Povežite se s nama

Kultura

Izložba grafika Dragutina Trumbetaša, kroničara marginaliziranih glasova

U Galeriji Galženica bit će izložena 41 grafika velikogoričkog umjetnika koji je iza sebe ostavio nepregledan niz radova

Objavljeno

na

U petak 1. listopada, u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu Dana europske baštine, otvara se izložba ”Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova”. Autorice izložbe su Valentina Radoš, kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja i Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica. U sklopu izložbe prikazat će se izbor 41 grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa ”Gastarbeiter”, dokumentarni film ”Gastarbeiter” Bogdana Žižića (Zagreb film, 1977.), ”Gastarbajterske pjesme” Dragutina Trumbetaša (1969. – 1980.) te fotografije iz umjetnikove obiteljske arhive.

Aktualnost teme migranata i imigranata u našoj svakodnevici je sveprisutna. Migracije stanovništva u druge zemlje i kontinente zbilja su hrvatskog društva koja seže daleko u prošlost, ali ima i svoj suvremeni kontekst. Migracije i imigracije mijenjaju društvo i osobe, nose brojne izazove i traže prilagodbe zajednice, institucija i ljudi. Svu složenost migrantskog života te inkluziju ljudi u nove zajednice prikazao je likovni umjetnik Dragutin Trumbetaš iz Velike Mlake u ciklusu „Gastarbeiter“.

Kao jedan od najistaknutijih predstavnika socijalno angažirane umjetnosti na našim prostorima Dragutin Trumbetaš neprestano je upozoravao na društvenu nepravdu, potlačenost radnika u imigraciji te loše životne uvjete marginaliziranih društvenih skupina. Na temelju vlastitoga iskustva razvio je nevjerojatan senzibilitet i svijest o promicanju jednakosti u svim aspektima života pa tako i u umjetnosti i kulturi.

Iz rodne Velike Mlake otišao je „trbuhom za kruhom“ u velegrad – Frankfurt na Majni gdje se svakodnevno borio pronaći svoje mjesto pod zapadnjačkim, njemačkim suncem suočavajući se s predrasudama i osjećajem odbačenosti kao i velika većina iseljenika.

Odabrane grafike iz ciklusa Gastarbaiter (1975., 1977.) izložene u Galeriji Galženica obuhvaćaju šest njegovih grafičkih mapa iz fundusa likovne zbirke Muzeja Turopolja. Grafike nam na veristički i dokumentaristički način prikazuju svakodnevni život iseljenika u SR Njemačkoj.

Glavno sredstvo izražavanja je čisti crtež jasnih i oštrih linija, bez sjenčanja, često u kombinaciji s tekstom koji u pojedinim prikazima dodatno naglašava nelagodu, ironiju i snažnu kritiku zapadnog kapitalističkog društva ili pak socijalističkog režima.

Gastarbajterski ciklus Dragutina Trumbetaša je hommage svim auslenderima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo i vjeroispovijest jer bespoštedno prikazuje pripadnost prostoru i vremenu, ne izbjegavajući stvarnost optočenu sirovošću, brutalnosti, patnjom, nostalgijom i žudnjom.

Izložba ostaje otvorena do 29. 10. 2021.

Popratni programi uz izložbu:

Petak, 8. 10., 19 sati, Predavanje ”Dragutin Trumbetaš – gastarbajter i umjetnik”, predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Subota, 9. 10., 10 – 14 sati, Besplatna radionica stripa ”Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu”, voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Biografija

Dragutin Trumbetaš rođen je 1938. u Velikoj Mlaki. Grafičku industrijsku školu završio je u Zagrebu 1956. i stekao zvanje ručnog slagara. Iste godine zaposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske kao ručni slagar na enciklopedijskim izdanjima. Nezadovoljan napušta posao prebjegavši 1957. u Austriju, živi u lagerima za izbjeglice u Klagenfurtu, Linzu i Astenu, piše dnevnike i crta. Povratkom iz inozemstva 1958. biva uhićen i pritvoren u Mariboru, nakon čega u prekidima nastavlja raditi u struci kao ručni slagar u štampariji Narodne banke u Zagrebu.

Godine 1966. drugi put odlazi u inozemstvo, ovaj put u Frankfurt na Majni, gdje u početku radi na poslovima pakiranja, a kasnije kao slagar u tamošnjim tiskarama: J. Weisbecker, Frankfurter Rundschau i dr. U Frankfurtu je 1968. počeo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnog Turopolja.

Božo Biškupić mu 1975. priređuje samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak i izdaje mapu ”Gastarbeiter” s predgovorom Veselka Tenžere, a Bogdan Žižić snima dokumentarni film o Trumbetašu. U ciklusu crteža ”Gastarbeiter” Trumbetaš preko svog antijunaka Tončeka na simboličan način progovara o muci svojih zemljaka u stranoj zemlji.

Od tada počinju samostalne izložbe u Njemačkoj. Od 1976. do 1980. priredio ih je oko 60, a brojne televizijske postaje snimale su dokumentarce o njemu. Uz daljnji rad na Gastarbeiterima crta i novi ciklus ”Bankfurt ist Krankfurt”.

Godine 1980. preseljava dio privatne biblioteke u kuću u Velikoj Mlaki, a tadašnje ga vlasti optužuju za širenje neprijateljske propagande i osuđuju na godinu i pol zatvora. Za njegovo oslobađanje zauzimaju se njemački književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietrich Genscher, ministar Egon Bahr i kancelar Willy Brandt, pa mu Vrhovni sud Hrvatske smanjuje kaznu na šest mjeseci, koju odrađuje u Zagrebu i Staroj Gradiški.

Godine 1987. opet odlazi u Frankfurt na Majni i radi različite poslove, ali i crta nove cikluse: ”Ex libris”, ”Život kao zmija”, ”Ljudsko smetlište” te kalendare s turopoljskim motivima. Njegovi su crteži i dalje pretežito nadahnuti svakidašnjicom i velikim razumijevanjem za ponižene i uvrijeđene, ljude s dna. Značajni pomak u irealno čini 1990. godine ciklusom ”Dragi Vincent – dopisivanje s van Goghom”, za koji je nacrtao oko 150 radova.

Na temelju ovog ciklusa redatelj Bogdan Žižić snimio je 2006. godine film o dva umjetnika i njihovim sudbinama u kojem je ovjekovječio Trumbetaševo Turopolje i Posavinu s jedne te van Goghovu Nizozemsku i Provansu s druge strane.

Uz crtanje Trumbetaš se bavi i pisanjem. Napisao je dnevnik sa skicama na 2140 stranica, dramu ”Sadisti” koja je 1986. izvedena u Subotici pod naslovom ”Nepušač”; zatim dramu ”Lopov”, dramu ”Der Kassierer” i knjigu pjesama ”Gastarbeiter-Gedichte”. Piše četverodijelni roman ”Nepušač”, u kojem je prvi dio objavljen 2009. godine u nakladi Hrvatskog slova.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 1997. priređuje mu veliku retrospektivnu izložbu, dok mu je u zemlji i inozemstvu priređeno više od 160 samostalnih i 200 skupnih izložbi.

Preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.

Kultura

Izložba lutaka Mile Lončar stiže u Veliku Goricu!

Velikogoričani su ju imali priliku upoznati na uskrsnoj radionici izrade lutkica.

Objavljeno

na

Centar za posjetitelje u Velikoj Gorici povodom Dana mladih i obitelji 16. svibnja, poziva na otvorenje posebne izložbe lutaka autorice Mile Lončar, koju su Velikogoričani imali priliku upoznati na uskrsnoj radionici izrade lutkica.

Izložba “Slavne osobe” pravi je mali prozor u njezin bogati svijet kreativnosti, u kojem su do sada nastale stotine unikatnih lutaka. Ne propustite priliku zaviriti u umjetničin svijet mašte, humora i iznimne umjetničke vještine – idealno za sve generacije – poziva Turistička zajednica grada Velike Gorice.

  • autorici: Mila Lončar, rodom iz Osijeka, članica je Hrvatskog društva karikaturista i Hrvatskog društva samostalnih umjetnika. Njezine lutke, izrađene ručno s puno pažnje i kreativnosti, predstavljaju poznate osobe iz svijeta kulture, glazbe i umjetnosti – i svaka od njih nosi svoj poseban karakter i šarm.

Nastavite čitati

Kultura

Dobar Štoos u kvartu! Performans “Bear with me” stiže u Veliku Goricu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matej Čelar

Zadarska umjetnica Irena Boćkai gostuje u Velikoj Gorici u srijedu, 7. svibnja, s početkom u 19:30 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja (Šetalište Franje Lučića 15), gdje će izvesti svoj performans „Bear with me“. Događaj se održava u sklopu kulturnog programa Dobar Štoos u kvartu koji organizira Štoos teatar, a nakon izvedbe planiran je i razgovor s umjetnicom.

„Bear with me“ izvedbeno je predavanje koje spaja umjetničko i akademsko, a u fokusu rada su polarni medvjedi i stvaralački proces nastanka same izvedbe. Boćkai u performansu istražuje vlastitu transformaciju u polarnog medvjeda, pri čemu naslov nosi dvostruko značenje, referencu na životinju, ali i poziv publici na strpljenje i razumijevanje.

Foto: Matej Čelar

Performans se bavi temom „izvedbene životinje“ te pokušava otvoriti prostor između tijela umjetnice i tijela polarne životinje, u kojem se možda događa trenutačna transformacija. Ključan dio rada čini osjećaj stvaralačke nelagode i nelagode tijela, kroz koje umjetnica traži potencijal izvedbenog uspjeha.

„U izvedbi sam u sustavnoj potrazi za međuprostorom koji se možda otvara u trenutku rascijepa koji nastaje iz razlike između mojeg i medvjeđeg tijela. Rastvaranjem tog međuprostora možda je moguće uloviti potencijal trenutka gdje negdje prilikom izvođenja zaista postajem polarni medvjed, a izvedba samim time postaje uspješna izvedba“, objašnjava Boćkai.

Program Dobar Štoos u kvartu ima za cilj približiti suvremene umjetničke prakse publici kroz dijalog, a razgovor s umjetnicom nakon performansa poslužit će upravo toj svrsi. „Cilj nam je s publikom porazgovarati o onome što su gledali, kao i procesu nastanka izvedbe, što s publikom dijele autori. Na taj način rastvaramo i približavamo suvremene prakse publici“, ističe Ana Katulić, koordinatorica programa.

Ova izvedba nudi jedinstvenu priliku za upoznavanje s ekološki osviještenom umjetnošću koja briše granice između stvarnosti i izvedbe, čovjeka i životinje, tijela i identiteta.

Nastavite čitati

Kultura

„Kad plavi Dunav”, priča o ratu, obitelji i preživljavanju

Knjiga će nakon promocije biti dostupna za kupnju putem nakladnika Sandorf.

Objavljeno

na

Objavio/la

Nova knjiga poznate goričke autorice Marine Kuveždić, roman „Kad plavi Dunav”, bit će predstavljena javnosti 7. svibnja 2025. godine u 18:30 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Riječ je o njenom prvom romanu, koji slijedi nakon hvaljene zbirke kratkih priča „Put koji je odabrala.”

U izdanju nakladničke kuće Sandorf, roman donosi dvostruku narativnu liniju. Jednu o odrastanju u predratnom Vukovaru, a drugu o odrasloj ženi koja se suočava s teškom obiteljskom situacijom, ali i s lošom liječničkom dijagnozom.

Kroz ova dva vremenska sloja, Kuveždić propituje važna i univerzalna pitanja – kako bi život izgledao da ga rat nije prekinuo, gdje pronalazimo utjehu u kaotičnoj svakodnevici i kako se nosimo s procesom starenja i odrastanjem vlastite djece.

Knjiga će nakon promocije biti dostupna za kupnju putem nakladnika Sandorf.

Marina Kuveždić još jednom potvrđuje svoju sposobnost da kroz intimne priče otvori prostor za širu društvenu refleksiju , a „Kad plavi Dunav” čitateljima nudi upravo to, roman koji boli, podsjeća i ostavlja trag.

Nastavite čitati

Kultura

Glazba i poezija pod istim krovom! U Galženici gostuju renomirane pjesnikinje iz Splita i Zagreba

Poetsko-glazbena večer u sklopu Poetskog književnog kluba donosi stihove Jelene Stanojčić i Marice Žanetić Malenice, uz glazbenu pratnju Gordana Nogića.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Thought Catalog/pexels.com

U utorak, 6. svibnja 2025. godine, s početkom u 18:30 sati, u Područnoj knjižnici Galženici održat će se glazbeno-poetska večer u organizaciji Poetskog književnog kluba. Na večeri nastupaju dvije afirmirane pjesnikinje — Jelena Stanojčić iz Zagreba i Marica Žanetić Malenica iz Splita.

Glazbenu pratnju na gitari pružit će kantautor i glazbenik Gordan Nogić. profesor matematike iz Zagreba, koji se uz svoju profesiju bavi glazbom i pisanjem poezije.

Jelena Stanojčić, rođena 1961. godine, piše poeziju, prozu, haiku te književnost za djecu. Autorica je pet zbirki poezije, uključujući Ples ljubavi (2018), Kad oluje utihnu (2021) te Na rubu kalendara (2023), koja je ušla u finale nagrade Hrvatskog književnog društva u Rijeci. Najnovija zbirka TRIPTIH (2025) rezultat je suradnje s dvije druge pjesnikinje. Njeni radovi uvršteni su u više od pedeset zbornika i časopisa, a za njih je višestruko nagrađivana. Intenzivno stvara u posljednjih deset godina te živi i radi u Zagrebu.

Marica Žanetić Malenica rođena je u Veloj Luci, a živi i stvara u Splitu. Dugogodišnja novinarka i književnica, autorica je brojnih zbirki poezije, priča i putopisnih zapisa. Među njezinim djelima nalaze se naslovi poput Zemlja uvezene povijesti (2019), Žena svojih godina (2020), te zbirka na dijalektu Vonji ditinstva (2021). Njeni su tekstovi objavljeni u više od 150 različitih publikacija u Hrvatskoj i regiji, a surađuje i s portalom Hrvatski glas Berlin, gdje uređuje vlastitu rubriku. Piše i ljubavne romane za tjednik Gloria.

Ulaz na događanje je slobodan.

Foto: Gradska knjižnica Velika Gorica/www.knjiznica-vg.hr

Nastavite čitati

Kultura

KUD Čiče obilježava 20 godina djelovanja

Društvo djeluje kao snažan čuvar tradicije Turopolja, promovirajući kulturnu baštinu i kroz edukaciju, volonterski rad i projekte za sve dobne skupine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Kulturno umjetničko društvo „Čiče“ iz Novog Čiča ove godine obilježava 20 godina djelovanja. Prva aktivnost u sklopu obilježavanja velike obljetnice bit će promocija knjige o radu Društva, koja će se održati u prostorijama KUD-a 7. svibnja u 19 sati. Knjigu potpisuju autori dr. sc. Petra Batelja Majić, Stipo Duvnjak i Đuro Mesić, dok su urednici dr. sc. Petra Batelja Majić i Stipo Bilić.

KUD „Čiče“ osnovan je 2005. godine, a danas broji oko 140 članova uključenih u razne sekcije – folklorno-plesačke, tamburaške, gajdašku, sekciju tkanja i veza, te pjevačku sekciju starijih osoba. Društvo djeluje kao snažan čuvar tradicije Turopolja, promovirajući kulturnu baštinu i kroz edukaciju, volonterski rad i projekte za sve dobne skupine.

Kroz dva desetljeća, „Čiče“ su nastupali u Hrvatskoj i inozemstvu. Bili su na Cipru, u Turskoj, Bugarskoj, Italiji, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Uz bogatu zbirku narodnih nošnji, izvode 13 koreografija za odrasle i sudjeluju na gotovo svim važnijim manifestacijama u zemlji.

Među najznačajnijim postignućima Društva ističu se izgradnja Etno naselja Novo Čiče, replike konjskog tramvaja („kojnača“), obnova stare Pučke škole te Edukativno-kulturnog centra u suradnji s Gradom Velikom Goricom. U sklopu projekta „Društveni centar Novo Čiče“, koji je sufinanciran sredstvima EU, Društvo je unaprijedilo svoj rad i zaposlilo četiri osobe.

Veliku pozornost posvećuju edukaciji mladih kroz projekte „Info točka za mlade“, „Mladi u zajednici“ te program za djecu vrtićke i školske dobi. Posebno se ističe i sekcija za tkanje i vez, razvijena nakon projekta „Od lana haljina tkana“, a 2024. godine realiziran je i projekt s izložbom o tradicionalnoj turopoljskoj poculici.

Društvo je prepoznato i po organizaciji velikih manifestacija poput međunarodne smotre folklora i tradicijskih glazbala „Ivanje u Novom Čiču“, te Turopoljski Chill & Grill, Gastro etno biciklijade i Božićne priče. Za svoj predani rad nagrađeni su nagradama Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, a primili su i priznanja poput „Ruža Zagrebačke županije“ i dvostruke nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“.

Važno je istaknuti da je Društvo krenulo 2005. godine bez prostora, opreme i instrumenata, a danas provodi više od 20 programa godišnje uz podršku Grada, Županije i Ministarstva kulture i medija. Danas, KUD „Čiče“ služi kao primjer drugima. Svojim radom, projektima i entuzijazmom pokazali su kako se entuzijazam i zajedništvo pretvaraju u dugoročnu snagu lokalne zajednice.

Kako poručuje predsjednik Društva Stipo Duvnjak, obilježavanje ove važne obljetnice tek počinje, a svi su pozvani da joj se pridruže 7. svibnja na predstavljanju knjige, kao simboličnom početku nove ere KUD-a „Čiče“.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno