Povežite se s nama

Kultura

Izložba grafika Dragutina Trumbetaša, kroničara marginaliziranih glasova

U Galeriji Galženica bit će izložena 41 grafika velikogoričkog umjetnika koji je iza sebe ostavio nepregledan niz radova

Objavljeno

na

U petak 1. listopada, u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu Dana europske baštine, otvara se izložba ”Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova”. Autorice izložbe su Valentina Radoš, kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja i Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica. U sklopu izložbe prikazat će se izbor 41 grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa ”Gastarbeiter”, dokumentarni film ”Gastarbeiter” Bogdana Žižića (Zagreb film, 1977.), ”Gastarbajterske pjesme” Dragutina Trumbetaša (1969. – 1980.) te fotografije iz umjetnikove obiteljske arhive.

Aktualnost teme migranata i imigranata u našoj svakodnevici je sveprisutna. Migracije stanovništva u druge zemlje i kontinente zbilja su hrvatskog društva koja seže daleko u prošlost, ali ima i svoj suvremeni kontekst. Migracije i imigracije mijenjaju društvo i osobe, nose brojne izazove i traže prilagodbe zajednice, institucija i ljudi. Svu složenost migrantskog života te inkluziju ljudi u nove zajednice prikazao je likovni umjetnik Dragutin Trumbetaš iz Velike Mlake u ciklusu „Gastarbeiter“.

Kao jedan od najistaknutijih predstavnika socijalno angažirane umjetnosti na našim prostorima Dragutin Trumbetaš neprestano je upozoravao na društvenu nepravdu, potlačenost radnika u imigraciji te loše životne uvjete marginaliziranih društvenih skupina. Na temelju vlastitoga iskustva razvio je nevjerojatan senzibilitet i svijest o promicanju jednakosti u svim aspektima života pa tako i u umjetnosti i kulturi.

Iz rodne Velike Mlake otišao je „trbuhom za kruhom“ u velegrad – Frankfurt na Majni gdje se svakodnevno borio pronaći svoje mjesto pod zapadnjačkim, njemačkim suncem suočavajući se s predrasudama i osjećajem odbačenosti kao i velika većina iseljenika.

Odabrane grafike iz ciklusa Gastarbaiter (1975., 1977.) izložene u Galeriji Galženica obuhvaćaju šest njegovih grafičkih mapa iz fundusa likovne zbirke Muzeja Turopolja. Grafike nam na veristički i dokumentaristički način prikazuju svakodnevni život iseljenika u SR Njemačkoj.

Glavno sredstvo izražavanja je čisti crtež jasnih i oštrih linija, bez sjenčanja, često u kombinaciji s tekstom koji u pojedinim prikazima dodatno naglašava nelagodu, ironiju i snažnu kritiku zapadnog kapitalističkog društva ili pak socijalističkog režima.

Gastarbajterski ciklus Dragutina Trumbetaša je hommage svim auslenderima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo i vjeroispovijest jer bespoštedno prikazuje pripadnost prostoru i vremenu, ne izbjegavajući stvarnost optočenu sirovošću, brutalnosti, patnjom, nostalgijom i žudnjom.

Izložba ostaje otvorena do 29. 10. 2021.

Popratni programi uz izložbu:

Petak, 8. 10., 19 sati, Predavanje ”Dragutin Trumbetaš – gastarbajter i umjetnik”, predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Subota, 9. 10., 10 – 14 sati, Besplatna radionica stripa ”Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu”, voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Biografija

Dragutin Trumbetaš rođen je 1938. u Velikoj Mlaki. Grafičku industrijsku školu završio je u Zagrebu 1956. i stekao zvanje ručnog slagara. Iste godine zaposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske kao ručni slagar na enciklopedijskim izdanjima. Nezadovoljan napušta posao prebjegavši 1957. u Austriju, živi u lagerima za izbjeglice u Klagenfurtu, Linzu i Astenu, piše dnevnike i crta. Povratkom iz inozemstva 1958. biva uhićen i pritvoren u Mariboru, nakon čega u prekidima nastavlja raditi u struci kao ručni slagar u štampariji Narodne banke u Zagrebu.

Godine 1966. drugi put odlazi u inozemstvo, ovaj put u Frankfurt na Majni, gdje u početku radi na poslovima pakiranja, a kasnije kao slagar u tamošnjim tiskarama: J. Weisbecker, Frankfurter Rundschau i dr. U Frankfurtu je 1968. počeo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnog Turopolja.

Božo Biškupić mu 1975. priređuje samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak i izdaje mapu ”Gastarbeiter” s predgovorom Veselka Tenžere, a Bogdan Žižić snima dokumentarni film o Trumbetašu. U ciklusu crteža ”Gastarbeiter” Trumbetaš preko svog antijunaka Tončeka na simboličan način progovara o muci svojih zemljaka u stranoj zemlji.

Od tada počinju samostalne izložbe u Njemačkoj. Od 1976. do 1980. priredio ih je oko 60, a brojne televizijske postaje snimale su dokumentarce o njemu. Uz daljnji rad na Gastarbeiterima crta i novi ciklus ”Bankfurt ist Krankfurt”.

Godine 1980. preseljava dio privatne biblioteke u kuću u Velikoj Mlaki, a tadašnje ga vlasti optužuju za širenje neprijateljske propagande i osuđuju na godinu i pol zatvora. Za njegovo oslobađanje zauzimaju se njemački književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietrich Genscher, ministar Egon Bahr i kancelar Willy Brandt, pa mu Vrhovni sud Hrvatske smanjuje kaznu na šest mjeseci, koju odrađuje u Zagrebu i Staroj Gradiški.

Godine 1987. opet odlazi u Frankfurt na Majni i radi različite poslove, ali i crta nove cikluse: ”Ex libris”, ”Život kao zmija”, ”Ljudsko smetlište” te kalendare s turopoljskim motivima. Njegovi su crteži i dalje pretežito nadahnuti svakidašnjicom i velikim razumijevanjem za ponižene i uvrijeđene, ljude s dna. Značajni pomak u irealno čini 1990. godine ciklusom ”Dragi Vincent – dopisivanje s van Goghom”, za koji je nacrtao oko 150 radova.

Na temelju ovog ciklusa redatelj Bogdan Žižić snimio je 2006. godine film o dva umjetnika i njihovim sudbinama u kojem je ovjekovječio Trumbetaševo Turopolje i Posavinu s jedne te van Goghovu Nizozemsku i Provansu s druge strane.

Uz crtanje Trumbetaš se bavi i pisanjem. Napisao je dnevnik sa skicama na 2140 stranica, dramu ”Sadisti” koja je 1986. izvedena u Subotici pod naslovom ”Nepušač”; zatim dramu ”Lopov”, dramu ”Der Kassierer” i knjigu pjesama ”Gastarbeiter-Gedichte”. Piše četverodijelni roman ”Nepušač”, u kojem je prvi dio objavljen 2009. godine u nakladi Hrvatskog slova.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 1997. priređuje mu veliku retrospektivnu izložbu, dok mu je u zemlji i inozemstvu priređeno više od 160 samostalnih i 200 skupnih izložbi.

Preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.

Kultura

Promocija knjige „Riznice srca“ u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, duhovna inspiracija u korizmenom vremenu

Knjiga, koja kroz kratke crtice govori o molitvi, promišljanju Svetog pisma i osobnim vrlinama, donosi duhovnu inspiraciju uoči Uskrsa.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica bit će domaćin promocije knjige „Riznice srca” autorice Fanije Jelinčić. Događaj će se održati u četvrtak, 10. travnja 2025., u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Knjiga, koja kroz kratke crtice govori o molitvi, promišljanju Svetog pisma i osobnim vrlinama, donosi duhovnu inspiraciju uoči Uskrsa.

Fanija Jelinčić, rođena na otoku Braču, već dugi niz godina živi u Velikoj Gorici i radi kao vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Nikole Hribara. Generacijama učenika prenosi temeljna znanja o vjeri s velikom ljubavlju i predanošću, a isti entuzijazam pretočila je i u svoju knjigu.

Uz autoricu, na promociji će govoriti dr. sc. Zrinka Jelaska, ugledna kroatistica i dugogodišnja profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će stručno osvrnuti na književnu vrijednost i poruku knjige. Program će dodatno obogatiti glazbeni nastup mlade flautistice Lore Likan Kelentrić.

Ovaj događaj prilika je za sve zainteresirane građane da se upoznaju s djelom koje nudi duhovnu refleksiju i poticaj na promišljanje o životnim vrijednostima. Knjiga „Riznice srca” može biti posebno inspirativna uoči Uskrsa, pružajući čitateljima trenutke introspekcije i duhovne obnove.

Nastavite čitati

Kultura

“Dobar Štoos u kvartu” traži vezu sa srednjoškolcima, u grad dovode i francuske umjetnike

Svi programi su besplatni!

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorički Štoos teatar ima novi program štosnog naziva “Dobar Štoos u kvartu”, a koji do kraja godine u Veliku Goricu dovodi zanimljive umjetnike i umjetničke izvedbe koji će, jednom mjesečno, na različitim lokacijama i u suradnji s institucijama i gradskim organizacijama ugostiti umjetnička imena Hrvatske i šire. Riječ je o mladim glumcima, izvođačima i autorima koji će se predstaviti svojim umjetničkim konceptima.

Start je 04. travnja u 17 sati u Gimnaziji Velika Gorica gdje stiže Mia Štark s izvedbenim predavanjem “Zbornik pogleda”. Inače, Mia je već gostovala u sklopu prvog Oglede festivala, a u gimnaziju dolazi s autorskim radom kojeg je razvijala na rezidenciji u Berlinu, te koji je predstavljen i u Barceloni, Rijeci, ali i drugim gradovima. Rad će biti izveden na engleskom jeziku, a ideju i inspiraciju Mia je crpila i pronašla u razgovoru sa svojom bakom i načinom na koji ona (koja je odrasla bez mobitela i ekrana) gleda na svijet oko sebe.

Foto: Camille Blake

–Želimo se povezati sa srednjoškolcima, pitati ih što žele vidjeti, kako možemo surađivati, pa je Mijina izvedba svojevrsna pozivnica prema njima. Naravno, ponovit će i gradivo suvremenih praksi i engleski, uz profesorice Elen Zubek i Ivu Rožić u suradnji s kojima smo organizirali program. Voljeli bismo da dio njih bude i ostane naše publika i prijatelji teatra – objasnila je koordinatorica programa pri Štoos teatru, Ana Katulić.

“Dobar Štoos u kvartu” ugostit će Irenu Boćkai i izvedbu „Bear with me“ u svibnju, Luku Kuzmanovića s monodramom „Zlo-čist-oća“ u lipnju, a program krajem listopada zatvara međunarodno gostovanje umjetnika iz Francuske koji će tri dana boraviti u javnom prostoru našeg grada. Riječ je o francuskim umjetnicima Laurentu Boijeotu i Valii Kardi s izvedbom „Odyssée“ koji stvaraju zanimljiv konceptu otvaranja pitanja javnog prostora kao mjesta susreta. Rad je do sada predstavljen u New Yorku, Tokyu, Strasbourgu, Lisabonu i brojnim francuskim gradovima, a dio je zajedničke međunarodne suradnje Francuske, Bugarske i Hrvatske, te uz Veliku Goricu gostuje i u Splitu.

Foto: Odysees

–Želja nam je predstaviti ih publici, dovesti ih u grad, gradski kvart, u školu i otvoriti dijalog o tome što rade i zašto to rade. Uz Oglede festival kojeg organiziramo želja nam je i tijekom cijele godine ponuditi publici raznovrsne naslove, predstave i izvedbe, pozvati ih da nas upoznaju, da se s nama druže i da dođu na naše programe – dodala je Katulić.

Svi programi su besplatni, a podržani su sredstvima Zaklade Kultura Nova.

Foto: Odysees

Nastavite čitati

HOTNEWS

Poznati laureati „Turopoljske poculice”

„Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba najbolja je kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku.

Objavljeno

na

Ogranak Matice Hrvatske Velika Gorica objavio je najbolje kratke priče pisane kajkavskim dijalektom ili hrvatskim standardnim jezikom pristigle na 16. Matičin književni natječaj „Turopoljska poculica”

Na natječaj je poslan 21 književni rad na standardu i 12 na kajkavskom narječju a Prosudbeno povjerenstvo odabralo je po jedan najbolji rad u obje kategorije, te po još dva rada užeg izbora.

Najbolja kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku je „Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba, dok su radovi užeg izbora priče „Margareta“, autora Franka Stipkovića iz Zagreba i „Piščeva osveta“ autorice Jelene Pavičić Vukičević iz Zagreba.

Najbolju kratku priču na kajkavskom dijalektu „Kak je to bilo kad je turopolski tur zestal vraga“ napisao je Boris Deverić iz Donje Lomnice, a radovi užeg izbora su priče „Čez kuruzu, čez me“ autora Darka Raškaja iz Lobora i „Jagica“ autorice Biserke Rozer iz Siska.

Najbolji radovi i njihovi autori bit će predstavljeni 3. travnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica u 17 sati, a Ogranak će ih potom objaviti na svojoj web stranici i uvrstiti u svoj godišnji časopis LUČ u tiskanom obliku.

Nastavite čitati

Kultura

Velika Gorica domaćin predstavljanja knjiga Benjamina Tolića

Urednici Božidar Petrač i Nives Tomašević, uz samu autoricu Dubravku Oraić Tolić, predstavit će ova djela, dok će dramski umjetnik Robert Kurbaša interpretirati ulomke iz knjiga.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradska knjižnica Velika Gorica ugostit će u utorak, 8. travnja 2025. godine, predstavljanje triju knjiga povezanih s likom i djelom Benjamina Tolića, uglednog hrvatskog književnika, publicista i diplomata. Knjige „Stojim pred vama”, „Benjaminov zbornik” te „Tvojim glasom”, autorice Dubravke Oraić Tolić, bit će predstavljene u Središnjem odjelu knjižnice s početkom u 18 sati.

Urednici Božidar Petrač i Nives Tomašević, uz samu autoricu Dubravku Oraić Tolić, predstavit će ova djela, dok će dramski umjetnik Robert Kurbaša interpretirati ulomke iz knjiga, pružajući posjetiteljima poseban uvid u misao i književnu ostavštinu Benjamina Tolića.

Život i djelo Benjamina Tolića

Benjamin Tolić rođen je 1943. godine u Osoju kod Posušja. Studirao je germanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a nakon objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine emigrirao je u Beč, gdje je dovršio studij.

Po povratku u Hrvatsku tijekom Hrvatskog proljeća radio je kao profesor njemačkog jezika i urednik Osmojezičnog rječnika za njemački jezik u Leksikografskom zavodu. Tijekom devedesetih godina aktivno se uključio u hrvatsku diplomaciju te je od 1995. godine obnašao dužnost konzula i kasnije generalnog konzula Republike Hrvatske u Zürichu. U periodu od 1998. do 2000. bio je glavni i odgovorni urednik Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA). Uz diplomatsku karijeru, Tolić je bio istaknuti publicist i književnik.

Predstavljanje knjiga u Velikoj Gorici prilika je da se javnost upozna s Tolićevim bogatim stvaralaštvom. „Stojim pred vama” donosi njegova razmišljanja i promišljanja o društvu i politici, dok „Benjaminov zbornik” okuplja tekstove i osvrte njegovih suvremenika na njegov rad i utjecaj. Knjiga „Tvojim glasom”, koju je napisala njegova supruga Dubravka Oraić Tolić, posebno je emotivno djelo, nastalo nakon Tolićeve smrti, kao sjećanje na njihov zajednički život i njegovu ostavštinu.

Svi ljubitelji književnosti i oni koji su cijenili njegov rad pozvani su da sudjeluju u večeri sjećanja na jednog od najznačajnijih intelektualaca moderne Hrvatske.

Nastavite čitati

Kultura

„Izvan percepcije”, fascinantna izložba Igora Eškinje u Galeriji Galženica

Izložba donosi pregled njegovih nedavnih radova, omogućujući publici da se upozna s jedinstvenim umjetničkim istraživanjima koja brišu granicu između stvarnog i zamišljenog.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB POU VG

U petak, 4. travnja 2025. u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvara se samostalna izložba renomiranog hrvatskog umjetnika Igora Eškinje pod nazivom „Izvan percepcije”. Izložba će biti otvorena do 18. travnja, a posjetitelji će imati priliku uroniti u jedinstveni svijet umjetničkog izraza koji preispituje granice percepcije i materijalnosti.

Eškinja, rođen 1975. u Rijeci, diplomirao je slikarstvo na prestižnoj Accademia di Belle Arti u Veneciji. Njegov rad karakterizira istraživanje odnosa između prostora, objekata i promatrača, pri čemu koristi raznolike tehnike, od crteža i skulptura do videa i fotografije. Njegove instalacije često su minimalističke, ali istovremeno duboko promišljene, gradeći kompleksne vizualne priče uz korištenje svakodnevnih, jednostavnih materijala poput samoljepljive trake ili električnih kabela.

Svojim radovima Eškinja stvara iluziju transformacije dvodimenzionalnih površina u trodimenzionalne objekte, brišući granicu između stvarnog i imaginarnog. Njegova umjetnička praksa prepoznata je diljem svijeta, a sudjelovao je na brojnim međunarodnim izložbama i bienalima, uključujući Manifesta 7 u Italiji, Grafički biennale u Ljubljani te samostalne izložbe u Milanu, Parizu i Beču.

Izložba donosi pregled njegovih nedavnih radova, omogućujući publici da se upozna s jedinstvenim umjetničkim istraživanjima koja brišu granicu između stvarnog i zamišljenog. Ovim događajem Galerija Galženica nastavlja dovoditi vrhunske umjetnike i suvremenu umjetnost u Veliku Goricu.

Za sve ljubitelje suvremene umjetnosti, „Izvan percepcije” je izložba koju ne treba propustiti.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.