Vijesti

Kako se suočiti sa strahom od (mogućeg) rata?

Imajte na umu da svaka nevolja ima svoj kraj. Zamišljajte budućnost koja će biti bolja i veselija nakon što sve završi.

Objavljeno

prije 3 godine

18. ožujka 2022.

Objavio/la

Suzana Majstorović

Već nekoliko godina suočeni smo s kriznim događanjima – pandemija, potresi, ekonomska kriza, a sada i rat u Ukrajini za koji postoji opasnost daljnje eskalacije. Govori se o mogućoj nestašici hrane, vode, energenata, a ekonomske posljedice i poskupljenja su već sada vidljivi. Suočavamo se s velikom neizvjesnošću, nesigurnošću. Nema više onog osjećaja stabilnosti i predvidivosti na koji smo navikli. Sve to je dovoljno da poljulja naš osjećaj smisla i našu psihološku dobrobit.

-Mnogima od nas se događa retraumatizacija. Rat u Ukrajini mnoge podsjeća na rat koji se vodio na ovim prostorima. Retraumatizacija se događa kada se prizivaju sjećanja i pobuđuju neugodne emocije, a definira se kao „situacija ponovnog javljanja simptoma traumatizacije zbog događaja ili interakcija koje žrtvu podsjećaju na prethodno traumatsko iskustvo“. Tom osjećaju pridonose i mediji koji riječju i slikom povezuju slike iz sadašnjeg sukoba u Ukrajini sa slikama s ovih prostora iz doba Domovinskog rata. Takve slike u nama bude sjećanja i pojačavaju nelagodu-govori Sanda Puljiz Vidović, prof. psihologije, ravnateljica Centra za djecu mlade i obitelj Velika Gorica.

Mi kao ljudska vrsta smo skloni misliti o budućnosti i gledati što je sve potencijalno opasno i precijeniti realnu opasnost. To izaziva tjeskobu, osjećaj straha pa i panike.

Što možemo napraviti u ovoj situaciji?

Za početak je važno shvatiti da na situaciju u Ukrajini ili u nekom drugom dijelu svijeta ne možemo utjecati. To nikako ne znači da se treba izolirati i ne pratiti što se događa. Ukoliko su nas uznemirile slike uplakane djece, možemo uplatiti sredstva za neku humanitarnu organizaciju ili možemo pomagati na neki drugi način, na primjer, dati svoju vikendicu na korištenje izbjeglicama. Na taj način pomažemo drugima, ali i svom životu dajemo smisao i smanjujemo osjećaj bespomoćnosti.

-Smanjite izloženost vijestima. Ugasite televizor, smanjite praćenje vijesti na portalima i društvenim mrežama. Imajte na umu da su mnoge vijesti senzacionalističke i da ne možemo znati što se točno događa na terenu. Takve uznemirujuće slike samo pojačavaju naš osjećaj straha i bespomoćnosti. Svakako je potrebno informirati se, ali stalno gledanje vijesti nije ni za koga dobro. To posebno vrijedi za djecu. Slike razrušenih gradova, bolnica, izbjeglica su posebno zastrašujuće i potrebno je zaštititi se od toga-ističe Puljiz Vidović.

Da bismo zaštitili djecu, potrebno je da se i sami smirimo. Djeca prate našu neverbalnu komunikaciju i ako osjete našu uznemirenost, i sami će se tako osjećati. Kod djece su moguće češće trbobolje, glavobolje, problemi sa spavanjem, ali i agresivni ispadi, strahovi, tjeskobna stanja.

-Važno je izraziti svoje osjećaje, reći da se bojimo. To je važno i djeci, ali ih nemojte prisiljavati da razgovaraju o svojim osjećajima. Oni će to učiniti kada za to budu spremni. Nikako im nemojte govoriti da se nemaju čega bojati ili da se ne trebaju ljutiti. Slušajte što vam dijete poručuje, pratite njegovu neverbalnu komunikaciju. Djeca će svoje strahove i brige izraziti kroz igru, crtež, priču, pokret pa je očekivano da će se igrati rata. Na taj način oni prorađuju svoje osjećaje, a odrasli su tu da prepoznaju njihove osjećaje, da ih razumiju i da im daju podršku. Zagrlite dijete češće nego inače. Nemojte se iznenaditi ako vam se i veće dijete uvuče u krevet.

S djecom je potrebno razgovarati o onom što se događa, u skladu s njihovom dobi. Ne treba im davati previše informacija, a posebno je potrebno zaštititi ih od zastrašujućih slika i video snimki. Pitajte ih što znaju i upozorite ih da su mnoge informacije netočne. Nikako nemojte generalizirati i govoriti da su svi pripadnici nekog naroda isti, jer to nije istinito.

Važno je držati se rutine. Time stvaramo osjećaj da je naš život pod našom kontrolom. Valja nastaviti učiti, odrađivati poslovne obveze, pohađati školu, planirati ljetovanje. Tako imamo osjećaj da naš život ima smisla.

-Neka vaš dom bude sigurno mjesto za sve ukućane. Provodite više vremena s članovima svoje obitelji, razgovarajte, igrajte se. Ako je svijet nestabilan i nesiguran, djeci će još teže biti nositi se s nedaćama ako se i u obiteljskom životu događaju promjene. Napravite plan sigurnosti-kaže Puljiz Vidović.

Pronađite što vam pomaže. Budite aktivni. Pospremajte, čistite, vježbajte, trčite, boravite u prirodi, družite se s kućnim ljubimcima, kreativno se izražavajte, družite se s drugim ljudima ali samo ako vam to odgovara. Smanjite duhan, alkohol, sredstva za smirenje jer će vas sve to dugoročno destabilizirati.

Imajte na umu da svaka nevolja ima svoj kraj. Zamišljajte budućnost koja će biti bolja i veselija nakon što sve završi. Vježbajte optimizam! Trudite se raditi i ostvarivati svakodnevne ciljeve koje ste si zadali, a ne odustati jer „ništa nema smisla“. Nemojte prestati učiti, jer se može dogoditi treći svjetski rat. Jer, i djeca i mi odrasli smo jači i otporniji nego što mislimo. Optimizam i otpornost nam olakšavaju donošenje odluka i dobri su za naše mentalno i fizičko zdravlje.

Zaključno, na puno stvari ne možemo utjecati ali možemo utjecati na to kako ćemo se nositi i kako ćemo se ponašati u ovoj situaciji.

Vijesti

Vatrogaskinja Lea iz Ribnice obožava seosku kuhinju, a evo što će spremiti ekipi za večeru

Za svoju večeru Lea odabrala sljedeće sastojke: koprive, gljive, kruške, mascarponea, pljukanaca, teletine i crnog vina.

Objavljeno

prije 15 sati

21. studenoga 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Ekonomistica Lea Hader (28) ugostit će ekipu ovotjedne ‘Večere za 5’ u svojoj kući u Ribnici pored Velike Gorice. Voli kuhati i družiti se, udana je i majka je djevojčice. Jednog dana voljela bi imati svoju slastičarnicu. Bavi se vatrogastvom i vrtom, a prije toga bavila se i folklorom. Omiljeno jelo joj je sarma te obožava tradicionalnu seosku kuhinju.

– Moju malu obitelj sačinjavaju suprug i kći, muž mi je velika podrška u svim segmentima. Držim se tog da mi je obitelj na prvom mjestu. Svakodnevno kuham, održavam dvorište i okućnicu, čistim kuću, svakodnevni dan jedne mame – rekla je Lea.

Foto: RTL.hr

– Ljudi me doživljavaju zločestom i drže distancu od mene, a kad me upoznaju kažu da nisam takva! Smatraju me strogom – ispričala je o sebi Lea.

– Natjecateljski sam tip, volim pobjedu i mislim da laže onaj koji to kaže – dodala je i otkrila da bi, ako pobijedi, odvela supruga na odmor.

Večeru je Lea odlučila spraviti od zanimljivih sastojaka – koprive, gljive, kruške, mascarponea, pljukanaca, teletine i crnog vina.

– Gljive obožavam u gulašu, u kajgani – ispričao je Zvonko!

– Neke stvari uopće ne znam što su, primjerice pljukanci, ne znam što je to – komentirala je Branka.

– Znamo napraviti salatu od koprive – dodao je Ivan.

Ekipa očekuje ukusnu hranu od Lee, a Branka je dodala i da smatra da ih očekuje luda atmosfera.

Foto/izvor: RTL

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Županijski vatrogasci studeni iskoristili za osposobljavanje i školovanje

Prema statistici oko 70 posto intervencija čine brojne tehničke intervencije, stoga županijski vatrogasci moraju biti spremni na sve.

Objavljeno

prije 16 sati

21. studenoga 2024.

Objavio/la

Petra Škrinjarić

Županijski vatrogasci studeni su posvetili učenju i osposobljavanju. Iako se vatrogastvo često percipira kroz gašenje požara, prema statistici oko 70 posto intervencija čine brojne tehničke intervencije kao što su prometne nesreće, spašavanje iz ruševina, intervencije s opasnima tvarima ili spašavana s visina i dubina. Upravo kako bi vatrogasci bili spremni na sve i pomogli stanovništvu u nevolji, svakodnevno prolaze obuke, uvježbavaju različite scenarije te se školuju.

Tako je nedavno održano osposobljavanje županijskih vatrogasaca za 12 pripadnika iz šest Vatrogasnih zajecica, od kojih su Velika Gorica, Dugo Selo, Vrbovec, Samobor, Zaprešić i Jastrebarsko. Na lokaciji Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica vatrogasci su prolazili obuku za Spašavanje iz dubina i visina 2. stupanj. Osposobljavanje je provodio Marijo Paluh, inače pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za kontinent.