HOTNEWS
Ivan Mišerić Pevi živa je legenda i ikona velikogoričke nogometne povijesti
Za istim stolom okupilo se zanimljivo društvo negdašnjih igrača i članova Uprave Radnika.
U jednom turopoljskom lokalu za istim stolom okupilo se zanimljivo društvo. Nekadašnji Radnikovci iz Velike Gorice legendarni Ivan Mišerić Pevi, Ranko Dobrić, Ivica Mikulčić, Mile Danilović, Vlado Mirenić, Rajko Paviša, Dubravko Hrkovac, prijatelj kluba Anđelko Lažnjak. Komentirali su i evocirali mnoge uspomene iz života nogometnog kluba koji je bio ponos tog dijela lijepe naše. Vjerodostojan svjedok svega izrečenog bio je iskusni Ivan Mišerić Pevi, autor monografije o Radniku za razdoblje od 1945. do 2009. godine. Jer, svaki značajniji nogometaš iz Velike Gorice (i)li Turopolja, ostavio je tradicionalno trag i u klubu iz Velike Gorice, a onda ga je i Pevi spomenuo u monografiji od više od 400 stranica, dimenzija 30X20, tvrdo ukoričena, a na sjajnom kvalitetnom papiru s mnogo prekrasnih fotografija.
Ivanu Mišeriću je na spomenutom druženju išla velika zahvala za dopuštenje korištenja njegove super vrijedne knjige za poneke medijske objave, pa i u Sportskim novostima te Cityportalu, a onda smo iskoristili prigodu te potražili argumente i činjenice zašto je Ivan Mišerić tako cijenjena živa legenda Radnika i Velikogoričkog nogometa.
Foto: Iz monografije o NK Radniku
Upornost se isplatila i Pevi je na kraju pristao na razgovor za SN i Cityportal.
– Rođen sam 10. lipnja 1945. godine, a mjesto rođenja je Pleso, uz zagrebačku zračnu luku. Od rane mladosti zavolio sam sport pa onda i nogomet i logično da sam mnogo toga posvetio NK Radniku, a radio u Velikoj Gorici i kao nastavnik tjelesnog odgoja. Startao sam kao junior 1961. godine i najprije igrao na poziciji centarfora ili centarhalfa. Za prvu momčad debitirao sam 1963. godine kao desni bek ali godinu kasnije igrom slučaja postao vratar i tako se afirmirao pa 1968. branio i boje amaterske selekcije Zagreba koja je tradicionalno igrala kontra Beograda – uvodno je otkrio Mišerić, a Radnik nikad nije napustio.
Foto: Iz monografije o NK Radniku
– Kao trener vodio sam juniorsku pa onda i seniorske momčadi Radnika u Kolarevoj ulici. Ubrzo sam izabran za tajnika Zajednice sportskih udruga Velika Gorica te postao i član Uprave Radnika. Dvadesetak godina radio sam i kao zaposlenik Zagrebačkog sportskog saveza – ističe Mišerić, tada već afirmiran u društvenom životu Velike Gorice. Ima velike zasluge za izgradnju novog stadiona potrebnog i za Univerzijadu 1987. godine na kojoj je bio glavni operativac natjecanja, te nastavio.
Foto: Iz monografije o NK Radniku
– Za predsjednika Radnika, izabran sam 80-ih i na toj funkciji bio sam prilikom ulaska kluba u 1.HNL 1992. godine što je i najveći uspjeh u povijesti kluba. Rado se prisjetim i ranijih natjecanja pa tako i uspješnih kvalifikacije za ondašnju Regionalnu ligu kad je Radnik 1981. godine bio sveukupno 13:0 bolji od Moslavine iz Kutine i Ivančice iz Zlatar Bistrice, a dobro pamtim i kvalifikacija za Međurepubličku ligu-zapad gdje je Radnik 1988. opet bio bolji od Junaka iz Sinja i Karlovca pa je potom igrao u društvu Maribora, Zagreba, Kopra, Splita, Zadra, Jedinstva Bihać, Prijedora, Izole, Orijenta, Varteksa, Jugokeramike (Inker) Zaprešić.. – priča Pevi.
Spomenuo je Pevi i 1991. godinu jer Radnik zbog čudnih kriterija tada nije uvršten u 1. HNL. Radnik se pod Mišerićevim vodstvom godinu kasnije ipak domogao elitnog razreda, a u razigravanju bio je bolji od Pazinka (0:1 i 3:0) koja je potom također ipak uvrštena u Prvu ligu.
– Ponosni smo činjenicom da su boje Radnika tada branili praktički samo domaći dečki iz Velike Gorice i mjesta širom Turopolja, a trener je bio Ivica Poljak i pomoćnik Ivica Senzen (vidi fotografiju momčadi, trenera i predsjednika), a za razvoj spomenutih zaslužni su i mnogi treneri iz Radnikovog pogona, ali i Dinama Zagreb s kojim je odlučno funkcionirala naša suradnja – dodaje.
Foto: Iz monografije o NK Radniku
– Pojačanja iz Zagreba bili su tek Knapić i Hrvoje Bišćan, brat Igora. Zbog svega toga je i bila velika posjeta stadionu pa se kontra Hajduka okupilo oko 7 tisuća gledatelja. Ponosan sam i na podatak da su u Radniku ponikli, igrali pa postali reprezentativci Hrvatske Dubravko Pavličić, Andrej Panadić, Željko Župetić, Tomislav Butina, Mario Cvitanović i Ante Budimir -posebno je naglasio Pevi.
Foto: Iz monografije o NK Radniku
Mišerić je bio i sudionik u Domovinskom ratu kao prvoborac u 153. brigadi HV 1991/1992., kasnije predsjednik Udruge pripadnika 153. brigade HV obnašajući tu dužnost 16 godina od osnivanja, a sada je njen počasni predsjednik. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata 1990-92. Primio je i nagrade za životno djelo Grada Velika Gorica i Zajednice sportskih udruga Velika Gorica.
Foto: Iz monografije o NK Radniku
Ivan Mišerić Pevi napisao je i monografiju o svojem rodnom Plesu, katalog-knjigu o Spomen parku 153. brigade HV-a i posebno vrijednu monografiju o NK Radniku koju je još moguće nabaviti kod autora. Pevi je bio i jedan od inicijatora postavljanja spomen obilježja Radniku u Kolarevoj ulici ili bolje reći danas parku Franjo Tuđman u centru Velike Gorice gdje je bilo staro igralište prije preseljenja na današnji stadion.
Sve gore spomenuto govori zašto je Ivan Mišerić Pevi prava živuća, vjerojatno najveća, legenda negdašnjeg Radnika iz Velike Gorice i zaslužuje da se to javno kaže.
CityLIGHTS
FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
-
HOTNEWSprije 5 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 5 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 4 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
Crna kronikaprije 4 danaTragedija u Velikoj Gorici: Motociklist poginuo nakon slijetanja s ceste