Povežite se s nama

Kultura

Izložba grafika Dragutina Trumbetaša, kroničara marginaliziranih glasova

U Galeriji Galženica bit će izložena 41 grafika velikogoričkog umjetnika koji je iza sebe ostavio nepregledan niz radova

Objavljeno

na

U petak 1. listopada, u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu Dana europske baštine, otvara se izložba ”Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova”. Autorice izložbe su Valentina Radoš, kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja i Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica. U sklopu izložbe prikazat će se izbor 41 grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa ”Gastarbeiter”, dokumentarni film ”Gastarbeiter” Bogdana Žižića (Zagreb film, 1977.), ”Gastarbajterske pjesme” Dragutina Trumbetaša (1969. – 1980.) te fotografije iz umjetnikove obiteljske arhive.

Aktualnost teme migranata i imigranata u našoj svakodnevici je sveprisutna. Migracije stanovništva u druge zemlje i kontinente zbilja su hrvatskog društva koja seže daleko u prošlost, ali ima i svoj suvremeni kontekst. Migracije i imigracije mijenjaju društvo i osobe, nose brojne izazove i traže prilagodbe zajednice, institucija i ljudi. Svu složenost migrantskog života te inkluziju ljudi u nove zajednice prikazao je likovni umjetnik Dragutin Trumbetaš iz Velike Mlake u ciklusu „Gastarbeiter“.

Kao jedan od najistaknutijih predstavnika socijalno angažirane umjetnosti na našim prostorima Dragutin Trumbetaš neprestano je upozoravao na društvenu nepravdu, potlačenost radnika u imigraciji te loše životne uvjete marginaliziranih društvenih skupina. Na temelju vlastitoga iskustva razvio je nevjerojatan senzibilitet i svijest o promicanju jednakosti u svim aspektima života pa tako i u umjetnosti i kulturi.

Iz rodne Velike Mlake otišao je „trbuhom za kruhom“ u velegrad – Frankfurt na Majni gdje se svakodnevno borio pronaći svoje mjesto pod zapadnjačkim, njemačkim suncem suočavajući se s predrasudama i osjećajem odbačenosti kao i velika većina iseljenika.

Odabrane grafike iz ciklusa Gastarbaiter (1975., 1977.) izložene u Galeriji Galženica obuhvaćaju šest njegovih grafičkih mapa iz fundusa likovne zbirke Muzeja Turopolja. Grafike nam na veristički i dokumentaristički način prikazuju svakodnevni život iseljenika u SR Njemačkoj.

Glavno sredstvo izražavanja je čisti crtež jasnih i oštrih linija, bez sjenčanja, često u kombinaciji s tekstom koji u pojedinim prikazima dodatno naglašava nelagodu, ironiju i snažnu kritiku zapadnog kapitalističkog društva ili pak socijalističkog režima.

Gastarbajterski ciklus Dragutina Trumbetaša je hommage svim auslenderima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo i vjeroispovijest jer bespoštedno prikazuje pripadnost prostoru i vremenu, ne izbjegavajući stvarnost optočenu sirovošću, brutalnosti, patnjom, nostalgijom i žudnjom.

Izložba ostaje otvorena do 29. 10. 2021.

Popratni programi uz izložbu:

Petak, 8. 10., 19 sati, Predavanje ”Dragutin Trumbetaš – gastarbajter i umjetnik”, predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Subota, 9. 10., 10 – 14 sati, Besplatna radionica stripa ”Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu”, voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Biografija

Dragutin Trumbetaš rođen je 1938. u Velikoj Mlaki. Grafičku industrijsku školu završio je u Zagrebu 1956. i stekao zvanje ručnog slagara. Iste godine zaposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske kao ručni slagar na enciklopedijskim izdanjima. Nezadovoljan napušta posao prebjegavši 1957. u Austriju, živi u lagerima za izbjeglice u Klagenfurtu, Linzu i Astenu, piše dnevnike i crta. Povratkom iz inozemstva 1958. biva uhićen i pritvoren u Mariboru, nakon čega u prekidima nastavlja raditi u struci kao ručni slagar u štampariji Narodne banke u Zagrebu.

Godine 1966. drugi put odlazi u inozemstvo, ovaj put u Frankfurt na Majni, gdje u početku radi na poslovima pakiranja, a kasnije kao slagar u tamošnjim tiskarama: J. Weisbecker, Frankfurter Rundschau i dr. U Frankfurtu je 1968. počeo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnog Turopolja.

Božo Biškupić mu 1975. priređuje samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak i izdaje mapu ”Gastarbeiter” s predgovorom Veselka Tenžere, a Bogdan Žižić snima dokumentarni film o Trumbetašu. U ciklusu crteža ”Gastarbeiter” Trumbetaš preko svog antijunaka Tončeka na simboličan način progovara o muci svojih zemljaka u stranoj zemlji.

Od tada počinju samostalne izložbe u Njemačkoj. Od 1976. do 1980. priredio ih je oko 60, a brojne televizijske postaje snimale su dokumentarce o njemu. Uz daljnji rad na Gastarbeiterima crta i novi ciklus ”Bankfurt ist Krankfurt”.

Godine 1980. preseljava dio privatne biblioteke u kuću u Velikoj Mlaki, a tadašnje ga vlasti optužuju za širenje neprijateljske propagande i osuđuju na godinu i pol zatvora. Za njegovo oslobađanje zauzimaju se njemački književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietrich Genscher, ministar Egon Bahr i kancelar Willy Brandt, pa mu Vrhovni sud Hrvatske smanjuje kaznu na šest mjeseci, koju odrađuje u Zagrebu i Staroj Gradiški.

Godine 1987. opet odlazi u Frankfurt na Majni i radi različite poslove, ali i crta nove cikluse: ”Ex libris”, ”Život kao zmija”, ”Ljudsko smetlište” te kalendare s turopoljskim motivima. Njegovi su crteži i dalje pretežito nadahnuti svakidašnjicom i velikim razumijevanjem za ponižene i uvrijeđene, ljude s dna. Značajni pomak u irealno čini 1990. godine ciklusom ”Dragi Vincent – dopisivanje s van Goghom”, za koji je nacrtao oko 150 radova.

Na temelju ovog ciklusa redatelj Bogdan Žižić snimio je 2006. godine film o dva umjetnika i njihovim sudbinama u kojem je ovjekovječio Trumbetaševo Turopolje i Posavinu s jedne te van Goghovu Nizozemsku i Provansu s druge strane.

Uz crtanje Trumbetaš se bavi i pisanjem. Napisao je dnevnik sa skicama na 2140 stranica, dramu ”Sadisti” koja je 1986. izvedena u Subotici pod naslovom ”Nepušač”; zatim dramu ”Lopov”, dramu ”Der Kassierer” i knjigu pjesama ”Gastarbeiter-Gedichte”. Piše četverodijelni roman ”Nepušač”, u kojem je prvi dio objavljen 2009. godine u nakladi Hrvatskog slova.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 1997. priređuje mu veliku retrospektivnu izložbu, dok mu je u zemlji i inozemstvu priređeno više od 160 samostalnih i 200 skupnih izložbi.

Preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.

HOTNEWS

Otvorene prijave za radionice tradicijskog nakita u Bistri

Prva u nizu radionica zakazana je za 12. svibnja u 17 sati, a organizatori pozivaju zainteresirane da se prijave zbog ograničenog broja mjesta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Kulturno-turistički centar Bistra

U Kulturno-turističkom centru Bistra u utorak 5. svibnja, u 18 sati počinje javni program projekta „Bogatstvo baštine“, koji se fokusira na očuvanje i popularizaciju bistranske tradicijske kulture s naglaskom na umijeće izrade nakita.

Projekt se provodi kroz niz predavanja i radionica, a cilj mu je jačanje svijesti o lokalnoj baštini te uključivanje zajednice u njezino očuvanje i interpretaciju. Poseban naglasak stavljen je na tradicijsko umijeće izrade nakita, koje se u projektu istražuje, dokumentira i prezentira javnosti.

Uvodni dio programa otvara dr. sc. Klementina Batina, predsjednica Udruge Ekomuzej Bistra, koja će održati predavanje i predstaviti dosadašnji rad udruge na području istraživanja nematerijalne kulturne baštine u lokalnoj zajednici. U izlaganju će biti obuhvaćen i širi kontekst sličnih tradicijskih vještina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz vizualnu digitalnu prezentaciju.

Tijekom događanja planirano je i predstavljanje knjige „Umijeće izrade bistranskoga tradicijskog nakita“ autorice dr. sc. Klementine Batine, koja tematizira istoimenu vještinu i njezinu kulturnu vrijednost.

Program u Bistri ne završava predavanjem. Nakon uvodnog dijela, sudionicima će biti omogućen besplatan obilazak stalnog postava KTC-a Bistra, gdje će moći razgledati predmete vezane uz temu nakita, uključujući originalne primjerke i replike.

Prva u nizu radionica zakazana je za 12. svibnja u 17 sati. Organizatori pozivaju zainteresirane da se prijave zbog ograničenog broja mjesta i to telefonski na 01/2316-248 ili e-poštom na [email protected]. Sudjelovanje je besplatno, a sav potreban materijal osigurava se na licu mjesta.

Projekt „Bogatstvo baštine – radionice umijeća izrade bistranskoga tradicijskog nakita“ financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Zagrebačka županija.

Sve dodatne informacije dostupne su ovdje.

Nastavite čitati

Kultura

MATIČIN ČETVRTAK predstavlja povijest KUD-a Mičevec – priča o tradiciji koja traje gotovo stoljeće

O KUD-u će govoriti predsjednik Vladimir Štarkelj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB KUD Mičevec

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici u četvrtak, 30. travnja 2026. godine, organizira 329. Matičin četvrtak, a program je posvećen predstavljanju Kulturno-umjetničkog društva „Mičevec“. Predstavljanje počinje u 19 sati na Šetalištu Franje Lučića 15, a događaj će se, kao i uvijek, moći pratiti i putem službene web stranice Ogranka.

KUD će predstaviti predsjednik Vladimir Štarkelj, koji je ujedno i inicijator osnivanja današnjeg KUD-a Mičevec, osnovanog 4. lipnja 1995. godine.

Kulturna aktivnost u Mičevcu zabilježena je još 1936. godine nastupom zbora „Klas“, koji se nakon Drugog svjetskog rata ponovno aktivirao 1954., a 1959. dobio i tamburaški zbor. Društvo je kroz godine nastupalo na smotrama u Velikoj Gorici te izvodilo dramske programe u okolnim mjestima poput Odre, Plesa, Novog Čiča i Petruševca.

Danas KUD Mičevec djeluje s ciljem očuvanja folklorne tradicije Turopolja, ali i drugih krajeva Hrvatske, uz njegovanje starogradskih pjesama i plesova. Također, KUD je objavio i više knjiga, izbacilo nekoliko nosača zvuka te snimilo četiri kratkometražna dokumentarna filma.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da dođu i iz prve ruke čuju priču o društvu koje već desetljećima čuva kulturni identitet Mičevca i Turopolja.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Sjajne predstave mažoretkinja na turniru u Gradu Dresdenu u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio/la

Kvalifikacijski turnir mažoret timova za Europsko prvenstvo mažoretkinja 2026. održan je u Njemačkoj u Gradu Dresdenu u Dvorani Arena, u subotu, 25. travnja 2026. godine. Organizatori turnira bili su Dresden Diamonds Majorette&Cheerleading Club i Europska asocijacija mažoret timova (EMTA).

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Natjecali su se deset timova iz četiri države: Plesni klub Barbara (Velika Mlaka-Velika Gorica), Budinščinske mažoretkinje (Budinščina), Mažoretkinje Dubrovčan (Dubrovčan), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Tribunjske mažoretkinje (Tribunj), svi iz Hrvatske; Deyna (Kyjov), Holice Cheerleaders Spark (Holice), Labety (Borohradek), svi iz Češke; Swiss Majorettes (Zurich) Švicarska i domaćin Dresden Diamonds (Dresden, Njemačka).

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mažoretkinje su se natjecale u četiri dobne kategorije: djeca, kadetkinje, juniorke i seniorke – solo, duo trio, mini formacija i velika formacija, s rekvizitima štap, pom pon, flag i mace (mejs). Izvedeno je preko stotinu koreografija i svi klubovi zaslužuju pohvale za odlične izvedbe.

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudački žiri činili su internacionalni suci: Vlado Palac, Sara Bogović, Petra Kocman, Katarina Ahel (svi Hrvatska), Marta Stepankova, Denisa Defeldova (obje Češka) i Karolina Nastya Doruch (Švicarska).

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Klub Dresden Diamonds utemeljen je 30. ožujka 2025., s potporom Dresdenskog košarkaškog kluba i gradskog odjela za Izobrazbu, mladež i sport. Glavna misija kluba sastoji se potaknuti djecu na bavljenje sportom i ojačati obiteljske povezanosti. U klubu su roditelji i djeca aktivni u svim procesima, od treninga preko organizacije natjecanja do daljnjeg razvoja zajednice.

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Posebnost kluba je njegov multikulturalitet – većina djeca je rođena izvan Njemačke. U klubu su zbog toga ponosni, jer su uspjeli stvoriti veliku internacionalnu zajednicu u kojoj se svatko osjeća da je dobro došao i da ima potporu.

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dresden (Deutschland), 25.04.2026. Grand Prix Dresden 2026. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Centralni cilj kluba je taj da se djeca i njihovi roditelji podupiru prigodom integracije i socijalizacije. Prioriteti kluba Dresden Diamonds prostiru se iznad sportskih uspjeha – u središtu je sretno i ispunjeno odrastanje svakog djeteta.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Krijes kao spas od hladnoće: završeno 34. Turopoljsko Jurjevo

Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Iznenadni pad temperature pred samo paljenje krijesa obilježio je ovogodišnje Turopoljsko Jurjevo, no upravo je vatra na kraju postala ono što je nekad i simbolizirala – izvor topline, okupljanja i zajedništva.

Program je započeo u toplom, gotovo ljetnom ozračju. Sunce je grijalo, a brojni građani stigli su u kratkim rukavima, ne sluteći koliko će se brzo vrijeme promijeniti. Kako se bližila večer, temperatura je naglo pala, a vjetar je dodatno pojačao hladnoću. U trenutku kada je zazimilo, pažnja okupljenih spontano se okrenula prema središnjem događaju večeri – krijesu.

Njegovo paljenje ove je godine imalo gotovo simboličnu težinu. Dok su se plamenovi dizali, toplina se širila među okupljenima, a hladnoća je, barem nakratko, postala sporedna. Upravo tako, kroz vatru, oživjela je i stara svrha ovog običaja.

Narodni običaji i simbolika Jurjeva

Na to je podsjetila i moderatorica programa Ana Katulić, prizivajući duh tradicije riječima: “Prešel je, prešel, pisani Vuzem. Došel je, došel, Jura zeleni. Došlo nam je proljeće, došel je i Jura zeleni”. Jurjevo se u narodu oduvijek smatralo pravim početkom proljeća, vremenom buđenja prirode i početkom nove gospodarske godine. Nekada su se na ovaj dan palili veliki krijesovi, obilazile kuće, a mladići su se nadmetali u preskakanju vatre kako bi se iskazali pred djevojkama. Oko krijesa se pjevalo i plesalo sve dok se vatra ne bi ugasila, prizivajući plodnu i rodnu godinu. “Veli se, gdo ni letos na kresu, taj bu letos v lesu.”, dodala je Katulić, podsjećajući na staro vjerovanje koje je nekad imalo posebno značenje. Osim krijesa, važan dio običaja bio je i prvi izlazak stoke na pašu. Blago bi se kitilo vijencima, a pri povratku bi preskakalo mali krijes u dvorištu kako bi se zaštitilo ne bi „mleko zgubile ili da ne bi coprnica odnesla mleka“. Danas tradiciju paljenja krijesa čuvaju članovi Turopoljske udruge skauta „TuR“, koji i ove godine stoje iza organizacije tog središnjeg trenutka manifestacije.

Folklorni program kroz Turopolje i Hrvatsku

U ranijem dijelu programa publika je kroz pjesmu i ples prošla ne samo Turopoljem, već i drugim krajevima Hrvatske. Nastupili su članovi KUD-a Gradići, društva koje djeluje od 1979. godine i okuplja više od stotinu članova kroz različite sekcije, uključujući plesačke, tamburaške i vokalne.

Na pozornicu su potom izašli i članovi KUD-a Stari grad Lukavec, čiji su najmlađi izveli vedru koreografiju ispunjenu tradicijskim motivima i dječjom razigranošću. Svoj napredak pokazali su i najmlađi iz KUD-a „Dučec“ iz Mraclina, koji su u proteklih godinu dana savladali osnove tambure i već izveli nekoliko pjesama pred publikom.

 Dugogodišnju tradiciju predstavio je i Ogranak Seljačke sloge Buševec, društvo koje više od stoljeća djeluje na očuvanju kulturne baštine, dok je Folklorni ansambl Turopolje još jednom potvrdio svoj status jednog od najnagrađivanijih ansambala u zemlji. Program je publiku odveo i prema jugu Hrvatske, kroz starogradske splitske plesove u kojima su se istaknuli elegantni koraci i prepoznatljivi ukrasi u kosi plesačica.

Okupljenima su se obratili i predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Župan Plemenite općine Turopoljske Juraj pl. Odrčić, obratio se građanima uz riječ dobrodošlice i objašnjenje zašto proljeće u Turopolju dolazi gotovo mjesec dana kasnije od onog kalendarskog: “Zato jer je u Turopolju ono isključivo vezano uz jednu vrlo bitnu biljku, a to je hrast koji u ovo doba kreće listati”.

Zatim je na pozornicu došao pozdraviti građane i predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Darko Bekić koji se u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara i cijelog Gradskog vijeća zahvalio za izniman angažman u pripremi ovog „najljepšeg turopoljskog običaja“.

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec objasnio je kako „upravo Turopoljsko Jurjevo njeguje našu tradiciju, našu kulturnu baštinu, njeguje identitet našeg Turopolja i Velike Gorice“ i da na to moramo biti ponosni.

Na kraju večeri, dok su se ljudi i dalje držali bliže vatri nego što su možda planirali, postalo je jasno da je ovogodišnje Jurjevo, unatoč naglom zahlađenju, uspjelo prenijeti ono najvažnije – osjećaj zajedništva i snagu običaja koji i dalje živi.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

Kultura

Helena Kantarević osvojila prvu nagradu u Celju – nova međunarodna nagrada za učenicu Umjetničke škole Franje Lučića

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Umjetnička škola Franje Lučića/FB

Učenica roga Helena Kantarević iz Umjetničke škole Franje Lučića osvojila je prvu nagradu na 7. Međunarodnom natjecanju CELEIA 2026., koje je održano u Celju u Sloveniji, u nedjelju 19. travnja.

Kantarević je pritom zauzela drugo mjesto s 96,67 bodova, nastupivši uz klavirsku pratnju Mirele Mihajlović, profesorice klavira.

Uspjeh u Celju nastavak je iznimno aktivnog i uspješnog tjedna za mladu glazbenicu. Samo nekoliko dana ranije, 16. travnja, Helena Kantarević postala je državna prvakinja u Zagrebu, dok se 17. travnja predstavila i na događanju “Dan roga” na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno