HOTNEWS
Katja Matković Mikulčić u mirovini ne miruje: Puno je još nepročitanih knjiga, ali i nenapisanih priča
Ova rođena Hvaranka provela je više od 44 godine u velikogoričkoj kulturi. Zbog svega što ostaje iza nje, ove je godine primila Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo
Katja Matković Mikulčić još je uvijek sinonim za Gradsku knjižnicu Velika Gorica, iako je u mirovini od veljače ove godine. Događa se, na primjer, i dalje da joj na ulici prilaze sugrađani s isprikom što nisu na vrijeme vratili knjige u knjižnicu. I ne čudi to zapravo, jer na njenom je čelu provela više od 20 godina. I to ne bilo kakvih. Katja je osoba koja zaista živi kulturu i knjige, pa je ova ustanova s njom na čelu doista napredovala. Samo jedna od crtica koja opisuje koliko je ova rođena Hvaranka doprinijela razvoju goričkog knjižničarstva je informacija kako je upravo ona zaslužna za otvaranje Dječjeg odjela Gradske knjižnice Velika Gorica.
Do danas je Matković Mikulčić nakupila više od 44 godine rada u kulturi te je za svoj predani trud i rad prije nekoliko dana primila još jednu u nizu nagrada – Povelju Grada Velike Gorice za životno djelo. Najviša je to gradska nagrada koju pojedinac može dobiti. Čime ju je bivša ravnateljica Gradske knjižnice zaslužila te kako provodi dane u zasluženoj mirovini ispričala nam je, a gdje drugdje nego – u knjižnici.
– Život mi se promijenio dva mjeseca nakon što sam otišla u mirovinu jer mi se rodio unuk, što mi predstavlja neopisivo zadovoljstvo. Ja to uopće ne mogu riječima opisati koju sreću je on donio u moj život – započela je priču o svojim “mirnijim” danima bivša ravnateljica knjižnice, koja i dalje obnaša niz značajnih funkcija.
Pa je tako Matković Mikulčić upraviteljica Zavoda za znanstveno-istraživački rad u Velikoj Gorici, članica tijela Ministarstva kulture i medija te savjetnica u Povjerenstvu za knjige i knjižnicu. Vrijeme u mirovini joj zaokuplja i sređivanje bogate privatne dokumentacije potekle iz novinskih članaka, razgovora, intervjua i govora na pojedinim događanjima.
– To slažem po nekakvom sistemu da se zna što sam za života radila. Kroz to se prisjećam nekih stvari koje sam i zaboravila da sam radila jer je ipak to veliki radni vijek – objasnila je Matković Mikulčić.
Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Ostatak vremena provodi radeći na jednoj knjizi, dok istovremeno priprema građu za knjigu o svom rodnom mjestu Vrbanju na Hvaru.
– Napravila sam i jednu slikovnicu. To je zapravo bilo na tragu događaja još iz djetinjstva moje kćeri, ali budući da je tema aktualna bit će, ako izađe, i za unuka i za svu djecu jer je univerzalna – objasnila nam je i dodala kako u slobodno vrijeme uživa u susretima s dragim ljudima, ali i posjetama kulturnim događanjima.
Tako to biva kada netko zaista živi kulturu. I nije Katji Matković Mikulčić to bio samo posao. Ne, ona je predodređena biti djelatnik u kulturi vjerojatno još kada je kao mala djevojčica dane provodila u knjižnici i upijala svaku riječ iz knjiga koje su joj čitali roditelji.
– Moj pokojni otac Tone Matković Mikulčić bio je knjižničar u jednoj maloj seoskoj knjižnici na Hvaru. Ja sam kao dijete trčkarala oko njegovih nogu i rano došla u doticaj s knjigom. Ja sam rano počela čitati i to je naprosto zaraza od koje se ne možeš osloboditi. To teče mojim žilama i to me motiviralo i na pisanje. Meni je knjižnica pružila tu šansu da se okušam u pisanju. Ono što sam ja godinama nosila u sebi i pisala, ja sam tu ostvarila – kazala je naša sugovornica koja je do danas napisala više od 12 knjiga, što samostalnih, što u suradnji, uredila brojne monografije, recenzirala nebrojene knjige s ovih područja, ali i pomagala ljudima čitajući njihove prve stihove ili stranice knjige.
Era Gradske knjižnice
Njezin angažman u kulturi možda javnosti nije bio toliko vidljiv kao onaj na čelu knjižnice, no i tu se valja podsjetiti na neke od najbitnijih postignuća Katje Matković Mikulčić – tek neka ostane zabilježeno i na ovome mjestu. Jedan od takvih projekata je bio i “Knjižnica u gostima” kojim su iz Gradske knjižnice pokušali dovesti knjigu i čitanje u manja, rubna područja ne bi li ih približili djeci i odraslima kojima je teško doći do knjižnice.
– Ono što je možda manje poznata činjenica je to da naša knjižnica ima bogatu zavičajnu zbirku koja se sastoji od knjiga koje su relevantne za našu lokalnu zajednicu i koja nam govori o onome što smo bili, što jesmo i putokaz je što bi mi trebali biti u budućnosti. Na tragu toga smo iznjedrili neke projekte na koje sam iznimno ponosna, kao što je organizacija velikog skupa povodom obljetnice rođenja Jurja Habdelića. Poslije toga smo izdali i zbornik. Zatim smo osvjetlili ličnost još jednog Turopoljca, a to je Juraj Mulih – prisjeća se Matković Mikulčić.
Nadalje, tu su i projekti kao što su proslava 130. obljetnice Gradske knjižnice Velika Gorica u povodu koje je nastala i monografija o knjižnici i njezinoj ulozi u lokalnoj zajednici.
– Pokušali smo prikazati širinu aktivnosti narodne knjižnice. Od dječjih radionica, istraživanja, izložbene djelatnosti, natječaja, pa do susreta književnika, skupova – prepričala je Matković Mikulčić i podsjetila kako je naša knjižnica bila i domaćin IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice zbog čega su u Velikoj Gorici bili predstavnici svjetskog knjižničarstva.
– Istaknula bih projekt prve male free library ili slobodne knjižnice koju smo pokrenuli među prvima u Parku doktora Franje Tuđmana. Nažalost, taj projekt je zbog vandala uništen i knjižnica je u dva navrata stradala i nismo više nastavili s time. Ponosna sam i što smo 2006. otvorili Mjesec hrvatske knjige. To je bila velika manifestacija i priključili su nam se knjižničari iz cijele Hrvatske – kazala je Matković Mikulčić i dodala: “Sad mi naviru ta sjećanja ispresijecano i možda ne tako sistematično, ali uvijek kad govorim o tome sam uzbuđena jer je to jedno veliko razdoblje. 44 godine sam u kulturi.”
Foto: Privatna arhiva
Nagrada za nagradom
Velik je broj nagrada koje je za svoj rad primila ova Velikogoričanka. Pa da ovaj tekst ne bi bio puko nabrajanje, naglasit ćemo tek neke, možda najznačajnije.
– Živim u ovom gradu i tu sam se davala godinama, i primala od tog istog grada, i drago mi je da je to okrunjeno nagradom Grada Velike Gorice. Prije toga sam dobila još jedno priznanje Grada Velike Gorice, Nagradu Franje pl. Lucića za doprinos razvoju kulture i očuvanju baštine ovog kraja, što mi je iznimno drago jer nagrada nosi ime jednog od najvećih promicatelja prosvjetiteljstva, čitanja, čitateljstva i knjižnica. Na neki mi je način to bila potvrda da sam izabrala i slijedila pravi put – kazala nam je Katja Matković Mikulčić i dodala još na popis najdražih nagrada onu Hrvatskog knjižničarskog društva “Kukuljevićeva povelja”, što je najveća strukovna nagrada za knjižničarstvo na nacionalnoj razini.
Svuoj Hvor zamijenila Turopoljem
Od kada je u Velikoj Gorici kupila stan i počela graditi život, Katju Matković Mikulčič ‘vuklo’ je i da upozna kraj u kojem živi. Postala je kroz godine zaista stručnjakinja i velika poznavateljica Turopolja.
– Malo po malo, kroz Muzej Turopolja, kroz susrete s nekim ljudima koje sam tu upoznala, kroz različite izlete i takozvanu Turopoljsku inspekciju, koju je vodio Drago Bukovec s legendarnom istražiteljicom i čuvaricom Turopolja Đurđicom Cvitanović, obišla sam uzduž i poprijeko to Turopolje. Željela sam ga upoznati, novi kraj koji je dijametralno suprotan od onoga u kojem sam se rodila i svi su uvijek pitali kako to da sam zamijenila Hvar Turopoljem – prisjeća se Katja Matković Mikulčić, ali naglašava kako nikada nije požalila zbog te svoje odluke.
– Tu sam sve mogla pješke obaviti i u tom hodanju Goricom sam uvijek susretala drage ljude s kojima sam sjela na piće i popričala te tako stvarala sliku o ovome kraju. Jako puno ljudi sam upoznala koji su zaljubljenici u svojoj rodni kraj i koji su mi prenosili znanje i iskustvo, koji su me ohrabrivali u mojim nastojanjima da o tome pišem, a paralelno sam pretraživala po antikvarijatima sve ono što je vezano uz Turopolje, otkupljivala zavičajnu građu jer je ovaj kraj dao jako puno ljudi kojima se može ponositi, na čelu s Jurjem Habdelićem koji je bez sumnje veliki čovjek ovog kraja i možda nedovoljno valoriziran – objasnila je.
S Đurđicom Cvitanović obilazila je sve crkvice i kapele, a opisuje ju kao “dušu ovoga kraja” koja je poznavala svaku priču i legendu o kapelicama i mjestima kroz koja su prolazile. Druga velika podrška bio joj je pokojni monsinjor Ladislav Lojina koji joj je davao podršku u pripremi knjige “Crkve i kapele odranskog i pokupskog dekanata”.
– Kroz to sve, malo po malo, i čitajući i ono što su drugi pisali i što su drugi stvarali, brojne izložbe koje sam posjetila u Muzeju Turopolja i Galženici i ja sam stvarala sliku ovoga kraja i sve sam ga više voljela. Mislim da je bogatstvo imati dva zavičaja, jedan u kojem si rođen, a drugi u kojem si ukorijenjen. Tu sam puno više nego na rodnom otoku, iako se sad zapravo bavim pisanjem knjige o svom rodnom mjestu ne bih li vratila dug svom prvom zavičaju – kazala je Katja Matković Mikulčić.
Kada smo već na temi zavičaja, nemoguće je ne spomenuti “Turopoljski leksikon”, objavljen u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, na kojem je kao druga urednica radila i naša sugovornica.
– To je kruna mog rada što se tiče spisateljskog, odnosno stručnog. U Leksikonu smo pokušali subliminirati svo blago, baštinu, vjerovanja, mitologiju, medicinu, osobe potekle iz ovoga kraja, umjetnost i graditeljstvo, ne bi li na jednom mjestu prikupili i pokazali što je zapravo Turopolje i što je ono značilo u prošlosti, a da bi isto tako služilo kao putokaz za budućnost. Uz sve zamjerke koje postoje uz takva izdanja, ja vjerujem da bi se svi propusti i greške mogli popraviti u jedno digitalnom izdanju, koje bi trebalo isto planirati da izađe. I to bi onda bilo mjesto gdje će se uvijek dopunjavati slika o Turopolju u širem kontekstu – objasnila je.
23.04.2021. Velika Gorica. Predstavljen Turopoljski leksikon kod Muzeja Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Budućnost knjižnice
Novom vodstvu knjižnice Katja je utrla put, a iza sebe je ostavila čak 33 kutije registratora s uredno složenom arhivom o aktivnostima u Gradskoj knjižnici Velika Gorica. Njenim nasljednicima ostaje da, uz neke nove projekte, pokušaju ostvariti i ono što su Katji Matković Mikulčić za Gradsku knjižnicu ostale neispunjene želje: uvođenje bibliobusne službe te samostalna knjižnica.
– Naša knjižnica je ispod standarda u smislu kvadrature koji ima i fonda koji posjeduje, tako da je nama sad veliki dio fonda u spremištima i nije vidljiv. Smatram da je u sagledavanju Gorice kao jednog modernog grada potrebno promišljati o jednoj samostalnoj zgradi koja bi bila projektirana po standardima modernog knjižničarstva. Ali dobro, to ostavljam mlađima koji su sad došli i isto tako „grizu“ – zaključila je Katja Matković Mikulčić.
Doviđenja, a ne zbogom
Gradeći svoju vezu s Velikom Goricom kroz sve ove i još mnoge priče za koje na ovim stranicama nema dovoljno mjesta, Katja Matković Mikulčić postala je zaštitno lice goričke knjižnice i cijenjena osoba u goričkom kulturnom krugu. I sama se, odlazeći u mirovinu, pokušala ukratko osvrnuti na svojh rad na čelu knjižnice, a tom je prilikom, napisala:”Od prvih koraka na rodnom Hvaru, preko školovanja i rada uvijek sam bila vezana uz knjigu, književnike i korisnike. I tako 44 godine, 1 mjesec i tri dana staža. Čini se da je brzo prohujalo tih četrdesetak godina rada, suradnje i druženja s kolegicama i kolegama, brojnim suradnicima svih profila, ustanovama i prijateljima knjižnice svih generacija kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, isprepleteni nitima poput paukove mreže ili čipke. Dugo je to razdoblje u kojem je bilo i dobrih i lošijih razdoblja, uspona i padova jer se nastojimo dati drugima, primamo od drugih, nekad smo bili povrijeđeni, neshvaćeni ali unatoč svemu mora se dalje. Uz podršku i ljubav najbližih vjerujem da će mi i razdoblje u mirovini biti lijepo, ispunjeno i zanimljivo kada ću imati više vremena za male stvari, zoru u rano jutro, zalaske sunca, glazbu, čaj bez šećera sa dragim osobama, poneko putovanje. Još ima puno nepročitanih knjiga i nenapisanih priča.”
A kakve će još priče ispisati Katja Matković Mikulčić tek nam preostaje vidjeti…
Pojedinačno kadetsko prvenstvo Zagrebačke županije održano je polovicom veljače 2026. u organizaciji Šahovskog kluba Polet iz Buševca. Sudjelovalo je 17 kadetkinja i 74 kadeta. Iznenadio je velik odaziv kadeta do 7 godina. Bilo ih je 8 među njima i jedna kadetkinja. Nakon dva dana nadmetanja najboljima su podijeljene medalje. Najviše kadeta bilo je iz ŠK Polet koji je bio domaćin. Nastupilo je 24 kadeta koji su osvojili ukupno 9 medalja.
Velika Gorica, 25.02.2026. K Polet osvojio županijski kup. Foto: K Polet
Sveta Nedjelja nastupila je sa 16 kadeta i osvojila 8 medalja. Zaprešić je sa 11 kadeta osvojio 5 medalja, Samobor sa 10 kadeta tri medalje i Ban Jelačić sa 5 kadeta osvojio je jednu medalju. Dugo Selo imalo je 16 kadeta u natjecanju, Jakovlje šest i Vrbovec tri.
Velika Gorica, 25.02.2026. K Polet osvojio županijski kup. Foto: K Polet
Kup Zagrebačke županije – ŠK Polet najuspješniji
Velika Gorica, 25.02.2026. K Polet osvojio županijski kup. Foto: K Polet
Kup Zagrebačke županije odigran je početkom veljače u Svetoj Nedelji u restoranu Lob. Kup je ekipno šahovsko natjecanje i ove godine okupio je sve klubove iz naše županije. Najuspješnija ekipa bila je ŠK Polet, koji je nakon pet kola bio neporažen i s 9 bodova je osvojio prvo mjesto te se plasirao na državni kup. Drugo mjesto zauzeo je Ban Jelačić s 8 bodova, a treće ŠK Sveta Nedjelja sa 6 bodova.
Velika Gorica, 25.02.2026. K Polet osvojio županijski kup. Foto: K Polet
Konačni poredak: 1. ŠK Polet (5 4 1 0 9 bodova), 2. ŠK Ban Jelačić 5 4 0 1 8), 3. ŠK Sveta Nedjelja (5 3 0 2 6), 4. ŠK Samobor (5 2 2 1 6), 5. ŠK Velika Gorica (5 2 1 2 5), 6. ŠK Ralu logistika-Rugvica (5 1 2 2 4), 7. ŠK Jaska (5 1 2 2 4), 8. ŠK Zaprešić (5 2 0 3 4), 9. ŠK PIK Vrbovec (5 2 0 3 4), 10. ŠK Jakovlje (5 0 0 5 0).
Galerija fotografija
Gospodarstvo
Koliko nas zapravo košta majica od 5 eura? Predavanje u Galženici o pravoj cijeni “mode”
Brza moda pretvara odjeću u jednokratnu robu, dok iza niskih cijena stoje potplaćeni radnici i šteta za okoliš.
„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.
Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.
Kako tome stati na kraj?
Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.
Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.
Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.
Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.
O dizajnericama:
Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;
Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;
Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.
Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.
Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.
Rukometašice Gorice su u 10. kolu 3.HRL Središte pobijedile RK Slogu (Sveta Nedjelja) rezultatom 36:24 i tako zadržale vodeću poziciju na prvenstvenoj ljestvici.
Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Sredite-10.kolo: ŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Sredite-10.kolo: ŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Domaća ekipa je od početka utakmice dirigirala događanja na parketu (4:1, 7:2, 12:4), Sloga je serijom smanjila na 12:8 te je na kraju prvog poluvremena bilo 15:11.
Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Sredite-10.kolo: ŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Sredite-10.kolo: ŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Početak drugog poluvremena bio je sličan prvom, u deset minuta Gorica je serijom 9:1 došla do vodstva 24:12. Nakon toga trenerice obje ekipe dale su prigodu igrati svim igračicama s pričuvne klupe, ali do kraja susreta prednost domaćih bila je stalno viša od deset golova (27:14, 31:18, 34:21.)
Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Sredite-10.kolo: ŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 24.02.2026. 3.HRL Sredite-10.kolo: ŽRK Gorica-RK Sloga (Sveta Nedelja) 36:24. Foto: David Jolić/cityportal.hr
ŽRK Gorica (9 8 0 1 268:188 16) je sa 16 bodova na prvom mjestu u trenutačnom poretku, na drugom mjestu je RK Sisak (9 7 0 2 253:222 14) sa 14 bodova.
Galerija fotografija
Treća HRL Središte 2025./2026., 10. kolo
ŽRK Gorica – RK Sloga 36:24 (15:11)
Velika Gorica. Sportska dvorana Srednje strukovne škole. Gledatelja 50. Utorak, 24.02.2026., 19:30 sati. Suci: Lorena Krajnović (Osijek) i Josip Kuhar (Samobor). Delegat: Damir Prelčec (Zagreb).
GORICA: Čurek, Burić 5, Mihaljević 4(1), Delladio 5, Nurkić 6, Sremić, Đuričić 4, Katalinić 7(3), Čančar 5, Vajdić, Krmpotić. Trenerica: Dubravka Tunjić.
SLOGA: Škarpa, Spajić 4(1), Jakopec, Dodig 1(1), Šurina 2, Ivanec, Miljenović 1, Crnogorac 1, Tančak 5, Horvatić, Talajić 6(3), Vratarić, Vlašić, Francetić 3, Radigović 1, Širanović. Trenerica: Maja Kozlovec.
Sedmerci: Gorica 4/5, Sloga 5/8. Isključenja: Gorica 10 min., Sloga 6. min. Crveni karton: Tea Nurkić (45.min.).
HOTNEWS
Aktualni sat: Rasprava o poskupljenjima i radovima – “cijene u Velikoj Gorici su još uvijek među najnižima u Hrvatskoj”
Oporba upozoravala na rast komunalnih cijena i kašnjenja projekata, dok gradska poduzeća ističu da su povećanja bila nužna. Najavljuju se ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo.
Aktualni sat 5. sjednice Gradskog vijeća Grada Velike Gorice otvoren je pitanjem SDP-ove vijećnice Ivane Mlinar o povećanju cijena komunalnih usluga i javnog prijevoza, ali i ponovnim prigovorom na, kako je navela, izostanak službenog prijenosa sjednica
“Od prvog siječnja u ovom gradu poskupile su sve komunalne usluge od 40 % do 230 %. Ovo nisu postoci sniženja, nego poskupljenja naših života”, rekla je Mlinar, prozvavši Vladu RH i gradsku upravu. Zanimalo ju je i po čemu je Velika Gorica „najpoželjniji grad“, ali i na koji način Grad kontrolira ZET-ove odvezene kilometre i propuštene linije.
“Počet ću od drugog pitanja, ne mogu vjerovati da možete spomenuti tako licemjerno ZET koji je u ingerenciji Grada Zagreba i molio sam vas s ove govornice da intervenirate jer to su vaši koalicijski partneri u Gradu Zagrebu i kako najavljujete, u Državi. Linijski prijevoz u Velikoj Gorici, usputno rečeno, funkcionira odlično. Jako je malo pritužbi, potpuno je besplatan i čak smo ga nekoliko puta regulirali, zbog toga što je interes građana bio takav. Sa ZET-om ne uspostavljamo takav kontakt. Zašto? Evo pitam vas iz SDP-a i vas iz Možemo. Lako je doći svaka tri mjeseca za govornicu i pričati o tom problemu. Međutim, imate vi svoje stranačke sastanke. Imate svoje koalicijske sastanke, pa vas pitam, pa što ste napravili i jeste li ikad potencirali tu temu ZET-a i problem Velike Gorice tamo gdje je mjesto. Postoje teme o kojima treba pričati tamo gdje im je mjesto. Po pitanju izravnih prijenosa sjednica, koliko vidim, mi imamo izravan prijenos sjednica. Imamo ga, javno je dostupan, na stranicama. Kada govorimo o poskupljenjima, uistinu ja se ispričavam sugrađanima. Nikada nije dobro, nije popularno povući takve mjere i takve cijene, ali zamolio bih direktore, gospodina Raka i gospodina Jurjevića da obrazlože zbog čega je do toga došlo”, odgovorio je gradonačelnik Ačkar.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak pojasnio je kako je cijena vodnih usluga sastavljena od fiksnog i varijabilnog dijela te da fiksni dio nije mijenjan od 2012. godine, dok je varijabilni dio posljednji put korigiran 2022., prije uvođenja eura.
“Cijene su bila tad dosta manje u odnosu na danas i naših usluga, materijala, roba, ali i plaće naših radnika. Dovedeni su u jednom periodu u situaciju da su djelatnici počeli odlaziti iz komunalnog sustava zbog preniskih plaća, isto je i u drugim komunalnim tvrtkama, pa smo morali dići plaće više od 60 %. Zato smo morali iznivelirati i dignuti cijene naših usluga. Želim napomenuti da su sve vodoopskrbe u Hrvatskoj nužne prilagoditi se metodologiji koja nam je navedena i stavljena pred nas uredbom i jednostavno nismo imali puno prostora za razmišljanje jer smo morali sve te troškove staviti u metodologiju. Cijene u Velikoj Gorici su još uvijek među najnižima u Hrvatskoj”.
Govornicu tada preuzima Juraj Odrčić koji je postavio pitanje o sigurnosti u Gajevoj ulici, gdje su u tijeku intenzivni radovi, te o statusu ITU mehanizma.
Pročelnik Dubravko Katulić potvrdio je da su zbog neodgovornog ponašanja izvođača izrečene 18 kazni i podneseno šest prekršajnih prijava, a u dogovoru s policijom pojačat će se nadzor i osigurati dodatna zaštita pješaka.
“Dogovorili smo da redovno obilaze i naravno kažnjavaju, do sad imamo 18 kazni i 6 prekršajnih prijava jer su građevinari neodgovorni. Ono što ćemo dalje napraviti, a vezano je za sigurnost, i to u ovom tjednu, radimo na tome da zaštitimo pješake, danas smo imali sastanak s policijom prije Gradskog vijeća, i dogovorili smo da će češće imati obilaske tamo i da građevinari moraju micati blato s ceste. Barem da stanje bude da se ulica može koristiti”, ističe Katulić
Gradonačelnik Ačkar izvijestio je kako je izmjenama zakona Velika Gorica postala središte ITU mehanizma, čime joj je na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte s okolnim općinama, Orle, Pokupsko, Kravarsko, Rugvica i Pisarovina.
“Problem koji je bio da središte ITU mehanizma ne može biti grad koji graniči s gradom koji je već središte, a to je Grad Zagreb. Tu je bila nanesena nepravda Gorici jer smo šesti grad po veličini i izmjenom ovog zakona smo mi postali središte, iako smo mi već u alokaciji i aglomeraciji Grada Zagreba kao središte ITU mehanizma, napravili i pješačku i biciklističku stazu prema Vukovini i Starom Čiču, interpretacijski centar Muzeja Turopolje, i još niz toga s puni manjim sredstvima, kao dio onoga što sudjeluje u tom velikom financijskom procesu. Više od 100 milijuna eura bespovratnih sredstva od županije, države i EU, došle su u Veliku Goricu, ne slučajno već nečijom sposobnošću pa ne možete govoriti da radimo od naših novaca”.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Na radove u Gajevoj ulici ponovno se osvrnuo vijećnik Mosta Damir Slojšek, koji je prenio nezadovoljstvo građana te upozorio na problem u Ulici Bratstvo, gdje radovi kasne.
“Planirana je da će ta investicija biti realizirana u proračunu do 2026. godine. Ja je nisam vidio. Ono što je još gore, kontaktirali su me građani i rekli su da nema komunalnog redara tamo, da se i dalje događaju problemi. Zovite policiju jer Grad očigledno ne zna riješiti taj slučaj. Drugi dio je ulica Bratstvo koje se ne rješava. Pitao sam vas u 9. mjesecu i tada je bilo rečeno da su bile male poteškoće, ali da će radovi biti gotovi u studenome. Međutim, ja to ne vidim, građani su nezadovoljni. Recite mi kada će biti kraj radova i što će biti s izvođačima jer ovo je prekršilo svaku mjeru”, govori Slojšek.
Katulić je odgovorio kako su komunalni redari svakodnevno na terenu te da je Bratstvo u završnoj fazi, uz planirano asfaltiranje do kraja ožujka, ovisno o vremenskim uvjetima.
“Komunalni redari su svaki dan tamo. Ja vam mogu pokazati slike jer mi oni šalju kakvo je stanje. Svaki sat vremena, imamo dvije smjene. Imamo oči u Gajevoj ulici. Bratstvo je u završnoj fazi, tamo imamo 4 faze jer znamo da je ulica uska i ne može se proširiti kako se radi prilikom drugih rekonstrukcija. Međutim, rade se završni radovi. Pri kraju smo s ulaznim rampama u objekte. Asfaltiranje će biti do kraja 3. mjeseca, ali možda i prije”, odgovara Katulić.
Vijećnike je zanimalo i pitanje uskrsnica te nova dvorana koja još nije stavljena u funkciju. Pročelnica Lana Krunić Lukinić istaknula je kako će ove godine više od 10 tisuća umirovljenika primiti uskrsnicu, pri čemu će oni s najnižim mirovinama dobiti 120 eura, dok će umirovljenici s mirovinom do 750 eura dobiti 40 eura. Po prvi put uskrsnicu od 120 eura dobit će i nezaposleni branitelji.
Vezano za dvoranu, odgovorio je Dubravko Katulić.
“Imali smo probno testiranje u dvorani za dan Grada i tada je utvrđeno da je podloga prehrapava i da je moguće ozljeđivanje. Provjerili smo, naravno i kako je sukladno prema projektu i prema standardima, podloga je napravljena kako je, čak je nešto i glađa. Inače je predviđeno da bude 74 – 80 hrapavost, ali mjerenja su pokazala 65, ali smo odlučili da ćemo je dodatno izgladiti kako bi korisnici bili sigurni i ovih dana se radi na premazivanju dva sloja kako bi korisnici mogli koristiti dvoranu”, objašnava Katulić.
SDP-ov vijećnik Branimir Mikšić ponovno je otvorio pitanje rasta cijena i gradskih financija, navodeći kako građani osjećaju snažan udar na kućne budžete te upozorio na kašnjenja radova u više naselja.
Direktor VG Čistoće Jurica Jurjević pojasnio je kako su troškovi plaća porasli te da su cijene formirane tako da se građane optereti što je manje moguće, uz zadržavanje financijske stabilnosti.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
“Zadnje povećanje je bilo 2022. i tad je VG Čistoća izdvajala 2,2 milijuna eura na godišnjoj razini za plaće što je 45 % svih prihoda. 2025. godine to se povećalo 3,6 milijuna, odnosno 54 %. Pri formiranju cijene smo gledali da što manje opteretimo građane, a da ostanemo financijski odgovorni. Svi gradovi u županiji koji su povećali cijene, na temelju ovih inflatornih učinaka, još uvijek su viši od Velike Gorice”, govori Jurjević.
Katulić je dodao kako na dinamiku radova utječu vremenski uvjeti, posebice zimsko razdoblje.
“Završetak ulica se određuje radnim danima, svjesni smo toga da su neka od naših gradilišta ušla u zimsko vrijeme i ne možete raditi po snijegu. Jednostavno, rokovi se onda prekidaju i kad se stvore vremenski uvjeti, napravit će se. Konkretno, što se tiče Horvatove ulice, nama predstoji završni sloj asfalta što će biti realizirano za 2 – 3 tjedna. Isto tako i Kovači, tamo imamo specifičan problem što je izvođač slovenska firma koja sav svoj materijal donosi iz Slovenije, a baza im je trenutačno u remontu do 15. 3., poslije toga će Kovači bit riješeni. Ne mogu reći da je Lučićeva ili Mraclin, da je tamo dinamika loša. Ne znam kako ste vi to zaključili. Sad ide ljepše vrijeme pa će biti završeni na vrijeme. Isto tako je dobra dinamika u Ulici Braće Radić, tamo nismo mogli raditi po zimi, ali na oba objekta će biti u vremenskoj dinamici kako je predviđena”, objašnjava.
Rasprava o dinamici radova nastavljena je pitanjem o Lučićevoj ulici u Kučama te planovima za nove projekte. Pročelnik Dubravko Katulić pojasnio je kako su u tijeku radovi na zamjeni vodoopskrbnog cjevovoda, pri čemu je uklonjeno 260 metara asfalta i izvedeno 120 metara oborinske kanalizacije. Radove usporava potreba izmještanja 33 HEP-ova stupa, što će se rješavati etapno.
Najavio je i niz planiranih zahvata – izgradnju ulice prema novom dječjem vrtiću u Pokupskoj, radove u Savskoj ulici u Mičevcu, Brkićevoj u Velikoj Buni te Kurilovečkoj od Tesline do Pokupske, ovisno o proračunskim mogućnostima. U planu su i pješačke staze u Jagodnom, uz jezero Čiče, u Vukomeričkoj ulici u Maloj Buni te u Ulici Seljine brigade u Starom Čiču, kao i novo autobusno stajalište na Trgu kralja Petra Krešimira zbog povećanog broja linija.
Vijećnica Mosta Nada Finderle otvorila je pitanje naknada za novorođenčad, navodeći kako Grad za prvo i drugo dijete isplaćuje 270 eura, dok su iznosi u nekim drugim gradovima viši.
“Treba gledati širu sliku i činjenicu da je Grad Velika Gorica jedini grad u Hrvatskoj koji za svu djecu ima besplatni predškolski odgoj. Osijek nema besplatan odgoj. Županija za treće dijete 300 eura, a mi 2 tisuće eura. Da budemo do kraja iskreni, da, moramo poraditi na tome. Napravili smo puno više od drugih gradova po pitanju demografske politike, ali moramo u sljedećem proračunu i to uzeti u obzir. Pohvaljujem vašu inicijativu. Doći ćemo do boljeg rješenja”, odgovorio je Ačkar.
Zlatica Krznarić postavila je pitanje organizacije hitne službe nakon odluke Ministarstva o upućivanju pacijenata u različite bolnice.
Ačkar je kazao kako je nakon sastanaka s ministricom i predstavnicima hitne pomoći postignut dogovor da se svi hitni pacijenti iz Velike Gorice voze u KBC Rebro. Dodao je kako Grad radi na dugoročnom cilju izgradnje vlastite bolnice, što je, prema njegovim riječima, projekt koji bi mogao biti realiziran u iduće tri do četiri godine. Na pitanje o uređenju vatrogasnih domova odgovorio je pročelnik Dražen Bačurin, navodeći kako je provedena nabava za izgradnju objekta u Šiljakovini te su pripremljeni projekti i dozvole za vatrogasne garaže u Poljani Čičkoj i Kurilovcu.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
SDP-ova vijećnica Sanja Jurković Draganić ponovno je otvorila temu povećanja računa, navodeći konkretan primjer jednosobnog stana u kojem su računi za vodu, odvoz otpada i stambenu pričuvu porasli u siječnju u odnosu na prosinac. Osvrnula se i na kvalitetu čišćenja snijega te upitala o nadzoru kooperanata.
Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak ponovio je kako je riječ o povećanju od 33 posto te istaknuo da je cijena vode u Velikoj Gorici i dalje među najnižima u Hrvatskoj, unatoč novoj metodologiji obračuna.
“Većina vodoopskrba je dizala cijene 2024. i 2025., a prošle godine je donesena nova metodologija izračuna cijene, što znači da će oni svi ponovno morati dizati cijene, tako da cijena voda će biti skuplja, ali bez obzira na poskupljenje koje je potrebno da bi sustav mogao opstati, i dalje ćemo biti u najnižem rangu po cijeni vode”, objasnio je Rak.
Direktor VG Komunalca Jurica Mihalj priznao je nezadovoljstvo jednim izvođačem zimske službe kojem je otkazana usluga te je naplaćena penalizacija od 3.500 eura. Ispričao se građanima zbog problema u ulicama trećeg prioriteta, navodeći kako su prve dvije kategorije bile odrađene uspješno.
Vijećnik Vladimir Štarkelj osvrnuo se na raniju raspravu o poskupljenjima, istaknuvši kako su direktori komunalnih tvrtki više puta naglašavali rast plaća i inflaciju kao razloge povećanja cijena. Njegovo pitanje odnosilo se na Savsku ulicu u Mičevcu, uz opasku da Grad godinama nije ulagao vlastita sredstva, osim ekološke rente. Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kratko kako će, po dobivanju građevinske dozvole, započeti radovi u toj ulici.
Zoran Lovrić postavio je pitanje o uklanjanju stabala u Ulici Matice hrvatske, tražeći informaciju na temelju kojeg je stručnog elaborata donesena odluka o rezanju i uklanjanju te postoji li plan za sadnju novih stabala. Katulić je istaknuo kako se stabla ne uklanjaju bez stručne procjene te naveo kako Grad u 2026. godini planira zasaditi 271 novo stablo, naglasivši da se vodi briga o zelenoj infrastrukturi. Lovrić je dodatno pitao i o nabavi senzora, navodeći kako je ista roba nabavljena kroz tri ugovora s dva poslovna subjekta koji imaju iste vlasnike. Pročelnica Gordana Mikuličić Krnjaja pojasnila je kako projekt financira Fond za zaštitu okoliša te da senzori nisu isti, već svaki ima svoju namjenu. Naglasila je kako je Fond provjerio projekt i da je nabava provedena sukladno predviđenim uvjetima.
Na pitanje o izgradnji osnovnih škola i planovima zelene infrastrukture na Plesu odgovarala je pročelnica Lana Krunić Lukinić. Istaknula je kako su provedene dvije analize koje su pokazale potrebu izgradnje dviju novih osnovnih škola za oko 500 učenika kako bi se osigurala jednosmjenska nastava. Projekti su prijavljeni resornom ministarstvu te su odobrena sredstva u iznosu od 65 milijuna eura. Planirana je izgradnja škola u Kurilovcu i na Plesu, male škole u Šćitarjevu te nadogradnje u Vukovini i Čiču. U tijeku je izrada idejnih projekata i priprema javne nabave za izvođače radova.
Govoreći o Plesu, Katulić je dodao kako je već uređeno novo dječje igralište te da je u planu izrada sveobuhvatnog idejnog projekta zelene infrastrukture za taj dio grada.
Nakon aktualnog sata, vijećnici su se oprostili od najdugovječnije pročelnice u gradskoj upravi. Naime, pročelnica Službe za financije Žanete Štefančić, koja je na dan sjednice proslavila i rođendan, odlazi u zasluženu mirovinu nakon dvadeset godina rada u gradskoj upravi. Ovo joj je bila posljednja sjednica Gradskog vijeća, a ispraćena je zasluženim pljeskom vijećnika.
HOTNEWS
Strateška investicija u zdravstvo: Dnevna bolnica u Velikoj Gorici donosi novu razinu skrbi
Očekivani postupak ugovaranja mogao biti zaključen do kraja drugog kvartala ove godine.
Prema navodima Večernjeg lista, među najvažnijim zdravstvenim ulaganjima u Hrvatskoj u predstojećem razdoblju ističe se projekt izgradnje dnevne bolnice u Velikoj Gorici, koja će djelovati u sklopu Kliničke bolnice Dubrava.
Ovaj projekt ujedno je prepoznat kao strateški prioritet Vlada Republike Hrvatske u aktualnom mandatu, što dodatno potvrđuje njegov nacionalni značaj.
Planirana bolnica bit će smještena uz Aveniju pape Ivana Pavla II., na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske površine gotovo 50.000 četvornih metara, a lokaciju su lani u srpnju obišli ministrica zdravstva Irena Hrstić i gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Sadržaj buduće zdravstvene ustanove obuhvatit će specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, dnevnu bolnicu te jednodnevnu kirurgiju. Ključni cilj projekta je osigurati građanima bržu, kvalitetniju i dostupniju medicinsku uslugu, uz značajno smanjenje potrebe za odlascima u Zagreb na preglede i zahvate.
Trenutačno su u tijeku aktivnosti vezane uz izradu projektnog zadatka za pokretanje nabave Studije predizvedivosti, radi detaljne analize opravdanosti ulaganja i mogućih modela provedbe.
Očekuje se da bi postupak ugovaranja mogao biti zaključen do kraja drugog kvartala ove godine, dok je rok za izradu same studije tri mjeseca od potpisivanja ugovora. U okviru iste studije predviđena je i priprema za izradu cjelovite projektne dokumentacije s potrebnim dozvolama za gradnju i opremanje, čime će se stvoriti temeljni uvjeti za početak realizacije.
Značaj ovog projekta za Veliku Goricu izuzetno je velik, jer će nova dnevna bolnica omogućiti stanovnicima dostupniju i organizacijski učinkovitiju zdravstvenu skrb u neposrednoj blizini njihovih domova.
Istodobno, rasteretit će se zagrebačke bolnice, a grad će dobiti suvremeni medicinski objekt usklađen s najvišim standardima zdravstvene zaštite.
-
HOTNEWSprije 6 danaVelika Gorica rekorder po uskrsnicama u Hrvatskoj – evo o kojem se iznosu radi i tko će je sve dobiti
-
HOTNEWSprije 5 danaAčkar postigao dogovor s Ministarstvom! Hitni pacijenti ponovno idu na Rebro
-
HOTNEWSprije 6 danaFOTO Učenici Ekonomske škole Velika Gorica pobjednici Županijskog natjecanja u futsalu
-
Sportprije 6 danaDramatično finale, povijesna pobjeda: I cure iz Šćitarjeva najbolje u odbojci