Troje maloljetnika, 16-godišnji Patrik Jantolek te brat i sestra, 14-godišnji Adriano i 13-godišnja Kjara Orečić, nestali su u srijedu ujutro na području Siska. Roditelji su posljednji kontakt ostvarili porukama, nakon čega se djeci gubi svaki trag, a policija provodi potragu na više lokacija.

Kako prenosi Dnevnik.hr, roditelji su pokušali kontaktirati djecu, ali nažalost bezuspješno.Također, navode da se ovakva situacija do sada nikada nije dogodila.

Policija je osim Siska pretražila i područje Zagreba, gdje Patrik živi, međutim, ni ondje nije pronađen.

U opisu nestalih navodi se da Patrik ima smeđu kosu i smeđe oči. Istu boju kose i očiju ima i Kjara, koja je mršavije građe i visoka oko 160 centimetara. Njezin brat Adriano visok je oko 180 centimetara, mršav je, plave kose i plavih očiju.

Obitelji i policija intenzivno tragaju za maloljetnicima te apeliraju na građane da dojave bilo kakvu informaciju koja bi mogla pomoći u potrazi. Svi koji nešto znaju mogu se javiti najbližoj policijskoj postaji, nazvati 192 ili poslati informaciju na e-adresu – [email protected].

Danas je održana tradicionalna Smotra zimske službe VG Komunalca, gdje je predstavljeno kako će se tvrtka, uz svoje kooperante, pripremiti za održavanje više od 630 kilometara prometnica i javnih površina. Prikazano je pedesetak vozila te najavljeno kako su zalihe soli i sipine spremne za prve zimske uvjete, a građanima je ponovno stavljen na raspolaganje dežurni broj 099 6090 060.

Ove godine zimska služba raspolaže s oko 1.200 tona soli i 600 tona sipine, materijalom koji se, zbog blažih zima posljednjih godina, sve više koristi prvenstveno za posipavanje i sprečavanje poledice.

Smotra VG Komunalaca, 14. 11. 2025. – Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

“Ovdje kod nas imamo 40 zadataka koje pokrivamo tijekom cijele godine, tu su uključene i županijske i državne i ostale razvrstane ceste u našem gradu, sveukupno oko 580 kilometara prometnica, plus javnoprometnih površina – nogostupa, stajališta za autobuse, preko 2.000 parkirnih mjesta. Imamo još jedno 70-ak km nogostupa i drugih površina koje održavamo. Tu su i naši javni prostori kao što su groblja, kojih ima dosta, koja su isto u zahvatu redovitog zimskog održavanja, kad je to potrebno”, rekao je Mario Šipušić, član uprave VG Komunalca.

Podatke s terena prikupljaju članovi Stožera zimske službe i ophodarske ekipe Komunalca, dok se informacije koordiniraju putem dežurne službe. Iz tvrtke apeliraju na građane da koriste dežurni broj kako bi dojavili probleme na terenu te na vozače da prilagode vožnju zimskim uvjetima.

Smotra VG Komunalaca, 14. 11. 2025. – Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Međutim, istuču kako bi, prema trenutačnim prognozama, zima trebala biti manje hladna i s manje snježnih oborina. “Prema nekakvim prognozama i ova godina bi trebala biti ne toliko hladna i ne toliko puna oborina, barem ne onih snježnih, na nesreću onih koji vole bijeli Božić. Tako da se naša zimska služba uglavnom svodi, većim dijelom ovih zadnjih godina na posipavanje soli i sipine jer sprječavamo smrzavanje javnoprometnih površina tako”, tvrdi Šipušić.

Naglasio je i važnost tradicionalne smotre jer okuplja sve sudionike zimske službe i provjerava njihovu spremnost u slučaju jačih nepogoda. “Mislim da je dosta veliki broj sudionika danas na smotri, to je želja VG Komunalca da uozbiljimo i smotru zimske službe i da se pojave doslovce svi na koje računamo i s kojima ćemo potpisati ugovore o suradnji. Također, i vidimo i sami na što možemo računati. Ne daj Bože, u vremenu elementarnih nepogoda, gdje moramo svi zapeti skupa i da znamo da su ta vozila ispravna i da se u takvim situacijama, uz zimsku službu, mogu pomoći. Ova zimska smotra nije propisana, ali je tradicionalna i mislim da se tu mora prikazati osjećaj pripadnosti svih nas, ne samo VG Komunalca, već i svih ostalih sudionika”.

Smotra VG Komunalaca, 14. 11. 2025. – Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Iako se očekuje blaža zima, služba poručuje da je spremna reagirati već na prve pahulje.

“Želim svima što manje snijega i poledica, ali mi smo uz naše dugogodišnje iskustvo spremni na sve varijante zimskih nepogoda i pogoda”, zaključio je Šipušić.

U četvrtak, 20. studenoga u 18 sati, u Središnjem odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica održat će se putopisno predavanje “Aljaska – posljednja granica”. Putopisci Siniša Golub i Mihaela Mesarić predstavit će svoja dva putovanja na Aljasku, ono iz 2000. te najnovije iz 2025. godine i publici približiti jedno od najudaljenijih i najslabije naseljenih područja Sjeverne Amerike.

Predavanje će kroz osobne priče i zabilježene dojmove dočarati iskustva iz nacionalnih parkova Denali i Kenai Fjords, poznatih po dramatičnim krajolicima, ledenjacima i bogatom životinjskom svijetu. Posjetitelji će čuti i kako izgledaju gradići Talkeetna, Fairbanks i Seward, mjesta koja putnici često opisuju kao ulazne točke u divljinu Aljaske. Golub i Mesarić predstavit će razlike među putovanjima, ali i ono što se na Aljasci iz godine u godinu ne mijenja.

Ulaz je besplatan za sve zainteresirane.

Grad Velika Gorica isplatio je novčane naknade srednjoškolcima s prebivalištem ili boravištem na svom području. Ukupno je 2.353 učenika ostvarilo pravo na 140 eura pomoći za školsku godinu 2025./2026., objavljeno je iz Gradske uprave.

Sredstva su namijenjena redovnim učenicima srednjih škola, a cilj ove potpore je olakšati troškove školovanja, prije svega nabavu udžbenika i potrebnih obrazovnih materijala.

Grad je početkom školske godine otvorio mogućnost podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na naknadu, a nakon obrade svih pristiglih zahtjeva, sredstva su isplaćena na račune korisnika.

Moje ime je Ivan Horvat. Zaposlenik sam Crvenih nosova, u kojima radim kao klaundoktor više od tri godine – započinje naš razgovor Čarli, koji je izbrusio svoj jedinstveni alat  – humor koji malim pacijentima pomaže da se tijekom liječenja osjećaju bolje, kada im fali roditeljski zagrljaj i boje se operacije… 

I zato je on, kao i cijela “postrojba” klaundoktora u Hrvatskoj jedna od najljepših živućih priča za današnji Svjetski dan dobrote. 

Dan kada ističemo ono istinski dobro u ljudima, ono što bi trebalo biti zarazno i lako dostupno posvećujemo neprofitnoj organizaciji Crveni nosovi klaunovi doktori koji su humorom prije 15 godina počeli dokazivati da je smijeh zaista lijek. 

-Hvala što ste nas se sjetili baš sada, kada obilježavamo 15 godina od kada su naše klaunovske noge prvi put kročile na pedijatrijski odjel Kliničkog bolničkog centra Zagreb, naše Rebro. Tada smo radili sa četiri klauna, a danas naš tim ima 35 crvenonosih ljudi koji djeluje u 21 bolnici i u 13 domova za starije. Ostvarujemo više od 100 posjeta mjesečno diljem Hrvatske – priča Ivan i spominje kako osim doktorskog tima crvenih nosova u Zagrebu, gdje im je i sjedište u Medulićevoj 34, postoje crveni nosovi s predivnim timovima u Osijeku, Rijeci i Splitu. 

-Mi smo educirani umjetnici, koji upravo kroz umjetnost profesionalnog klauniranja i humora donosimo podršku i promjenu atmosfere djeci i roditeljima u bolnicama, ali i odraslima na onkologiji kao i osobama u domovima za starije. Tu smo za djecu koja imaju teškoće u razvoju, u rehabilitacijskim centrima, u socijalnim ustanovama. Dakle, imamo jedan široki spektar djelovanja.  

Pod vodstvom izvršne direktorice Denize Drusany i umjetničkog ravnatelja Nikole Dabca, klaundoktori rade izuzetno ispunjavajući, divan posao. I za to su posebno obučeni.  

-Odlazimo jednom do dva put godišnje u Internacionalnu školu humora u Beč, gdje je središte naše krovne organizacije Red Nose International. Prolazimo edukacije vezane za razne umjetničke discipline koje koristimo u svojim vizitama. No, imamo i brojne posebne programe od kojih izdvajam intenzivni osmijeh, program unutar kojeg jedan klaun provodi cijelo jedno prijepodne sa djetetom i roditeljima u iščekivanju operacijskog zahvata, pratimo ih do takozvane rampe nakon koje nema ulaza nikom osim stručnog medicinskog osoblja, dočekujemo dijete nakon zahvata i pružamo mu podršku na razne načine. Dakle, radi se o jednoj divnoj priči unutar koje na visoko profesionalni način, kao akademski, uglavnom izvedbeni umjetnici, klaundoktori, dajemo ljudima jednu psihosocijalnu podršku, toplinu, ljudskost, osmijeh – kaže Čarli, jer kako je nadalje naglasio, humor je vrlo slojevit fenomen kao komunikacijsko sredstvo – i mi se bavimo s njim, brusimo izvedbene alate i dajemo sve od sebe na umjetničkim klaundoktorskim improvizacijama u bolnici. 

Da je riječ o zaista istančanom umijeću kojem se posvećuje puno pažnje i obraća pozornost na stručni aspekt, pokazuje i činjenica da klaundoktori jako puno rade na znanstvenom pristupu, pozadini humora, njegovom podrijetlu, funkciji, međunarodnim istraživanjima.  

-Upravo kad sad pričamo o tome, 11. studenog smo imali nama vrlo važan panel na Rebru o ulozi humora u onkološkom liječenju djece i odraslih, gdje smo ugostili brojne stručne i medicinske suradnike s kojima smo razgovarali o spomenutoj temi. S nama su bili primarius Milivoj Novak, također glavna sestra gospođa Ana Ljubas, naša divna psihologinja sa Merkura gospođa Nikolina Vučemilo, gospođa Ivanka Herman iz Klinike za tumore, ali i Ivana Matić koja je bivša korisnica KBC-a Zagreb. Svi smo zajedno pred brojnom publikom razgovarali o učinkovitosti humora u zdravstvu, o njegovoj znanstveno dokazivoj ljekovitosti, a što su nam potvrdili već spomenuti medicinski stručnjaci i stručnjaci iz područja psihologije. Dakle, dubinski se bavimo fenomenom humora i dijelimo to s drugima – poručuje klaundoktor Čarli kojeg smo pitali da nam malo prepriča reakcije na njihovu “vizitu”.  

-Reakcije su divne, ja kao klaundoktor od tri godine staža mogu reći da sam stvarno oduševljen ovim što radimo, smatramo to svojim poslanjem kojem posvećujemo puno ljubavi. Djeca reagiraju izvrsno, naravno su neprestano u igri, a mi zaista uspijevamo prostor bolnice i svih već spomenutih institucija ispuniti bojom humora i smijeha. Jer, znate da su ti prostori često ispunjeni i strahom, i neizvjesnošću, i emocijama, i iščekivanjem, zato ga mi jednostavno bojimo dubokom, lijepom, ljudskom svrhom, humorom i zvukom – dočarava nam klaundoktor i priznaje kako su te improvizacije beskrajno zanimljive djeci, ali i odraslima. Oni se također smiju u našem prisustvu, roditelji se smiruju i uživaju u svemu što radimo, a samim tim su i djeca opuštenija. Moram istaknuti, da više od dvije godine posjećujemo više od 12 odjela onkologije za odrasle u Zagrebu, gdje smo se prvotno malo bojali kako će ljudi reagirati, da će pomisliti da smo mi samo za djecu, međutim ne. Na jedan poseban i drugačiji način pristupamo i odraslima kroz klaundoktorske vizite. 

Ljudi su žedni i željni ljudske topline, priča nam Ivan, kao i ljudskog dodira, pogleda, pozornosti i pažnje. Kad se to sve fino uobliči u jednu uravnoteženu, svrsishodan umjetnički smjer, ljudi reagiraju predivno.  

I zato su naši heroji za Svjetski dan dobrote zaslužili više od nekoliko redaka teksta za ovaj članak, zaslužili su dubok naklon i aplauz, jer ono što rade ne može platiti ni jedna moneta ni valuta. 

-Potrebe su sve veće, naša organizacija raste, ali smo zahvalni najviše našim donatorima koji nas podržavaju stvarno vrlo hrabro, od fizičkih osoba i organizacija do velikih tvrtki koje prepoznaju da je riječ o divnoj priči koja raste i koja buja u jednom predivnom tonu na veliko zadovoljstvo svih korisnika kod kojih smo do sada izmamili osmjeh na lice – zahvalio je na kraju Čarli, a kojem redakcija Cityportala vraća zahvalnost na izdvojenom vremenu za priču. 

Dakle, u stvaranju ovog čudesnog, neopipljivog lijeka može sudjelovati svatko od nas, kome su riječi iz ove priče zagrijale dušu, u trenutku kad se u umu stvorila misao: Ovo je ono što nam nedostaje! Pomozite donacijom ovim “kotačićima” koji crvenim nosom dokazuju da je lijek u nama.  

Hvala vam Crveni nosovi!