Vijesti
Kandidat za gradonačelnika Ivan Bekavac poručuje – Velika Gorica postat će grad jednakih mogućnosti i prilika
Pet je mjeseci otkako je Bekavac istaknuo kandidaturu za gradonačelnika.
Pet je mjeseci kako je kandidaturu za gradonačelnika Grada Velike Gorice istaknuo kandidat MOST-a dr.Ivan Bekavac. Svakodnevno je među građanima s kojima razgovara o njihovim problemima i potrebama u ovom gradu, te je osim razgovora pokazao da mu nije problem ni primiti se alata i posla i popraviti nesigurne klupe u našem gradu kako bi bile upotrebljive i služile svrsi za koju su postavljene.
Gostujući u programu City radija, osvrnuo se na opskrbu energijom, najavu HEP Toplinarstva o ulaganju u našem gradu, ali i na temu pročistača, te otkrio što će s viškom kadrova, koji prema njegovom riječima opterećuju gradski proračun.
Život i rad u svakoj urbanoj sredini nezamisliv je bez sigurne i pouzdane opskrbe energijom. To se postiže samo stvaranjem strategije dugoročnog razvoja opskrbe energijom. Ima li naš grad takvu strategiju?
-Naslijedili smo sjajne urbanističke temelje položene još u prošlom stoljeću koji i danas rezultiraju ugradnjama interpolacija primjerene veličine bez nebodera, urbanističkom kontrolom i gospodarenjem prostorom za izgradnju gospodarskih i drugih objekata, sjajnim prometnim rješenjima obilaznica i pristupa autoputu koje treba još nastaviti te završiti.
Međutim naslijedili smo i zapušten sustav gospodarenja energijom neprimjeren današnjem primarno holističkom pristupu, jer se ovdje radi o urbanističkom, prometnom, socijalnom te energetskom sagledavanju organizacije života u gradu. Danas to rješava posebno područje gospodarenja energijom koje obično zovemo urbanom energetikom ili komunalnom energetikom. Dobro planirano, organizirano i vođeno, te racionalno upravljanje energetskom opskrbom umnogome određuje kvalitetu življenja u gradu.
Stoga se zalažem za dugoročno promišljeno gospodarenje svim oblicima energetske opskrbe u našem gradu. Radi se o usklađivanju tri energetska sustava: prirodni plin, toplinska energija i električna energija
Njihov usklađeni dugoročni razvoj treba biti interes strategije razvoja Grada. Danas postoji veliki broj različitih tehničko-tehnoloških rješenja koja mogu smanjiti, racionalizirati potrošnju energije, a time i troškove za krajnjeg korisnika.
HEP Toplinarstvo najavilo je ulaganje 30 milijuna kuna u modernizaciju toplovoda i stvaranje centralnog toplinskog sustava u Velikoj Gorici, te dodatnih 80 milijuna kuna kako bi postojeće toplinske stanice u Vidrićevoj i na Cibljanici prenamjenio u kogeneracijska postrojenja, Vaš komentar?
-Dugogodišnji problem skupog grijanja u Velikoj Gorici trebalo je početi rješavati prije deset godina u etapama. Onda je trebalo toplinske stanice u Vidrićevoj i na Cibljanici pretvoriti u kogeneracijska postrojenja što podrazumijeva istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije. Bivši gradonačelnik, pa i današnji v.d. gradonačelnik naobećavali su se toga zadnjih dva mandata, međutim ništa. Gorica kaska za Zagrebom koji ima takve i bolje sustave već trideset i više godina, a Velikogoričani plaćaju danak političkim kompromisima HDZ-a i stranke pokojnog Bandića, kako onda tako i danas. Iz naših džepova plaćao se taj politički parazitizam na tijelu našeg grada i na računima grijanja, kao i u ugovorima sa Zet om. Rasipanje našeg novca radi mira u gradskoj upravi, a mir nije služio za rast i razvoj našeg grada koji funkcionira na auto pilotu zadnjih godina, nego za, kako vidimo iz medija, dogovore u stražnjim sobama goričkog restorana.
Sjetimo se samo epizode „razdjelnici“ koji su posve pogrešno shvaćeni kao naprave koje štede energiju i smanjuju račun za grijanje. Građanima nije pojašnjeno kako u očekivanju tehničko tehnoloških rješenja iz HEP-a ili vlastite gradske tvrtke toplinarstva, smanjiti račune grijanja može samo promjena navika, obnova ovojnica zgrada, popularno fasada, te ugradnja regulacijskih (radijatorskih) ventila, tamo gdje sustav grijanja to dopušta.
U mandatu gradonačelnika utvrdit ću opravdanost nastavka suradnje s HEP Toplinarstvom, te aktivirati davno utemeljenju javnu gradsku tvrtku VG Plin ukoliko za to postoji opravdani javni interes ekonomske računice.
Zadnjih tjedana imali smo najavu v.d. gradonačelnika spajanja Velike Gorice na pročistač odvodnje Grada Zagreba, potom je priča o tome utihnula, u očekivanju smo raspisivanja novog natječaja za pročistač odvodnje, kako Vi na to gledate?
-Tom problemu pristupiti ću operativno, a ne politički jer o rješenju i realizaciji ovisimo ne samo mi, nego i generacije koje dolaze. Naime v.d. Gradonačelnik izjavio je namjeru spajanja na pročistač očito nesvjestan okvira projekta koji treba ostvariti. Naime, njegov prethodnik bivši gradonačelnik je prilikom donošenja odluke o raspisivanju natječaja za izgradnju pročistača konzultirao struku, kako mu zakon i nalaže, da bi dobio stručne pokazatelje je li bolje vršiti rekonstrukciju i povećanje kapaciteta vlastitog pogona ili je bolje i jeftinije “uštekati” se na zagrebački pročistač.
I struka, IPZ Uniprojekt MFC d.o.o. izradila je Studiju o utjecaju na okoliš rekonstrukcije/dogradnje za pročišćavanje otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje. Studiju je radio ovlašteni pravni subjekt od strane izvršne vlasti u RH . Navedena studija razradila je sistem rekonstrukcije i nadogradnje, izvršila procjenu povećanja kapaciteta, modernizaciju, nadzor i sl. To je bio temelj za osiguranje bespovratnih sredstava iz fondova EU za Grad i sve nas. Na osnovu koje studije kojeg ovlaštenog pravnog subjekta v.d.gradonačelnik predlaže skretanje preko Domovinskog mosta do Zagreba “jer ima viška kapaciteta”? Na osnovu koje struke iznosi javno navedeno, te drži sastanke sa Hrvatskim vodama? S kojim uredom vlade RH se konzultirao o načinu raskida ugovornih obveza sa Fondom koji mu je osigurao sredstva i je li dio tih sredstava već utrošen? I drugo, sad već bivša uprava Grada raspisala je natječaj. Nigdje se ne vidi je li taj natječaj bio međunarodnog ili nacionalnog karaktera. Zar nitko u EU nema pravne subjekte koji rade takve pogone za svoje gradove i šire već su to samo tvrtke Strabag AG i Elektrocentar Petek? Izdvojena sredstva u tom natječaju iznosila su cca 100 milijuna kuna, a gore navedeni nude od 25 do 35% više.
Bekavac je ukazao na niz drugih problema, te istaknuo što će prvo promijeniti kad postane gradonačelnik.
-Vrijedi podsjetiti javnost i na obećanje današnjeg „nisam znao“ v.d. gradonačelnika, dano Lomničanima prije nekoliko godina o osnivanju odvjetničkog tima za rješavanje spornih pravnih elemenata asfaltne bazu, a koji nikad nije osnovan, ili pak na okolnost da zaposlenici Grada koji rade na izdavanju građevinskih dozvola ne obavještavaju vlasnike susjednih nekretnina o izdavanju građevinskih dozvola, pa građani tek post festum bivaju dovedeni pred gotov čin.
Ili pak na činjenicu nepostojanja novog cjenika prikupljanja i odvoza komunalnog otpada, kao niti usklađivanja istih usluga sa zakonom iz 2013, a sada smo u 2021.! o čemu sam i već ranije govorio.
Istekao je i zakonski rok i nema objave izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice za 2020. g. koji bi trebao pokazati kako nažalost gradska uprava nije opravdala očekivanja nas građana o održivom gospodarenju otpadom kao jednom od temelja suvremenog kružnog gospodarstva.
U zaključku želim poručiti građanima kako sam temeljito proučio Statut Grada Velike Gorice, te Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta. Prvi radni dan u gradskoj upravi tražit ću organizacijsku shemu gradske uprave, te izvješće o radu svih pročelnika upravnih odjela te plan rada za naredno razdoblje.
Isto ću tražiti i od svih predsjednika upravnih vijeća ustanova, poduzeća u gradskom vlasništvu, kao i od nadzornih odbora javnih gradskih tvrtki o čijoj odgovornosti nitko ne govori.
Neće više izmišljena radna mjesta opterećivati gradski proračun, uhljebi i paraziti javnog novca dobit će otkaze. Velika Gorica postat će grad jednakih mogućnosti i prilika. – zaključio je Bekavac.
Cijelu emisiju poslušajte OVDJE.
Redovna izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice održana je danas (ponedjeljak, 29.12.2025.) u prostoru Hotela Garden Hill u Velikoj Gorici. Na sjednici je bilo 16 nastavnika Tjelesne i zdravstvene kulture osnovnih i srednjih škola te predstavnik Grada Neven Topolnjak.
Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skuptine kolskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skuptine kolskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Sjednicu s dnevnim redom od 12 točaka vodio je Boris Konjević, predsjednik ŠSSVG-a. Sva izvješća za 2025. godinu kao i planovi za 2026. godinu usvojeni su jednoglasno. Za predsjednika Saveza, osnovanog 2017. godine, ponovo je, treći put, na mandat od 4 godine izabran Boris Konjević, prof., a za tajnika Zlatko Palčić.
Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skuptine kolskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon završenog službenog dijela sjednice, ugodno druženje nastavljeno je uz prigodni domjenak.
Galerija fotografija
Strašna scena u ranim poslijepodnevnim satima na križanju Avenije pape Ivana Pavla II i državne ceste, gdje se gradi HNS-ov kamp u Velikoj Gorici!
Oko 13 sati zbog neprilagođene brzine vozač osobnog vozila sletio je s kolnika i zabio se u semaforski stup. Očevici tvrde da je vozilo jurilo 200 km/h!
Prema dostupnim informacijama, unatoč smrskanom vozilu, vozač je preživio nesreću i prebačen je u KBC Zagreb.
Ostali vozači pozivaju se na oprez zbog krhotina i dijelova vozila koji su prosuti po kolniku.
Priča iz kvarta
Kako se rađao Grad: ‘Znali smo odmah da ovo ne može biti neuspješna priča…’
Velika Gorica proslavila je svoj 30. rođendan u godini na izmaku, pa se za kraj godine vraćamo tri desetljeća unatrag. Uz pomoć svjedoka vremena Nevena Karasa i Vlade Horine prisjećamo se kako se rađao naš grad…
Kad je Hrvatska početkom devedesetih stekla svoju samostalnost, u čemu su najveći doprinos dali mali, obični ljudi iz svih dijelova naše države, pa tako i oni s velikogoričkog područja, potkrao se tu jedan paradoks. Mnoge su sredine, posebno u okolici Zagreba, u novoj ustroju izgubili svoju, lokalnu “samostalnost”, tu su opet važnu ulogu, gotovo krucijalnu, odigrali upravo – Velikogoričani! Veliki finale cijele te akcije dogodio se 29. studenog 1995. godine, kad je oformljeno prvo Gradsko vijeće Grada Velike Gorice, a na “gorički vlak” tom su se prilikom ukrcale i neke druge sredine s istim željama…
Ideja o Velikoj Gorici kao izdvojenom gradu, a ne dijelu grada Zagreba, rodila se već 1990. godine, kad su Velikogoričani i Turopoljci shvatili da je lokalna vlast svedena na – područni ured. Goričkoj inteligenciji to nije bilo dovoljno. Kraj koji je prethodnih gotovo osam stoljeća, kroz Plemenitu općinu turopoljsku, imao neku vrstu samouprave, pretvoren je u periferiju metropole, što nije bilo opcija za naše ljude.
– Do uspostave samostalne Republike Hrvatske Velika Gorica je imala status općine. Budući da su 1990. godine sve općine ukinute, stvorene su četiri gradske općine, uslijed čega je Velika Gorica dobila samo taj Područni ured. A to je bilo daleko od onoga što je nekad imala kroz svoju općinsku Skupštinu. U Turopolju postoji tradicija lokalne vlasti, odnosno samouprave, a i svi drugi imali su svoje gradove i općine. Velika Gorica je kao ovako velika sredina nekako ostala izvan toga, zbog čega su se vrlo brzo počeli ujedinjavati i politički i svi drugi faktori u našem gradu – prisjeća se svjedok vremena Vlado Horina.
Upravo je Horina bio među osnivačima Odbora za povratak lokalne samouprave, osnovanog na inicijativu uglednih Velikogoričana. Predsjednikom tog Odbora imenovan je odvjetnik Antun Šagovac, a Horina je bio tajnik.
– U Odboru su bili predstavnici političkih stranaka, ali i nestranački ljudi. Sve skupa je i zamišljeno kao izvanstranačka akcija, što je ona i bila, s obzirom na sve aktivnosti koje su slijedile – priča Horina.
Otpor je, zapravo, počeo već u raspravi zakonskog prijedloga o ovakvoj administrativnoj podjeli našeg područja, jer Velika Gorica prestala je biti općina na sjednici zagrebačke Skupštine 14. studenog 1990., a već krajem rujna u našem je gradu održana tribina o metropolizaciji Zagreba, na kojoj se vodila žestoka diskusija i izražavale brojne sumnje i negodovanja na brojne točke prijedloga, o čemu je detaljno pisao prof. dr. sc. Branko Dubravica u knjizi “Teritorijalni ustroj Velike Gorice od kotara i općine do grada 1871. – 1995.”
Doznajemo tako iz istog izvora da su odlukom o ukidanju općina sve pravne kompetencije prebačene na zagrebačke gradske institucije. Područni ured Velika Gorica dobio je svoju tajnicu u Željki Klemenčić, koju je naslijedio Vlado Grbavac, a kasnije i Zvonko Kunić.
Već u ožujku 1992. godine u Saboru je otvorena rasprava o novom ustroju Republike Hrvatske, što je uključivalo diobu za županije, ali i promjenu statusa nekih gradova. U zadnjim danima ožujka gorički ogranak HSLS-a proveo je anketu pod geslom “Hoćemo svoju općinu Velika Gorica”, a o nacrtu zakona o lokalnoj samoupravi raspravljalo se i na tribini gradskog SDP-a.
Pojavila se u svemu tome i mogućnost da Velika Gorica ostane dio Zagreba, a okolna mjesta i općine završe u Zagrebačkoj županiji. Nešto slično dogodilo se Zaprešiću, a tu se negdje rodila i krilatica “Ne dijelite Turopolje”, proizašla iz potpisivanja peticije kojom su se ljudi pobunili protiv podjele Turopolja u dvije županije. Budući da peticija da Velika Gorica postane grad, održana u prosincu 1992. u organizaciji lokalnog HSLS-a, nije prerasla u širi pokret, definirana je odluka po kojoj Velika Gorica ostaje dio Zagreba.
U novoj podjeli Grad Zagreb je definirao 182 naselja, od čega ih je čak 93 bilo iz bivše velikogoričke općine! Dakle, više od polovice… S druge strane, Zagrebačku županiju u tom su trenutku činili Samobor, Dugo Selo i općine oko Zaprešića, dok su sam Zaprešić i Velika Gorica ostali dio Zagreba. Upravo su iz Županije u jesen 1993. stigli snažni signali o podršci u pokušaju odvajanja tih dvaju gradova/naselja.
Grupa entuzijasta, predvođena mr. sc. Zdravkom Lučićem, 30. studenog 1993. je organizirala tribinu u tadašnjem Narodnom sveučilištu pod naslovom “Velika Gorica u sustavu lokalne samouprave”. Uz župana Ivicu Gažija, uvodničar je bio i dr. sc. Josip Kregar, docent s Pravnog fakulteta, a nakon rasprave ovaj se skup suglasio da treba nastaviti inzistirati na izdvajanju Velike Gorice iz Zagreba i dobivanju statusa grada.
Stajališta s tribine poslužila su kao osnova za okupljanje na kojem se 14. prosinca 1993. formirao, punim nazivom, Privremeni inicijativni odbor za povratak lokalne samouprave u Veliku Goricu, Turopolje, Posavinu, Pokuplje i Vukomeričke gorice. Na sjednici su bili predstavnici svih velikogoričkih političkih stranaka, predstavnici Udruženja obrtnika, ali i brojne nestranačke osobe. Predsjednik Odbora Šagovac i tajnik Horina najuže su surađivali s Josipom Bobesićem, predsjednikom Udruženja obrtnika, a akcija je krenula odmah.
Sljedeća tri tjedna na terenu su osnivani odbori po mjesnim zajednicama, koje su se i međusobno krenule povezivati, a uslijedio je i drugi sastanak inicijativnog odbora, s kojeg je u javnost poslana nedvosmislena poruka:
“Vraćanje lokalne samouprave koja je ovom području nepravedno oduzeta (a prema tradiciji postoji od 1225.) temeljna je zadaća Odbora za povratak lokalne samouprave u Veliku Goricu, Turopolje, Posavinu, Pokuplje i Vukomeričke gorice.”
Prefiks “privremeni” nestao je 7. siječnja 1994. godine, a Inicijativni odbor krenuo je s organizacijom prikupljanja potpisa za peticiju. Za velikogoričkim primjerom poveli su se i u Zaprešiću, gdje je krajem siječnja osnovan njihov Inicijativni odbor, a ta dva tima uskoro su se i blisko povezala te zajedno nastupala.
– Bilo je i drukčijih razmišljanja među Velikogoričanima, ali rekao bih da nije bilo toliko protivnika ideje koliko je bilo skeptika, onih koji su se bojali kako će Velika Gorica funkcionirati sama. Otpora je, naravno, bilo i s druge strane, iz Grada Zagreba. Vodili smo tu velike borbe na sve strane, znalo je biti i žestoko, a puno nam je značilo to što smo prikupili više od 20.000 potpisa Velikogoričana – kaže Vlado Horina.
Cijeli procesno trajao je otprilike dvije godine. U međuvremenu se priključilo i Pokupsko, ideja je bila da Orle i Pokupsko budu zasebne općine, puno je toga dvojbenoga bilo i u “razgraničenju” Zagrebačke županije i Grada Zagreba, a pojavila se i mogućnost da pet velikogoričkih naselja, uključujući Veliku Mlaku i Mičevec, pripadnu Zagrebu. To posljednje bilo je možda i najvažniji razlog što se cijela priča protegnula toliko dugo, jer Grad Zagreb nije se želio odreći Zračne luke i vodocrpilišta!
Raspravljalo se o podjeli na četiri zagrebačka kotara, što Goričanima opet nije bilo prihvatljivo, a dodatni udarac bilo je ukidanje mjesnih odbora.
“Ovime su naši građani ostali bez ikakvih imovinskih prava, a ispod je našeg ljudskog dostojanstva da i najmanji novac za lokalne potrebe moramo prositi u Skupštini Grada. Nužno je da se što prije oslobodimo od ovog maloljetničkog statusa i postane subjekti svih društvenih procesa u našem gradu i općinama, jer nema tih novčanih obećanja zbog kojih bi se odrekli stoljetne tradicije da budemo svoji na svom, istinski kreatori izgradnje svoga područja. Nitko ne može dati Velikoj Gorici i budućim općinama dušu i prepoznatljivost, osim njihovih žitelja”, oglasili su se iz Odbora nakon takve odluke.
Važan korak u pravom smjeru napravljen je u listopadu 1994., nakon sastanka predstavnika Odbora s predsjednikom zagrebačke Skupštine Stjepanom Brolichom.
– Prema svemu što sam čuo, vjerujem da bi se naši zahtjevi mogli ostvariti najkasnije do jeseni 1995. godine – rekao je predsjednik Odbora Antun Šagovac nakon sastanka.
Pokazala se ta prognoza točnom, a pomoglo je i to što se lokalni HDZ aktivnije uključio u akciju. Dugo je gradski ogranak pratio ono što je dolazilo iz vrha stranke, bio u najmanju ruku distanciran od borbe za gradsku samostalnost, ali predsjednik goričkog HDZ-a Milan Krilić u tim se trenucima definitivno aktivirao. Naravno, najvažnije je bilo to što je predsjednik Tuđman shvatio da neke stvari u teritorijalnoj podjeli nove države nemaju logiku, uključujući i ono za što se borila gorička Inicijativa.
Prvi važan datum je tu 20. rujna 1995., kad je Sabor donio Zakon o Zagrebačkoj županiji. Njime su ustanovljene današnje granice županije, ali i dodijeljen status grada Velikoj Gorici, a status općina za Pokupsko i Orle. Prvi lokalni izbori u Velikoj Gorici održani su 29. listopada 1995., a na njima je osam vijećnika dobio HSLS, sedam HSS, šest HDZ, po dva HSP i nezavisne liste, a jedan HNS.
I ostvareni su tako svi preduvjeti da se – rodi Grad! Na povijesnoj konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, 29. studenog 1995. godine za gradonačelnika je izabran Josip Bobesić iz HSS-a, a za njegova zamjenika Stjepan Rendulić iz HSLS-a. Prvi predsjednik Vijeća bio je Ivica Leder (HSLS), a već na drugoj sjednici drugim je zamjenikom gradonačelnika imenovan Vlado Horina iz HSS-a.
– Ničega tu glamuroznog nije bilo. Našli smo se, formirali Vijeće, odabrani vodeće ljude i razišli se. Nismo čak ni na pijaču otišli nakon te prve sjednice – smije se danas Horina, koji je ubrzo za ulogu prvog tajnika Gradskog vijeća angažirao Nevena Karasa.
– Negdje oko Božića 1995. godine, u mom sadašnjem uredu, prvi put razgovarali smo Vlado Horina i ja. Ideja je bila da postanem tajnik Gradskog vijeća, ali vladala je velika nesigurnost, bilo je puno nejasnoća. Imao sam siguran posao u Hrvatskim šumama i tražio sam tjedan dana da razmislim. Kad su me u firmi podržali, odlučio sam prihvatiti izazov. Na sjednici Gradskog vijeća 15. siječnja izabran sam za tajnika – pamti Karas, danas zamjenik gradonačelnika u drugome mandatu.
Što se lokalne samouprave tiče, uspostavljanja kompletnog sustava, bili su to počeci. I gradski, i njegovi.
– Ja sam u Hrvatskim šumama bio savjetnik za imovinsko-pravne odnose, a ovo je bilo sasvim nešto drugo. O lokalnoj samoupravi učio sam u hodu, a tu moram zahvaliti tajnici zagrebačke Skupštine Bernardi Jurčec, koja mi je puno pomogla. Na tjednoj razini me primala, davala mi savjete, odgovarala na sva moja pitanja… U tih prvih par mjeseci me usmjerila i uputila u sve detalje u formalno-pravnom smislu – kaže Karas i ističe:
– Prvih godinu dana bilo je stvarno jako teško, pamtim da smo prvi proračun napravili na dva lista papira, ali već nakon dvije godine došli smo do razine da su mene zvali iz cijele Hrvatske da pomognem njima. Toliko smo otišli naprijed da smo im i mogli pomoći, uspjeli smo se posložiti u popriličnoj mjeri, a danas smo došli do statusa na koji možemo svi biti ponosni.
U tim prvim danima Grada, tvrdi Horina, dalo se naslutiti u što se on može pretvoriti.
– Svi smo mi bili svjesni kakvu perspektivu ima Velika Gorica, u smislu Zračne luke, vode, izvorišta… I da su tu značajni potencijali. I da jedan takav grad, ako je dobro vođen, jednostavno ne može biti neuspješan – zaključio je Horina.
Sport
Zvučno pojačanje u Vukovini, Mraclin vraća svoje dijete kući?!
Još početkom prosinca krenule su objave o pojačanjima u našim niželigaškim klubovima, seriju je otvorilo društvo iz Vukovine, a nastavak se očekuje u danima pred nama, u prvom redu kroz vijesti iz Mraclina…
CityLIGHTS
Kamo za doček? Goričani će u Novu godinu ući doma – uz dobru “klopu”, a neki će i do Budimpešte ili Sarajeva!
“Malo kuhanog vinčeka, muzike, pa gdje nas Nova godina odnese!”
-
CityLIGHTSprije 4 danaGorička lovkinja Ana Bundalo: Obilazim čeke i hranilice u šumi, a pušku sam naslijedila od oca
-
CityLIGHTSprije 4 danaPolnoćka u župnoj crkvi Kravarsko
-
Vijestiprije 6 danaVažna obavijest za građane! Ovako VG Čistoća radi tijekom božićnih blagdana
-
Obrazovanjeprije 6 danaFOTO Odigran Božićni malonogometni turnir Srednje strukovne škole