Povežite se s nama

Gospodarstvo

Gospodarski strateg HSLS-a: Ovo je recept za izlazak iz krize

Objavljeno

na

Što učiniti kako bi državu izvukli iz krize? Na koji način povećati mirovine? Kako utjecati na svoju sudbinu, a ne samo jednom u četiri godine? Čeka li nas grčki scenarij? Ovo su samo neka od pitanja na koja je danas u emisiji „Središnjica“ City radija odgovorio gospodarski strateg HSLS-a Josip Budimir.

HSLS je prije četiri godine predlagao strukturne reforme, od kojih do danas gotovo ništa nije napravljeno.

„Mi još nismo bankrotirali samo zahvaljujući činjenici da su kamatne stope na svjetskim financijskim tržištima na rekordno niskim razinama, a zemlja koja ima ovako loše gospodarske pokazatelje kakve ima Hrvatska, niske stope rasta u zadnjih nekoliko mjeseci, a prije toga šest i pol godina u recesiji sasvim sigurno kod kreditora ne bi dobila ovakve uvjete kreditiranja kakve ima danas, a mi danas samo za servisiranje kamata trebamo 3,5% BDP, što znači da bismo trebali imati rast od 3,5% da bismo stajali na mjestu, a mi slavimo kad dosegnemo rast od 1% barem u jednom kvartalu“ – istaknuo je Budimir.

Hrvatsku u mnogim poljima obilježavaju negativni pokazatelji. „Tehnički smo izašli iz recesije, ali nismo izašli iz problema. Kriza ima puno dublje korijene, naša država negativni je rekorder je po udjelu izvozu roba u BDP-u. Imamo nekonkuretno gospodarstvo, zbog toga je stopa zaposlenosti za desetak postotnih poena niža od razine EU.“ – rekao je Budimir.

Gospodarski strateg HSLS-a sugerira tri stvari kako bi se stanje u zemlji popravilo, svesti javnu potrošnju u fiskalne kapacitete zemlje, tu su i strukturne reforme koje bi trebale dovesti do povećanja efikasnosti javnog sektora, i posljednje je područje deregulacije- smanjenje broja i restriktivnosti propisa koje država donosi.

„U prvoj godini mandata potrebno je učiniti puno posla, i tzv. loših zahvata koji se negativno manifestiraju na životni standard građana, kako bi u narednim godinama te mjere koje su poduzete dale pozitivne efekte“ – naglasio je Budimir.

Male mirovine veliki su problem, no i tu postoji rješenje. „Trebalo bi stimulirati ljude da što duže ostanu u svijetu rada, da što duže i više uplaćuju u mirovinski fond, da im to bude jamstvo da će onda jednom i više primati.“

Tu je problem je u mladoj populaciji koja ne može naći zaposlenje, ali i starijih generacija u dobi od 50 godina koji također teško dobivaju novu priliku za posao.

Budimir također smatra da „investicije trebaju biti usmjerene u izgradnju proizvodnih pogona namijenjenih izvozu, ne samo izgradnji trgovačkih centara.“

Narod ima vlast kakvu zaslužuje, poznata je izreka, no ne treba biti tako, jer zasigurno zaslužujemo bolje.
„Građani trebaju inzistirati na svakom potezu vladajućih, ako vidite da danas netko nešto pogrešno radit, treba se odmah pobuniti, ne smijemo trpjeti, jer kad se nakupi previše loših poteza, onda se naučimo živjeti u jednom iracionalnom okruženju, počinjemo se ponašati kao da živimo u jednom paralelnom svemiru. Možemo utjecati na svoju sudbinu, ne samo jednom u četiri godine nego svaki puta moramo naći način kako dići svoj glas i suprotstaviti se svakoj neracionalnosti, svakom krivom potezu koju si dozvoli bilo tko, tko obnaša javnu funkciju.“ – istaknuo je Budimir.

Milijun je hektara neobrađene poljoprivredne površine koju treba staviti u funkciju, turizam ne može sam nositi gospodarstvo, nego treba pokrenuti i ostale razvojne sektore, a detaljno o svemu poslušajte na linku.

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Fortenova sprema prodaju PIK Vrbovca? Oglasila se i stranica Halo, inspektore

Nakon Leda i Belja, na red za prodaju bi mogao doći i PIK.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Marten Bjork/pexels.com

Fortenova grupa je navodno pokrenula proces prodaje mesne industrije PIK Vrbovec, doznaje portal Danica.hr iz menadžerskih krugova bliskih kompaniji. Kako tvrde, razgovori s potencijalnim kupcima već traju, a konačna odluka o novom vlasniku mogla bi biti poznata uskoro. U užem krugu navodno su jedna domaća i jedna strana tvrtka iz mesne industrije.

Fortenova je u sklopu restrukturiranja prema trgovini, logistici, komercijalnim nekretninama i sektoru pića, već prodala niz velikih prehrambenih kompanija, među kojima su Ledo, Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Agrolaguna, Zvijezda i Dijamant. Stoga, prodaja PIK Vrbovca odgovara novom strateškom usmjerenju tvrtke.

Na šuškanje o prodaji osvrnula se i poznata Facebook stranica Halo, inspektore. “Pojam prehrambeni suverenitet upravo je stavljen na najveću kušnju. Gubitkom kontrole nad PIK-om, gubimo kontrolu nad našom sigurnošću. Hoće li vrbovečka šunka sutra biti iz Poljske, a juneći ćevapi iz Argentine, samo zapakirani pod starim imenom?”, poručili su.

Rasplet oko sudbine PIK Vrbovca trebao bi biti poznat uskoro, a ishod će svakako imati širi utjecaj na domaću prehrambenu industriju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među rekorderima rasta zaposlenosti! U deset godina 46 % više zaposlenih

U samom vrhu po zaposlenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno