Poveži se s nama

Priroda

Kako su naši Turovci pošumili “pluća Splita i Dalmacije”

Članovi Turopoljske udruge skauta Tur vikend su proveli na jugu Hrvatske, baveći se ekologijom, pri čemu su svi – uživali. Kako im je točno bilo u Splitu i okolici detaljno su ispričali u svom opširnom izvještaju…

Objavljeno

Članovi Turopoljske udruge skauta Tur proteklog su vikenda sudjelovali u vrijednoj i važnoj akciji na Mosoru, gdje su sadili borove na opožarenim područjima. O svemu što su doživjeli objavili su opširan izvještaj na svojim stranicama, kojeg prenosimo u cjelosti…

“Turovci su i ove godine sudjelovali na akciji pošumljavanja opožarenih dijelova Dalmacije. Prosječno, svaki je zasadio petnaestak stabala, kako bi padine Mosora, pluća Splita i Dalmacije, uskoro ponovno bila zelena.

Savez izviđača Hrvatske, sa svojim partnerima, Hrvatskim šumama i Hrvatskom gorskom službom spašavanja nastavlja uspješnu akciju pošumljavanja onih dijelova Dalmacije koji su osobito postradali u požarima 2017. godine, ali i nakon toga. Tako su već prošle godine pošumljavana područja u okolici gradova Splita i Solina, gdje je pošumljavanje nastavljeno i ove godine, a njima je pridruženo i požarište u blizini grada Zadra.

Boranka je akcija izviđača, ali i brojnih drugih građana zainteresiranih za obnovu šuma na opožarenim područjima, kojoj je u osnovi edukacija djece i mladih o korisnosti i vrijednosti šuma za opstanak planeta i svih živih vrsta na zemlji, jer bez razvoja svijesti o tome i prevencije požari će i dalje činiti veću štetu nego li ljudi dobre volje mogu obnoviti. Kažu stručnjaci da je za obnovu onoga što u požaru nestane u svega sat vremena, potrebno desetak godina truda i sadnje u akcijama poput Boranke. Od svega zasađenog uspjet će se primiti i opstati tek dvadesetak posto, no srećom i priroda sama radi na svojoj obnovi.

Tek nakon edukativnog karaktera Boranka ima i onaj vidljiviji te javnosti i medijima zanimljiviji karakter, ekološki, odnosno sadnju mladica i sjemena desetak različitih autohtonih biljnih vrsta koje bi se u sljedećih desetak godina trebale razviti u pravu mladu šumu na nekad opožarenim područjima. Već ove godine vidjeli smo da je Mosor znatno zeleniji nego prošle godine, ali zasad travom i niskim raslinjem, dok grmlju i drveću treba znatno više vremena.

U akciju Boranka ove se godine uključilo četrdesetosam članova Turopoljske udruge skauta “Tur”, roditelja i prijatelja, odnosno Velikogoričana. Bilo ih je i prethodnih dana tamo na sadnji, jer svoj doprinos uključivanjem u akciju pošumljavanja daju i brojni pokrovitelji i partneri, među kojima su i članovi učiteljskog sindikata Preporod i brojnih tvrtki u kojima su Velikogoričani zaposleni.

Na krilima uspješne Boranke, ove je godine pokrenuta inicijativa Zasadi drvo, ne budi panj, koja je na sadnju drveća po cijeloj Hrvatskoj potaknula brojne jedinice lokalne samouprave, obnašatelje vlasti i ekološki zainteresirane građane. Turovci su svoje roditelje i mlađe članove pozvali da se uključe u sadnju drveća u lokalnoj zajednici, dok su organizirano i grupno i ove godine pošli u Dalmaciju.

Osim sadnje na padinama Mosora, prekrasan sunčani vikend iskoristili su i za sadržajan izlet u okolici. Tako su u subotu prošetali ulicama starog grada Trogira, upoznali njegovu povijest i njegove povijesne građevine, poput tvrđave Kamerlengo i najznačajniji gradski kulturni spomenik, ranokršćansku trogirsku katedralu, posvećenu Svetom Lovri, čiji je portal zapadnih vrata izradio glasoviti majstor Radovan.

U nastavku dana popeli su se i do Klisa, koji je u 9. stoljeću bio sjedište hrvatskih knezova i kraljeva Trpimirovića, odnosno u tom svojstvu je bio hrvatskim glavnim gradom. Obišli su prekrasnu klišku tvrđavu, koja kao da je iznikla u živom kamenu, a čije su zidine poslužila kao kulisa za snimanje mladima vrlo atraktivnog serijala Game of the Thrones.

Ostalo je još dovoljno vremena kako bi po dolasku u Split i smještaju u sportsku dvoranu Osnovne škole Bol prošetali do plaže Bačvice na kupanje. Zaista je nezamislivo uči u mora krajem listopada, ali vjerovali ili ne, more je tek malo hladnije nego tijekom ljeta, a nije bilo neugodno niti izaći iz njega na temperaturu od oko 25 celzijevih stupnjeva.

Uzbuđenje i ambijent noćenja u prepunoj sportskoj dvorani mlađim izviđačima nisu dopustili da rano zaspu, a odrasli su ugodnu večer iskoristili za druženje i razgovor.

Na nogama je u nedjelju trebalo biti već u sedam sati, jer nakon doručka organizatori su sve sudionike akcije sadnje na Mosoru, kod Sitnog Donjeg, očekivali oko devet sati. Nije bilo lako niti autobusom se uspeti do tamo uskim ulicama između objekata s izbačenim balkonima prema cesti te usred naselja, gdje manevar autobusa traje čak i desetak minuta. Zanimljivo je i to za doživjeti, a osobito s našim mladim vozačem Antom, koji se opuštao kako je odmicala naša zajednička avantura.

Na Mosoru se toga dana okupilo oko 350 saditelja, učenika splitskih osnovnih škola, izviđača iz Splita, djelatnika jedne banke, pripadnika Hrvatske ratne mornarice i pedesetak Turovaca. Prethodnog dana u dvije smjene zasađeno je oko 9000 sadnica, a te je nedjelje zasađeno još oko 4000 sadnica.

Sudionici su se podijelili u radne timove, zadužili su alat, rukavice, sadnice, minerani kamen i mjehove s vodom te su se raširili obroncima i pristupili sadnji. Bilo je živo i veselo, a već kroz sat i pol posao je bio završen. Dulje se na kasnojesenjem suncu ne bi ni dalo izdržati. Po posljednji put ove godine svi su još jednom dobili sunčanu boju na licu te su umorni i zadovoljni pošli na put kući.

Izviđači su sami preuzeli inicijativu u svoje ruke te je autobusom zavladala pjesma. No, trebalo je i prije polaska zaplesati. Turovke su, uz pomoć koreografkinje i pred očima cijele snimateljske ekipe sudjelovale u plesu uz himnu Boranke, koja će u obliku glazbeno-filmskog spota biti promovirana u proljeće. Jedva čekamo to vidjeti.”

Priroda

Za ljepše Čiče! Aktivisti uređivali jezero za snimanje glazbenog spota

Društvo iz inicijative “Jezero Čiče – Turopoljsko more” planira velike stvari u budućnosti, no već sad rade prve korake na revitalizaciji popularnog kupališta. U petak je plaža očišćena i uređena, jednako kao i prilazi plaži, a u subotu će se na ovoj lokaciji snimati glazbeni spot

Objavljeno

on

Inicijativa “Jezero Čiče – Turopoljsko more”, koja je pokrenula brojne akcije za revitalizaciju omiljenog kupališta brojnih Velikogoričana, jedna je od brojnih sličnih koje su se pojavljivale posljednjih desetljeća, no ovoga puta stvari izgledaju kudikamo ozbiljnije. Predstavljen je cijeli plan i ideja, jasno istaknuto što se želi postići na području “turopoljskog mora”, pri čemu je istaknuto kako se taj ambiciozni plan – uključuje zabavne parkove, hotele, kampove, sportske klubove… – može realizirati u sljedećih pet godina.

A dok se čeka da se stvari konačno počnu događati, društvo iz ove inicijative već radi prve korak. Naizgled sitne, ali zapravo vrlo važne za sve ono što nas čeka u budućnosti. Za početak, prostor jezera je temeljito očišćen.

“Uspješno je okončana akcija čišćenja okoliša i plaže jezera Čiče, popularnog Čič biča. U suradnji s udrugom NostraDomus skupili smo desetak vreća otpadaka i spremili ih u za to, marom i zalaganjem gradske uprave i VG Komunalca, postavljene spremnike na parkiralištu izvan prostora Čič biča. Parkiralište je bilo premalog kapaciteta s obzirom na veliki interes posjetitelja. Nadamo se kako će ova i slične aktivnosti potaknuti u svima više volje za valjanim odlaganjem vlastitog smeća u za to predviđene spremnike. Tako smo ‘ušminkali’ plažu za subotnje snimanje spota Deaf benda EnTre, koje s nestrpljenjem očekujemo i planiramo oko podneva”, objavili su iz inicijative.

Bravo za sve, velika podrška svima!

Nastavi čitati

Priroda

Vrijeme je za vrganje, kraljeve svake šume

Vrganje prije pripreme možete obrisati vlažnom krpom ili ih kratko oprati pod tekućom vodom.

Objavljeno

on

Posljednjih dana društvene mreže pune su fotografija jedne od najpoznatijih i najukusnijih gljiva – vrganja. Berači su se raspršili na sve strane, neki ih beru za vlastite potrebe, neki za popunjavanje kućnog budžeta.

No, potraga za vrganjima osim spomenutog, donosi i benefit boravka na svježem zraku i lagane šetnje šumom.

18.08.2020., Strezojevo, vrganji, foto: Suzana Majstorović/cityportal.hr

A što znamo o ovoj poslastici?

Vrganj je jestiva gljiva koja raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Kako piše rtl.hr najpogodnije vrijeme za rast vrganja je kad kišom natopljena zemlja isparava kao izmaglica iznad tla. Prilikom berbe vrganju treba prići pažljivo i pregledati ga sa svih strana, zatim ga nježno kucnuti po klobuku, jer upravo taj zvuk nam otkriva njegovu starost. Ako je zvonak i napet, radi se o mladom vrganju.

18.08.2020., Strezojevo, vrganji, foto: Suzana Majstorović/cityportal.h

No, kada je tema branje vrganja, važno je napomenuti da prema Pravilniku o zaštiti gljiva u Hrvatskoj nije dopušteno brati vrganje klobuka manjeg od 4 cm, a ako se naiđe samo na dva vrganja, jedan (manji ili crvljivi) mora se ostaviti na staništu i dopustiti mu da otrese zrele spore.

Vrganje prije pripreme možete obrisati vlažnom krpom ili ih kratko oprati pod tekućom vodom, ali ih ne namačite u vodu jer će je upiti previše i postati kašasti. Također, nakon branja najbolje ih je čuvati u kartonskoj vrećici do dva dana u hladnjaku.

18.08.2020., Strezojevo, vrganji, foto: Suzana Majstorović/cityportal.hr

Vrganje možete jesti kao samostalno jelo, možete ih sušiti, koristiti za juhe, kao začin za rižota ili kako biste intenzivirali okus jela, gdje je to potrebno, piše podravka.hr.  Svježi vrganj je bez premca, a sušenje je svakako bolja metoda za konzerviranje od zamrzavanja, kod kojeg se gubi specifičan okus vrganja. Pri sušenju svježe vrganje narežete na listiće, sušite i na kraju spremite u staklenku. Prilikom upotrebe sušene vrganje je potrebno omekšati namačući ih najmanje 30 minuta u mlakoj vodi. Možete ih čuvati i u octu ili u ulju.

 

Nastavi čitati

Priroda

Priroda preporučuje: Život u kući od slame!

Bez ijedne opeke, u Vukomeriću je krenula gradnja kuće čija mikroklima godi našem respiratornom i živčanom sustavu.

Objavljeno

on

Na Recikliranom imanju u Vukomeriću na obroncima Vukomeričkih Gorica, Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG organizirala je cjelodnevnu demonstracijsku radionicu  Akademije prirodnog graditeljstva – gradnja balama slame. Pod vodstvom prirodnog graditelja i edukatora Matka Šišaka polaznici su kroz uvodno predavanje saznali sve detalje tehnike gradnje slamom nakon čega su na obližnjem imanju i sami sudjelovali u gradnji kuće, od stvaranja zidova od bala slame do proizvodnje prirodne žbuke od glinenog tla i pijeska.

– Gradnja tvrdo baliranom slamom je kombinacija tradicijskih i novih tehnika u graditeljstvu. Slama je prirodni resurs, nus proizvod poljoprivrede a mi u ZMAG-u se bavimo edukacijom tim specifičnih tehnika gradnje, između ostalog i kuća od bala slame, glinenih žbuka i drvenih konstrukcija. – istaknuo je Matko Šišak, voditelj Akademije prirodnog graditeljstva.

U gradnji ove kuće od balirane slame sudjeluju četiri majstora i njihovi pomoćnici

Ekološki održiva rješenja u graditeljstvu privlače veliki interes, posebice radi neodrživosti u urbanim sredinama uzrokovanoj pandemijom i sezmičkim aktivnostima. Prednosti življenja u kućama građenim od prirodnih materijala su višestruke, od ugodne mikro klime, visoke energetske učinkovitosti, lokalno dostupnih materijala, do smanjenja elektromagnetskog zračenja i prirodnog otpuštanja vlage. Privatna kuća od bala slame, još će pričekati svoje stanare. U tijeku je dizanje slamnatih zidova, nakon čega slijedi i nanošenje prirodne žbuke. No, kako bi temelji bili čvrsti i dugotrajni, rađeni su od betona. – Želimo da je kuća stabilna i dugotrajna, a važni su čvrsti temelji i konstrukcija za što koristimo beton i drvene grede. – napominje Šišak.

ZMAG-ov Matko Šišak je voditelj Akademije prirodnog graditeljstva

Sigurnost u ruralnim područjima i prirodi, nalazi sve više Zagrepčana, ali ima doseljenika i iz ostalih krajeva Hrvatske, kojima su Vukomeričke Gorice postale novi dom. Baš kao Ivani Turković Popović i Sandy Osmičević koje i žive blizu Recikliranog imanja u Vukomeriću, a u ZMAG-u su zadužene za sadnju vrta i brigu o Društvenoj banci sjemena. – Mi u sklopu ZMAG-a se bavimo skupljanjem i očuvanjem starih tradicijskih sorti zbog čega sadimo vrt, a pošto se on kod nas nalazi u maloj kotlini i ima dosta vlage, najbolje nam uspijevaju kupusnjače i cvijeće. Sve je ekološki uzgoj, od stajskog gnojiva, ručne obrade tla do tretiranja biljaka prirodnim pripravcima protiv bolesti i nametnika. Recimo, pripravak od namočene koprive u kišnici. – savjetuje voditeljica programa za hranu i prirodne kozmetike Ivana Turković Popović, koja se bavi i proizvodnjom prirodne kozmetike.

Sandy Osmičević i Ivana Turković Popović u ZMAG-ovoj Društvenoj banci sjemena

Inače, stare sorte su otpornije i zdravije, a tu je i faktor bioraznolikosti. – Naš glavni cilj je doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti i njihova popularizacija. – rekla je voditeljica projekta Društvene banke sjemena Sandy Osmičević, napominjući kako u banci čuvaju sjemenke za sadnju i razmjenu u čvrsto zatvorenim staklenkama, na policama bez izravne sunčeve svjetlosti. ZMAG organizira i sudjeluje u razmjenama sjemena, a oduševila ih je Lufa – tikva spužva, čije su sjemenke dobili razmjenom, a inače raste u tropskim i suptropskim područjima. – Kada dozrije, tikva Lufa je spužvasta i može zamijeniti umjetne spužve za pranje tijela i posuđa, i potpuno je razgradiva.

ZMAG-ova Društvena banka sjemena jedna je od samo tri trenutno aktivne u Hrvatskoj, u njoj se nalazi četiristotinjak različitih sorti povrća, cvijeća i aromatičnog bilja.

Nastavi čitati

Reporter 396 - 27.08.2020.

Facebook

Izdvojeno