Povežite se s nama

Kultura

Izložba grafika Dragutina Trumbetaša, kroničara marginaliziranih glasova

U Galeriji Galženica bit će izložena 41 grafika velikogoričkog umjetnika koji je iza sebe ostavio nepregledan niz radova

Objavljeno

na

U petak 1. listopada, u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu Dana europske baštine, otvara se izložba ”Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova”. Autorice izložbe su Valentina Radoš, kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja i Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica. U sklopu izložbe prikazat će se izbor 41 grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa ”Gastarbeiter”, dokumentarni film ”Gastarbeiter” Bogdana Žižića (Zagreb film, 1977.), ”Gastarbajterske pjesme” Dragutina Trumbetaša (1969. – 1980.) te fotografije iz umjetnikove obiteljske arhive.

Aktualnost teme migranata i imigranata u našoj svakodnevici je sveprisutna. Migracije stanovništva u druge zemlje i kontinente zbilja su hrvatskog društva koja seže daleko u prošlost, ali ima i svoj suvremeni kontekst. Migracije i imigracije mijenjaju društvo i osobe, nose brojne izazove i traže prilagodbe zajednice, institucija i ljudi. Svu složenost migrantskog života te inkluziju ljudi u nove zajednice prikazao je likovni umjetnik Dragutin Trumbetaš iz Velike Mlake u ciklusu „Gastarbeiter“.

Kao jedan od najistaknutijih predstavnika socijalno angažirane umjetnosti na našim prostorima Dragutin Trumbetaš neprestano je upozoravao na društvenu nepravdu, potlačenost radnika u imigraciji te loše životne uvjete marginaliziranih društvenih skupina. Na temelju vlastitoga iskustva razvio je nevjerojatan senzibilitet i svijest o promicanju jednakosti u svim aspektima života pa tako i u umjetnosti i kulturi.

Iz rodne Velike Mlake otišao je „trbuhom za kruhom“ u velegrad – Frankfurt na Majni gdje se svakodnevno borio pronaći svoje mjesto pod zapadnjačkim, njemačkim suncem suočavajući se s predrasudama i osjećajem odbačenosti kao i velika većina iseljenika.

Odabrane grafike iz ciklusa Gastarbaiter (1975., 1977.) izložene u Galeriji Galženica obuhvaćaju šest njegovih grafičkih mapa iz fundusa likovne zbirke Muzeja Turopolja. Grafike nam na veristički i dokumentaristički način prikazuju svakodnevni život iseljenika u SR Njemačkoj.

Glavno sredstvo izražavanja je čisti crtež jasnih i oštrih linija, bez sjenčanja, često u kombinaciji s tekstom koji u pojedinim prikazima dodatno naglašava nelagodu, ironiju i snažnu kritiku zapadnog kapitalističkog društva ili pak socijalističkog režima.

Gastarbajterski ciklus Dragutina Trumbetaša je hommage svim auslenderima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo i vjeroispovijest jer bespoštedno prikazuje pripadnost prostoru i vremenu, ne izbjegavajući stvarnost optočenu sirovošću, brutalnosti, patnjom, nostalgijom i žudnjom.

Izložba ostaje otvorena do 29. 10. 2021.

Popratni programi uz izložbu:

Petak, 8. 10., 19 sati, Predavanje ”Dragutin Trumbetaš – gastarbajter i umjetnik”, predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Subota, 9. 10., 10 – 14 sati, Besplatna radionica stripa ”Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu”, voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Biografija

Dragutin Trumbetaš rođen je 1938. u Velikoj Mlaki. Grafičku industrijsku školu završio je u Zagrebu 1956. i stekao zvanje ručnog slagara. Iste godine zaposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske kao ručni slagar na enciklopedijskim izdanjima. Nezadovoljan napušta posao prebjegavši 1957. u Austriju, živi u lagerima za izbjeglice u Klagenfurtu, Linzu i Astenu, piše dnevnike i crta. Povratkom iz inozemstva 1958. biva uhićen i pritvoren u Mariboru, nakon čega u prekidima nastavlja raditi u struci kao ručni slagar u štampariji Narodne banke u Zagrebu.

Godine 1966. drugi put odlazi u inozemstvo, ovaj put u Frankfurt na Majni, gdje u početku radi na poslovima pakiranja, a kasnije kao slagar u tamošnjim tiskarama: J. Weisbecker, Frankfurter Rundschau i dr. U Frankfurtu je 1968. počeo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnog Turopolja.

Božo Biškupić mu 1975. priređuje samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak i izdaje mapu ”Gastarbeiter” s predgovorom Veselka Tenžere, a Bogdan Žižić snima dokumentarni film o Trumbetašu. U ciklusu crteža ”Gastarbeiter” Trumbetaš preko svog antijunaka Tončeka na simboličan način progovara o muci svojih zemljaka u stranoj zemlji.

Od tada počinju samostalne izložbe u Njemačkoj. Od 1976. do 1980. priredio ih je oko 60, a brojne televizijske postaje snimale su dokumentarce o njemu. Uz daljnji rad na Gastarbeiterima crta i novi ciklus ”Bankfurt ist Krankfurt”.

Godine 1980. preseljava dio privatne biblioteke u kuću u Velikoj Mlaki, a tadašnje ga vlasti optužuju za širenje neprijateljske propagande i osuđuju na godinu i pol zatvora. Za njegovo oslobađanje zauzimaju se njemački književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietrich Genscher, ministar Egon Bahr i kancelar Willy Brandt, pa mu Vrhovni sud Hrvatske smanjuje kaznu na šest mjeseci, koju odrađuje u Zagrebu i Staroj Gradiški.

Godine 1987. opet odlazi u Frankfurt na Majni i radi različite poslove, ali i crta nove cikluse: ”Ex libris”, ”Život kao zmija”, ”Ljudsko smetlište” te kalendare s turopoljskim motivima. Njegovi su crteži i dalje pretežito nadahnuti svakidašnjicom i velikim razumijevanjem za ponižene i uvrijeđene, ljude s dna. Značajni pomak u irealno čini 1990. godine ciklusom ”Dragi Vincent – dopisivanje s van Goghom”, za koji je nacrtao oko 150 radova.

Na temelju ovog ciklusa redatelj Bogdan Žižić snimio je 2006. godine film o dva umjetnika i njihovim sudbinama u kojem je ovjekovječio Trumbetaševo Turopolje i Posavinu s jedne te van Goghovu Nizozemsku i Provansu s druge strane.

Uz crtanje Trumbetaš se bavi i pisanjem. Napisao je dnevnik sa skicama na 2140 stranica, dramu ”Sadisti” koja je 1986. izvedena u Subotici pod naslovom ”Nepušač”; zatim dramu ”Lopov”, dramu ”Der Kassierer” i knjigu pjesama ”Gastarbeiter-Gedichte”. Piše četverodijelni roman ”Nepušač”, u kojem je prvi dio objavljen 2009. godine u nakladi Hrvatskog slova.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 1997. priređuje mu veliku retrospektivnu izložbu, dok mu je u zemlji i inozemstvu priređeno više od 160 samostalnih i 200 skupnih izložbi.

Preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.

Kultura

“Nevidljive jednakosti” u Galženici! Studenti VERN-a otvorili jesenski Štoos u kvartu

Sedam mladih autora predstavilo svoje radove o temi rada i radništva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ana Vuko

Jesenski ciklus programa Štoos u kvartu započeo je u petak, 3. listopada, u Galženici izložbom “Nevidljive jednakosti”. U suradnji Štoos teatra, Sveučilišta Vern i Gradske knjižnice Velika Gorica predstavljeno je sedam studentskih radova koji se bave temom rada i radništva. Izložba ostaje otvorena do 15. listopada 2025. u prostoru Knjižnice Galženica.

Autori radova su studenti preddiplomskog studija transmedijske dramaturgije s Vern-a, koji su svatko na svoj način pristupili pitanju što danas znači raditi i stvarati u fizičkom, virtualnom i duhovnom svijetu.

Foto: Ana Vuko

“Studentski radovi odražavaju poglede na različita poimanjima rada u teoriji i praksi fizičkog, virtualnog i duhovnog svijeta. Razmatrao se odnos čovjeka i stroja, novi trend zamjene ljudskog inovativnog i umnog rada mogućnostima umjetne inteligencije, uz pitanje što je to kvalitetan rad i kojim parametrima se može izmjeriti ljudski trud”, pojasnila je Mentorica Martina Granić.

U izlogu knjižnice posjetitelji mogu vidjeti razne radove koji otvaraju širok raspon tema, od osobnih priča do promišljanja o suvremenom radnom okruženju. Uz to, iz Štoos teatara najavljuju jedno posebno gostovanje krajem mjeseca.

“Krajem listopada, točnije od 26. do 28. 10. u našem će gradu boraviti umjetnici iz Francuske koji će tri dana živjeti u javnom prostoru grada. Riječ je o međunarodnoj suradnji između Francuske, Hrvatske i Bugarske, te prvi ovakav projekt u našem gradu, a sam program dio je i Dana Europske baštine Ministarstva kulture”, rekla je Ana Katulić.

Nastavite čitati

Kultura

“Urbana utopija na periferiji” – Izložba koja otkriva kako je naselje iz kukuruzišta izraslo u urbani simbol grada

Izložba donosi priču o razvoju Galženice, nekadašnjeg kukuruzišta koje se sedamdesetih godina pretvorilo u plansko radničko naselje.

Objavljeno

na

Objavio/la

U petak, 3. listopada 2025. u 19 sati, u Galeriji Galženica otvara se izložba “Galženica: urbana utopija na periferiji”. Povodom 50 godina od početka izgradnje naselja Galženica III i 45 godina rada Doma kulture Galženica, kustosica Antonia Vodanović predstavit će interdisciplinarni projekt koji povezuje povijest arhitekture, medijsku reprezentaciju i osobna sjećanja stanovnika. Izložba će biti otvorena do 21. studenoga.

Izložba donosi priču o razvoju Galženice, nekadašnjeg kukuruzišta koje se sedamdesetih godina pretvorilo u plansko radničko naselje. Kroz arhivske materijale, novinske članke, fotografije i umjetničke radove, posjetitelji će vidjeti kako je iz jednog poljoprivrednog kraja izrastao urbani prostor osmišljen “po mjeri čovjeka”.

Autorica izložbe i voditeljica istraživanja je viša kustosica Antonia Vodanović, a u stvaranju projekta sudjelovali su povjesničari umjetnosti, studenti etnologije i kulturne antropologije te suvremeni umjetnici. Dizajn postava potpisuje Nikola Križanac.

Izložba je podijeljena u dvije cjeline. Gornja etaža fokusira se na medijsku sliku Galženice kroz novinske članke, oglase, karikature i dokumentarne fotografije, dok donji dio posjetiteljima približava osobne priče arhitekata, urbanista i stanovnika. Preko 200 arhivskih članaka i brojni vizualni materijali prikazuju kako se u javnosti oblikovala slika o naselju i njegovim ljudima.

U sklopu izložbe bit će predstavljeni i novi radovi mladih umjetnika, fotografska serija “Kamen temeljac” Ivana Buvinića te konceptualni rad “Outsourcing” Ivana Gundića u suradnji sa Zlatkom Majsecom. Izložba uključuje i videodokumentaciju kolektivnog performansa Božene Končić Badurine iz 2013. godine te dokumentarne fotografije Renata Glogovčana iz 2003.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Europsko prvenstvo mažoretkinja i 9.Mediteranski kup u znaku PK Barbara i Mažoretkinja Dubrovčan

Objavljeno

na

Objavio/la

Otvoreno Europsko prvenstvo mažoretkinja i 9.Mediteranski kup u organizaciji Europske asocijacije mažoret timova (EMTA), Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Turističke zajednice Grada Novigrada-Cittanove  održano je u Istri (Novigrad-Cittanova, 25.-28.09.2025.godine), u Gradskoj sportskoj dvorani.

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predsjednik EMTA-e i HUMT-a Vlado Palac, direktorica Turističke zajednice Novigrada-Cittanove Vesna Ferenac i Andrea Zancola, zamjenik gradonačelnika Grada Novigrada-Cittanove pozdravili su sve sudionike natjecanja i gledatelje te otvorili trodnevnu manifestaciju.

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na prvenstvu se natjecalo 18 mažoret timova iz osam država od deset, koje su članice EMTA-e (Slovenije, Srbije, Njemačke, Mađarske, Švicarske, Poljske, Francuske i Hrvatske). Paralelno su se odvijala natjecanja Europskog prvenstva i 9.Mediteranskog kupa.

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mažoret timovi: Plesni klub Barbara (Velika Gorica), Vodiške mažoretkinje Vodice), Mažoretkinje Dubrovčan (Dubrovčan), Plesna udruga Ritmokracija (Brdovec), Plesna udruga Magi (Graberje Ivaničko), Plesna udruga Star Dance (Sisak), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina), Kutinske mažoretkinje (Kutina), Jelačićke Zaprešićke mažoretkinje (Zaprešić), Tribunjske mažoretkinje (Tribunj), Plesni studio Tena (Zagreb) (svi iz Hrvatske), Swiss Majorette (Zurich, Švicarska), Dresden Diamonds (Dresden, Njemačka), Majorettes de Giugnicourt (Majorettes Ginjikuor, Francuska), Angel Majorettes (Dance Sport Association, Mađarska), Mažoretkinje Agnes (Gliwice, Poljska) Pančevačke lavice (Pančevo, Srbija) i Mažoretni in Twirling Klub Benedikt (Slovenija).

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Izvedbe mažoretkinja pratio je i ocjenjivao tim od 10 internacionalnih odnosno nacionalnih sudaca: Vlado Palac, Milosava Katić, Kristijan Bogdanović, Ivana Mišević, Lana Žapčič, Irina Bogdanović, Lucija Palac, Sara Bogović, Katarina Ahel i Petra Kocman.

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Pobjednik 9.Mediteranskog kupa u konkurenciji seniorki su Mažoretkinje Dubrovčan, a Plesni klub Barbara je dvostruki pobjednik u konkurenciji juniorki odnosno kadetkinja.

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završetka natjecanja svečano je predana zastava EMTA-e  predstavniku Francuske u kojoj će iduće 2026.godine biti održano slijedeće Europsko prvenstvo mažoret timova EMTA-e.

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica programa bila je Ema Ružić.

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Novigrad-Cittanova, 26.-28.09.2025. EMTA – Europsko prvenstvo mažžoret timova i 9.Mediteranski kup. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prvi dan prvenstva (četvrtak, 25. rujna 2025.) održana je 21. sjednica Skupštine EMTA-e, sudačke edukacije i trenersko-sudački panel te konačno usvajanje programa velike manifestacije.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Dobar Štoos u kvartu otvara pitanja o radu, strojevima i čovjeku, kroz oči mladih autora

U vremenu Četvrte industrijske revolucije, projekti se bave pitanjima duhovnog smisla rada, etike automatizacije i utjecaja umjetne inteligencije na ljudsku kreativnost i intelektualni rad.

Objavljeno

na

Objavio/la

U petak, 3. listopada 2025. u 18:30 sati, u izlogu područne knjižnice Galženica u Velikoj Gorici otvara se izložba “Nevidljive jednakosti”, kojom se predstavljaju radovi studenata Transmedijske dramaturgije Sveučilišta VERN. Izložba je dio dobro poznatog programa “Dobar Štoos u kvartu”, koji organizira Štoos teatar u suradnji s Gradskom knjižnicom Velika Gorica i Sveučilištem VERN.

Radovi studenata nastali su pod mentorstvom doc.art. Martine Granić u sklopu kolegija Transmedijska pismenost i medijske publike. Zajednička tema bila je rad i radništvo. Mladi autori istraživali su različite dimenzije rada, od fizičkog i virtualnog do duhovnog, promišljajući kako tehnologija i automatizacija mijenjaju čovjekovu ulogu u suvremenom svijetu.

U vremenu Četvrte industrijske revolucije, projekti se bave pitanjima duhovnog smisla rada, etike automatizacije i utjecaja umjetne inteligencije na ljudsku kreativnost i intelektualni rad. Među izloženim djelima su radovi Djetinjstvo, Alienation Season, Homo Mechanicus, Što ste nam ostavili, Stonehenge, Noćna smjena i Ja, Andromaha, iza kojih stoje studenti Margita Akmančić, Dorotea Belan, Josipa Burić, Nika Hren, Dejan Jakovljević, Tajna Bakar Konfić i Leo Šimić, uz suradnike i fotografe Kristinu Sekalec, Ninu Šeperića, Roka Djurića, Vladimira Spindlera i Hanu Kasalo.

Ovo je četvrto izdanje Dobrog Štoosa u kvartu u ovoj godini, a po prvi put program u potpunosti stavlja fokus na studentske radove i njihovu interpretaciju društvenih tema kroz transmedijski pristup.

Nastavite čitati

Kultura

Probudite pisca u sebi! Matica hrvatska Velika Gorica raspisala književni natječaj za kratku priču

Svi odrasli autori iz Hrvatske mogu sudjelovati s neobjavljenom kratkom pričom, a najbolji radovi bit će predstavljeni u ožujku 2026.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Louis Bauer/pexels.com

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici raspisao je 17. izdanje književnog natječaja “Turopoljska poculica”, koji i ove godine traži najbolje kratke priče pisane na kajkavskom narječju ili hrvatskom standardnom jeziku. Natječaj traje od 27. rujna do 25. prosinca 2025. godine, a sudjelovati mogu svi punoljetni autori iz Hrvatske sa svojim dosad neobjavljenim radovima.

U obzir dolaze samo dosad neobjavljeni radovi, a kratka priča može sadržavati najviše četiri kartice teksta. Rad je potrebno poslati u tri primjerka u pisanom obliku poštom i e-mailom, a svaki primjerak treba biti označen zaporkom. Uz priču, autori trebaju zasebno dostaviti osobne podatke, ime i prezime, adresu, broj telefona, e-adresu i zaporku. Iz Matice ističu kako napisane priče neće biti vraćene autorima.

Prijave se šalju na adresu Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici, Lomnička 65, 10410 Velika Gorica (s naznakom “za Matičin književni natječaj”) te putem emaila na adresu [email protected].

Prosudbeno povjerenstvo odabrat će najbolji rad na kajkavskom jeziku i najbolji rad na standardnom hrvatskom jeziku. Svečano predstavljanje nagrađenih autora i njihovih priča održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. godine u Velikoj Gorici, a najbolji radovi bit će objavljeni u časopisu Luč i lokalnim glasilima.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno