HOTNEWS
Katja Matković Mikulčić u mirovini ne miruje: Puno je još nepročitanih knjiga, ali i nenapisanih priča
Ova rođena Hvaranka provela je više od 44 godine u velikogoričkoj kulturi. Zbog svega što ostaje iza nje, ove je godine primila Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo
Katja Matković Mikulčić još je uvijek sinonim za Gradsku knjižnicu Velika Gorica, iako je u mirovini od veljače ove godine. Događa se, na primjer, i dalje da joj na ulici prilaze sugrađani s isprikom što nisu na vrijeme vratili knjige u knjižnicu. I ne čudi to zapravo, jer na njenom je čelu provela više od 20 godina. I to ne bilo kakvih. Katja je osoba koja zaista živi kulturu i knjige, pa je ova ustanova s njom na čelu doista napredovala. Samo jedna od crtica koja opisuje koliko je ova rođena Hvaranka doprinijela razvoju goričkog knjižničarstva je informacija kako je upravo ona zaslužna za otvaranje Dječjeg odjela Gradske knjižnice Velika Gorica.
Do danas je Matković Mikulčić nakupila više od 44 godine rada u kulturi te je za svoj predani trud i rad prije nekoliko dana primila još jednu u nizu nagrada – Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo. Najviša je to gradska nagrada koju pojedinac može dobiti. Čime ju je bivša ravnateljica Gradske knjižnice zaslužila te kako provodi dane u zasluženoj mirovini ispričala nam je, a gdje drugdje nego – u knjižnici.
– Život mi se promijenio dva mjeseca nakon što sam otišla u mirovinu jer mi se rodio unuk, što mi predstavlja neopisivo zadovoljstvo. Ja to uopće ne mogu riječima opisati koju sreću je on donio u moj život – započela je priču o svojim “mirnijim” danima bivša ravnateljica knjižnice, koja i dalje obnaša niz značajnih funkcija.
Pa je tako Matković Mikulčić upraviteljica Zavoda za znanstveno-istraživački rad u Velikoj Gorici, članica tijela Ministarstva kulture i medija te savjetnica u Povjerenstvu za knjige i knjižnicu. Vrijeme u mirovini joj zaokuplja i sređivanje bogate privatne dokumentacije potekle iz novinskih članaka, razgovora, intervjua i govora na pojedinim događanjima.
– To slažem po nekakvom sistemu da se zna što sam za života radila. Kroz to se prisjećam nekih stvari koje sam i zaboravila da sam radila jer je ipak to veliki radni vijek – objasnila je Matković Mikulčić.
Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Ostatak vremena provodi radeći na jednoj knjizi, dok istovremeno priprema građu za knjigu o svom rodnom mjestu Vrbanju na Hvaru.
– Napravila sam i jednu slikovnicu. To je zapravo bilo na tragu događaja još iz djetinjstva moje kćeri, ali budući da je tema aktualna bit će, ako izađe, i za unuka i za svu djecu jer je univerzalna – objasnila nam je i dodala kako u slobodno vrijeme uživa u susretima s dragim ljudima, ali i posjetama kulturnim događanjima.
Tako to biva kada netko zaista živi kulturu. I nije Katji Matković Mikulčić to bio samo posao. Ne, ona je predodređena biti djelatnik u kulturi vjerojatno još kada je kao mala djevojčica dane provodila u knjižnici i upijala svaku riječ iz knjiga koje su joj čitali roditelji.
– Moj pokojni otac Tone Matković Mikulčić bio je knjižničar u jednoj maloj seoskoj knjižnici na Hvaru. Ja sam kao dijete trčkarala oko njegovih nogu i rano došla u doticaj s knjigom. Ja sam rano počela čitati i to je naprosto zaraza od koje se ne možeš osloboditi. To teče mojim žilama i to me motiviralo i na pisanje. Meni je knjižnica pružila tu šansu da se okušam u pisanju. Ono što sam ja godinama nosila u sebi i pisala, ja sam tu ostvarila – kazala je naša sugovornica koja je do danas napisala više od 12 knjiga, što samostalnih, što u suradnji, uredila brojne monografije, recenzirala nebrojene knjige s ovih područja, ali i pomagala ljudima čitajući njihove prve stihove ili stranice knjige.
Era Gradske knjižnice
Njezin angažman u kulturi možda javnosti nije bio toliko vidljiv kao onaj na čelu knjižnice, no i tu se valja podsjetiti na neke od najbitnijih postignuća Katje Matković Mikulčić – tek neka ostane zabilježeno i na ovome mjestu. Jedan od takvih projekata je bio i “Knjižnica u gostima” kojim su iz Gradske knjižnice pokušali dovesti knjigu i čitanje u manja, rubna područja ne bi li ih približili djeci i odraslima kojima je teško doći do knjižnice.
– Ono što je možda manje poznata činjenica je to da naša knjižnica ima bogatu zavičajnu zbirku koja se sastoji od knjiga koje su relevantne za našu lokalnu zajednicu i koja nam govori o onome što smo bili, što jesmo i putokaz je što bi mi trebali biti u budućnosti. Na tragu toga smo iznjedrili neke projekte na koje sam iznimno ponosna, kao što je organizacija velikog skupa povodom obljetnice rođenja Jurja Habdelića. Poslije toga smo izdali i zbornik. Zatim smo osvjetlili ličnost još jednog Turopoljca, a to je Juraj Mulih – prisjeća se Matković Mikulčić.
Nadalje, tu su i projekti kao što su proslava 130. obljetnice Gradske knjižnice Velika Gorica u povodu koje je nastala i monografija o knjižnici i njezinoj ulozi u lokalnoj zajednici.
– Pokušali smo prikazati širinu aktivnosti narodne knjižnice. Od dječjih radionica, istraživanja, izložbene djelatnosti, natječaja, pa do susreta književnika, skupova – prepričala je Matković Mikulčić i podsjetila kako je naša knjižnica bila i domaćin IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice zbog čega su u Velikoj Gorici bili predstavnici svjetskog knjižničarstva.
– Istaknula bih projekt prve male free library ili slobodne knjižnice koju smo pokrenuli među prvima u Parku doktora Franje Tuđmana. Nažalost, taj projekt je zbog vandala uništen i knjižnica je u dva navrata stradala i nismo više nastavili s time. Ponosna sam i što smo 2006. otvorili Mjesec hrvatske knjige. To je bila velika manifestacija i priključili su nam se knjižničari iz cijele Hrvatske – kazala je Matković Mikulčić i dodala: “Sad mi naviru ta sjećanja ispresijecano i možda ne tako sistematično, ali uvijek kad govorim o tome sam uzbuđena jer je to jedno veliko razdoblje. 44 godine sam u kulturi.”
Foto: Privatna arhiva
Nagrada za nagradom
Velik je broj nagrada koje je za svoj rad primila ova Velikogoričanka. Pa da ovaj tekst ne bi bio puko nabrajanje, naglasit ćemo tek neke, možda najznačajnije.
– Živim u ovom gradu i tu sam se davala godinama, i primala od tog istog grada, i drago mi je da je to okrunjeno nagradom Grada Velike Gorice. Prije toga sam dobila još jedno priznanje Grada Velike Gorice, Nagradu Franje pl. Lucića za doprinos razvoju kulture i očuvanju baštine ovog kraja, što mi je iznimno drago jer nagrada nosi ime jednog od najvećih promicatelja prosvjetiteljstva, čitanja, čitateljstva i knjižnica. Na neki mi je način to bila potvrda da sam izabrala i slijedila pravi put – kazala nam je Katja Matković Mikulčić i dodala još na popis najdražih nagrada onu Hrvatskog knjižničarskog društva “Kukuljevićeva povelja”, što je najveća strukovna nagrada za knjižničarstvo na nacionalnoj razini.
Svuoj Hvor zamijenila Turopoljem
Od kada je u Velikoj Gorici kupila stan i počela graditi život, Katju Matković Mikulčič ‘vuklo’ je i da upozna kraj u kojem živi. Postala je kroz godine zaista stručnjakinja i velika poznavateljica Turopolja.
– Malo po malo, kroz Muzej Turopolja, kroz susrete s nekim ljudima koje sam tu upoznala, kroz različite izlete i takozvanu Turopoljsku inspekciju, koju je vodio Drago Bukovec s legendarnom istražiteljicom i čuvaricom Turopolja Đurđicom Cvitanović, obišla sam uzduž i poprijeko to Turopolje. Željela sam ga upoznati, novi kraj koji je dijametralno suprotan od onoga u kojem sam se rodila i svi su uvijek pitali kako to da sam zamijenila Hvar Turopoljem – prisjeća se Katja Matković Mikulčić, ali naglašava kako nikada nije požalila zbog te svoje odluke.
– Tu sam sve mogla pješke obaviti i u tom hodanju Goricom sam uvijek susretala drage ljude s kojima sam sjela na piće i popričala te tako stvarala sliku o ovome kraju. Jako puno ljudi sam upoznala koji su zaljubljenici u svojoj rodni kraj i koji su mi prenosili znanje i iskustvo, koji su me ohrabrivali u mojim nastojanjima da o tome pišem, a paralelno sam pretraživala po antikvarijatima sve ono što je vezano uz Turopolje, otkupljivala zavičajnu građu jer je ovaj kraj dao jako puno ljudi kojima se može ponositi, na čelu s Jurjem Habdelićem koji je bez sumnje veliki čovjek ovog kraja i možda nedovoljno valoriziran – objasnila je.
S Đurđicom Cvitanović obilazila je sve crkvice i kapele, a opisuje ju kao “dušu ovoga kraja” koja je poznavala svaku priču i legendu o kapelicama i mjestima kroz koja su prolazile. Druga velika podrška bio joj je pokojni monsinjor Ladislav Lojina koji joj je davao podršku u pripremi knjige “Crkve i kapele odranskog i pokupskog dekanata”.
– Kroz to sve, malo po malo, i čitajući i ono što su drugi pisali i što su drugi stvarali, brojne izložbe koje sam posjetila u Muzeju Turopolja i Galženici i ja sam stvarala sliku ovoga kraja i sve sam ga više voljela. Mislim da je bogatstvo imati dva zavičaja, jedan u kojem si rođen, a drugi u kojem si ukorijenjen. Tu sam puno više nego na rodnom otoku, iako se sad zapravo bavim pisanjem knjige o svom rodnom mjestu ne bih li vratila dug svom prvom zavičaju – kazala je Katja Matković Mikulčić.
Kada smo već na temi zavičaja, nemoguće je ne spomenuti “Turopoljski leksikon”, objavljen u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, na kojem je kao druga urednica radila i naša sugovornica.
– To je kruna mog rada što se tiče spisateljskog, odnosno stručnog. U Leksikonu smo pokušali subliminirati svo blago, baštinu, vjerovanja, mitologiju, medicinu, osobe potekle iz ovoga kraja, umjetnost i graditeljstvo, ne bi li na jednom mjestu prikupili i pokazali što je zapravo Turopolje i što je ono značilo u prošlosti, a da bi isto tako služilo kao putokaz za budućnost. Uz sve zamjerke koje postoje uz takva izdanja, ja vjerujem da bi se svi propusti i greške mogli popraviti u jedno digitalnom izdanju, koje bi trebalo isto planirati da izađe. I to bi onda bilo mjesto gdje će se uvijek dopunjavati slika o Turopolju u širem kontekstu – objasnila je.
23.04.2021. Velika Gorica. Predstavljen Turopoljski leksikon kod Muzeja Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Budućnost knjižnice
Novom vodstvu knjižnice Katja je utrla put, a iza sebe je ostavila čak 33 kutije registratora s uredno složenom arhivom o aktivnostima u Gradskoj knjižnici Velika Gorica. Njenim nasljednicima ostaje da, uz neke nove projekte, pokušaju ostvariti i ono što su Katji Matković Mikulčić za Gradsku knjižnicu ostale neispunjene želje: uvođenje bibliobusne službe te samostalna knjižnica.
– Naša knjižnica je ispod standarda u smislu kvadrature koji ima i fonda koji posjeduje, tako da je nama sad veliki dio fonda u spremištima i nije vidljiv. Smatram da je u sagledavanju Gorice kao jednog modernog grada potrebno promišljati o jednoj samostalnoj zgradi koja bi bila projektirana po standardima modernog knjižničarstva. Ali dobro, to ostavljam mlađima koji su sad došli i isto tako „grizu“ – zaključila je Katja Matković Mikulčić.
Doviđenja, a ne zbogom
Gradeći svoju vezu s Velikom Goricom kroz sve ove i još mnoge priče za koje na ovim stranicama nema dovoljno mjesta, Katja Matković Mikulčić postala je zaštitno lice goričke knjižnice i cijenjena osoba u goričkom kulturnom krugu. I sama se, odlazeći u mirovinu, pokušala ukratko osvrnuti na svojh rad na čelu knjižnice, a tom je prilikom, napisala:”Od prvih koraka na rodnom Hvaru, preko školovanja i rada uvijek sam bila vezana uz knjigu, književnike i korisnike. I tako 44 godine, 1 mjesec i tri dana staža. Čini se da je brzo prohujalo tih četrdesetak godina rada, suradnje i druženja s kolegicama i kolegama, brojnim suradnicima svih profila, ustanovama i prijateljima knjižnice svih generacija kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, isprepleteni nitima poput paukove mreže ili čipke. Dugo je to razdoblje u kojem je bilo i dobrih i lošijih razdoblja, uspona i padova jer se nastojimo dati drugima, primamo od drugih, nekad smo bili povrijeđeni, neshvaćeni ali unatoč svemu mora se dalje. Uz podršku i ljubav najbližih vjerujem da će mi i razdoblje u mirovini biti lijepo, ispunjeno i zanimljivo kada ću imati više vremena za male stvari, zoru u rano jutro, zalaske sunca, glazbu, čaj bez šećera sa dragim osobama, poneko putovanje. Još ima puno nepročitanih knjiga i nenapisanih priča.”
A kakve će još priče ispisati Katja Matković Mikulčić tek nam preostaje vidjeti…
HOTNEWS
FOTO Prometna nesreća na križanju Fizirove i Avenije Pape Ivana Pavla II
Osobni automobil završio na boku!
Danas je oko 16 sati došlo do prometne nesreće na raskrižju ulice Rudolfa Fizira i Avenije Pape Ivana Pavla II u Velikoj Gorici a nailaskom na lokaciju nesreće osobni automobil marke Citroen C3 zbog još neutvrđenog razloga izletio s kolnika i prevrnuo se na lijevu bočnu stranu.
Promet se kroz raskrižje odvija usporeno, a detalji i okolnosti će biti poznati nakon policijskog očevida.
HOTNEWS
Radovi u Šenoinoj i Seljine brigade u završnoj fazi, Ulica Bratstvo kreće nakon Uskrsa
„Hvala svima na strpljenju i hvala što su toliko dugo i čekali, ali kada bude sve gotovo, shvatit ćemo da se isplatilo i da je vrijedilo to čekati“, rekao je gradonačelnik.
Radovi u Ulici Augusta Šenoe i Ulici Seljine brigade odvijaju se prema planu i, prema najavama gradskih i komunalnih čelnika, trebali bi biti dovršeni za nekoliko tjedana.
U Ulici Seljine brigade VG Komunalac trenutačno provodi radove na preasfaltiranju prometnice.
„Radimo preasfaltiranje ulice, 370 metara dužine, 6 metara širine u vrijednosti 80 000 eura. Podizanje poklopaca koje podiže vodoopskrba je iduće što se čeka. Međutim, nalazimo se u velikom tjednu, u danima u kojima se ne radi i zato je vremenski rok malo duži, ali ulice će se obnovit tamo negdje do 2. 5. po mojoj procjeni, svi radovi će biti gotovi“ – izjavio je predsjednik uprave VG Komunalca Jurica Mihalj. Dodao je kako će i prilagoditi sve ulaze te zamijeniti rubnjake koji su dotrajali.
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar istaknuo je kako je riječ o dijelu šireg plana obnove prometnica i infrastrukture u svim dijelovima grada, a posebice u gradskoj četvrti Stari grad.
„Nastavljamo sa sveobuhvatnim radovima u širem i užem pojasu grada Velike Gorice, ovo je samo jedan dio grada u gradskoj četvrti Stari grad, gdje uistinu dotrajalu i neadekvatnu cestu u ulici Augusta Šenoa, gdje uopće nije postojala oborinska odvodnja, gdje smo imali potrebu napraviti nogostupe, gdje smo morali promijeniti i cijevi za vodu i zbog toga malo duže radovi traju, međutim kada bude gotova, bit će u punom profilu s pješačkim i biciklističkim stazama, s novom infrastrukturom na ponos i kvalitetu svih sugrađana koji ovdje žive“, rekao je Ačkar.
Govoreći o paralelnoj Ulici Seljine brigade, dodao je:
„Također, ova ulica koja ide paralelno, Seljine brigade koja je također dotrajala, morali su se pripremiti šahtovi i sve ono što nije na onoj razini kvalitete koja bi zadovoljavala potrebe ovoga prometa. Ona će biti gotova kroz nekih 15-ak dana, recimo to tako. Kada VG Vodoopskrba i VG Komunalac završe sve svoje radove.“
Gradonačelnik je zahvalio sugrađanima na strpljenju i dodao kako shvaća kako su ovakvi radovi dugotrajni i vrlo zahtjevni i uistinu dok traju radovi narušena je kvaliteta života svih u ulici zbog prašine, zbog blata, ali da su to jednostavno takvi procesi.
„Hvala svima na strpljenju i hvala što su toliko dugo i čekali, ali kada bude sve gotovo, shvatit ćemo da se isplatilo i da je vrijedilo to čekati“, rekao je gradonačelnik.
Osim dviju ulica koje se trenutačno uređuju, Ačkar je najavio i skori početak radova u Ulici Bratstvo.
„Što se tiče Ulice Bratstvo, ono počinje, potpisan je ugovor s izvođačem, uvođenje radova je trajalo sada nekoliko dana, tako da možemo očekivati najkasnije iza Uskrsa početke radova. To je sada doslovno do izvođača radova.“
Veliko zadovoljstvo projektima u Starom gradu izrazio je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec.
„Pa evo kao stanovnik gradske četvrti Stari grad i kao zamjenik župana Zagrebačke županije, doista moram izraziti veliko zadovoljstvo što Šenoina ulica ide u izgradnju, to jest riješit će se u punom profilu s nogostupom, s rasvjetom, bit će to zaista jedna lijepa ulica s obnovom. Seljine brigade se presvlači, a grad Velika Gorica na čelu s gradonačelnikom Ačkarom pokazuje da brine o svim gradskim četvrtima i mjesnim odborima.“
Istaknuo je kako se ovakvim poboljšanjima standard i infrastruktura podižu na višu razinu
I moram reći da je naša gradska četvrt doista ugodno i kvalitetno mjesto za život. Ima još posla pred nama. Vjerujem da ćemo u suradnji s Gradom i dalje rješavati one stvari koje su bitne za naše građane u gradskoj četvrti Stari grad.“ – dodao je Kolarec.
HOTNEWS
Grad Velika Gorica u borbi protiv ilegalnog otpada iz Zagreba
Vlasnici odlagališta uništili barijere, prijete komunalnim redarima, ne boje se ni policije!
Prava drama odvijala se jutros na području Velike Gorice tijekom nove akcije usmjerene na sprječavanje dovoza ilegalnog otpada. Grad Velika Gorica po drugi je puta postavio betonske barijere, prekopao prometnice na područjima Mičevca, Ščitarjeva i Kosnice, koje pojedine građevinske tvrtke koriste za dovoženje otpada s područja Zagreba, kako bi ga ilegalno bacili na privatne parcele.
Nažalost, samo dva sata nakon postavljanja barijera, iste su uništene i nasilno uklonjene pomoću buldožera, a kako se neslužbeno doznaje, inicijator toga je jedan od vlasnika zemljišta, koji je izazvao incident s komunalnim redarima i tijekom postavljanja istih. Na dojavu je reagirala i policija dolaskom, no, izgleda da se pojedinci ne boje ni policije, a kako neslužbeno doznajemo upravo je on nastavio s prijetnjama i komunalni redarima na terenu, a potom se uputio i u Gradsku upravu gdje je nastavio s prijetnjama.
Po svemu sudeći, „posao“ s ilegalnim otpadom je prilično unosan za pojedince, koji, podsjetimo, nisu prezali ni od povlačenja pištolja na komunalne redare.
Ova borba, saznajemo iz Grada, neće prestati jer je cilj zaštititi građane Velike Gorice od ilegalnog odbacivanja otpada i zagađivanje vode i tla. Do sada je grad reagirao postavljanjem kamera, zatvaranjem prometnica, podizanjem kaznenih prijava, prijavama inspektoratu, ali i DORH-u.
HOTNEWS
Koji su uzroci vašeg išijasa ili bolova u zglobovima – brzo ćete saznati napravite li magnetsku rezonancu!
Jeste li kad osjetili snažnu, probadajuću bol koje se spušta niz nogu? Vjerojatno je riječ o išijasu! Ako vam bliska osoba s kojom živite doslovno plače od bolova, vjerujete, išijas i te kako može boljeti! Intenzitet boli ovisi o količini pritiska na živac. Što uzrokuje bol i radi li se o išijasu, vrlo jednostavno otkriva magnetska rezonanca koja je važna za dijagnostiku i određivanje terapije
U Medicinskom centru Gorica svim umirovljenicima daruju trajni popust od 15% na sve medicinske slikovne pretrage pa tako i na magnetsku rezonancu. Na koji način MR potvrđuje što uzrokuje išijas kao i bolove u zglobovima, saznajte u članku nastao u suradnji s ovim centrom.
IŠIJAS ILI LUMBOISCHIALGIA – INTENZIVNA BOL
Išijas je intenzivna bol u području donjeg dijela leđa i gluteusa koja se širi duž zahvaćene noge, ponekad sve do stopala. Uzrok boli je iritacija korijena ishijadičnog živca, lat. nervus ischiadicus, najvećeg živca u ljudskom tijelu koji ide od donjeg dijela kralježnice preko gluteusa kroz svaku nogu.
Glavni simptom išijasa tj. lumboischialgije je upravo ta snažna, probadajuća bol koja se može osjetiti kao električni udar ili žarenje koje se od donjeg dijela leđa i gluteusa spušta niz nogu. Bol može biti iznimno jaka i ometati svakodnevne aktivnosti, a intenzitet ovisi o količini pritiska na živac.
Ostali simptomi išijasa uključuju:
- utrnulost i trnce u nozi,
- slabost mišića u zahvaćenoj nozi,
- osjećaj hladnoće ili pečenja,
- bol u bedrima i stopalu
U čak 90% slučajeva uzrok išijasa su degenerativne promjene u donjem dijelu kralježnice, uključujući ponajprije herniju diska, a tu su i suženje spinalnog kanala – stenoza i spondilolistezu (pomicanje kralješka).
Išijas se često javlja kod osoba starije životne dobi zbog degenerativnih promjena na kralježnici, poput trošenja intervertebralnih diskova, smanjenja elastičnosti ligamenata te već spomenutog suženja spinalnog kanala. Znači, s godinama, kralješci i okolne strukture postaju skloniji promjenama koje mogu uzrokovati pritisak na ishijadični živac.
Važno je reći kako ostali uzroci pritiska na ishijadični živac mogu biti ozljede, tumori, ciste i upalne promjene okolnih tkiva, što je i te kako važno na vrijeme dijagnosticirati.
Liječenje išijasa ovisi o težini simptoma i uzroku. U akutnoj fazi primjenjuje se simptomatska terapija za ublažavanje boli, dok kronični išijas zahtijeva aktivan pristup kroz medicinske vježbe i fizikalnu terapiju.
Pravovremena dijagnostika omogućuje ciljanu terapiju i smanjuje rizik od komplikacija. I tu dolazimo do magnetske rezonance kojom ćemo brzo saznati radi li se o išijasu. U praksi, liječnici često prvo preporučuju fizikalni pregled i RTG, a tek ako simptomi traju ili se pogoršavaju, upućuju na MR.
MAGNETSKA REZONANCA DETEKTIRAT ĆE UZROK IŠIJASA
Za razliku od drugih metoda snimanja, MR omogućuje neinvazivnu, detaljnu i preciznu dijagnozu stanja poput išijasa, bolova u zglobovima i drugih mišićno-koštanih bolesti. Omogućuje liječnicima da ciljano odrede terapiju i spriječe daljnje komplikacije.
Zašto? Zato što je magnetska rezonanca jedina metoda koja može jasno prikazati leđnu moždinu, živčane korijene i okolne strukture.
Rengen (RTG) i CT (kompjuterizirana tomografija) mogu prikazati kosti, ali ne mogu otkriti promjene na mekom tkivu poput upale živaca što je ključno za potvrdu dijagnoze i početak pravog liječenja išijasa.
MAGNETSKA REZONANCA VAŽNA ZA DIJAGNOSTIKU UZROKA BOLOVA U ZGLOBOVIMA
Osobama starije životne i zglobovi zadaju također velike probleme. Uzroci boli mogu biti različiti, što možete vidjeti prema dolje izdvojenim primjerima, ali kod svakog je i dalje magnetska rezonanca važna za dijagnostiku.
- OSTEOARTRITIS (ARTROZA) – kronična bolest zglobova karakterizirana postupnim propadanjem hrskavice, što dovodi do boli, ukočenosti i smanjene pokretljivosti. MR je jedina dijagnostička metoda koja prikazuje stanje hrskavice, zglobne tekućine i upalne procese.
- REUMATOIDNI ARTRITIS – autoimuna bolest koja uzrokuje kroničnu upalu zglobova što može dovesti do deformacija i oštećenja. MR otkriva upalu sinovijalne membrane i promjene na mekim tkivima.
- OŠTEĆENJA LIGAMENATA I TETIVA – nastaju zbog preopterećenja, ozljeda ili degenerativnih promjena, uzrokuju bol i smanjenu funkciju zgloba. MR prikazuje istegnuća i upalne procese.
MR KORISNA U PROCJENI KOMPLIKACIJA UZROKOVANIH OSTEOPOROZOM
Osim navedenih primjera, MR je također korisna metoda u procjeni komplikacija uzrokovanih osteoporozom poput prijeloma kralježaka.
Osteoporoza je bolest obilježena smanjenjem gustoće kostiju, zbog čega one postaju porozne i jedna je od najčešćih bolesti starije populacije.
Padovi su glavni mehanizam nastanka prijeloma kod osoba starije životne dobi: godišnje padovi zahvate 30% osoba starijih od 65 godina i čine jedan od glavnih uzroka morbiditeta i mortaliteta.
Kako nam MR pomaže? Na primjer, ako osoba ima bolove u leđima, a postoji sumnja na osteoporotski prijelom, magnetska rezonancija može prikazati postoji li svježi prijelom i razlikovati ga od starijih prijeloma kao i pomoći u razlikovanju osteoporotskih prijeloma od tumorskih lezija.
Bol nam govori da s našim tijelom nešto nije u redu, ona je će ponekad šaptati, ponekad vikati, a i vrištati. Važno je ne ignorirati bol, već ju shvatiti ozbiljno i nastojati pronaći glavni uzrok te na njega utjecati.
Medicinski centar Gorica ističe važnost pravovremene dijagnostika za očuvanje zdravlja te upravo zato umirovljenicima, kao našoj brojnoj, a najosjetljivijoj društvenoj skupini, daruje 15% popusta na sve medicinske slikovne pretrage.
Popust se odnosi na rendgenske preglede (RTG), magnetsku rezonancu (MR), mamografiju (MMG), kompjuteriziranu tomografiju (CT/MSCT) te virtualnu kolonoskopiju. Više detalja o akciji saznajte na njihovoj web stranici.
Foto: Medicinski centar Gorica
HOTNEWS
Goričani će prvi u Hrvatskoj dobiti alate za upravljanje osobnim financijama
Ciklus radionica u Poduzetničkom inkubatoru organizira nevladina inicijativa Mladi i poduzetni.
Izazovna financijska vremena nose sa sobom i pronalazak rješenja za bolje gospodarenje našim novcem, kako bi bili otporniji na izazove. Naime, podaci govore da bi prosječan Hrvat nakon izostanka samo jedne mjesečne plaće mogao preživjeti svega mjesec dana, dok je europski standard gotovo šest mjeseci.
Vođeni tom problematikom i s ciljem građanima Velike Gorice osigurati informacije i rješenja kako bolje upravljati osobnim financijama Grad Velika Gorica osigurao je besplatne radionice. Time je postala prvi Grad u Hrvatskoj koji organizirano radi na financijskoj pismenosti svojih građana.
Edukacije provodi nevladina inicijativa Mladi i poduzetni u suradnji s Ustanovom za obrazovanje odraslih Adrianus, uz financijsku podršku Grada Velike Gorice, te će tijekom cijele godine biti održano 12 radionica u VG Poduzetničkom inkubatoru.
– Smatramo da je ova tema zaista potrebna i važna i o kojom je potrebno osvijestiti naše građane, posebice mlađe generacije. Razlog tome je što takve vještine ne učimo u školi, a kad izađemo iz sustava obrazovanja ulazimo u realni sektor, počinjemo zarađivati a nitko nam prethodno nije objasnio pametnog raspolaganja novcem, upozorio nas na rizike, ali zamke, posebice u online kupnji – upozorio je Domagoj Ilečić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU Grada Velike Gorice, te dodao kako Grad na ovaj način pruža potporu građanima u financijskoj otpornosti.
Sanela Dropulić, idejna začetnica projekta i jedna od predavačica, pozvala je sve Velikogoričane da se prijave online prijavnicom jer je ovo idealna prilika da u svojoj blizini dođete do korisnih informacija koje vam mogu promijeniti kompletnu percepciju vaših financija.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
– Prijave su već krenule i interes građana je već sada velik. Mi smo tu da damo praktične savjete kako bolje upravljati novcem, otkriti načine štednje i na koji način vam novac bježi a da to ni ne primjećujete – pozvala je Dropulić.
– Ova interaktivna predavanja otvorit će vam oči po pitanju psihologije novca i trošenja istog – istaknuo je Tomo Rajić, predsjednik inicijative Mladi i poduzetni, te dodao kako njihova platforma nudi mentorske i edukativne sadržaje s aktualnim temama poput kriptovaluta.
Jedan od predavača je poduzetnik Matija Drakšić, koji se nadovezao na psihološki aspekt upravljanja novcem.
– Dakle, oko 50 posto financijske pismenosti vezana je uz psihologiju novca ili kako znamo reći – mindset, a znamo da je teško odoljeti marketinškim trikovima koji nas navode na što veću potrošnju, često onoga što nam uopće nije potrebno. Zato su teme radionica životne, poput one „Kako s jednom plaćom preživjeti cijeli mjesec – najavio je Drakšić.
Građani se na besplatne radionice mogu prijaviti ovdje.
-
HOTNEWSprije 5 danaFOTO Prometna nesreća na križanju Fizirove i Avenije Pape Ivana Pavla II
-
Vijestiprije 5 danaStiže dječji doplatak za ožujak, pogledajte tko sve ima pravo na njega
-
Vijestiprije 3 danaGrad dijelio besplatne porcije prženih ribica povodom Velikog petka
-
Sportprije 4 danaGoričani obaraju ruke: Debitirali i oduševili s po dva zlata, srebra i bronce!