Povežite se s nama

Gospodarstvo

Gospodarski strateg HSLS-a: Ovo je recept za izlazak iz krize

Objavljeno

na

Što učiniti kako bi državu izvukli iz krize? Na koji način povećati mirovine? Kako utjecati na svoju sudbinu, a ne samo jednom u četiri godine? Čeka li nas grčki scenarij? Ovo su samo neka od pitanja na koja je danas u emisiji „Središnjica“ City radija odgovorio gospodarski strateg HSLS-a Josip Budimir.

HSLS je prije četiri godine predlagao strukturne reforme, od kojih do danas gotovo ništa nije napravljeno.

„Mi još nismo bankrotirali samo zahvaljujući činjenici da su kamatne stope na svjetskim financijskim tržištima na rekordno niskim razinama, a zemlja koja ima ovako loše gospodarske pokazatelje kakve ima Hrvatska, niske stope rasta u zadnjih nekoliko mjeseci, a prije toga šest i pol godina u recesiji sasvim sigurno kod kreditora ne bi dobila ovakve uvjete kreditiranja kakve ima danas, a mi danas samo za servisiranje kamata trebamo 3,5% BDP, što znači da bismo trebali imati rast od 3,5% da bismo stajali na mjestu, a mi slavimo kad dosegnemo rast od 1% barem u jednom kvartalu“ – istaknuo je Budimir.

Hrvatsku u mnogim poljima obilježavaju negativni pokazatelji. „Tehnički smo izašli iz recesije, ali nismo izašli iz problema. Kriza ima puno dublje korijene, naša država negativni je rekorder je po udjelu izvozu roba u BDP-u. Imamo nekonkuretno gospodarstvo, zbog toga je stopa zaposlenosti za desetak postotnih poena niža od razine EU.“ – rekao je Budimir.

Gospodarski strateg HSLS-a sugerira tri stvari kako bi se stanje u zemlji popravilo, svesti javnu potrošnju u fiskalne kapacitete zemlje, tu su i strukturne reforme koje bi trebale dovesti do povećanja efikasnosti javnog sektora, i posljednje je područje deregulacije- smanjenje broja i restriktivnosti propisa koje država donosi.

„U prvoj godini mandata potrebno je učiniti puno posla, i tzv. loših zahvata koji se negativno manifestiraju na životni standard građana, kako bi u narednim godinama te mjere koje su poduzete dale pozitivne efekte“ – naglasio je Budimir.

Male mirovine veliki su problem, no i tu postoji rješenje. „Trebalo bi stimulirati ljude da što duže ostanu u svijetu rada, da što duže i više uplaćuju u mirovinski fond, da im to bude jamstvo da će onda jednom i više primati.“

Tu je problem je u mladoj populaciji koja ne može naći zaposlenje, ali i starijih generacija u dobi od 50 godina koji također teško dobivaju novu priliku za posao.

Budimir također smatra da „investicije trebaju biti usmjerene u izgradnju proizvodnih pogona namijenjenih izvozu, ne samo izgradnji trgovačkih centara.“

Narod ima vlast kakvu zaslužuje, poznata je izreka, no ne treba biti tako, jer zasigurno zaslužujemo bolje.
„Građani trebaju inzistirati na svakom potezu vladajućih, ako vidite da danas netko nešto pogrešno radit, treba se odmah pobuniti, ne smijemo trpjeti, jer kad se nakupi previše loših poteza, onda se naučimo živjeti u jednom iracionalnom okruženju, počinjemo se ponašati kao da živimo u jednom paralelnom svemiru. Možemo utjecati na svoju sudbinu, ne samo jednom u četiri godine nego svaki puta moramo naći način kako dići svoj glas i suprotstaviti se svakoj neracionalnosti, svakom krivom potezu koju si dozvoli bilo tko, tko obnaša javnu funkciju.“ – istaknuo je Budimir.

Milijun je hektara neobrađene poljoprivredne površine koju treba staviti u funkciju, turizam ne može sam nositi gospodarstvo, nego treba pokrenuti i ostale razvojne sektore, a detaljno o svemu poslušajte na linku.

Gospodarstvo

FOTO Velika Gorica spremna za 24. Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

Uvertira za tradicionalnu manifestaciju 24. Gastro Turopolja počela je već sa Gastro tjednom u velikogoričkim restoranima (od 03. do 12. listopada 2025.), a danas (petak, 10.10.2025.) Gastro je otvoren i u Parku Plemenite općine turopoljske.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Centru za posjetitelje Turističke zajednice Velike Gorice (TZVG) otvoren je 4. festival ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije, koji okuplja brojne OPG-ove i male proizvođače. Na otvorenju su govorili Dario Frangen, predsjednik Udruge Z – EKO, Maja Toth, direktorica TZVG-a i izaslanica gradonačelnika Krešimira Ačkara i Gordana Županac, pročelnica odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije. Posluženi su i eko kokteli te eko proizvodi.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U Parku se paralelno održavaju 15. festival pčelarstva Zagrebačke županije i 22. izložba meda s ocjenjivanjem te 7. Gospodarski sajam, na kojima posjetitelji mogu upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda – od meda, džemova i čajeva do prirodne kozmetike i rukotvorina.

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 10.10.2025. 24. Gastro Turopolja, prvi dan u Parku Plemenite općine turopoljske. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Edukativni dio petka donosi i predavanje u organizaciji Razvojne agencije VE-GO-RA pod nazivom ”Putopis turopoljske namirnice – lokalno, svježe i bez otpada”. Tema predavanja su održiva potrošnja i važnost lokalne hrane.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Podaci Eurostata – Hrvati plaćaju skuplje namirnice, ali troše manje na energente

Inflacija bi prema analitičarima mogla usporiti do kraja godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jakub Zerdzicki/pexels.com

Hrana u Hrvatskoj u prosjeku je 3,7 % skuplja nego u Europskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata. Iako su 2021. cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 5 % niže od europskog prosjeka, u međuvremenu je došlo do porasta koji Hrvatsku sada svrstava među skuplje članice Unije, prenosi Poslovni.hr. Niže cijene hrane bilježe zemlje poput Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Slovenije.

Suprotan trend bilježe energenti. Cijene energije za kućanstva u Hrvatskoj lani su bile na 55 % prosjeka Europske unije, što znači da su bile oko 45 % niže od prosjeka. I nakon novog, postupnog smanjenja državnih subvencija, energenti bi trebali ostati približno 40 % ispod razine cijena u Uniji.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,1 % prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, odnosno 4,6 % prema harmoniziranom indeksu koji se koristi u usporedbama unutar EU. Prosječna inflacija u Europskoj uniji u istom je razdoblju bila 2 %. Glavni pokretači rasta cijena u Hrvatskoj ostaju hrana i usluge, koje zajedno čine oko 90 % ukupnog povećanja troškova života.

Analitičari očekuju da bi u posljednjem kvartalu godine inflacija mogla usporiti zbog učinka tzv. baznog razdoblja i slabije domaće potražnje. Dodatno, značajna konvergencija cijena prema europskom prosjeku u proteklim godinama mogla bi ublažiti daljnje pritiske na rast.

Uz hranu, skuplje su i druge kategorije potrošnje. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj stoji 10,7 % više od prosjeka EU, a komunikacijske usluge 11 % više. Restorani i hoteli cjenovno su još nešto ispod prosjeka Unije, ali se posljednjih godina brzo približavaju toj razini i sada zaostaju tek četiri do 5 %.

Cijene energenata na tržištu već neko vrijeme pokazuju stabilizaciju, a postupno ukidanje državnih potpora provodit će se u dva koraka – prvi počinje sada, a učinak će se vidjeti krajem godine. Vlada i dalje zadržava mjere za najranjivije skupine, dok se za ostala kućanstva očekuje blago povećanje računa za struju i plin. U tri godine iznadprosječne inflacije Hrvatska je došla na 76,3 % prosjeka EU po općoj razini cijena dobara i usluga za potrošnju kućanstava, dok je 2021. bila na oko 71 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora Zagreb nagradila najbolje obrtnike! “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”

Obrtništvo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Obrtnička komora Zagreb obilježila je svoj Dan dodjelom priznanja obrtnicima s područja Zagreba i Zagrebačke županije te institucijama i pojedincima koji doprinose razvoju obrtništva. Najvišu nagradu “Zlatna statua” dobio je Rajko Tomić, vlasnik obrta EMP USLUGE iz Udruženja obrtnika Ivanić-Grad. Svečanost su pratili predstavnici lokalne i državne vlasti, uključujući zamjenika župana Ervina Kolareca i državnog tajnika Ivu Milatića.

Kolarec je istaknuo iznimne rezultate obrtnika. “Zagrebačka županija značajna sredstva može ulagati u infrastrukturu, zdravstvo, poljoprivredu, školstvo i društvo općenito, ali i dio toga vratiti poduzetnicima kroz bespovratne potpore i ulaganje u poduzetničke zone”.

Foto: Zagrebačka županija

Uz “Zlatnu statuu”, dodijeljene su i druge nagrade. “Zlatnu plaketu” dobio je Boris Mužek (UO Velika Gorica), dok je nagrada “Zlatni krug” pripala Gradu Ivanić-Gradu, Ankici Torbar (UO Jastrebarsko) i Dariu Frangenu (UO Velika Gorica). Obrtnici Josip Badrov, Božica Predavec i Bruno Kovačić nagrađeni su “Zlatnom diplomom”, a “Srebrnom diplomom” pohvaljeni su Ivo Kesedžić, Anica Vrbnjak, Sanja Kozlina, Ivica Panjkrc, Damir Pustaj i Željkica Mirt.

Mladi obrtnici koji pokazuju potencijal za daljnji razvoj obrtničkog sektora, Klara Mandić, Matea Mesić i Marko Antolković, primili su priznanje “Mladi obrtnik”. Obrtu “Izletište Suhina” dodijeljeno je priznanje “Najstariji obrt” za dugogodišnje uspješno poslovanje, dok su Matea Bilić i Gojko Jelača prepoznati kao “žena obrtnica” i “obrtnik branitelj”.

Foto: Zagrebačka županija

“Obrtništvo ima budućnost, drago mi je da mladi i djeca vide svoje buduće zanimanje upravo u obrtima. U društvu se danas jasno vidi kako nije sramota raditi obrtničke poslove i da se isplati živjeti od rada vlastitih ruku”, rekao je predsjednik OKZ-a, Antun Trojnar.

Državni tajnik Milatić podsjetio je da u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 132 tisuće obrta te istaknuo važnost stipendija i podrške mladim obrtnicima. “Nema gospodarstva bez jakog obrtništva”, zaključio je.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Prvi u Hrvatskoj: VS centar Štarkelj otvorio prodajni salon Jawa motocikala!

U multifunkcionalnom prostoru od 900 m² donosi dio gotovo stoljetne tradicije i strasti brenda Jawa u Hrvatsku

Objavljeno

na

VS centar Štarkelj otvorio je vrata modernog, multifunkcionalanog prostora na 900 m², u kojem je smješten prvi prodajni salon Jawa motocikala u Hrvatskoj veličine 60 m², a čime je postao ekskluzivni uvoznik i predstavnik Jawa motocikala za Hrvatsku.

Na adresi Jankovićeva ulica 26 u Mičevcu u ponudi je 8 modela, među kojima se posebno ističu:

  • Perak i Bobber, namijenjeni mlađim generacijama vozača
  • Jawa 350 CL, pravi klasik i hommage nekadašnjoj legendi
  • te Jawa 400 Geeny, moderan urbani naked

Motocikli Jawa predstavljaju povijest koja traje gotovo stotinu godina, o tradiciji koja je oblikovala generacije vozača, i o legendi koja je uvijek bila simbol slobode, izdržljivosti i duha avanture.

Svečanom otvorenju prisustvovali su Milan Prochazka, komercijalni direktor za prodaju Jawa motora za EU, Sanja Erbida i Stevica Lukić, predstavnici Jawe za Sloveniju, kao i Neven Karas zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice, te direktor i vlasnik VS-centra Štarkelj  – Fran Štarkelj.

„VS- centru Štarkelj izuzetna je čast što može tu legendu dovesti ovdje, u Hrvatsku. Biti ekskluzivni uvoznik znači veliku odgovornost, ali i ogromnu priliku – da spojimo bogatu tradiciju marke Jawa s ljubavlju i strašću koju hrvatski motoristi već dugo gaje prema vožnji i slobodi.“– ističu iz VS centra Štarkelj čija vizija nije samo prodavati motocikle, već i graditi zajednicu.

„Stojimo na početku jednog novog puta. I taj put ne gradimo sami već uz pomoć  partnera, prijatelja, vjernih suradnika i, naravno, kupaca i korisnika– ljudi zbog kojih sve ovo i radimo. Želimo da ovaj prodajni centar postane mjesto susreta – mjesto gdje ćete pronaći ne samo motore, već i prijatelje, savjete, podršku i inspiraciju za nove avanture. Želimo biti dio priče na dva kotača.„ – poručio je vlasnik Fran Štarkelj.

Inače, Marka Jawa postoji od  1929. godine, kada je malo tko mogao predvidjeti da će ta marka ostaviti toliko dubok trag u svijetu motociklizma. Jawa je osvojila srca milijuna vozača širom svijeta – od Europe pa sve do Azije, Afrike i Južne Amerike.

Kada vozite Jawu, ne vozite samo stroj. Vozite strast, slobodu i san – vozite  tradiciju dugu gotovo jedno stoljeće.

Jawa u Hrvatskoj je sinonim za kvalitetu, pouzdanost i užitak vožnje, koju krasi provjerena tehnologija, povoljne i pristupačne cijene te dvogodišnje jamstvo, što ove motocikle čini izuzetno atraktivnim izborom za hrvatsko tržište.

To su motorkotači koji pričaju priče: o putovanjima, o slobodi, o prijateljstvu, i o nezaboravnim trenucima na cesti…a od sada ih možete naći u neposrednoj blizini Velike Gorice, na dohvat ruke, za sve željne posebnog doživljaja vožnje ove legende na dva kotača.

FOTO: VS Centar Štarkelj

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Cijena rada raste diljem EU! Hrvatska iznad prosjeka, Francuska na začelju

Cijena rada u Hrvatskoj u godinu dana skočila je za 9 %, više od prosjeka Europske unije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U razdoblju od ljeta 2024. do ljeta 2025. sat rada poskupio je u svakoj državi članici Europske unije. Prema podacima Eurostata, rast je posebno snažan u istočnom dijelu kontinenta, dok su najveće ekonomije zabilježile skromne pomake. Kako prenosi Poslovni.hr, Hrvatska je s povećanjem od 9 % iznad europskog prosjeka, koji iznosi 4,1 %.

Predvodnica rasta je Bugarska, gdje je cijena sata rada skočila za 13,4 %. Slijede Mađarska s 11 % i Rumunjska s 10,4 %, a dvoznamenkasti rast bilježe i Estonija (10,3 %) te Grčka (10,1 %). U istu skupinu s visokim rastom ulazi i Hrvatska, pod ruku s Poljskom (9,5 %), Litvom (9,4 %) i Slovačkom (9,1 %).

S druge strane, zapadne zemlje bilježe daleko skromnije rezultate. Njemačka je imala rast od 3,8 %, Italija i Španjolska po 3,4 %, a Francuska je završila na dnu ljestvice sa samo 1,4 %.

Sat rada u Hrvatskoj poskupljuje znatno brže od europskog prosjeka, a zemlja se u ovom pogledu svrstava uz bok istočnim susjedima koji bilježe veće pomake od svojih zapadnih partnera.

Nastavite čitati

Reporter 453 - 22.09.2025.

Facebook

Izdvojeno