Niželigaško proljeće krenulo je utakmicama velikogoričkoga kupa, vidjeli smo prve golove, prve naznake spremnosti naših klubova za sve ono što slijedi u drugoj polovici aktualne sezone, ali ova je zima donijela i neke nove spoznaje. Nogometne, klimatološke, infrastrukturne… A sve to moglo bi se odraziti i na rezultatima.

Riječ je, da skratimo priču, o blatu.

Svi koji imaju dvorišta, svi koji su pokušavali nešto posla po dvorištu odraditi u ovim zimskim mjesecima, mogli su se iz prve ruke uvjeriti da blata na svakom koraku ima više nego ikad. Zima je bila izrazito vlažna, sunce se pojavljivalo samo u iznimnim prilikama, klimatski uvjeti sve su specifičniji, a to ima i sve jači utjecaj na nogomet.

– Ovo je strašno, mi doslovno nemamo gdje trenirati, a pogotovo igrati utakmice – požalili su nam se iz jednog od naših klubova, a brza provjera stanja u ostalim sredinama kaže da je priča svudje otprilike jednaka.

Doznali smo tako u tom procesu da su neki naših klubovi, kao primjerice Buna i Polet iz Buševca, svoju prijateljsku utakmicu odigrali – u Zagrebu?! Našli se ljudi na Trešnjevci, na terenu s umjetnom travom, uredno platili traženi iznos i odigrali dogovorenu utakmicu. Koje se, zbog blata “do koljena” nije mogla igrati ni u Maloj Buni ni u Buševcu.

Takvih je priča najmanje nekoliko ove zime, pojedine prijateljske utakmice su se i odgađale iz blatnih razloga, a sve to će neizbježno utjecati i na način na koji se nogometaši iz našega kraja pripremaju za proljetne izazove. U niželigaškom svijetu često je problem nedostatak igrača na treninzima, s tim segmentom mnogi su se mučili svih ovih godina, a kad je to barem donekle riješeno, pojavila se ova, nova vrsta problema.

Krivca za takvo stanje, naravno, nema ni smisla ni potrebe tražiti, jer krivac se nalazi u oblacima, u zraku, u atmosferi… Međutim, rješenja bi se mogla pronaći. Ona imaju svoju cijenu, ali sve više imaju i svoju vrlo konkretnu svrhu. I ne treba pritom previše filozofirati, jer stvar je zapravo jednostavna: velikogoričkom području trebaju tereni s umjetnom travom!

Naravno da nije realno očekivati da će svaki naš klub dobiti teren s umjetnom travom, ali velik pomak bio bi dobiti i jedno igralište na četiri, pet ili šest klubova. Prevedeno u važeće brojke, dva, tri ili četiri terena s umjetnom travom, s dimenzijama za veliki nogomet, riješila bi jako puno problema u tom smislu. Većina klubova “kuburi” i s uvjetima za rad s mlađim kategorijama, a sad su se na to nadovezali i problemi sa seniorskim pogonima, što dovodi do jasnog zaključka u kojem smjeru bi trebalo djelovati.

Trenutačno je jedini teren s umjetnom travom na velikogoričkom području pomoćno igralište na Gradskom stadionu, no na njemu je tolika gužva da je i samoj HNK Gorici kapaciteta – puno premalo. I ne postoji opcija po kojoj bi se taj teren mogao ustupati ili iznajmljivati bilo kojem drugom klubu. Da je to moguće, zainteresiranih bi bilo jako puno, ali tu se ništa neće mijenjati sve dok u klubu ne krene u najavljenu izgradnju klupskoga kampa. A takvi projekti su uvijek vrlo dugoročni i u velikoj mjeri upitni, sve do trenutka kad gradnja konačno definitivno krene.

Grad je opterećen brojnim ulaganjima na sve strane, Grad ulaže i u sport koliko može, nitko iz klubova ni na trenutak nije pomislio bilo koga kritizirati zbog aktualnog stanja, ali zajednički je stav da treba sugerirati mjerodavnima u kojem smjeru razmišljati u budućnosti. Priprema se navodno i ujedinjena inicijativa naših klubova koja bi trebala ukazati na ovaj problem.

Diljem Turopolja, naime, postoje tereni koji su svih ovih godina jako dobro “pili vodu”, ali ove zime i te su lokacije okovane blatom. U iščekivanju sunca, koje je u ovim okolnostima jedino rješenje blatnih problema.

Kako sam? Jako dobro, otprilike kao i županijski sport!

Tim je riječima, sa zadovoljnim smiješkom na licu, gostovanje u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” započeo Vladimir Bregović, po funkciji prvi čovjek županijskog sporta. Predsjednik Zajednice sportskih zajednica i saveza ZŽ-a otkrio je tom prilikom i imena dobitnika ovogodišnjih nagrada za najbolje, koje će se održati u Vrbovcu posljednjeg petka u veljači.

Sportašica godine i ovoga je puta Sadea Bećirović iz Karate kluba Samobor, sportaš godine je Josip Glasnović iz Streljačkog društva Jaska, ekipa godine su odbojkašice Neba, a momčad godine Klub hokeja na travi Zelina.

– Sami postupak kandidiranja polazi od naših gradskih zajednica. U Zagrebačkoj županiji imamo devet gradova i 25 općina, svi oni biraju najbolje pojedince i kolektive, a ujedno i kandidiraju one koje bi mogli biti najbolji i na županijskoj razini. I svi oni čine sve da nama u izvršnom odboru bude što teže odabrati dobitnike. Bude tu i žustrih rasprava, znamo se i lagano posvađati, jer tu se važe sve. U prvom redu rezultati, primarno oni međunarodni, ali i popularnost i masovnost pojedinog sporta. U nekim kategorijama tako smo imali i preglasavanje, dok su neke stvari bile jasne i prije nego što smo krenuli – kaže Bregović.

Boljitak županijskom sportu donosi, između ostaloga, i ljubav.

– Živjele nam cure iz Zagrebačke županije, koje nam iz Zagreba dovode vrhunske sportaše! Josip se iz Zagreba tako preselio u Jasku, stvorio obitelj i pokrenuo klub, i sve to nakon što je već bio vrhunski sportaš. Obično se događalo da sportaši u našoj županiji krenu u sustavu lokalnog sporta, postanu vrhunski, a onda traže nadogradnju u gradu Zagrebu ili negdje u inozemstvu. Lijepo je vidjeti da se trendovi mijenjaju i na tome hvala svim tim djevojkama, ali ima to valjda veze i s naših 200 objekata, s našom financijskom pomoći, s našim sustavom. Zato danas mnogi ostaju, a mnogi i dolaze u našu županiju – ističe predsjednik Zajednice.

Na dnevni red ovog razgovora, s obzirom da je ova godina i dalje mlada, morale su doći i financije.

– Pretprošle godine naš proračun je iznosio 963.000 eura, a ove godine smo došli do 2,5 milijuna eura! Dakle, stvari su jasne, imamo povećanje od 150 posto u zadnje dvije godine. U tom smislu smo jako sretni i zadovoljni, ali reći ću i ovo… Da smo imali i rast od 350 posto, lakoćom bismo rasporedili taj novac, pri čemu bi svaki euro došao do naših sportaša. Prostora imamo jako puno, bez obzira na svu pomoć Županije, a javljamo se i na natječaje ministarstva, kroz koje financiramo plaće za 42 naša trenera, ali i opremu za klubove. Prvi put se iz nacionalnog proračuna direktno utječe na sport na lokalnoj razini i zato veliko hvala ministarstvu – kazao je Bregović i nastavio:

– Preko manifestacija i događanja, pa sve do 22 naša saveza, svi su osjetili povećanje proračuna. Hvala i Županiji, ali rekao bih da rezultati i rad naših sportašica i sportaša to i zaslužuju. Sport u Zagrebačkoj županiji definitivno je napravio iskorak u posljednje dvije godine, a još više veseli što ima i jako puno prostora za dodatni rast. Zbog svega toga postoji zadovoljstvo sa sadašnjošću, ali i optimizam za budućnost, što se odnosi na svih više od 20.000 sportaša u našoj županiji.

Uz sve to, istinski napredak moguć je jedino uključenjem gospodarstva u sport.

– Izmjena Zakona koja ove godine stupa na snagu trebala bi dovesti do pomaka u tom smislu, ali tek ćemo vidjeti kako će to funkcionirati. Imali smo mi nešto slično devedesetih godina, ali bilo je dosta rubnih dijelova, odnosno nedorečenosti. Naši će gospodarstvenici ovom izmjenom Zakona dobiti neke benefite kroz umanjivanje poreza na dobit, a time će se određeni gospodarski subjekti odlučivati i na takva ulaganja. Međutim, moja iskustva su sljedeća… Mislim da su prošla vremena donacija i sponzorstava na klasičan način, kao i vođenja klubova na način “koliko sam dobio, toliko ću i potrošiti”. U svemu tome potrebno je i nešto drugo, a to je ono što naš sport nudi gospodarstvu. Nije dobro da samo netko daje, da se to troši… Evo, uzet ću primjer iz hrvanja. Naša prva liga se snima i prenosi na Sportskoj televiziji, a kroz to se otvara i marketinški prostor. Dakle, nećemo tražiti sponzorstvo, nego ćemo nuditi marketinški prostor koji se otvara. Ima tu dosta prostora, a kad klubovi dođu do toga, dolazit će i do napretka u tom smislu.

Opcija je i ulazak privatnoga kapitala u sport, za što već imamo primjere.

– Neću apriori reći da je to pozitivna stvar, budući da ima raznih primjera, ali vjerujem da je interes kapitala, radilo se o jednom euru ili milijunima eura, da se brine o cjelokupnom sustavu, da se traži način kako ta ulaganja oploditi. Tu je najveća garancija da će gospodarstvo biti zainteresirano za ulaganje u sport. Samo oslobađanje od određenog dijela poreza nije dovoljno, treba razmišljati i na drugi način, treba gospodarstvu nuditi mogućnosti. U SAD-u cijeli sport počiva na tim principima, na takvim marketinškim mogućnostima.

Odbojkaška dominacija učenika iz Osnovne škole Šćitarjevo ove je godine potpuna. Gradsko natjecanje u odbojci prvo su osvojili dečki iz sedmih i osmih razreda, zatim su isto to učinile i djevojke iz te generacije, a sad je na red došao i turnir za odbojkaše iz petih i šestih razreda. I opet je Šćitarjevo pokazalo najviše, opet je titula prvaka grada otišla u Andautoniju…

Organizator i domaćin turnira bila je upravo OŠ Šćitarjevo, a na njemu su se pojavile još tri momčadi – OŠ Eugena Kvaternika, OŠ Velika Mlaka i, naravno, OŠ Slavka Kolara iz Kravarskog. S obzirom na broj prijavljenih škola, sustav je bio takav da je svatko igrao protiv svakoga, skupljali su se bodovi, a na kraju su ih najviše osvojili klinci iz Šćitarjeva. Točnije, uzeli su maksimalan broj bodova, pokazavši još jedanput koliko se dobar posao radi na razvoju odbojke u ovome mjestu.

Momčad koju je vodio profesor Matija Ribić do titule prvaka grada došla je uz tri pobjede 2-0, bez ijednog izgubljenog seta, što nedvojbeno znači da je plasman na županijsko natjecanje i više nego zaslužen. I da se niz sjajnih rezultata u školskoj odbojci u Šćitarjevu nastavlja i dalje.

Pobjednička momčad nastupila je u sljedećem sastavu:
Ivano Ćosić, Teo Grbač, Alexandar Nesvanulica, Bruno Serdar, Jurica Trupčević, David Uroić, Patrik Urošević, Luka Vukadin, Jakov Martinović, Stjepan Malec, Adriano Svekrić, Benjamin Šibalić

Hrvatski nogometni savez potpisao je u Zagrebu novi ugovor o medijskim i marketinškim pravima koji donosi 61,7 milijuna eura u razdoblju od sezone 2026./27. do 2030./31. Riječ je o najvećem takvom ugovoru u povijesti hrvatskog klupskog nogometa.

Prema sporazumu, Hrvatski Telekom uložit će 49,2 milijuna eura za televizijska i ostala medijska prava, dok će SuperSport izdvojiti 12,5 milijuna eura za marketinška prava i prava na klađenje. Time se nastavlja dosadašnja suradnja, ali uz osjetno veća financijska ulaganja.

“Hvala našim uvaženim partnerima na povjerenju, ovdje se radi o posebno važnom partnerstvu za hrvatski nogomet. Vrijeme je brzo prošlo, kad smo prije četiri godine potpisivali prvi sporazum to je bila uistinu velika stvar, a sad su ulaganja još veća, što je od krucijalne važnosti za naše klubove i sport općenito. U protekle četiri godine bilo je uistinu puno sjajnih trenutaka, ali najviše mi je u sjećanju ostala završnica prošlogodišnjeg prvenstva kad su tri momčadi imale priliku u zadnjem kolu osvojiti naslov prvaka. Sjećam se kako je tada Hrvatski Telekom pronašao rješenje istodobno prenositi sve tri odlučujuće utakmice, a naši partneri iz SuperSporta organizirati prijevoz helikopterom pokala namijenjenog budućem prvaku – to je primjer kako funkcionira ovo partnerstvo. Sve to je pokazatelj da se kvaliteta hrvatskog prvoligaškog nogometa podigla na svim razinama, tog je dana cijela Hrvatska bila uz male ekrane i pratila uzbudljivu završnicu prvenstva, što je najveća pobjeda svih nas”, rekao je predsjednik HNS-a Marijan Kustić.

U HNS-u ističu kako će novi ciklus donijeti veću stabilnost klubovima i dodatno podići razinu natjecanja. Naglasak nije samo na televizijskom sadržaju, nego i na uvjetima u kojima se nogomet igra. Dio sredstava bit će usmjeren u obnovu travnjaka i stadionske infrastrukture, što bi trebalo unaprijediti kvalitetu igre, ali i samu produkciju prijenosa.

Parasportski savez grada Velike Gorice dobio je sredstva u okviru ESF+ projekta „Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj“. Podrška će se koristiti za stručno usavršavanje trenera i organizaciju parasportskih aktivnosti u gradu.

Kroz projekt planiraju raditi na razvoju stolnog tenisa, paraatletike, paraboćanja, juda, paraplivanja i para viseće kuglane. Također, kroz ovaj projekt dodatno ulaže u stručno usavršavanje kadra i organizaciju aktivnosti na terenu. Uz edukacije i treninge, dio sredstava usmjeren je i na poboljšanje pristupa sportskim sadržajima osobama s invaliditetom te njihovo snažnije uključivanje u kontinuirane parasportske programe.

“Ovaj projekt tako direktno doprinosi našoj misiji osnaživanja i povećanja dostupnosti parasporta u našem gradu i okolici, ali i šire u Hrvatskoj”, poručuju iz Saveza.