ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Gradsko vijeće u srijedu raspravlja o sportu

Objavljeno

na

Gradsko vijeće Velike Gorice se u srijedu 22. srpnja okuplja kako bi raspravljalo o sportu. Hoće li na ovoj sjednici doći do određenih pomaka u promišljanju sporta u Velikoj Gorici uopće? Mišljenja smo da neće i da će to biti još jedna sjednica sa koje nitko neće otići pametniji. Već u uvodnoj dokumentaciji koja je dostavljena vijećnicima na stol u oči upadaju brojke o izdvajanjima u kojima je neosporno da Velika Gorica izdvaja velik novac za sportsku infrastrukturu. No, to su poznate činjenice koje su dostupne svakom građaninu koji se služi internetom, kao što bi i svi trebali znati na kojoj sportskoj infrastrukturi počiva velikogorički sport i kroz koje programe i institucije sport u Velikoj Gorici egzistira. Zasad su i dalje nepoznati podaci koliko se procjenjuje da Velika Gorica ima sportaša što profesionalnih, što amatera ili rekreativaca, odnosno tko sa njima radi, kakva je stručnost trenera, tko, kako i na koji način školuje trenere. Nije manje važno znati i spomenuti podatak sa koliko stručnih osoba u sportu raspolažemo u gradu na svim razinama od aktivnih sportskih djelatnika po klubovima koji volontiraju, liječnika, trenera, osoblja iz domene sportske fizikalne medicine,  ljudi koji sudjeluju u vođenju sportskih natjecanja te kakva je njihova obrazovna struktura, a jedno od važnih saznanja bilo bi i gdje, kako i u kojim brojkama takvi ljudi sa područja našega grada participiraju u nacionalnim selekcijama i savezima.

Hoće li rasprava u vijeću imati “težinu” koja bi u konačnici dala smjernice za pomake

Brojke će uvijek sakrivati stvarne probleme kojih je u sportu mnogo više od onih koje običan čovjek teško može uočiti. Isto tako, teško je ovakvu vrstu rasprave uopće i ocjenjivati ukoliko će je voditi ljudi koji objektivno ne žive sport i teško da znaju kako jedan radni dan, mjesec ili godina izgleda u nekom uređenom klubu sa dvjestotinjak djece, osim ako to nisu pročitali u novinama ili vidjeli na televiziji. Nažalost mediji nerijetko pokazuju ili “močvaru” ili “šlag” – sredine nema. Teško je predočiti aktivnosti unutar klubova gdje radni dan počinje u 8:00 ujutro a završava u 23:00 navečer, a brigu o djeci i uspješnim sportašima vode ili volonteri koji su za sendvič i kavu spremni zapustiti svoje obitelji i poslove, odnosno treneri sa završenim fakultetima koji za 6-10 sati dnevnog rada sa našom djecom jedva da mogu zaraditi tridesetak tisuća kuna godišnje, koje i potroše na brojnim putovanjima na utakmice i treninge. Da bi netko mogao kvalitetno ocijeniti kakve prioritete moramo graditi u sportu i kako ih dostići jedna tematska sjednica sigurno neće biti dovoljna jer su već i one ranije izvještajne potvrdile da sport i sportska infrastruktura zanima tek jedan mali dio gradskih vijećnika.

Velika Gorica daje mnoga međunarodno poznata sportska imena

Sportaši se u gradu ne smiju osjećati kao prolazna proračunska stavka, jer poruka koja se na taj način šalje nije stimulativna i stvara jaz između granskih sportova, a u tome na kraju trpe i grad i politika, a najviše sportaši i klubovi. Baš i iz tog razloga ovo gradsko vijeće ima povijesnu priliku da neka od životnih sportskih iskustava dođu za govornicu, ali tu priliku ćemo pričekati vjerujemo u nekom od nastavaka tematske sjednice o sportu. Nadamo se da će na nekoj od budućih sjednica priliku da pred gradskim vijećnicima o svojim životnim odricanjima kažu sportaši ili treneri koji trenutno promiču Veliku Goricu na dalekim svjetskim razinama i natjecanjima poput Dine Bošnjaka, Ante Budimira, Senne Ušić, Igora Panadića ili sina mu Andreja, Tomislava Butine, Giovannia Cernogoraz…. Jedino njihova iskustva kroz njihove sportske karijere mogu prikazati barem djelić sportske stvarnosti. Nitko ne želi osporiti da grad Velika Gorica nije ispred mnogih gradova i lokalnih zajednica u skrbi za sport i sportaše, no isto tako moramo sami sebi priznati da ima i boljih od nas i da želimo učiti od najboljih kako bismo u budućnosti i sami bili bolji.

Nedostaci prilikom obavljanja liječničkih pregleda

Možda bi i za ovu tematsku sjednicu dobro došao podatak koliko doista sportaša koristi usluge sportske ambulante, koliko je ista nažalost neučinkovita jer Zakon o sportu propisuje da sportaši moraju raditi ultrazvuk srca i krvne pretrage barem jednom godišnje i koliko u tim obavezama stvarno postoji problem nekomunikacije i neusuglašavanja dvije različite službe unutar iste institucije koje spadaju pod Dom zdravlja Zagrebačke županije. Naime sportska ambulanta ne želi ovjeriti sposobnost sportaša bez tih pregleda, a pojedini liječnici opće prakse ne žele davati uputnice za takve preglede jer ih ne smatraju nužnima, a u konačnici trpe klubovi i sportaši. Pregled bez uputnice se plaća 500 – 700 Kn, a krvni nalaz otprilike stotinjak Kn. Pretpostavka je da bi samo velikogorički klubovi za svoje sportaše starije od 17 godina koji su takve vrste pregleda obavezni raditi trebali potrošiti nešto manje od 1 mil. za takve preglede godišnje ukoliko je iste nemoguće napraviti na liječničke uputnice. Jedna od ključnih tema ove sjednice trebala bi svakako biti i zdravstvena preventiva u sportu i opremanje sportske ambulante za sve vrste pregleda na način kako to radi sportska ambulanta u Zagrebu koja za sedamdesetak kn obavi sve navedene preglede koji su propisani Zakonom o sportu. Obzirom da se ovdje radi tek o inicijativi prema Zagrebačkoj županiji jer ambulanta u Velikoj Gorici je jedina takve vrste trenutno u županiji, ova sjednica je uvjereni smo prilika i da se briga o zdravlju sportaša koji su u konačnici građani našega grada postavi u okvire kakvi zakonski i trebaju biti.

Priljev stranog kapitala u hrvatski sport mora biti prepoznat i od lokalnih zajednica

Velikoj Gorici sigurno ne nedostaje sportskih potencijala, a grad Velika Gorica čini napore da sportska infrastruktura prati potrebe sportaša. To potvrđuju i investicije u trenažnu sportsku dvoranu kao i investicija u dio izgradnje terena sa umjetnom travom. Da bi radili nove iskorake u sportskoj infrastrukturi moramo prihvatiti da sportaši svojim aktivnostima stvaraju nove vrijednosti, da smo izgradnjom ili uređenjem objekata sportske infrastrukture u gradu otvorili vrata za pojavljivanjem desetaka novih klubova koji s pravom očekuju potporu za svoje aktivnosti. Proračun koji se izdvaja prema Zajednici športskih udruga odavno je orijentiran isključivo za rad sa mladima i podmirenje troškova natjecanja i u situaciji stalnog porasta broja klubova u našem gradu on već odavno nije dostatan ni za podmirenje troškova sportskih škola u klubovima. Sportaši u Hrvatskoj već odavno su potvrdili da svaka sportska grana ima status društvene djelatnosti, a konstantno visoko pozicioniranje svih selekcija Hrvatske na svjetskim sportskim smotrama potvrđuje da nam je još uvijek talent daleko iznad ulaganja u sport. Možda će baš i nedavne brojne aktivnosti stranih investitora iz Amerike, Italije, Koreje, Njemačke u hrvatske sportske klubove otvoriti oči i lokalnoj zajednici da u priljevu stranog kapitala sport u Hrvatskoj trenutno prednjači pred gospodarstvom. Na sreću ili nažalost pokazat će vrijeme.

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

SISAK Županija povećala ulaganja u sport za razvoj klubova i mladih talenata

Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija i ove godine nastavlja s provedbom programa Centra izvrsnosti u sportu, kroz koji dodatno jača uvjete za rad sportaša, klubova i trenera te potiče sustavan razvoj sporta na svom području.

Ugovori o financijskoj potpori dodijeljeni su predstavnicima deset sportskih klubova na svečanosti održanoj u kongresnoj dvorani Županijskog centra u Sisku, a uručili su ih župan Ivan Celjak i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza Marko Badrić.

Govoreći o važnosti ulaganja, župan je istaknuo kako je riječ o kontinuiranom i strateški usmjerenom procesu.

„Ugovore smo uručili našim sportskim klubovima koji su nositelji kvalitete u sportu, u ekipnim sportovima poput nogometa, rukometa, košarke, vaterpola i hokeja i u individualnim sportovima poput atletike, gimnastike, karatea, hrvanja i plivanja. Cilj nam je kroz program Centra izvrsnosti u sportu sustavno razvijati sport u županiji, od najmlađih uzrasta do vrhunskih rezultata na seniorskoj razini, jer upravo izvrsni rezultati seniora motiviraju mlade da ostanu u svojim klubovima i grade sportsku budućnost u našoj županiji. Cilj cijelog programa možemo sažeti u jednu riječ – razvoj“, poručio je Celjak.

Deset klubova obuhvaćeno programom

Program uključuje sportove koje na nacionalnoj razini podupire Vlada Republike Hrvatske putem Hrvatskog olimpijskog odbora, a dodatno je uvršten i hokej na ledu, zahvaljujući rezultatima sisačkog kluba.

U kategoriji ekipnih sportova potporu su dobili Športski košarkaški klub Sisak, Klub hokeja na ledu Sisak, Vaterpolo klub Siscia, Hrvatski nogometni klub Segesta i Rukometni klub Moslavina. Među pojedinačnim sportovima sredstva su dodijeljena Atletskom klubu Moslavina, Gimnastičkom klubu Petrinja, Hrvačkom klubu Petrinja, Plivačkom klubu Sisak Janaf i Športskom karate klubu Tigar Sisak.

Znatno veći proračun za sport

Za provedbu programa u 2026. godini osigurano je ukupno 860.000 eura, što predstavlja povećanje od 520 tisuća eura u odnosu na prethodnu godinu.

Da financijska potpora ima konkretan učinak, potvrđuju i sami klubovi. Predsjednik Vaterpolo kluba Siscia Davor Čobanov istaknuo je napredak koji je klub već ostvario.

„Vaterpolo klub Siscia od 1994. godine jedini je predstavnik vaterpola u gradu Sisku i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Klub ima seniorsku momčad te sve mlađe kategorije. Inicijativa Sisačko-moslavačke županije i župana Ivana Celjaka iznimno je vrijedna i predstavlja poticaj koji nam je bio potreban. Zahvaljujući toj podršci možemo ostvariti znatno bolje rezultate i dodatno unaprijediti rad kluba. Već ove godine bilježimo rekordne rezultate. Seniorska momčad zasluženo drži prvo mjesto u Prvoj B hrvatskoj ligi, a uz nastavak ovakve podrške Županije očekujemo da ćemo sljedeće godine izboriti nastup u Prvoj hrvatskoj vaterpolskoj ligi“, istaknuo je Čobanov.

Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu

Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SDP

Socijaldemokratska partija Hrvatske nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja radnika, a središnja tema novog ciklusa tribina bit će skraćenje radnog vremena.

Nakon što su tijekom ožujka u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Zagrebu predstavili prijedloge za rješavanje problema prekarnih oblika rada, iz SDP-a sada otvaraju širu raspravu o jednom od ključnih elemenata svoje Programske deklaracije usvojene početkom godine.

Prva tribina pod nazivom „Raditi da bi živjeli” održat će se u petak, 10. travnja 2026. u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a u Velikoj Gorici, na adresi Cvjetno naselje 11.

Raspravu će voditi Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i lokalne organizacije SDP-a, dok će u panelu sudjelovati saborski zastupnici Mišo Krstičević i Denis Kralj, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec te predsjednik Foruma seniora Ivo Jelušić.

Fokus na kraći radni tjedan i digitalna prava

U središtu tribine bit će prijedlog postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste razine plaće, kao i pitanje prava radnika na digitalno isključenje. Sudionici će raspravljati i o redefiniranju društvene pravednosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog napretka i rasta produktivnosti, uz naglasak na ravnomjerniju raspodjelu stvorenih vrijednosti.

Programska deklaracija SDP-a pritom ističe da skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanje učinkovitosti i ukupnog društvenog blagostanja.

Primjeri iz prakse i uloga sindikata

Na tribini će biti predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtke koje su već implementirale četverodnevni radni tjedan. Prema tim iskustvima, takav model može donijeti veću produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i pozitivne poslovne rezultate.

Također će se otvoriti pitanje jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja kao ključnih mehanizama zaštite radničkih prava u promjenjivim ekonomskim uvjetima.

Ovim ciklusom tribina SDP želi potaknuti javnu raspravu o modernizaciji tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima rad osigurava dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Najave

DVD Mraclin otvara vrata najmlađima – prvi sastanak već u petak

Objavljeno

na

Objavio/la

03.06.2018. Turopolje - Gradsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Foto: David Jolić / cityportal.hr

DVD Mraclin pokreće vježbe za djecu i mladež, i to za dječake i djevojčice, a prvi informativni sastanak održat će se u petak, 10. travnja u 19:30 sati. Cilj prvog susreta je utvrditi broj zainteresiranih te dogovoriti daljnji plan aktivnosti, a iz DVD-a pozivaju djecu i roditelje da dođu na razgovor.

Program je namijenjen djeci u dobi od 6 do 12 godina te mladeži od 12 do 16 godina.

Rad s djecom vodit će Željko Babić i Petar Vinetić, dok će mušku mladež trenirati Filip Križanić i Josip Vukašinec. Za žensku mladež zadužene su Lucija Kos i Ana Posavec.

Nastavite čitati

Vijesti

MUP traži nove policajce! Otvoren natječaj za 700 kandidata

Upisuje se 150 učenika u Policijsku školu „Josip Jović“ i 550 polaznika u program za odrasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis novih kandidata za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027., a ukupno se traži 700 budućih policijskih službenika, kroz Policijsku školu „Josip Jović“ i program obrazovanja odraslih. Prijave kreću 8. travnja, a podnose se putem sustava e-Građani ili poštom.

Za Policijsku školu „Josip Jović“ planiran je upis 150 učenika u treći razred, od čega 130 za potrebe MUP-a te 20 za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji su završili drugi razred četverogodišnje srednje škole (gimnazije ili strukovne škole razine 4.2), imaju najmanje dobar uspjeh i vladanje, te na početku nastave nisu stariji od 19 godina.

Kandidati moraju proći profesionalnu selekciju, testove tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te provjere zdravstvene sposobnosti i osobne dostojnosti. Također, ne smiju biti članovi političkih stranaka. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2026.

Osim toga, MUP planira upis 550 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka. Program bi trebao početi najranije 19. listopada 2026., a nakon završetka polaznici će se, ovisno o potrebama službe, primati u radni odnos u MUP. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji imaju završenu srednju školu, trogodišnju ili četverogodišnju, te na dan 19. listopada 2026. nisu navršili 28 godina. Uvjeti uključuju i prolazak psihološkog testiranja, provjeru tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te zdravstvenu provjeru i provjeru osobne dostojnosti. Rok za prijave traje do 28. kolovoza 2026.

U oba natječaja kandidati su obvezni priložiti traženu dokumentaciju, uključujući svjedodžbe i dokaze o državljanstvu i prebivalištu, a nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati će o terminima provjera biti obaviješteni putem web stranice MUP-a, korisničkog pretinca e-Građani te putem SMS-a i e-maila navedenih u prijavi. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno