Grad Velika Gorica je u postupku izrade Strategije zelene urbane obnove do 2030. godine, koja će pridonijeti razvoju zelene infrastrukture, integracije rješenja temeljenih na prirodi.

Također, dokument će biti temelj za unapređenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, omogućiti kreiranje energetske učinkovitosti te lakšu prilagodbu klimatskim promjenama.

Kako bi stanovnici mogli iznijeti svoje prijedloge i mišljenja, Grad je izradio online anketu za svoje stanovnike koja će definirati konačna rješenja i projekte, čime se povećava kvaliteta javnih prostora i kvaliteta života na području grada.

Anketa je dostupna ovdje.

Ili putem QR koda:

Ispunjavanje ankete traje 10-15 minuta i bit će dostupna za popunjavanje do 30. travnja.

Održivom sustavu za uzgoj autohtonih vrsta riba u sklopu EU projekta DaWetRest, koji okuplja 25 korisnika i 20 pridruženih partnera iz 12 europskih zemalja, pridružilo se prvo hrvatsko Zeleno mrjestilište u Jagodnom, koje je otvoreno radi obnove ekosustava dunavskih poplavnih područja.

U projektu sudjeluje Športsko-ribolovna udruga Odra, koja upravlja s oko 500 hektara voda na goričkom području, a mrjestilište je smješteno pokraj Instituta Ires, koji nadzire proizvodnju ribe. Projekt su u Poduzetničkom inkubatoru, uz podršku Grada Velike Gorice, predstavili stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Jadranskog inovacijskog centra.

Cilj je zaštita voda i stvaranje održivog ekosustava proizvodnje autohtonih vrsta riba, u skladu s preporukama Europske unije – istaknuo je predsjednik Športsko-ribolovna udruga Odra Ognjen Cahun.

Foto: Grad Velika Gorica

– Ovo je prvo mrjestilište u Hrvatskoj, a otvoreno je upravo na velikogoričkom području. Napravili smo moderan kompleks, potpuno uređeni i funkcionalan, a već smo isporučili i prvu tranšu ribe po planu. Pokušavamo spasiti ne samo naše vode i jezera već i ptice koje se tom ribom hrane, dakle živi svijet našeg eko-sustava – istaknuo je Cahun.

Dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zdenko Tonković, naglasio je važnost razvoja istraživanja u akvakulturi i očuvanju prirode, te dodao kako Zeleno mrjestilište nudi studentima i istraživačima priliku za eksperimentiranje i razvoj novih tehnologija.

– Svjedočimo odličnom primjeru povlačenja EU sredstava – rekla je zastupnica u EU Parlamentu Željana Zovko i istaknula činjenicu da realizacijom omogućavamo stvaranje nove generacije mladih znanstvenika i stručnjaka.

Foto: Grad Velika Gorica

– Velik je potencijal Hrvatske za implementaciju sličnih projekata u cijeloj zemlji a mogao bi poslužiti kao model za slične projekte u drugim europskim regijama, dok nastavak istraživanja u područjima plave ekonomije ima veliki potencijal za održivi razvoj te značajan utjecaj na ekosustav Dunava – rekla je Magdalena Strachinescu iz Europske komisije.

Naime, Projekt DaWetRest je dobio podršku od državnih institucija i Europske unije, a planira se i njegovo proširenje kroz europski projekt SWIM, uključujući nadogradnju bazena i komercijalizaciju na području cijele regije.

Obilne kiše koje posljednjih dana neprestano padaju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uzrokovale su značajan porast vodostaja rijeke Save i njezinih pritoka, dok se slična situacija bilježi i na slivu Neretve. Hidrolozi upozoravaju da bi u idućim danima moglo doći do poplava, posebno na područjima koja su već pogođena visokom zasićenošću tla. Meteorološke prognoze najavljuju nastavak kišnog razdoblja do kraja ožujka, dok se stabilizacija vremena očekuje tek od 1. travnja.

Ciklonalni sustav koji se kreće iz južne Italije preko Jadranskog mora donio je obilne oborine koje su znatno povećale protok vode u rijekama. Zasićenost tla već je dosegnula kritične razine, što znači da nova kiša ne može biti upijena, već direktno ide u vodotokove, dodatno povećavajući njihov vodostaj. DHMZ naglašava da je pozornost potrebno usmjeriti na Kupu s pritocima, donji dio toka Une te srednji i donji dio toka Save jer će se prema sadašnjim prognozama nastavak oborine dogoditi na njihovim slivnim područjima.

U Bosni i Hercegovini, posebno su ugroženi slivovi rijeka Bosne i Vrbasa, koje se ulijevaju u Savu, dok Agencija za vodno područje Jadranskog mora upozorava na moguće poplave u donjem dijelu sliva Neretve. Vrhunac vodnog vala očekuje se između 29. i 30. ožujka.

Povijesni trendovi oborina na Mediteranu

Zanimljivo je da dugoročna analiza klimatskih podataka pokazuje kako se količine oborina na Mediteranu nisu značajnije mijenjale od kraja 19. stoljeća. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, količine padalina ostale su stabilne unatoč varijacijama između desetljeća. Istraživači su koristili podatke s više od 23 000 kišomjernih postaja diljem 27 zemalja i zaključili da promjene u količinama oborina nisu rezultat dugoročnog trenda, već atmosferske cirkulacije i unutarnje klimatske varijabilnosti.

Međutim, povećano isparavanje uzrokovano rastom temperature zraka dovela je do sve češćih i intenzivnijih suša, što ima značajan utjecaj na dostupnost vode u regiji. Ovi podaci ukazuju na potrebu za preciznijim planiranjem upravljanja vodnim resursima kako bi se smanjili negativni učinci ekstrema u hidrološkom ciklusu.

Utjecaj na stanovništvo i mjere opreza

S obzirom na trenutačne vremenske prilike, stanovništvu se preporučuje poduzimanje mjera predostrožnosti, posebno u područjima sklonima poplavama. Nadležne službe prate situaciju te redovito objavljuju upozorenja i preporuke. Građani se pozivaju da prate službene prognoze i informacije te da poduzmu sve moguće mjere za zaštitu imovine i sigurnosti.

Prognoze ukazuju na stabilizaciju vremena od 1. travnja, kada se očekuje smirivanje padalina i postupno opadanje vodostaja. Ipak, posljedice dugotrajnog kišnog razdoblja mogle bi se osjetiti još neko vrijeme, pogotovo u nižim predjelima gdje voda sporije otječe.

Iako dugoročni podaci pokazuju da količine oborina na Mediteranu nisu u opadanju, sve češći ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju izazov za upravljanje vodnim resursima. Trenutačno stanje u slivu Save i Neretve zahtijeva pojačani oprez i brzu reakciju nadležnih službi kako bi se izbjegle potencijalne štete te minimizirale posljedice klimatskih ekstrema i osigurala veća sigurnost stanovništva.

Iz škole Mittelschule Lindau am Bodensee u naš grad doputovali su učenici Erasmus+ projekta “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma – put koji mijenja budućnost”. Projekt obuhvaća 20-tak učenika u dobi od 12 do 15 godina, a domaćini iz Osnovne škole Eugena Kvaternika upoznali su ih s našim gradom.

Posjetili su i Centar za posjetitelje gdje su ih predstavnici Turističke zajednice Grada Velike Gorice proveli bogatom poviješću našeg grada i crticama što on predstavlja danas.

Među ostalim, učenici dviju škola sudjelovali su na zajedničkim radionicama o održivim materijalima i zajednički stjecali iskustva iz domene ekologije i načinima očuvanja prirode.

Svjetski dan voda 2025. usredotočit će se na temu ‘Očuvanje ledenjaka’ kako bi se istaknula ključna uloga ledenjaka u održavanju života i ciklusa vode.  

Dan ima za cilj podići svijest o izazovima koje stvara topljenje ledenjaka i poziva globalnu zajednicu da ubrza smanjenje emisije ugljičnog dioksida i provede lokalne strategije za prilagodbu smanjenju ledenjaka i nesigurnostima u tokovima vode. 

Zašto su ledenjaci važni? 

U svijetu postoji više od 275 tisuća ledenjaka. Najveći broj se nalazi u arktičkim regijama, točnije njih 44 %. Iako se čini kako su ovi ledeni divovi nešto što je daleko od nas, njihov utjecaj je značajan. 

Često ih se naziva vodenim stupovima jer se u njima nalazi gotovo 70 % svjetske pitke vode. Samim time, ledenjaci su izvor života ne samo za ljude, već i za mnoge biljke i životinje. Prema podacima UN-a, više od dvije milijarde ljudi oslanja se na topljenje ledenjaka kao svoj izvor vode. Kada se ledenjaci i snijeg tope, ta voda postaje dostupna za piće, poljoprivredu, industriju i proizvodnju energije.  

Međutim, klimatske promjene mijenjaju prirodni ciklus, utječu na količinu i brzinu topljenja leda te pridonose porastu razine mora. Kako ledenjaci postaju sve manji, u budućnosti će se smanjiti dostupnost vode pojedinim zajednicama. To bi moglo dovesti do veće borbe za vodne resurse, osobito u područjima koji se bore sa sušom.  

– Ako ne obuzdamo emisije stakleničkih plinova, oko polovice globalne mase ledenjaka bit će izgubljeno do 2100. godine. Utjecaj toga osjetit će se daleko izvan onih neposredno nizvodno od ledenjaka – tvrdi geofizičar Dr. Alex Brisbourne. 

Ledenjaci koji su već dostigli svoju najveću točku otapanja s vremenom će ispuštati sve manje vode, što će dodatno smanjiti opskrbu vodom. Nadalje, ovo stanje utječe i na globalnu ekonomiju jer pogađa industrije poput poljoprivrede, hidroenergije, turizma, trgovine i transporta. 

Brojke su zabrinjavajuće 

Nažalost, topljenje ledenjaka nije novost. Od 1990. godine pa do danas, izmjerena je 20 cm viša razina mora. Premda je bilo nekih pomaka na bolje, u zadnje vrijeme se situacija znatno pogoršala. 

Foto: unsplash.com

Štoviše, u 2023. godini, ledenjaci su doživjeli najveći gubitak vode u gotovo 50 godina, što je druga godina zaredom da imamo tako drastičan pad. Svjetska meteorološka organizacija zabilježila je kako su u Švicarskoj ledenjaci izgubili 10 % mase u 2022. i 2023. godini. 

Tajnik ove organizacije, Celeste Saulo napomenuo je kako topljenje ledenjaka ugrožava dugoročnu sigurnost opskrbe vodom za milijune ljudi. Samim time, ova godina nas treba osvijestiti da problem postoji te da trebamo reagirati. 

Očuvanje ledenjaka 

Ledenjaci se tope alarmantnom brzinom, ugrožavajući milijarde ljudi koji ovise o njima kao ključnom izvoru vode. Njihovo topljenje dovodi do povećanog rizika od poplava, suša i klizišta te dolazi do povećanja razine mora. Ovaj problem prisutan je diljem svijeta, a razlog tome su klimatske promjene uzrokovane emisijama stakleničkih plinova. 

Kako bismo usporili topljenje, nužno je smanjiti emisije, održivo upravljati vodnim resursima i potaknuti globalnu suradnju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Ovu ključnu poruku važno je prenijeti djeci

Da su ledenjaci, bez obzira na udaljenost, itekako važni za cijeli planet, doznali su učenici drugog razreda OŠ Nikole Hribara. U povodu Svjetskog dana voda o važnosti vode za život učili su na vodocrpilištu VG Vodoopskrbe gdje ih je dočekao direktor Krunoslav Višić sa suradnicima. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Kao i svake godine 22. ožujka, tako i ove godine obilježavamo Svjetski dan voda jer je voda najvrjedniji resurs za postojanje čovječanstva. Ovogodišnjim sloganom „Očuvajmo ledenjake“ pažnja je usmjerena na važnost zaštite smrznute vode na našem planetu. Naime, ledenjaci odnosno glečeri ključni su za zdravlje eko sustava, a njihovim topljenjem, uslijed globalnog zatopljenja, ugrožena je opskrba pitkom vodom – naglasio je direktor VG Vodoopskrbe.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Naš zadatak na globalnoj razini smanjiti emisije CO2 u atmosferu.

–Važno je o tome govoriti i djeci jer im usađujemo važnost brige o vodi, skrećemo im pažnju da je naš planet sve topliji i da se ledenjaci tope brže nego ikad čime vodeni ciklus postaje nepredvidljiv i sklon ekstremima. Tako su danas na vodocrpilištu s nama osnovnoškolci kojima želimo prenijeti neke važne činjenice poput one da je razina mora, zahvaljujući topljenju ledenjaka, u odnosu na 1990. godinu viša za 20 centimetara – poručio je školarcima Višić.