Povežite se s nama

HOTNEWS

Katja Matković Mikulčić u mirovini ne miruje: Puno je još nepročitanih knjiga, ali i nenapisanih priča

Ova rođena Hvaranka provela je više od 44 godine u velikogoričkoj kulturi. Zbog svega što ostaje iza nje, ove je godine primila Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo

Objavljeno

na

Katja Matković Mikulčić još je uvijek sinonim za Gradsku knjižnicu Velika Gorica, iako je u mirovini od veljače ove godine. Događa se, na primjer, i dalje da joj na ulici prilaze sugrađani s isprikom što nisu na vrijeme vratili knjige u knjižnicu. I ne čudi to zapravo, jer na njenom je čelu provela više od 20 godina. I to ne bilo kakvih. Katja je osoba koja zaista živi kulturu i knjige, pa je ova ustanova s njom na čelu doista napredovala. Samo jedna od crtica koja opisuje koliko je ova rođena Hvaranka doprinijela razvoju goričkog knjižničarstva je informacija kako je upravo ona zaslužna za otvaranje Dječjeg odjela Gradske knjižnice Velika Gorica.

Do danas je Matković Mikulčić nakupila više od 44 godine rada u kulturi te je za svoj predani trud i rad prije nekoliko dana primila još jednu u nizu nagrada – Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo. Najviša je to gradska nagrada koju pojedinac može dobiti. Čime ju je bivša ravnateljica Gradske knjižnice zaslužila te kako provodi dane u zasluženoj mirovini ispričala nam je, a gdje drugdje nego – u knjižnici.

– Život mi se promijenio dva mjeseca nakon što sam otišla u mirovinu jer mi se rodio unuk, što mi predstavlja neopisivo zadovoljstvo. Ja to uopće ne mogu riječima opisati koju sreću je on donio u moj život – započela je priču o svojim “mirnijim” danima bivša ravnateljica knjižnice, koja i dalje obnaša niz značajnih funkcija.

Pa je tako Matković Mikulčić upraviteljica Zavoda za znanstveno-istraživački rad u Velikoj Gorici, članica tijela Ministarstva kulture i medija te savjetnica u Povjerenstvu za knjige i knjižnicu. Vrijeme u mirovini joj zaokuplja i sređivanje bogate privatne dokumentacije potekle iz novinskih članaka, razgovora, intervjua i govora na pojedinim događanjima.

– To slažem po nekakvom sistemu da se zna što sam za života radila. Kroz to se prisjećam nekih stvari koje sam i zaboravila da sam radila jer je ipak to veliki radni vijek – objasnila je Matković Mikulčić.

Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Ostatak vremena provodi radeći na jednoj knjizi, dok istovremeno priprema građu za knjigu o svom rodnom mjestu Vrbanju na Hvaru.

– Napravila sam i jednu slikovnicu. To je zapravo bilo na tragu događaja još iz djetinjstva moje kćeri, ali budući da je tema aktualna bit će, ako izađe, i za unuka i za svu djecu jer je univerzalna – objasnila nam je i dodala kako u slobodno vrijeme uživa u susretima s dragim ljudima, ali i posjetama kulturnim događanjima.

Tako to biva kada netko zaista živi kulturu. I nije Katji Matković Mikulčić to bio samo posao. Ne, ona je predodređena biti djelatnik u kulturi vjerojatno još kada je kao mala djevojčica dane provodila u knjižnici i upijala svaku riječ iz knjiga koje su joj čitali roditelji.

– Moj pokojni otac Tone Matković Mikulčić bio je knjižničar u jednoj maloj seoskoj knjižnici na Hvaru. Ja sam kao dijete trčkarala oko njegovih nogu i rano došla u doticaj s knjigom. Ja sam rano počela čitati i to je naprosto zaraza od koje se ne možeš osloboditi. To teče mojim žilama i to me motiviralo i na pisanje. Meni je knjižnica pružila tu šansu da se okušam u pisanju. Ono što sam ja godinama nosila u sebi i pisala, ja sam tu ostvarila – kazala je naša sugovornica koja je do danas napisala više od 12 knjiga, što samostalnih, što u suradnji, uredila brojne monografije, recenzirala nebrojene knjige s ovih područja, ali i pomagala ljudima čitajući njihove prve stihove ili stranice knjige.

Era Gradske knjižnice

Njezin angažman u kulturi možda javnosti nije bio toliko vidljiv kao onaj na čelu knjižnice, no i tu se valja podsjetiti na neke od najbitnijih postignuća Katje Matković Mikulčić – tek neka ostane zabilježeno i na ovome mjestu. Jedan od takvih projekata je bio i “Knjižnica u gostima” kojim su iz Gradske knjižnice pokušali dovesti knjigu i čitanje u manja, rubna područja ne bi li ih približili djeci i odraslima kojima je teško doći do knjižnice.

– Ono što je možda manje poznata činjenica je to da naša knjižnica ima bogatu zavičajnu zbirku koja se sastoji od knjiga koje su relevantne za našu lokalnu zajednicu i koja nam govori o onome što smo bili, što jesmo i putokaz je što bi mi trebali biti u budućnosti. Na tragu toga smo iznjedrili neke projekte na koje sam iznimno ponosna, kao što je organizacija velikog skupa povodom obljetnice rođenja Jurja Habdelića. Poslije toga smo izdali i zbornik. Zatim smo osvjetlili ličnost još jednog Turopoljca, a to je Juraj Mulih – prisjeća se Matković Mikulčić.

Nadalje, tu su i projekti kao što su proslava 130. obljetnice Gradske knjižnice Velika Gorica u povodu koje je nastala i monografija o knjižnici i njezinoj ulozi u lokalnoj zajednici.

– Pokušali smo prikazati širinu aktivnosti narodne knjižnice. Od dječjih radionica, istraživanja, izložbene djelatnosti, natječaja, pa do susreta književnika, skupova – prepričala je Matković Mikulčić i podsjetila kako je naša knjižnica bila i domaćin IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice zbog čega su u Velikoj Gorici bili predstavnici svjetskog knjižničarstva.

– Istaknula bih projekt prve male free library ili slobodne knjižnice koju smo pokrenuli među prvima u Parku doktora Franje Tuđmana. Nažalost, taj projekt je zbog vandala uništen i knjižnica je u dva navrata stradala i nismo više nastavili s time. Ponosna sam i što smo 2006. otvorili Mjesec hrvatske knjige. To je bila velika manifestacija i priključili su nam se knjižničari iz cijele Hrvatske – kazala je Matković Mikulčić i dodala: “Sad mi naviru ta sjećanja ispresijecano i možda ne tako sistematično, ali uvijek kad govorim o tome sam uzbuđena jer je to jedno veliko razdoblje. 44 godine sam u kulturi.”

Foto: Privatna arhiva

Nagrada za nagradom

Velik je broj nagrada koje je za svoj rad primila ova Velikogoričanka. Pa da ovaj tekst ne bi bio puko nabrajanje, naglasit ćemo tek neke, možda najznačajnije.

– Živim u ovom gradu i tu sam se davala godinama, i primala od tog istog grada, i drago mi je da je to okrunjeno nagradom Grada Velike Gorice. Prije toga sam dobila još jedno priznanje Grada Velike Gorice, Nagradu Franje pl. Lucića za doprinos razvoju kulture i očuvanju baštine ovog kraja, što mi je iznimno drago jer nagrada nosi ime jednog od najvećih promicatelja prosvjetiteljstva, čitanja, čitateljstva i knjižnica. Na neki mi je način to bila potvrda da sam izabrala i slijedila pravi put – kazala nam je Katja Matković Mikulčić i dodala još na popis najdražih nagrada onu Hrvatskog knjižničarskog društva “Kukuljevićeva povelja”, što je najveća strukovna nagrada za knjižničarstvo na nacionalnoj razini.

Svuoj Hvor zamijenila Turopoljem

Od kada je u Velikoj Gorici kupila stan i počela graditi život, Katju Matković Mikulčič ‘vuklo’ je i da upozna kraj u kojem živi. Postala je kroz godine zaista stručnjakinja i velika poznavateljica Turopolja.

– Malo po malo, kroz Muzej Turopolja, kroz susrete s nekim ljudima koje sam tu upoznala, kroz različite izlete i takozvanu Turopoljsku inspekciju, koju je vodio Drago Bukovec s legendarnom istražiteljicom i čuvaricom Turopolja Đurđicom Cvitanović, obišla sam uzduž i poprijeko to Turopolje. Željela sam ga upoznati, novi kraj koji je dijametralno suprotan od onoga u kojem sam se rodila i svi su uvijek pitali kako to da sam zamijenila Hvar Turopoljem – prisjeća se Katja Matković Mikulčić, ali naglašava kako nikada nije požalila zbog te svoje odluke.

– Tu sam sve mogla pješke obaviti i u tom hodanju Goricom sam uvijek susretala drage ljude s kojima sam sjela na piće i popričala te tako stvarala sliku o ovome kraju. Jako puno ljudi sam upoznala koji su zaljubljenici u svojoj rodni kraj i koji su mi prenosili znanje i iskustvo, koji su me ohrabrivali u mojim nastojanjima da o tome pišem, a paralelno sam pretraživala po antikvarijatima sve ono što je vezano uz Turopolje, otkupljivala zavičajnu građu jer je ovaj kraj dao jako puno ljudi kojima se može ponositi, na čelu s Jurjem Habdelićem koji je bez sumnje veliki čovjek ovog kraja i možda nedovoljno valoriziran – objasnila je.

S Đurđicom Cvitanović obilazila je sve crkvice i kapele, a opisuje ju kao “dušu ovoga kraja” koja je poznavala svaku priču i legendu o kapelicama i mjestima kroz koja su prolazile. Druga velika podrška bio joj je pokojni monsinjor Ladislav Lojina koji joj je davao podršku u pripremi knjige “Crkve i kapele odranskog i pokupskog dekanata”.

– Kroz to sve, malo po malo, i čitajući i ono što su drugi pisali i što su drugi stvarali, brojne izložbe koje sam posjetila u Muzeju Turopolja i Galženici i ja sam stvarala sliku ovoga kraja i sve sam ga više voljela. Mislim da je bogatstvo imati dva zavičaja, jedan u kojem si rođen, a drugi u kojem si ukorijenjen. Tu sam puno više nego na rodnom otoku, iako se sad zapravo bavim pisanjem knjige o svom rodnom mjestu ne bih li vratila dug svom prvom zavičaju – kazala je Katja Matković Mikulčić.

Kada smo već na temi zavičaja, nemoguće je ne spomenuti “Turopoljski leksikon”, objavljen u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, na kojem je kao druga urednica radila i naša sugovornica.

– To je kruna mog rada što se tiče spisateljskog, odnosno stručnog. U Leksikonu smo pokušali subliminirati svo blago, baštinu, vjerovanja, mitologiju, medicinu, osobe potekle iz ovoga kraja, umjetnost i graditeljstvo, ne bi li na jednom mjestu prikupili i pokazali što je zapravo Turopolje i što je ono značilo u prošlosti, a da bi isto tako služilo kao putokaz za budućnost. Uz sve zamjerke koje postoje uz takva izdanja, ja vjerujem da bi se svi propusti i greške mogli popraviti u jedno digitalnom izdanju, koje bi trebalo isto planirati da izađe. I to bi onda bilo mjesto gdje će se uvijek dopunjavati slika o Turopolju u širem kontekstu – objasnila je.

23.04.2021. Velika Gorica. Predstavljen Turopoljski leksikon kod Muzeja Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Budućnost knjižnice

Novom vodstvu knjižnice Katja je utrla put, a iza sebe je ostavila čak 33 kutije registratora s uredno složenom arhivom o aktivnostima u Gradskoj knjižnici Velika Gorica. Njenim nasljednicima ostaje da, uz neke nove projekte, pokušaju ostvariti i ono što su Katji Matković Mikulčić za Gradsku knjižnicu ostale neispunjene želje: uvođenje bibliobusne službe te samostalna knjižnica.

– Naša knjižnica je ispod standarda u smislu kvadrature koji ima i fonda koji posjeduje, tako da je nama sad veliki dio fonda u spremištima i nije vidljiv. Smatram da je u sagledavanju Gorice kao jednog modernog grada potrebno promišljati o jednoj samostalnoj zgradi koja bi bila projektirana po standardima modernog knjižničarstva. Ali dobro, to ostavljam mlađima koji su sad došli i isto tako „grizu“ – zaključila je Katja Matković Mikulčić.

Doviđenja, a ne zbogom

Gradeći svoju vezu s Velikom Goricom kroz sve ove i još mnoge priče za koje na ovim stranicama nema dovoljno mjesta, Katja Matković Mikulčić postala je zaštitno lice goričke knjižnice i cijenjena osoba u goričkom kulturnom krugu. I sama se, odlazeći u mirovinu, pokušala ukratko osvrnuti na svojh rad na čelu knjižnice, a tom je prilikom, napisala:”Od prvih koraka na rodnom Hvaru, preko školovanja i rada uvijek sam bila vezana uz knjigu, književnike i korisnike. I tako 44 godine, 1 mjesec i tri dana staža. Čini se da je brzo prohujalo tih četrdesetak godina rada, suradnje i druženja s kolegicama i kolegama, brojnim suradnicima svih profila, ustanovama i prijateljima knjižnice svih generacija kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, isprepleteni nitima poput paukove mreže ili čipke. Dugo je to razdoblje u kojem je bilo i dobrih i lošijih razdoblja, uspona i padova jer se nastojimo dati drugima, primamo od drugih, nekad smo bili povrijeđeni, neshvaćeni ali unatoč svemu mora se dalje. Uz podršku i ljubav najbližih vjerujem da će mi i razdoblje u mirovini biti lijepo, ispunjeno i zanimljivo kada ću imati više vremena za male stvari, zoru u rano jutro, zalaske sunca, glazbu, čaj bez šećera sa dragim osobama, poneko putovanje. Još ima puno nepročitanih knjiga i nenapisanih priča.”

A kakve će još priče ispisati Katja Matković Mikulčić tek nam preostaje vidjeti…

HOTNEWS

FOTO VG Boys superiorni, Mlaka odlična, Mladost i Vatrogasac vrlo dobri

Objavljeno

na

Objavio/la

Krajem prošlog tjedna (petak, 14. lipnja 2024.) odigrane su dvije zadnje utakmice u Ligi veteranskih momčadi Nogometnog saveza Velika Gorica (NSVG) u sezoni 2023./2024.

Lipanj 2024. Liga veteranskih momčadi NSVG-a 2023./2024.  Foto: David Jolić/cityportal.hr

Lipanj 2024. Liga veteranskih momčadi NSVG-a 2023./2024.  Foto: David Jolić/cityportal.hr

VG Boys su u slavljeničkoj atmosferi bili bolji rezultatom 6:2 od Lekenika, koji je svoje domaćinstvo velikodušno darivao prvacima (zbog fešte) te se igralo na odličnom terenu u Kobiliću. Lukavec i Polet odigrali su neodlučeno (1:1).

Lipanj 2024. Liga veteranskih momčadi NSVG-a 2023./2024.  Foto: David Jolić/cityportal.hr

Lipanj 2024. Liga veteranskih momčadi NSVG-a 2023./2024.  Foto: David Jolić/cityportal.hr

Lipanj 2024. Liga veteranskih momčadi NSVG-a 2023./2024.  Foto: David Jolić/cityportal.hr

Natjecanje je u cjelini u netom završenoj sezoni odigrano u granicama regularnosti, ali treba spomenuti povećani broj odgođenih i (nekih) neodigranih utakmica te bi trebalo u idućoj sezoni broj prolongiranih susreta svakako smanjiti. Ako bi se nastavio trend sličan spomenutom, onda bi Liga dodatno izgubila na korektnosti odnosno regularnosti.

Galerija fotografija

Liga veteranskih momčadi NSVG-a 2023./2024.

Konačni redoslijed: 1. VG Boys 65 (24 21 2 1 93:25), 2. Mlaka 55 (24 18 1 5 71:38), 3. Mladost 45 (24 13 6 5 63:37), 4. Vatrogasac 45 (24 13 6 5 67:43), 5. Gorica 36 (24 10 4 10 37:37), 6. Polet 31 (24 8 7 9 41:43), 7. Dinamo 29 (24 8 5 11 40:53), 8. Buna 29 (24 8 5 11 44:58), 9. Klas 27 (24 8 3 13 63:59), 10. Lukavec 25 (24 6 7 11 35:57), 11. Gradići 25 (24 7 4 13 40:68), 12. Lekenik 19 (24 4 7 13 34:60), 13. Hruševec 9 (24 2 3 19 29:79).

Nastavite čitati

HOTNEWS

Od 1. srpnja Velikogoričane čekaju novi autobusi, nove linije i besplatne karte

Na službenoj web stranici Arriva Hrvatska objavljeni su vozni redovi za svih 16 linija.

Objavljeno

na

Sve je spremno za početak novog lokalnog prijevoza na području Velike Gorice od 1. srpnja 2024., a koji će kao što je i najavljeno za sve putnike biti besplatan. Velika pozitivna promjena, nakon više od pola stoljeća, čeka Velikogoričane.

Na službenoj web stranici Arriva Hrvatska objavljeni su vozni redovi za svih 16 linija na kojima će prometovati Arrivini autobusi na području grada Velike Gorice. S novim prijevoznikom uvode se i neke nove linije kojima će se s Velikom Goricom povezati željeznički kolodvor, poslovna zona Meridan 16 te Velika Mlaka i Mičevec.

Na zahtjev samih građana koji su sudjelovali svojim komentarima i prijedlozima na Javnom savjetovanju postojeće linije su reorganizirane te su dodani neki novi polasci.

Objavljen je također i raspored stajanja autobusa na peronima velikogoričkog autobusnog terminala. Arrivini autobusi tako će stajati na peronima od broja 3 do broja 8.

Popis linija:
Linija 1: Kružna urbana linija
Linija 2: Velika Gorica – Željeznički kolodvor
Linija 3: Željeznički kolodvor – Meridian 16
Linija 4: Velika Gorica – Velika Buna
Linija 5: Velika Gorica – Kozjača
Linija 6: Velika Gorica – Mraclin
Linija 7: Velika Gorica – Turopolje
Linija 8: Velika Gorica – Lukavec
Linija 9: Velika Gorica – Lazina – Ribnica
Linija 10: Velika Gorica – Čička Poljana
Linija 11: Velika Gorica – Ogulinec
Linija 12: Velika Gorica – Cerovski Vrh
Linija 13: Velika Gorica – Velika Mlaka – Mičevec
Linija 14: Velika Gorica – Sasi
Linija 15: Velika Gorica – Strmec Bukevski
Linija 16: Velika Gorica – ZTC

Za nove i stare linije Arriva na raspolaganju ima 18 niskopodnih autobusa čija je prosječna starost 7,5 godina. Autobusi imaju 35 sjedeći i 44 stajaća mjesta, a kako bi bili što prepoznatljiviji imat će i svoj originalni vizualni dizajn kojeg su odabrali sami sugrađani, a dizajnirao ga je Goran Martin Štimac. Tako ćemo na autobusima koji će voziti ulicama grada i okolice vidjeti prepoznatljivo govedo Tur, zgradu Muzeja Turopolja, grb grada kao i druge najpoznatije kulturne simbole i građevine našeg kraja.

Podsjećamo, na linijama između Zagreba i Grada Velike Gorice i dalje će voziti plavi ZET-ovi autobusi.

Besplatne karte

Iako će lokalni prijevoz biti besplatan, putnici će zbog odredbi zakona o komunalnom linijskom prijevozu putnika morati imati besplatnu kartu. Svaki putnik će besplatnu kartu dobiti kod vozača prilikom prve vožnje autobusom, te će nakon toga tu kartu moći koristiti kao stalni pokaz. Besplatne karte moći će se preuzeti i u prizemlju zgrade Gradske uprave.

Grad Velika Gorica i Arriva potpisali su sedmogodišnji ugovor o pružanju usluge komunalnog linijskog prijevoza. Velika Gorica time postaje prvi veliki grad u Hrvatskoj koji uvodi besplatan lokalni prijevoz za svoje građane.

Naslovna fotografija: Josip Škof

Nastavite čitati

Crna kronika

FOTO Požar u Zaprešiću pod kontrolom, a iz Štampara potvrdili da je kvaliteta zraka dobra

Veliku pomoć u gašenju otvorene vatre, noćas su pružili roboti kojima su daljinski upravljali pripadnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite.

Objavljeno

na

Požar skladišta plastike u Zaprešiću koji je izbio jučer 19. lipnja oko 19 sati, noćas oko 04:45 sati stavljen je pod kontrolu, javljaju iz Ravnateljstva civilne zaštite MUP RH. Iako je požar pod kontrolom, vatrogasci ga još uvijek gase jer ima manjeg otvorenog plamena i izdimljavanja.

Foto: FB Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH

Veliku pomoć u gašenju otvorene vatre, noćas su pružili roboti kojima su daljinski upravljali pripadnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite.
Požar je jučer gasilo više od 200 vatrogasaca s 40-ak vozila, a u Zaprešić su stigli i pripadnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Zagreb i Rijeka s dva robota, odnosno daljinski upravljana vozila koji mogu djelovati u opasnim zonama i gasiti požar gdje ne može čovjek.

v

Iz policije ističu kako je požar izbio iz zasada neutvrđenog razloga, a u trenutku izbijanja u pogodnu se nalazilo i 12 zaposlenika od kojih nitko nije ozlijeđen.
Požarište su, uz predstavnike lokalne vlasti i Stožera civilne zaštite grada Zaprešića, obišli i potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ravnatelj Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH Damir Trut.

Foto: FB Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH

Nad Zaprešićem se nadvio gusti crni dim, zbog kojeg su građani samog grada i okolice bili upozoreni da zatvore prozore i ne izlaze van bez nužne potrebe zbog mogućeg štetnog djelovanja plinova. No, tijekom noći djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr.Andrija Štampar’ obavili su mjerenja te su rezultati pokazali da je kvaliteta zraka dobra te je Stožer civilne zaštite grada Zaprešića donio odluku da djeca mogu u škole i vrtiće uz preporuku da borave u zatvorenom prostoru.

Foto: FB Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH

Na terenu su i pripadnici Crveni križ Zaprešić koji službama na terenu osiguravaju okrjepu. Policija će očevid obaviti kada za to budu stvoreni uvjeti.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ispomoć kolegama na obali: Gorički vatrogasci noćas odlaze na dislokaciju na Ugljan

Tijekom ljeta će ukupno 12 goričkih vatrogasaca boraviti na redovnim dislokacijama, a po potrebi će uskočiti i dobrovoljni vatrogasci.

Objavljeno

na

Vatrogasci iz goričke Javne vatrogasne postrojbe večeras putuju na redovnu dislokaciju u Kukljicu na otok Ugljan. Jedna je to od lokacija na koju će otputovati županijski vatrogasci kako bi bili ispomoć u ljetnim mjesecima svojim kolegama na obali. Neki će tako uz Ugljan, otići u Nin, Brač ili Hvar.

– Večeras u noći putuju dvoje naših pripadnika s jednim kolegom iz Samobora, a ukupno će ih kroz dislokacije proći 12 goričkih vatrogasaca. Na otoku će uz naše snage, ali u samom mjestu Ugljan biti još dvoje pripadnika iz Ivanić-Grada – govori nam Ivica Maceković, zapovjednik JVP Velika Gorica koji je neposredno prije odlaska vatrogasaca obišao lokaciju na koju odlaze.

– Proteklih smo godina obišli sve udaljenije otoke, no na Ugljanu smo prvi puta na ovoj dislokaciji. Trebalo je provjeriti i upoznati se s terenom, vidjeti što nas tamo čeka, tko je domaćin i tko sve dolje organizira kako bi bili u korak s događanjima – ističe Maceković.

Foto: DVD Buševec

U planu je šest dislokacija, ovisno o vremenskim uvjetima, po 15 dana počevši od 20. lipnja pa sve do 12. rujna.

– Svaki operativni vatrogasac je osposobljen za gašenje takvih požara, a ostalo su sve specijalizacije. Imamo ljude koji imaju položeno za gašenje požara niskog raslinja i slično. To su požari koji zahtijevaju puno vremena i traju danima, tu se ulaže puno snage i energije jer se koriste vatrogasne naprtnjače i metlanice i puno se hoda na velikim opožarenim površinama. Stoga, prije svega vatrogasci moraju biti fizički spremni – ističe Maceković.

Gorička Vatrogasna zajednica neće slati svoje pripadnike dobrovoljnih vatrogasnih društava na redovnu dislokaciju već samo po potrebi na izvanredne dislokacije.

– Kada snage u Dalmaciji neće moći same riješiti požar, preko glavnog vatrogasnog zapovjednika zovu se dodatne snage. Unutar naših društava vatrogasci se moraju odazvati u kratkom roku od 15 minuta i krenuti na put.

Foto: FB Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije

S obzirom da su vatrogasci najbrojniji dio Civilne zaštite, a njihova tehnička i stručna spremnost ključna je za protupožarnu sezonu. Svoje kapacitete snage Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije nedavno su predstavile na smotri u Ivanić-Gradu.

– Moramo pripremiti određeni dio naših snaga za ispomoć u bilo koji dio Hrvatske, a većinom je to naše priobalje i otoci koji tijekom ljeta bilježe povećan broj intervencija. Naši vatrogasci su dobro opremljeni, posjeduju svu zaštitnu opremu za požare otvorenog prostora i educirani su za sve zahtjevne zadatke. Za izvanredne dislokacije imamo 24 vozila i 102 pripadnika vatrogasnih postrojbi, a tu je još i određeni broj vatrogasaca iz javnih vatrogasnih postrojbi koji će rukovoditi dislokacijama, što je za razliku od ostalih županija jedna respektabilna brojka – rekao je glavni županijski vatrogasni zapovjednik Dario Kezerić.
Osiguravanjem svih resursa potrebnih za gašenje požara, preveniraju se posljedice, podsjetio je predsjednik vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek.

– Možemo sa sigurnošću reći da će čitavo priobalje biti puno sigurnije i bolje branjeno jer je stručnost vatrogasaca i njihova kvalitetna oprema garancija da će eventualni požari biti na vrijeme locirani i ugašeni. Znamo da je prevencija važan korak u sprječavanju katastrofa, tako da smo učinili sve da naši vatrogasci budu spremni. – naglasio je Povrlišek.

Foto: FB Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije

Ulaganje u vatrogastvo danas, garancija je za sigurnije sutra, istaknuo je zamjenik gradonačelnika Ivanić Grada, Tomislav Cuvaj.

– Vatrogasci su dokazali da se na njih možemo osloniti, to su sve ljudi koji su spremni za sve izvanredne situacije u kojima je ugrožen i ljudski život i imovina, i njih čeka onaj najopasniji dio. Kao i na području cijele županije, vatrogastvo je važan faktor našega grada koji uključuje u vatrogastvo djecu od malih nogu. – poručio je Cuvaj.

Podsjetimo, Vatrogasnu zajednicu Zagrebačke županije čine 34 stalne članice s 282 vatrogasna društva, 8 samostalnih dobrovoljnih društava i 4 javne vatrogasne postrojbe.

– Imamo preko 21 tisuću vatrogacasaca i usudim se reći da su vatrogasci najvažnija snaga Civilne zaštite u Zagrebačkoj županiji tako da opravdano zaslužuju našu punu podršku. – rekao je zamjenik župana i predsjednik županijskog Stožera Civilne zaštite Ervin Kolarec.

Za rad, djelovanje i projekte vatrogasne zajednice dugi niz godina Županija izdvaja značajna sredstva, koja u ovoj godini iznose 1,75 milijuna eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Dosta je! Građevinska inspekcija zatvorila ilegalno dvorište za odlaganje otpada u Kosnici

Inspekcija je izašla na teren nakon što je Grad Velika Gorica uputio zahtjev za uklanjanjem objekata.

Objavljeno

na

Nakon što je Grad Velika Gorica uputio zahtjev Državnom inspektoratu i ostalim nadležnim institucijama za uklanjanjem ilegalnih objekata za prikupljanje otpada koji su izgrađeni na području Kosnice, stižu dobre vijesti.

Kako javljaju iz Grada, građevinska inspekcija zatvorila je spomenuto ilegalno dvorište.

Podsjetimo, u službenom dopisu koji je Grad uputio inspektoratu stoji kako već unazad nekoliko godina se upozorava na gorući problem nastajanja sve većeg broja divljih deponija na području Mjesnih odbora Kosnica i Šćitarjevo.

S obzirom da je riječ o vodozaštitnom području, a kako bi stali na kraj nelegalnom odlaganju otpada, Grad je dio područja pokrio kamerama te je u postupku ishođenja dozvola za korištenje drona kako bi brže reagirali u ovakvim slučajevima.

Nastavite čitati

Reporter 437 - 23.05.2024.

Facebook

Izdvojeno