Povežite se s nama

HOTNEWS

Katja Matković Mikulčić u mirovini ne miruje: Puno je još nepročitanih knjiga, ali i nenapisanih priča

Ova rođena Hvaranka provela je više od 44 godine u velikogoričkoj kulturi. Zbog svega što ostaje iza nje, ove je godine primila Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo

Objavljeno

na

Katja Matković Mikulčić još je uvijek sinonim za Gradsku knjižnicu Velika Gorica, iako je u mirovini od veljače ove godine. Događa se, na primjer, i dalje da joj na ulici prilaze sugrađani s isprikom što nisu na vrijeme vratili knjige u knjižnicu. I ne čudi to zapravo, jer na njenom je čelu provela više od 20 godina. I to ne bilo kakvih. Katja je osoba koja zaista živi kulturu i knjige, pa je ova ustanova s njom na čelu doista napredovala. Samo jedna od crtica koja opisuje koliko je ova rođena Hvaranka doprinijela razvoju goričkog knjižničarstva je informacija kako je upravo ona zaslužna za otvaranje Dječjeg odjela Gradske knjižnice Velika Gorica.

Do danas je Matković Mikulčić nakupila više od 44 godine rada u kulturi te je za svoj predani trud i rad prije nekoliko dana primila još jednu u nizu nagrada – Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo. Najviša je to gradska nagrada koju pojedinac može dobiti. Čime ju je bivša ravnateljica Gradske knjižnice zaslužila te kako provodi dane u zasluženoj mirovini ispričala nam je, a gdje drugdje nego – u knjižnici.

– Život mi se promijenio dva mjeseca nakon što sam otišla u mirovinu jer mi se rodio unuk, što mi predstavlja neopisivo zadovoljstvo. Ja to uopće ne mogu riječima opisati koju sreću je on donio u moj život – započela je priču o svojim “mirnijim” danima bivša ravnateljica knjižnice, koja i dalje obnaša niz značajnih funkcija.

Pa je tako Matković Mikulčić upraviteljica Zavoda za znanstveno-istraživački rad u Velikoj Gorici, članica tijela Ministarstva kulture i medija te savjetnica u Povjerenstvu za knjige i knjižnicu. Vrijeme u mirovini joj zaokuplja i sređivanje bogate privatne dokumentacije potekle iz novinskih članaka, razgovora, intervjua i govora na pojedinim događanjima.

– To slažem po nekakvom sistemu da se zna što sam za života radila. Kroz to se prisjećam nekih stvari koje sam i zaboravila da sam radila jer je ipak to veliki radni vijek – objasnila je Matković Mikulčić.

Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Ostatak vremena provodi radeći na jednoj knjizi, dok istovremeno priprema građu za knjigu o svom rodnom mjestu Vrbanju na Hvaru.

– Napravila sam i jednu slikovnicu. To je zapravo bilo na tragu događaja još iz djetinjstva moje kćeri, ali budući da je tema aktualna bit će, ako izađe, i za unuka i za svu djecu jer je univerzalna – objasnila nam je i dodala kako u slobodno vrijeme uživa u susretima s dragim ljudima, ali i posjetama kulturnim događanjima.

Tako to biva kada netko zaista živi kulturu. I nije Katji Matković Mikulčić to bio samo posao. Ne, ona je predodređena biti djelatnik u kulturi vjerojatno još kada je kao mala djevojčica dane provodila u knjižnici i upijala svaku riječ iz knjiga koje su joj čitali roditelji.

– Moj pokojni otac Tone Matković Mikulčić bio je knjižničar u jednoj maloj seoskoj knjižnici na Hvaru. Ja sam kao dijete trčkarala oko njegovih nogu i rano došla u doticaj s knjigom. Ja sam rano počela čitati i to je naprosto zaraza od koje se ne možeš osloboditi. To teče mojim žilama i to me motiviralo i na pisanje. Meni je knjižnica pružila tu šansu da se okušam u pisanju. Ono što sam ja godinama nosila u sebi i pisala, ja sam tu ostvarila – kazala je naša sugovornica koja je do danas napisala više od 12 knjiga, što samostalnih, što u suradnji, uredila brojne monografije, recenzirala nebrojene knjige s ovih područja, ali i pomagala ljudima čitajući njihove prve stihove ili stranice knjige.

Era Gradske knjižnice

Njezin angažman u kulturi možda javnosti nije bio toliko vidljiv kao onaj na čelu knjižnice, no i tu se valja podsjetiti na neke od najbitnijih postignuća Katje Matković Mikulčić – tek neka ostane zabilježeno i na ovome mjestu. Jedan od takvih projekata je bio i “Knjižnica u gostima” kojim su iz Gradske knjižnice pokušali dovesti knjigu i čitanje u manja, rubna područja ne bi li ih približili djeci i odraslima kojima je teško doći do knjižnice.

– Ono što je možda manje poznata činjenica je to da naša knjižnica ima bogatu zavičajnu zbirku koja se sastoji od knjiga koje su relevantne za našu lokalnu zajednicu i koja nam govori o onome što smo bili, što jesmo i putokaz je što bi mi trebali biti u budućnosti. Na tragu toga smo iznjedrili neke projekte na koje sam iznimno ponosna, kao što je organizacija velikog skupa povodom obljetnice rođenja Jurja Habdelića. Poslije toga smo izdali i zbornik. Zatim smo osvjetlili ličnost još jednog Turopoljca, a to je Juraj Mulih – prisjeća se Matković Mikulčić.

Nadalje, tu su i projekti kao što su proslava 130. obljetnice Gradske knjižnice Velika Gorica u povodu koje je nastala i monografija o knjižnici i njezinoj ulozi u lokalnoj zajednici.

– Pokušali smo prikazati širinu aktivnosti narodne knjižnice. Od dječjih radionica, istraživanja, izložbene djelatnosti, natječaja, pa do susreta književnika, skupova – prepričala je Matković Mikulčić i podsjetila kako je naša knjižnica bila i domaćin IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice zbog čega su u Velikoj Gorici bili predstavnici svjetskog knjižničarstva.

– Istaknula bih projekt prve male free library ili slobodne knjižnice koju smo pokrenuli među prvima u Parku doktora Franje Tuđmana. Nažalost, taj projekt je zbog vandala uništen i knjižnica je u dva navrata stradala i nismo više nastavili s time. Ponosna sam i što smo 2006. otvorili Mjesec hrvatske knjige. To je bila velika manifestacija i priključili su nam se knjižničari iz cijele Hrvatske – kazala je Matković Mikulčić i dodala: “Sad mi naviru ta sjećanja ispresijecano i možda ne tako sistematično, ali uvijek kad govorim o tome sam uzbuđena jer je to jedno veliko razdoblje. 44 godine sam u kulturi.”

Foto: Privatna arhiva

Nagrada za nagradom

Velik je broj nagrada koje je za svoj rad primila ova Velikogoričanka. Pa da ovaj tekst ne bi bio puko nabrajanje, naglasit ćemo tek neke, možda najznačajnije.

– Živim u ovom gradu i tu sam se davala godinama, i primala od tog istog grada, i drago mi je da je to okrunjeno nagradom Grada Velike Gorice. Prije toga sam dobila još jedno priznanje Grada Velike Gorice, Nagradu Franje pl. Lucića za doprinos razvoju kulture i očuvanju baštine ovog kraja, što mi je iznimno drago jer nagrada nosi ime jednog od najvećih promicatelja prosvjetiteljstva, čitanja, čitateljstva i knjižnica. Na neki mi je način to bila potvrda da sam izabrala i slijedila pravi put – kazala nam je Katja Matković Mikulčić i dodala još na popis najdražih nagrada onu Hrvatskog knjižničarskog društva “Kukuljevićeva povelja”, što je najveća strukovna nagrada za knjižničarstvo na nacionalnoj razini.

Svuoj Hvor zamijenila Turopoljem

Od kada je u Velikoj Gorici kupila stan i počela graditi život, Katju Matković Mikulčič ‘vuklo’ je i da upozna kraj u kojem živi. Postala je kroz godine zaista stručnjakinja i velika poznavateljica Turopolja.

– Malo po malo, kroz Muzej Turopolja, kroz susrete s nekim ljudima koje sam tu upoznala, kroz različite izlete i takozvanu Turopoljsku inspekciju, koju je vodio Drago Bukovec s legendarnom istražiteljicom i čuvaricom Turopolja Đurđicom Cvitanović, obišla sam uzduž i poprijeko to Turopolje. Željela sam ga upoznati, novi kraj koji je dijametralno suprotan od onoga u kojem sam se rodila i svi su uvijek pitali kako to da sam zamijenila Hvar Turopoljem – prisjeća se Katja Matković Mikulčić, ali naglašava kako nikada nije požalila zbog te svoje odluke.

– Tu sam sve mogla pješke obaviti i u tom hodanju Goricom sam uvijek susretala drage ljude s kojima sam sjela na piće i popričala te tako stvarala sliku o ovome kraju. Jako puno ljudi sam upoznala koji su zaljubljenici u svojoj rodni kraj i koji su mi prenosili znanje i iskustvo, koji su me ohrabrivali u mojim nastojanjima da o tome pišem, a paralelno sam pretraživala po antikvarijatima sve ono što je vezano uz Turopolje, otkupljivala zavičajnu građu jer je ovaj kraj dao jako puno ljudi kojima se može ponositi, na čelu s Jurjem Habdelićem koji je bez sumnje veliki čovjek ovog kraja i možda nedovoljno valoriziran – objasnila je.

S Đurđicom Cvitanović obilazila je sve crkvice i kapele, a opisuje ju kao “dušu ovoga kraja” koja je poznavala svaku priču i legendu o kapelicama i mjestima kroz koja su prolazile. Druga velika podrška bio joj je pokojni monsinjor Ladislav Lojina koji joj je davao podršku u pripremi knjige “Crkve i kapele odranskog i pokupskog dekanata”.

– Kroz to sve, malo po malo, i čitajući i ono što su drugi pisali i što su drugi stvarali, brojne izložbe koje sam posjetila u Muzeju Turopolja i Galženici i ja sam stvarala sliku ovoga kraja i sve sam ga više voljela. Mislim da je bogatstvo imati dva zavičaja, jedan u kojem si rođen, a drugi u kojem si ukorijenjen. Tu sam puno više nego na rodnom otoku, iako se sad zapravo bavim pisanjem knjige o svom rodnom mjestu ne bih li vratila dug svom prvom zavičaju – kazala je Katja Matković Mikulčić.

Kada smo već na temi zavičaja, nemoguće je ne spomenuti “Turopoljski leksikon”, objavljen u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, na kojem je kao druga urednica radila i naša sugovornica.

– To je kruna mog rada što se tiče spisateljskog, odnosno stručnog. U Leksikonu smo pokušali subliminirati svo blago, baštinu, vjerovanja, mitologiju, medicinu, osobe potekle iz ovoga kraja, umjetnost i graditeljstvo, ne bi li na jednom mjestu prikupili i pokazali što je zapravo Turopolje i što je ono značilo u prošlosti, a da bi isto tako služilo kao putokaz za budućnost. Uz sve zamjerke koje postoje uz takva izdanja, ja vjerujem da bi se svi propusti i greške mogli popraviti u jedno digitalnom izdanju, koje bi trebalo isto planirati da izađe. I to bi onda bilo mjesto gdje će se uvijek dopunjavati slika o Turopolju u širem kontekstu – objasnila je.

23.04.2021. Velika Gorica. Predstavljen Turopoljski leksikon kod Muzeja Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Budućnost knjižnice

Novom vodstvu knjižnice Katja je utrla put, a iza sebe je ostavila čak 33 kutije registratora s uredno složenom arhivom o aktivnostima u Gradskoj knjižnici Velika Gorica. Njenim nasljednicima ostaje da, uz neke nove projekte, pokušaju ostvariti i ono što su Katji Matković Mikulčić za Gradsku knjižnicu ostale neispunjene želje: uvođenje bibliobusne službe te samostalna knjižnica.

– Naša knjižnica je ispod standarda u smislu kvadrature koji ima i fonda koji posjeduje, tako da je nama sad veliki dio fonda u spremištima i nije vidljiv. Smatram da je u sagledavanju Gorice kao jednog modernog grada potrebno promišljati o jednoj samostalnoj zgradi koja bi bila projektirana po standardima modernog knjižničarstva. Ali dobro, to ostavljam mlađima koji su sad došli i isto tako „grizu“ – zaključila je Katja Matković Mikulčić.

Doviđenja, a ne zbogom

Gradeći svoju vezu s Velikom Goricom kroz sve ove i još mnoge priče za koje na ovim stranicama nema dovoljno mjesta, Katja Matković Mikulčić postala je zaštitno lice goričke knjižnice i cijenjena osoba u goričkom kulturnom krugu. I sama se, odlazeći u mirovinu, pokušala ukratko osvrnuti na svojh rad na čelu knjižnice, a tom je prilikom, napisala:”Od prvih koraka na rodnom Hvaru, preko školovanja i rada uvijek sam bila vezana uz knjigu, književnike i korisnike. I tako 44 godine, 1 mjesec i tri dana staža. Čini se da je brzo prohujalo tih četrdesetak godina rada, suradnje i druženja s kolegicama i kolegama, brojnim suradnicima svih profila, ustanovama i prijateljima knjižnice svih generacija kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, isprepleteni nitima poput paukove mreže ili čipke. Dugo je to razdoblje u kojem je bilo i dobrih i lošijih razdoblja, uspona i padova jer se nastojimo dati drugima, primamo od drugih, nekad smo bili povrijeđeni, neshvaćeni ali unatoč svemu mora se dalje. Uz podršku i ljubav najbližih vjerujem da će mi i razdoblje u mirovini biti lijepo, ispunjeno i zanimljivo kada ću imati više vremena za male stvari, zoru u rano jutro, zalaske sunca, glazbu, čaj bez šećera sa dragim osobama, poneko putovanje. Još ima puno nepročitanih knjiga i nenapisanih priča.”

A kakve će još priče ispisati Katja Matković Mikulčić tek nam preostaje vidjeti…

HOTNEWS

FOTO Vrijedne žene Pokupske uz vosak i lukovice pripremaju najljepše pisanice za ‘Vuzem’

Članice Kluba žena Pokupsko izradit će više od 250 pisanica za ovogodišnji ‘Vuzem u Pokupskom’.

Objavljeno

na

Objavio/la

Članice Kluba žena Pokupsko krenule su s pripremama za tradicionalnu manifestaciju ‘Vuzem u Pokupskom’ u sklopu projekta ‘Mali ljudi velikog srca’, a među aktivnostima su i radionice izrade pisanica na tradicionalan način.

– Zasad smo ih izradile stotinjak, a sveukupno ćemo imati više od 250 komada pisanica koje radimo voskom i farbamo lukovicom. Pisanice će onda djeca na Uskrs djeca tražiti u parku. Imat ćemo još dvije radionice, jedna za odrasle sad u petak u podrumu vrtića i imat ćemo jednu radionicu izrade pisanica na ovaj tradicionalan način za djecu iz vrtića – rekla nam je predsjednica Kluba žena Pokupsko, Zorica Šestak i pozvala sve zainteresirane da im se jave.

Foto: Klub žena Pokupsko

Foto: KŽ Pokupsko

Nastavite čitati

HOTNEWS

Policija traži očevice prometne nesreće na goričkoj obilaznici

Dvije su osobe ozlijeđene.

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija traži očevice prometne nesreće koja se dogodila jutros oko 9 sati na raskrižju Avenije pape Ivana Pavla II i Državne ceste D30 u Velikoj Gorici.

U sudaru automobila Hyundai I30 bijele boje i Peugeot kombija bijele boje, dvije su osobe ozlijeđene.

– Zbog utvrđivanja okolnosti koje su dovele do ove prometne nesreće, molimo očevice da se jave s informacijama u goričku Policijsku postaju osobno ili na brojeve telefona 01/6221144 ili 192 – pozivaju iz policije.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Dan oralnog zdravlja: Gorički vrtićarci na ‘pregledu’ kod Ljubice Zubice

‘Danas sam najsretniji stanovnik najboljeg grada u Hrvatskoj, jer prvi krećemo s kompletnim programom prevencije oralnog zdravlja u svim našim vrtićima i vjerujem da ćemo za par godina moći reći kako Velikogoričani imaju najljepši osmijeh, jer imamo zdrave zube’, poručila je inicijatorica programa redovitog nadziranog pranja zuba u vrtićima, dr.Kaja Gmaz. 

Objavljeno

na

Objavio/la

Svjetski je dan oralnog zdravlja, a kako sve ne bi ostalo samo na prigodnom obilježavanju, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica i Grad u suradnji s Udrugom za prevenciju karijesa promovirali su početak jedinstvenog programa redovitog, kontroliranog pranja zubi u svim vrtićima na našem području.  Čitava priča pokrenuta je zahvaljujući inicijativi dr.Kaje Gmaz, o čemu smo nedavno i pisali.

Foto: Svjetski dan oralnog zdravlja, predstava Ljubica Zubica, Ana Katulić i dr.Kaja Gmaz/cityportal.hr

Jutros su tako brojni vrtićarci pogledali autorsku predstavu Ane Katulić, ‘Ljubica Zubica’, u Domu kulture Galženica i POUVG. Predstava je nastala 2018.godine, a osmišljena je upravo u suradnji s Udrugom za prevenciju karijesa Grada Velike Gorice.

– Povodom ovog dana sam najsretniji stanovnik najboljeg grada u Hrvatskoj, jer prvi krećemo s kompletnim programom prevencije oralnog zdravlja u svim našim vrtićima što će sigurano dati rezultate za koju godinu i mislim da se s time možemo svi ponositi. Nije bilo lako posložiti sve te ‘kotačiće’ da bi ovaj mehanizam profunkcionirao. Zahvaljujem svima, posebno doktorima dentalne medicine koji su dali svoje vrijeme za dobrobit ovog grada, kao i svim zdravstvenim voditeljima vrtića koji su prepoznali ovaj program. I želim da za par godina možemo reći kako Velikogoričani imaju najljepši osmijeh, jer imamo zdrave zube – rekla nam je dr. Kaja Gmaz.

Foto: Svjetski dan oralnog zdravlja, predstava Ljubica Zubica/cityportal.hr

Foto: Svjetski dan oralnog zdravlja, predstava Ljubica Zubica/cityportal.hr

Vrtićarci su izuzetno aktivno sudjelovali u predstavi u kojoj ih Ljubica Zubica, pomoćnica Zubić Vile, koja je u potrazi za izgubljenim zubom, upoznaje sa svijetom zubi, pokazuje im kako ih pravilno njegovati i četkati.

– Dosta je malo predstava koje govore o oralnoj higijeni i zdravlju zubi, pa sad to znanje koje mi je o tematici prenijela dr.Gmaz kroz jednu interaktivnu predstavu prenosim djeci. Klinci sjajno prihvaćaju, reakcije su odlične, javljaju se i s crtežima, odgojiteljice mi šalju poruke, jako mi je drago zbog toga – rekla nam je autorica i izvođačica predstave, Ana Katulić.

Foto: Svjetski dan oralnog zdravlja, početak nadziranog pranja zuba u vrtićima/cityportal.hr

Foto: Svjetski dan oralnog zdravlja, početak nadziranog pranja zuba u velikogoričkim vrtićima. Za sve vrtićarce osigurane su besplatne četkice za zube/cityportal.hr

Po završetku predstave klinci su bez imalo straha Ljubici Zubici pokazali svoje zubiće, a svaki od njih dobio je na poklon i četkicu za zube, koje su osigurane baš za svu djecu iz velikogoričkih vrtića, pa roditelji neće snisiti nikakav dodatni trošak.

Foto: v.d. proč. N.Topolnjak, dr.Kaja Gmaz, savjetnica A.M.Tintor, Svjetski dan oralnog zdravlja, početak nadziranog pranja zuba u vrtićima/cityportal.hr

– Jako nam je važna inicijativa dr.Kaje Gmaz koja je na razini lokalne zajednice inicirala da svi dječji vrtići i gradski i privatni susdjeluju u ovom projektu. Temeljeno na znanstvenim istraživanjima koji dokazuju da je oralno zdravlje temeljeno na pravilnoj higijeni zuba, a vrtići su idealna mjesta na kojima to vrijedi započeti. Tako da smo jako sretni što su svi vrtići otvorili svoja vrata, što krećemo jedinstveno istovremeno s tim projektom i što smo na ovaj način obilježili Svjetski dan oralnog zdravlja – rekla nam je Arijana Mataga Tintor, savjetnica za predškolski odgoj, djecu i mlade Grada Velika Gorica. Početak ovog programa došao je podržati i priv.pročelnik Upravog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti, Neven Topolnjak.

I zato za kraj, poruka Ljubice Zubice!

– Znate da zube trebamo prati svaki dan, ujutro za ljepotu, a uvečer za dobar san. I kad jedete slatkiše zube treba prati češće i više. I, ne zaboravite, zubara posjetite, to vam ništa ne boli! On će vam pokazati kako se zube -voli!

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Karate klub Velika Gorica sa 16 medalja najsupješniji klub na “Tigar Kupu” u Sisku

Najuspješniji natjecatelj iz KK Velika Gorica bio je Vito Hulina koji je osvojio dva zlata.

Objavljeno

na

Uspješan sportski vikend je iza članova Karate kluba Velika Gorica. Jučer, 19. ožujka, nastupili su na turniru “Tigar Kup Igor Malek” u Sisku i zbog svojih rezultata bili su najuspješnji klub natjecanja. Osvojili su čak 16 medalja i to 6 zlatnih, 4 srebrne i šest brončanih.

– U ukupnom poretku klubova završili smo na prvom mjestu, izuzevši domaćina koji nije bio u konkurenciji. Najuspješniji naš natjecatelj je bio Vito Hulina koji je osvojio dva zlata, u uzrastu mlađi kadeti -54kg i kadeti -52kg – rekli su iz kluba.

Osvajači zlata bili su još i Petar Tibor, Noel Jeromić, Ema Jukić i Ema Filković, dok su se srebrom okitili Mara Gusić, Nika Budinski, Nikola Huzjak i Katja Braica. Broncu su osvojili Luka Radić, Mia Čunčić, Matej Čarakovac, Luka Lukačić, Mara Gurisć i Matea Kordić.

Inače, turnir je okupio 427 natjecatelja iz 41 kluba, a ovaj gorički klub predstavljao je 21 natjecatelj.

Foto: KK Velika Gorica

Foto: KK Velika Gorica

Foto: KK Velika Gorica

Foto: KK Velika Gorica

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Depresija i anksioznost sve češći i kod djece i mladih u Velikoj Gorici, stručnjaci započeli edukacije po školama

Stručnjaci Centra za djecu, mlade i obitelj učitelje i roditelje educiraju kako prepoznati djecu i mlade koji imaju probleme s mentalnim zdravljem

Objavljeno

na

Objavio/la

U jednom razredu petero djece ili mladih ima problema s mentalnim zdravljem. Od njih pet, četvero se ne otkrije tijekom školovanja otkrije. Dramatičan je ovo podatak Svjetske zdravstvene organizacije koji opisuje stanje mentalnog zdravlja mladih u cijelom zapadnom svijetu. Statistika je nemilosrdna, a odnosi se i na Hrvatsku i Veliku Goricu.

– Zanimljivo je da obično otkrijemo one koji imaju problema u ponašanju, koji su nasilni i agresivni jer se to jako vidi, a ove koji pate u tišini i internaliziraju, njih ne vidimo – objasnila je ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Sanda Puljiz Vidović koja je, potaknuta lošom statistikom, odlučila krenuti u akciju i dati svoj doprinos.

Prvi korak je odlazak stručnjaka iz Centra u škole kako bi educirali učitelje da prepoznaju djecu koja imaju poteškoće te ih upute u stručne službe koje mogu pomoći. Za sada su predavanje održali u OŠ Nikole Hribara te Hrvatskom zavodu za socijalni rad – područni ured Velika Gorica.

– Cilj projekta je bio da obratimo pozornost nastavnicima da smo svi odrasli odgovorni, i da je potrebno reagirati ako primijetimo da se nešto događa s nekim djetetom i mladom osobom. Nastavnici su puno u kontaktu s njima i važno je da uoče što se s djecom u razredu događa i da reagiraju i upozore stručnu službu u školi – ako vide da je dijete anksioznost, da je jako uplašeno dulje vrijeme i slično – kazala je Puljiz Vidović.

Više je problema koje su stručnjaci uočili kod djece i mladih, a sve se pojačalo tijekom pandemije koronavirusa i nakon potresa. Već se u pandemiji počelo pričati kako su stroge mjere loše za mentalno zdravlje, a onda su se dogodili potresi i sve je to, primjećuju stručnjaci, loše utjecalo na mentalno zdravlje koje je, posebno kod mladih, bilo loše i prije pandemije.

– Veliki problem je depresivnost koja se očituje kroz bezvoljnost. Kroz glavu im prolaze negativne misli poput „život nema smisla“ i sl. i sniženog raspoloženja, ali može biti povezana i uz probleme u ponašanju. Nekada depresivnost može biti uzrok agresivnosti. Ono što vidimo je i da su djeca i mladi jako anksiozni. Anksioznost se očituje kao neodređeni strah od nečega što se potencijalno može dogoditi, na pr. Dobiti lošu ocjenu, a pojačava ju pritisak tijekom školovanja zbog toga što su ocjene realno važne za upis u dobru školu. Poneki roditelji dodatno pojačavaju taj pritisak jer djeci nameću brojne aktivnosti, pa djeca nemaju slobodno vrijeme za druženje i slobodnu igru. Neki si i sami nametnu visoke kriterije – kaže ravnateljica Centra i dodaje kako se u ovakvim slučajevima mogu javiti panični napadi, koji su česti i kod odraslih.

Foto: Alexa from Pixabay

– Djeca i mladi su iscrpljeni, jako ozbiljno shvaćaju školu jer žele nešto postići, što je u redu, ali onda ih to jako opterećuje i dovodi do izrazito stresnih reakcija. Čest je i perfekcionizam, želja da sve bude savršeno i da sve drže pod kontrolom, što je nemoguće. Vidimo i da je dosta mladih usamljeno. Nemaju prijatelje, ne druže se i tako ne uče razvijati socijalne odnose. Uočljiv je i izostanak osjećaja smisla – upozorava Sanda Puljiz Vidović.

Ne treba zanemariti ni trend ovisnosti o ekranima čije ćemo posljedice tek vidjeti. Psiholozi upozoravaju kako puno djece provodi previše vremena na ekranima i zapravo pokazuju ovisničke simptome, a da roditelji toga nisu ni svjesni. Uz to se vežu i teškoće s održavanjem pažnje, što je danas čest problem.

No, ono što posebno brine je velik porast suicidalnih ideja i samoozljeđivanja kod djece i mladih. Na ovo bi, upozorava Puljiz Vidović, posebno trebali pozornost obratiti roditelji. Ono što u posljednje vrijeme stručnjaci uočavaju kod mladih je i preispitivanje spolnih uloga i seksualne orijentacije.

Prvi korak u brizi za djecu i mlade, vezan uz njihovo mentalno zdravlje, je praćenje djeteta i prisutnost roditelja. U obitelji se najlakše mogu uočiti promjene kod djece i mladih, a psihologinja Puljiz Vidović navodi na što se sve treba obratiti pozornost.

– Ako dijete povraća prije odlaska u školu ili ako se vraća prljavo iz škole, vrlo je vjerojatno da ga netko maltretira. Ako neko dijete slučajno gurne drugo dijete na hodniku, ili se dvoje djece posvađaju, to nije mjesto gdje roditelji trebaju reagirati, to djeca moraju riješiti samostalno. Drugo je ako dijete je žrtva zlostavljanja starijih i jačih. Teško je točno odrediti granicu kada je potrebno reagirati a kada ne, to je često pitanje osjećaja i zdravog razuma, kada reagirati, a kada ne – objašnjava i dodaje kako roditelji moraju pustiti dijete da doživi neke frustracije i da se nosi s njima jer će tako i tako biti spremnije za životne izazove koji ga čekaju.

– Taj trend da roditelji sve obavljaju umjesto djece, da razrješavaju sukobe zapravo je put u probleme s mentalnim zdravljem – ističe psihologinja Centra za djecu, mlade i obitelj.

Foto: WOKANDAPIX from Pixabay

Za kraj, Puljiz Vidović je naglasila kako se u razvoju djece nikako ne smije zapostaviti ni fizička aktivnost. Izuzetno je važno provoditi vrijeme u igri s drugom djecom i to u prirodi, na otvorenom.

– Na igralištu dijete nauči više nego na bilo kojem tečaju, jer se s tjelesnim aktivnostima razvijaju i povezuju i stanice u mozgu, dijete se razvija intelektualno, razvijaju se socijalne vještine – dijete uči kako brinuti o sebi i drugima, uči se pravilima pojedinih igara i još puno toga. Jednog dana kad bude tražio posao, poslodavac će od njega tražiti socijalne vještine, kreativnost, sposobnost rješavanja sukoba i sklonost timskom radu. A ako to ne nauči kao dijete ili mlada osoba, to je kasnije već malo teže – kaže Sanda Puljiz Vidović.

Zbog svega ovoga, Centar za djecu, mlade i obitelj intenzivno radi na edukacijama u goričkim školama, a putem medija želja im je potaknuti i roditelje da obrate veću pozornost i reagiraju već na prve znakove problema.

Nastavite čitati

Reporter 423 - 23.02.2023.

Facebook

Izdvojeno