Povežite se s nama

Gospodarstvo

Gospodarski strateg HSLS-a: Ovo je recept za izlazak iz krize

Objavljeno

na

Što učiniti kako bi državu izvukli iz krize? Na koji način povećati mirovine? Kako utjecati na svoju sudbinu, a ne samo jednom u četiri godine? Čeka li nas grčki scenarij? Ovo su samo neka od pitanja na koja je danas u emisiji „Središnjica“ City radija odgovorio gospodarski strateg HSLS-a Josip Budimir.

HSLS je prije četiri godine predlagao strukturne reforme, od kojih do danas gotovo ništa nije napravljeno.

„Mi još nismo bankrotirali samo zahvaljujući činjenici da su kamatne stope na svjetskim financijskim tržištima na rekordno niskim razinama, a zemlja koja ima ovako loše gospodarske pokazatelje kakve ima Hrvatska, niske stope rasta u zadnjih nekoliko mjeseci, a prije toga šest i pol godina u recesiji sasvim sigurno kod kreditora ne bi dobila ovakve uvjete kreditiranja kakve ima danas, a mi danas samo za servisiranje kamata trebamo 3,5% BDP, što znači da bismo trebali imati rast od 3,5% da bismo stajali na mjestu, a mi slavimo kad dosegnemo rast od 1% barem u jednom kvartalu“ – istaknuo je Budimir.

Hrvatsku u mnogim poljima obilježavaju negativni pokazatelji. „Tehnički smo izašli iz recesije, ali nismo izašli iz problema. Kriza ima puno dublje korijene, naša država negativni je rekorder je po udjelu izvozu roba u BDP-u. Imamo nekonkuretno gospodarstvo, zbog toga je stopa zaposlenosti za desetak postotnih poena niža od razine EU.“ – rekao je Budimir.

Gospodarski strateg HSLS-a sugerira tri stvari kako bi se stanje u zemlji popravilo, svesti javnu potrošnju u fiskalne kapacitete zemlje, tu su i strukturne reforme koje bi trebale dovesti do povećanja efikasnosti javnog sektora, i posljednje je područje deregulacije- smanjenje broja i restriktivnosti propisa koje država donosi.

„U prvoj godini mandata potrebno je učiniti puno posla, i tzv. loših zahvata koji se negativno manifestiraju na životni standard građana, kako bi u narednim godinama te mjere koje su poduzete dale pozitivne efekte“ – naglasio je Budimir.

Male mirovine veliki su problem, no i tu postoji rješenje. „Trebalo bi stimulirati ljude da što duže ostanu u svijetu rada, da što duže i više uplaćuju u mirovinski fond, da im to bude jamstvo da će onda jednom i više primati.“

Tu je problem je u mladoj populaciji koja ne može naći zaposlenje, ali i starijih generacija u dobi od 50 godina koji također teško dobivaju novu priliku za posao.

Budimir također smatra da „investicije trebaju biti usmjerene u izgradnju proizvodnih pogona namijenjenih izvozu, ne samo izgradnji trgovačkih centara.“

Narod ima vlast kakvu zaslužuje, poznata je izreka, no ne treba biti tako, jer zasigurno zaslužujemo bolje.
„Građani trebaju inzistirati na svakom potezu vladajućih, ako vidite da danas netko nešto pogrešno radit, treba se odmah pobuniti, ne smijemo trpjeti, jer kad se nakupi previše loših poteza, onda se naučimo živjeti u jednom iracionalnom okruženju, počinjemo se ponašati kao da živimo u jednom paralelnom svemiru. Možemo utjecati na svoju sudbinu, ne samo jednom u četiri godine nego svaki puta moramo naći način kako dići svoj glas i suprotstaviti se svakoj neracionalnosti, svakom krivom potezu koju si dozvoli bilo tko, tko obnaša javnu funkciju.“ – istaknuo je Budimir.

Milijun je hektara neobrađene poljoprivredne površine koju treba staviti u funkciju, turizam ne može sam nositi gospodarstvo, nego treba pokrenuti i ostale razvojne sektore, a detaljno o svemu poslušajte na linku.

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Broj zaposlenih ponovno raste – HZMO objavio nove podatke za siječanj

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Hrvatska je ušla u 2026. s većim brojem zaposlenih nego ikad u posljednje tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje prenosi Poslovni.hr,, krajem siječnja u evidenciji je bilo 1.719.851 osiguranik, što je rast od gotovo 15 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Riječ je o povećanju od 0,86 % na godišnjoj razini, a još je izraženiji rast u odnosu na ranije godine. U usporedbi s krajem siječnja 2024. broj osiguranika veći je za više od 73 tisuće, dok je u odnosu na početak 2023. zabilježen skok od čak 115 tisuća osiguranih osoba.

Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji, gdje je registrirano gotovo 244 tisuće zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s oko 237 tisuća osiguranika, građevinarstvo s više od 152 tisuće, dok se obrazovanje približilo brojci od 136 tisuća osiguranih osoba.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija na početku godine ubrzala – evo što je najviše poskupjelo

Novi udari na kućni budžet.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Cijene dobara i usluga u Hrvatskoj u siječnju su bile u prosjeku 3,4 % više nego prije godinu dana, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na prosinac porasle za 0,3 %.

Najveći godišnji rast zabilježen je kod usluga, koje su skuplje čak 7,2 % u odnosu na siječanj prošle godine, što potvrđuje da upravo taj segment najviše gura ukupnu inflaciju.

Rast cijena bilježi se i kod energije, gdje je godišnja stopa porasta 3,7 %, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3 %. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije gotovo su na istoj razini kao lani, uz minimalni rast od 0,1 %.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac, cijene su najviše porasle kod usluga, za 2,2 %, te kod energije, za 1,8 %. Hrana, piće i duhan poskupjeli su za jedan posto. Jedina kategorija koja bilježi osjetniji pad na mjesečnoj razini su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, koji su u siječnju pojeftinili za 3,4 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ačkar potvrdio: U Veliku Goricu dolazi gotovo 100 milijuna eura!

“Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura, čime Velika Gorica dobiva priliku postati regionalni centar.”

Objavljeno

na

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar danas je na sjednici Hrvatskog sabora govorio u korist Prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, zahvaljujući kojem će Grad Velika Gorica postati 23. ITU središte i imati na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte koji će unaprijediti život Velikogoričana.

-Temeljni cilj ovog Zakona je smanjenje regionalnih razvojnih razlika, ali ne kroz jednokratne mjere, već kroz sustavan i dugoročno usmjeren razvoj. Velika Gorica, kao grad-predvodnik u realizaciji razvojnih projekata, dobiva priliku realizirati konkretne investicije koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan – naglasio je gradonačelnik.

Upravo je jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj ITU mehanizam, jer gradovi koji su provodili ITU projekte pokazali su da integrirani teritorijalni pristup donosi mjerljive rezultate – od obnove javne i društvene infrastrukture, preko jačanja lokalnog gospodarstva, do podizanja kvalitete života građana.

-To su vidljivi projekti, stvarni razvoj, a ne teorija, poručio je Ačkar i objasnio kako novi zakon potiče suradnju i partnerstvo između države, županija, gradova i općina, kao i uključivanje privatnog sektora i civilnog društva.

-Takav integrirani pristup nužan je ako želimo ostvariti održiv razvoj koji se vidi u konkretnim projektima i investicijama. Vanjski bazeni, javne garaže, pješačko-biciklistička infrastruktura – samo su neki od projekata koje ćemo uskoro moći realizirati zahvaljujući osiguranih 33 milijuna eura čime dobiva priliku postati regionalni centar – dodao je gradonačelnik.

-To nam omogućuje veću samostalnost u definiranju razvojnih prioriteta i snažnu potporu europskih sredstava. Naime, sredstva su dosad bila alocirana gradovima-središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim Zakonom naš grad postaje centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Ačkar i zahvalio na snažnoj podršci Vlade RH i predsjednika Andreja Plenkovića, što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar.

Podsjetimo, Grad Velika Gorica je do sada iz sredstava ITU mehanizma izgradio, među ostalim, Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Poduzetnički inkubator i biciklističku stazu, a kako je danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo našem gradu više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za školske projekte na području grada, dolazimo do ukupnog iznosa koji će se u skorijoj budućnosti uložiti na području grada – od gotovo 100 milijuna eura.

-Bilo kojoj političkoj opciji pripadali, činjenica je da nikada gradonačelnicima nije bilo na raspolaganju ovoliko europskih i drugih sredstava kojima se realiziraju brojni projekti, a zajedno, zakon i ITU mehanizam, osiguravaju učinkovit, pravedan i dugoročno održiv regionalni razvoj Republike Hrvatske – zaključio je Ačkar.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno