riječ o zaista istančanom umijeću kojem se posvećuje puno pažnje i obraća pozornost na stručni aspekt, pokazuje i činjenica klaundoktori jako puno rade na znanstvenom pristupu, pozadini humora, njegovom podrijetlu, funkciji, međunarodnim istraživanjima.  

-Upravo kad sad pričamo o tome, 11. studenog smo imali nama vrlo važan panel na Rebru o ulozi humora u onkološkom liječenju djece i odraslih, gdje smo ugostili brojne stručne i medicinske suradnike s kojima smo razgovarali o spomenutoj temi. S nama su bili primarius Milivoj Novak, također glavna sestra gospođa Ana Ljubas, naša divna psihologinja sa Merkura gospođa Nikolina Vučemilo, gospođa Ivanka Herman sa Klinike za tumore, ali i Ivana Matić koja je bivša korisnica KBC-a Zagreb. Svi smo zajedno pred brojnom publikom razgovarali o učinkovitosti humora u zdravstvu, o njegovoj znanstveno dokazivoj ljekovitosti, a što su nam potvrdili već spomenuti medicinski stručnjaci i stručnjaci iz područja psihologije. Dakle, dubinski se bavimo fenomenom humora i dijelimo to sa drugima – poručuje klaundoktor Čarli kojeg smo pitali da nam malo prepriča reakcije na njihovu “vizitu”.  

-Reakcije su divne, ja kao klaundoktor od tri godine staža mogu reći da sam stvarno oduševljen ovim što radimo, smatramo svojim poslanjem kojem posvećujemo puno ljubavi. Djeca reagiraju izvrsno, naravno su neprestano u igri, a mi zaista uspijevamo prostor bolnice i svih već spomenutih institucija ispuniti bojom humora i smijeha. Jer, znate da su ti prostori često ispunjeni i strahom, i neizvjesnošću, i emocijama, i iščekivanjem, zato ga mi jednostavno bojimo dubokom, lijepom, ljudskom svrhom, humorom i zvukom – dočarava nam klaundoktor i priznaje kako su te improvizacije beskrajno zanimljive djeci, ali i odraslima. Oni se također smiju u našem prisustvu, roditelji se smiruju i uživaju u svemu što radimo, a samim tim su i djeca opuštenija. Moram istaknuti, da više od dvije godine posjećujemo više od 12 odjela onkologije za odrasle u Zagrebu, gdje smo se prvotno malo bojali kako će ljudi reagirati, da će pomisliti da smo mi samo za djecu, međutim ne. Na jedan poseban i drugačiji način pristupamo i odraslima kroz klaundoktorske vizite. 

Ljudi su žedni i željni ljudske topline, priča nam Ivan, kao i ljudskog dodira, pogleda, pozornosti i pažnje. Kad se to sve fino uobliči u jednu uravnoteženu, svrsishodan umjetnički smjer, ljudi reagiraju predivno.  

I zato su naši heroji za Svjetski dan dobrote zaslužili više od nekoliko redaka teksta za ovaj članak, zaslužili su dubok naklon i aplauz, jer ono što rade ne može platiti ni jedna moneta ni valuta. 

-Potrebe su sve veće, naša organizacija raste, ali smo zahvalni najviše našim donatorima koji nas podržavaju stvarno vrlo hrabro, od fizičkih osoba i organizacija do velikih tvrtki koje prepoznaju da je riječ o divnoj priči koja raste i koja buja u jednom predivnom tonu na veliko zadovoljstvo svih korisnika kod kojih smo do sada izmamili osmjeh na lice – zahvalio je na kraju Čarli, a kojem redakcija Cityportala vraća zahvalnost na izdvojenom vremenu za priču. 

Dakle, u stvaranju ovog čudesnog, neopipljivog lijeka može sudjelovati svatko od nas, kome su riječi iz ove priče zagrijale dušu, u trenutku kad se u umu stvorila misao: Ovo je ono što nam nedostaje! Pomozite donacijom ovim “kotačićima” koji crvenim nosom dokazuju da je lijek u nama.  

Hvala vam Crveni nosovi! 

U petak, na Međunarodni dan dijabetesa, Patronažna služba Doma zdravlja Velika Gorica dat će svoj doprinos zdravlju pacijenata.

U predvorju će od 8 do10 sati pacijentima prekontrolirati krvni tlak i šećer u krvi .

Podsjetimo, taj dan je službeni dan Ujedinjenih naroda od 2006. godine, a obilježava se na rođendan Fredericka Bantinga, koji je s Charlesom Bestom otkrio inzulin.

U početku se dijabetes ne manifestira simptomima i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati razinu šećera u krvi – naglašavaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Kada kontrolirati šećer u krvi?

• niste kontrolirali razinu GUK-a u protekle dvije godine
• ste stariji od 50 godina
• imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25)
• u vašoj obitelji postoje osobe koje boluju od dijabetesa
• imate povišen krvni tlak i/ili povišene masnoće u krvi
• imate sindrom policističnih jajnika
• ste imali povišen šećer u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine preko 4 kg
• ako ste trudni, i to između 23. i 26. tjedna trudnoće (7, 8)

Ove akcije istoga dana u istom terminu održat će se diljem Zagrebačke županije, u svim Ispostavama Domova zdravlja.

>Procjenjuje se da 537 milijuna ljudi u svijetu, u dobi od 20 do 79 godina, ima dijabetes, a polovica ih nema dijagnozu ni liječenje. Godišnje od dijabetesa umire preko 6,7 milijuna ljudi, od kojih je trećina mlađa od 60 godina. Svjetski troškovi zdravstvene skrbi za dijabetes dosežu 966 milijardi dolara. 

Piše: Stefani Pavlica Srebačić

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake godine od kardiovaskularnih bolesti u Europi umre oko 2 milijuna ljudi, što čini više od 42 % svih smrti. Prema najsvježijim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2023. godini od bolesti srca i krvnih žila preminulo je 19.937 osoba, što čini 39 % ukupno umrlih. Što možemo učiniti? 

Djelujmo preventivno 

Nedavno sam se čula s prijateljem koji je doživio moždani udar, srećom, brzo se oporavio. Tek nakon moždanog udara, u svojoj 65. godini, otkrio je kako ima povišen krvni tlak. Budući da sam znala da mu je majka imala povišen tlak i čak tri moždana udara, pitala sam ga kako to da nije provjeravao tlak. Odgovorio mi je vrlo jednostavno: „Osjećao sam se uvijek odlično. Nisam niti mjerio krvni tlak.“ 

Riječ je o slobodnom umjetniku koji nema podršku tvrtke koja će organizirati sistematski pregled i o osobi koja je kreativac, jednim dijelom svog bića u sasvim nekom drugom svemiru i prostoru. No, bez obzira na zanimanje, njegova priča, nažalost, nije rijetkost. Mnogi ljudi koji se osjećaju dobro ne znaju da u sebi nose nasljednu sklonost bolestima srca i krvnih žila. Ako su roditelji ili bliski srodnici imali srčani ili moždani udar, povišen tlak ili kolesterol, rizik za iste bolesti kod potomaka značajno raste. Upravo zato, uz zdrav način života, pravovremeni preventivni pregledi ključni su korak u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. 

Nove pretrage koje spašavaju živote 

Upravo zato preventivne pretrage, poput MSCT koronarografije i Calcium scoringa, koje su nedavno uvedene u ponudu Medicinskog centra Gorica, imaju iznimno važnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti srca i krvnih žila te s razlogom ističemo kako spašavaju živote. 

MSCT koronarografija je neinvazivna metoda prikaza srčanih arterija koja se danas smatra zlatnim standardom u ranom otkrivanju bolesti srca. Ova najmodernija radiološka pretraga omogućuje preciznu procjenu suženja i začepljenja koronarnih arterija bez potrebe za invazivnim zahvatom poput uvođenja katetera u krvne žile. Pretraga traje svega nekoliko minuta, a rezultati su izuzetno pouzdani. 

Calcium scoring je probirna metoda kojom se mjeri količina kalcija u stjenkama krvnih žila. Budući da nakupljanje kalcija označava prisutnost ateroskleroze, ova pretraga omogućuje brzu procjenu kardiovaskularnog rizika, odnosno rizika od srčanog udara. Često se izvodi samostalno ili u kombinaciji s MSCT koronarografijom.

Dvoje pacijenata bez simptoma imalo kritično suženje arterije 

„Nažalost, mnogi ljudi s navedenim rizičnim čimbenicima nemaju ikakve tegobe dok ne dožive srčani udar. Bolesti srca i krvnih žila omogućuje nam da bolest otkrijemo na vrijeme – bezbolno i sigurno. Ova pretraga predstavlja vrhunac suvremene radiološke dijagnostike i iskreno smo ponosni što je možemo ponuditi našim sugrađanima. Dosadašnje snimke pokazale su iznimnu kvalitetu i preciznost. Kad smo tek uveli ovu pretragu, dvoje od prvih deset pacijenata, koji nisu imali nikakve simptome, imalo je kritično suženje koronarne arterije. Riječ je o osobama koje su bile u predinfarktnom stanju, a da toga nisu bile svjesne. Upravo takvi slučajevi pokazuju koliku vrijednost ima ova pretraga – ona doslovno spašava živote“, izjavio je dr. sc. Nikola Ivan Leder, ravnatelj Medicinskog centra Gorica. 

Ove suvremene dijagnostičke metode omogućuju preciznu procjenu stanja koronarnih arterija i procjenu rizika od kardiovaskularnih bolesti — često i prije pojave prvih simptoma. 

Jesam li kandidat za ove pretrage? 

Vjerujem da i vama, kao i meni, „godine lete“. Osjećam se vitalno i nemam osjećaj da sam na ovoj planeti već pola stoljeća. No, moje godine stvaraju i jednu obavezu prema samoj sebi i mom zdravlju. Počela sam sve više osvještavati važnost preventivnih pregleda, čitati (pa i pisati) o njima. 

Saznala sam kako stručne smjernice i studije sugeriraju da se ove dvije pretrage razmotre već u srednjoj dobi, osobito kod onih s rizičnim čimbenicima. Primjerice, neke analize ukazuju da se inicijalno skeniranje kalcija može razmotriti kod muškaraca već od 30. do 40. godine života, posebno ako imaju čimbenike rizika, poput dijabetesa ili obiteljske sklonosti koronarnim bolestima — poput mog prijatelja, koji je, prema ovome, zakasnio barem 20-ak godina! 

Rana dijagnostika spašava živote, a zahvaljujući novim tehnologijama dostupnim u Medicinskom centru Gorica, danas je to moguće brže, sigurnije i jednostavnije nego ikada prije.

Zato krajem godine darujmo sebi zdravlje – kroz odluke koje nam pomažu da živimo mirnije, s manje stresa i zdravije, te kroz preventivne preglede koji nam mogu otkriti ono što ne osjećamo, ali je važno znati. 

Luciana i Andro Koren osim što su blizanci, dobitnici su i Rektorove nagrade – i to svatko po dvije. Njihov nevjerojatan uspjeh prati ovih dana cijela Hrvatska, jer osim što su briljirali na maturi i prijemnom, zajedno su upisali Medicinski fakultet u Zagrebu. Dobitnici su i Dekanove nagrade, a sada su na šestoj godina faksa.

No, to nije sve. Proteklih pet godina studija prošli su s 5.0!

Inače, tu je i nagrada za projekte „U nijansama hrabrosti – Priče iza platna“ i „Zdravlje srca za sve“. Prvi projekt bio je izložba u suradnji s udrugom „Sve za nju“ koja je  predstavila radove žena oboljelih od raka dojke, koji su skrenuli pažnju na marginalizirane skupine pacijenata.

Tako je i na poziv urednice Matee Brenčić, Luciana u lipnju gostovala u programu City radija u emisiji o zdravlju „FM Ordinacija“, u kojoj je zajedno Liljanom Vukotom, izvršnom direktoricom udruge „Sve za nju“ i slikaricom Lydijom Pataftom, progovorila o Svjetskom danu preživjelih od malignih bolesti, kroz snagu umjetnosti uz spomenutu prateću Izložbu „U nijansama hrabrosti – Priče iza platna”.

-Iz Studenske sekcije za onkologiju, kako je u emisiji objasnila, primijetili da imamo jednu veliku odgovornost i veliku čast htjeti biti više od liječnika i shvatili smo da imamo priliku obilježiti međunarodni, ali i nacionalni dan preživjelih od malignih bolesti i na jedan poseban način povezati se s onima koji su nama medicinarima najvažniji – pacijenti. I to specifično pacijentice koje su prošle zaista veliku borbu s malignom bolesti, te smo organizirali ovu stvarno lijepu priču zajedno sa udrugom Sve za nju, koja godinama njeguje holistički pristup prema pacijentu – ispričala je Luciana, iz čega je odmah postalo jasno kako je ova mlada buduća liječnica korak ispred uvriježenom pristupu liječenju.

Foto: Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU

Na pitanje voditeljice zašto je odabrala onkologiju, Luciana je priznala kako ju to svi pitaju i pokušavaju ju maknuti od te ideje.

-Moja primarna ideja za medicinom bila je zbog jedne želje za empatijom, za altruizmom i za brigom za one pacijente kojima je to najpotrebnije i koji su najteži. Sama onkologija činila mi se vrlo zanimljiva zbog kompleksne patofizijologije, ali isto tako zbog psihološkog aspekta koji je nekad nedovoljno naglašen, ali iznimno važan. To je ujedno bila i poveznica s ovom izložbom i ideja da na jedan način povežemo taj zanemareni pristup prema pacijentu,  dakle taj emotivni spektar koji nekad ostane sa strane i koji mi liječnici u našoj brzini često zaboravimo – odgovorila je Koren.

Dodajmo kako je izložba okupila umjetnička djela žena koje su prošle kroz dug i bolan proces borbe s karcinomom – iskustvo koje je teško riječima dočarati i u potpunosti razumjeti.

– Vjerujem da zajedničkom ambicijom, empatijom i inicijativom, poručuje Luciana, možemo graditi suosjećajnije društvo i potaknuti promjene koje nadilaze akademske okvire.

Foto: Privatni album obitelji Koren

Osim toga, kako je ispričala za portal Srednja.hr, Luciana i njen brat Andro pronalaze vrijeme i za dodatne aktivnosti, poput nogometa, modelinga, stranih jezika i rada u studentskim sekcijama.

Kako su najavili, očekuje ih specijalizacija. Lucianin interes osim onkologije, vezan je i uz reumatologiju i dermatologiju, dok je Andro bacio fokus na kirurške struke.

Brat i sestra Koren, morate priznati, inspiracija su po akademskom uspjehu, ali i angažmanu u medicinskoj struci u kojoj pomiču granice i integriraju drugačiji pristup pacijentima – s puno uvažavanja i empatije.

Samo hrabro – vi ste promjena koja nadahnjuje!

Posljednjih godina ljekovite gljive privlače sve više pozornosti u okvirima prirodnih terapijskih pristupa i nutricionistike, zbog rastućeg broja istraživanja koja potvrđuju njihov potencijal u modulaciji imuniteta, metaboličke ravnoteže i otpornosti na stres. U terapijskoj primjeni prirodnih tvari svrstavaju se u područje mikoterapije (fungoterapije), koje se smatra zasebnim segmentom upravo zbog njihovih specifičnih bioaktivnih spojeva, poput β-glukana, triterpena i ergosterola.

Iako je njihova primjena poznata kroz povijest, osobito u azijskoj tradiciji, danas su sve prisutnije u standardiziranim oblicima – suhim ekstraktima, kapsulama ili prahu.

Rastući interes za ljekovitim gljivama povezan je s potragom za prirodnom potporom organizmu tijekom razdoblja pojačanog stresa, pada imuniteta ili kroničnog umora. Za razliku od klasičnih stimulansa, koji kratkotrajno podižu energiju uz rizik naknadnog iscrpljivanja, adaptogene gljive djeluju na razini fiziološke ravnoteže (homeostaze), potičući otpornost na stres bez narušavanja prirodnih regulatornih mehanizama organizma.

Među najistraženijima i najčešće korištenima ističu se shiitake, reishi, lavlja griva i cordyceps – svaka s različitim primarnim djelovanjem, od imunomodulacije do neuroprotekcije i podrške energiji. U nastavku slijedi pregled njihovih ključnih svojstava i razloga zbog kojih su postale dio modernih protokola za očuvanje vitalnosti.

Shiitake – podrška imunitetu i zaštita krvnih žila

Shiitake (Lentinula edodes) ubraja se među najpoznatije ljekovite gljive koje imaju istaknuto mjesto i u kulinarstvu i u terapijskoj primjeni. Bogata je β-glukanima – prirodnim polisaharidima koji potiču aktivaciju imunoloških stanica poput makrofaga i NK-stanica, čime doprinosi jačanju prirodnih obrambenih mehanizama organizma. Tradicionalno se koristi u razdobljima pojačanog rizika od infekcija, osobito tijekom zimskih mjeseci.

Uz imunološki učinak, shiitake sadrži i spoj eritadenin, koji se istražuje zbog potencijalne sposobnosti regulacije kolesterola i potpore kardiovaskularnom zdravlju. Prema dosadašnjim spoznajama, može pridonijeti smanjenju LDL-kolesterola te povoljno utjecati na elastičnost krvnih žila.

Zbog kombinacije imunomodulatornih i kardiometaboličkih svojstava, shiitake se ističe kao gljiva koja djeluje postupno – podupirući prirodne regulacijske mehanizme organizma, a ne ciljajući samo na kratkoročni simptom.

Reishi – adaptogen za smirenje i vitalnost

Reishi (Ganoderma lucidum), često nazivan i “gljivom dugovječnosti”, tradicionalno se koristio u azijskoj medicinskoj praksi kao tonik za vitalnost i unutarnju ravnotežu. U suvremenom kontekstu smatra se jednom od najznačajnijih adaptogenih gljiva, s posebnim djelovanjem na regulaciju stresa i potporu živčanom sustavu.

Njezini ključni bioaktivni spojevi – ganoderičke kiseline i triterpeni – istražuju se zbog sposobnosti modulacije razine kortizola, glavnog hormona stresa. Za razliku od sedativa, reishi ne izaziva pospanost, već djeluje na stabilizaciju emocionalnog i neurološkog odgovora, što može pridonijeti osjećaju smirenosti kod tjeskobe, iscrpljenosti i poremećaja sna.

Osim učinka na stresnu os, reishi se povezuje i s podrškom funkciji jetre te uravnoteženju imunološkog odgovora, zbog čega je često opisivana kao “gljiva harmonije” – usmjerena na očuvanje homeostaze, a ne na kratkotrajnu stimulaciju.

Lavlja griva – hrana za mozak i živčani sustav

Lavlja griva (Hericium erinaceus) sve se češće ističe zbog potencijalnog djelovanja na kognitivne funkcije i zdravlje živčanog sustava. Posebno je poznata po spojevima hericenonima i erinacinima, koji potiču sintezu NGF-a (faktora rasta živaca) – neurotrofičnog proteina ključnog za regeneraciju neurona i očuvanje moždane plastičnosti.

Za razliku od stimulansa, lavlja griva ne djeluje putem naglog podizanja energije, već pruža tzv. “nutritivnu podršku” mozgu, pridonoseći mentalnoj jasnoći, fokusu i koncentraciji. Često se koristi u razdobljima intelektualnog napora, rada za računalom ili nakon iscrpljujućih stresnih stanja.

Istraživanja također razmatraju njezin potencijal u zaštiti od kognitivnog pada, što lavlju grivu svrstava među najperspektivnije gljive u području neuroprotekcije i dugoročne podrške kognitivnom zdravlju.

Cordyceps – energija i izdržljivost

Cordyceps (najčešće vrste C. militaris i C. sinensis) tradicionalno se koristi za potporu tjelesnoj vitalnosti i povećanje izdržljivosti. Za razliku od stimulansa poput kofeina, ne izaziva nagli porast energije, već djeluje na staničnoj razini, potičući sintezu ATP-a – glavne energetske molekule koja pokreće metaboličke procese u organizmu.

Sportaši i fizički aktivne osobe često posežu za cordycepsom zbog njegova potencijala u boljem iskorištavanju kisika, povećanju aerobne izdržljivosti i ubrzanju oporavka nakon napora. Zbog tog učinka smatra se prirodnim adaptogenom pogodnim za stanja kroničnog umora, iscrpljenosti ili oporavka nakon bolesti.

Uz učinke na energiju, cordyceps se istražuje i u kontekstu metaboličkog zdravlja, osobito zbog mogućeg utjecaja na regulaciju glukoze u krvi i antioksidativnu zaštitu stanica.

Chaga i Maitake – gljive koje dobivaju na popularnosti

Iako četiri opisane gljive nose najveću znanstvenu pozornost, sve više se spominju i druge vrste, poput chage (bogate antioksidansima i melaninom) te maitake gljive, poznate po utjecaju na metabolizam glukoze i imunitet. One se sve češće kombiniraju u pripravcima protiv stresa i za podršku vitalnosti.

Kako ih koristiti? Prah, kapsule ili ekstrakt

Ljekovite gljive danas su dostupne u obliku praha, kapsula ili koncentriranih ekstrakata. Prah se može umiješati u smoothie, kavu ili topli napitak, dok kapsule nude praktičnost za svakodnevnu primjenu. Ključno je birati standardizirane pripravke s jasno navedenim udjelom β-glukana, triterpena ili drugih karakterističnih bioaktivnih spojeva, jer upravo oni određuju biološku učinkovitost proizvoda

Kombiniranje različitih gljiva često donosi sinergijski učinak – primjerice, reishi navečer za opuštanje i regulaciju stresa, lavlja griva ujutro za kognitivnu jasnoću, a cordyceps prije tjelesne aktivnosti za potporu energiji i izdržljivosti.

Prirodna podrška suvremenom organizmu

Ljekovite gljive ne djeluju trenutačno ni simptomatski, već adaptogeno – potiču otpornost, ravnotežu i sposobnost organizma da se prilagodi fizičkim i mentalnim opterećenjima. Zbog takvog dugoročnog učinka sve su češći izbor onih koji traže prirodnu podršku vitalnosti i održavanju unutarnje stabilnosti.

U razdobljima učestalih infekcija, kroničnog umora ili mentalnog opterećenja, ove gljive predstavljaju spoj tradicionalnog iskustva i suvremenih znanstvenih spoznaja. Bilo da ih primjenjujemo zbog imuniteta, kognitivne jasnoće ili opće izdržljivosti, podsjećaju na ključnu činjenicu: zdravlje nije samo odsutnost bolesti, već sposobnost tijela i uma da se prilagode, obnove i ostanu snažni.