Povežite se s nama

Gospodarstvo

Gospodarski strateg HSLS-a: Ovo je recept za izlazak iz krize

Objavljeno

na

Što učiniti kako bi državu izvukli iz krize? Na koji način povećati mirovine? Kako utjecati na svoju sudbinu, a ne samo jednom u četiri godine? Čeka li nas grčki scenarij? Ovo su samo neka od pitanja na koja je danas u emisiji „Središnjica“ City radija odgovorio gospodarski strateg HSLS-a Josip Budimir.

HSLS je prije četiri godine predlagao strukturne reforme, od kojih do danas gotovo ništa nije napravljeno.

„Mi još nismo bankrotirali samo zahvaljujući činjenici da su kamatne stope na svjetskim financijskim tržištima na rekordno niskim razinama, a zemlja koja ima ovako loše gospodarske pokazatelje kakve ima Hrvatska, niske stope rasta u zadnjih nekoliko mjeseci, a prije toga šest i pol godina u recesiji sasvim sigurno kod kreditora ne bi dobila ovakve uvjete kreditiranja kakve ima danas, a mi danas samo za servisiranje kamata trebamo 3,5% BDP, što znači da bismo trebali imati rast od 3,5% da bismo stajali na mjestu, a mi slavimo kad dosegnemo rast od 1% barem u jednom kvartalu“ – istaknuo je Budimir.

Hrvatsku u mnogim poljima obilježavaju negativni pokazatelji. „Tehnički smo izašli iz recesije, ali nismo izašli iz problema. Kriza ima puno dublje korijene, naša država negativni je rekorder je po udjelu izvozu roba u BDP-u. Imamo nekonkuretno gospodarstvo, zbog toga je stopa zaposlenosti za desetak postotnih poena niža od razine EU.“ – rekao je Budimir.

Gospodarski strateg HSLS-a sugerira tri stvari kako bi se stanje u zemlji popravilo, svesti javnu potrošnju u fiskalne kapacitete zemlje, tu su i strukturne reforme koje bi trebale dovesti do povećanja efikasnosti javnog sektora, i posljednje je područje deregulacije- smanjenje broja i restriktivnosti propisa koje država donosi.

„U prvoj godini mandata potrebno je učiniti puno posla, i tzv. loših zahvata koji se negativno manifestiraju na životni standard građana, kako bi u narednim godinama te mjere koje su poduzete dale pozitivne efekte“ – naglasio je Budimir.

Male mirovine veliki su problem, no i tu postoji rješenje. „Trebalo bi stimulirati ljude da što duže ostanu u svijetu rada, da što duže i više uplaćuju u mirovinski fond, da im to bude jamstvo da će onda jednom i više primati.“

Tu je problem je u mladoj populaciji koja ne može naći zaposlenje, ali i starijih generacija u dobi od 50 godina koji također teško dobivaju novu priliku za posao.

Budimir također smatra da „investicije trebaju biti usmjerene u izgradnju proizvodnih pogona namijenjenih izvozu, ne samo izgradnji trgovačkih centara.“

Narod ima vlast kakvu zaslužuje, poznata je izreka, no ne treba biti tako, jer zasigurno zaslužujemo bolje.
„Građani trebaju inzistirati na svakom potezu vladajućih, ako vidite da danas netko nešto pogrešno radit, treba se odmah pobuniti, ne smijemo trpjeti, jer kad se nakupi previše loših poteza, onda se naučimo živjeti u jednom iracionalnom okruženju, počinjemo se ponašati kao da živimo u jednom paralelnom svemiru. Možemo utjecati na svoju sudbinu, ne samo jednom u četiri godine nego svaki puta moramo naći način kako dići svoj glas i suprotstaviti se svakoj neracionalnosti, svakom krivom potezu koju si dozvoli bilo tko, tko obnaša javnu funkciju.“ – istaknuo je Budimir.

Milijun je hektara neobrađene poljoprivredne površine koju treba staviti u funkciju, turizam ne može sam nositi gospodarstvo, nego treba pokrenuti i ostale razvojne sektore, a detaljno o svemu poslušajte na linku.

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno