Povežite se s nama

Gospodarstvo

Gospodarski strateg HSLS-a: Ovo je recept za izlazak iz krize

Objavljeno

na

Što učiniti kako bi državu izvukli iz krize? Na koji način povećati mirovine? Kako utjecati na svoju sudbinu, a ne samo jednom u četiri godine? Čeka li nas grčki scenarij? Ovo su samo neka od pitanja na koja je danas u emisiji „Središnjica“ City radija odgovorio gospodarski strateg HSLS-a Josip Budimir.

HSLS je prije četiri godine predlagao strukturne reforme, od kojih do danas gotovo ništa nije napravljeno.

„Mi još nismo bankrotirali samo zahvaljujući činjenici da su kamatne stope na svjetskim financijskim tržištima na rekordno niskim razinama, a zemlja koja ima ovako loše gospodarske pokazatelje kakve ima Hrvatska, niske stope rasta u zadnjih nekoliko mjeseci, a prije toga šest i pol godina u recesiji sasvim sigurno kod kreditora ne bi dobila ovakve uvjete kreditiranja kakve ima danas, a mi danas samo za servisiranje kamata trebamo 3,5% BDP, što znači da bismo trebali imati rast od 3,5% da bismo stajali na mjestu, a mi slavimo kad dosegnemo rast od 1% barem u jednom kvartalu“ – istaknuo je Budimir.

Hrvatsku u mnogim poljima obilježavaju negativni pokazatelji. „Tehnički smo izašli iz recesije, ali nismo izašli iz problema. Kriza ima puno dublje korijene, naša država negativni je rekorder je po udjelu izvozu roba u BDP-u. Imamo nekonkuretno gospodarstvo, zbog toga je stopa zaposlenosti za desetak postotnih poena niža od razine EU.“ – rekao je Budimir.

Gospodarski strateg HSLS-a sugerira tri stvari kako bi se stanje u zemlji popravilo, svesti javnu potrošnju u fiskalne kapacitete zemlje, tu su i strukturne reforme koje bi trebale dovesti do povećanja efikasnosti javnog sektora, i posljednje je područje deregulacije- smanjenje broja i restriktivnosti propisa koje država donosi.

„U prvoj godini mandata potrebno je učiniti puno posla, i tzv. loših zahvata koji se negativno manifestiraju na životni standard građana, kako bi u narednim godinama te mjere koje su poduzete dale pozitivne efekte“ – naglasio je Budimir.

Male mirovine veliki su problem, no i tu postoji rješenje. „Trebalo bi stimulirati ljude da što duže ostanu u svijetu rada, da što duže i više uplaćuju u mirovinski fond, da im to bude jamstvo da će onda jednom i više primati.“

Tu je problem je u mladoj populaciji koja ne može naći zaposlenje, ali i starijih generacija u dobi od 50 godina koji također teško dobivaju novu priliku za posao.

Budimir također smatra da „investicije trebaju biti usmjerene u izgradnju proizvodnih pogona namijenjenih izvozu, ne samo izgradnji trgovačkih centara.“

Narod ima vlast kakvu zaslužuje, poznata je izreka, no ne treba biti tako, jer zasigurno zaslužujemo bolje.
„Građani trebaju inzistirati na svakom potezu vladajućih, ako vidite da danas netko nešto pogrešno radit, treba se odmah pobuniti, ne smijemo trpjeti, jer kad se nakupi previše loših poteza, onda se naučimo živjeti u jednom iracionalnom okruženju, počinjemo se ponašati kao da živimo u jednom paralelnom svemiru. Možemo utjecati na svoju sudbinu, ne samo jednom u četiri godine nego svaki puta moramo naći način kako dići svoj glas i suprotstaviti se svakoj neracionalnosti, svakom krivom potezu koju si dozvoli bilo tko, tko obnaša javnu funkciju.“ – istaknuo je Budimir.

Milijun je hektara neobrađene poljoprivredne površine koju treba staviti u funkciju, turizam ne može sam nositi gospodarstvo, nego treba pokrenuti i ostale razvojne sektore, a detaljno o svemu poslušajte na linku.

Gospodarstvo

ZAMAH poziva udruge i građane na predstavljanje priručnika za financiranje projekata

Predstavljanje priručnika donosi praktične savjete o donacijama, sponzorstvima i drugim izvorima financiranja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U srijedu, 24. rujna 2025., u 10 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja održat će se predstavljanje Priručnika za prikupljanje financijskih sredstava. Događaj organizira Zaklada ZAMAH u suradnji sa Štoos teatrom, Gradom Velikom Goricom i Muzejem Turopolja, a namijenjen je udrugama, inicijativama, institucijama i svim građanima s idejama koje trebaju financijsku podršku.

Priručnik donosi praktične upute i alate koji pomažu u pronalaženju donacija, sponzorstava i drugih izvora financiranja. Organizatori naglašavaju kako je cilj osnažiti lokalne projekte i učiniti ih dugoročno održivima kroz kvalitetnije povezivanje s donatorima i zajednicom.

Predstavljanje će trajati 45 minuta, a sudionici će dobiti priliku čuti konkretne savjete o tome gdje i kako potražiti sredstva za svoje projekte.

Ulaz je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa se sudionici pozivaju da se prijave putem e-maila na adresu [email protected].

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među liderima rasta u EU! BDP skočio za 1,2 % u drugom kvartalu

Uz bok Danskoj i Rumunjskoj, Hrvatska bilježi jedan od najvećih kvartalnih rasta u Europskoj uniji, dok su najveća gospodarstva poput Njemačke i Italije zabilježila pad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

POČELE PRIJAVE Udruženje obrtnika prikuplja izlagače za Gospodarski sajam

Održat će se u sklopu Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Zagrebačkoj županiji porasle više od prosjeka, evo koliko iznose

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za lipanj i drugo tromjesečje 2025. prema kojima Zagrebačka bilježi jedan od najvećih porasta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Potrošnja raste, ali sporije! srpanj donio povećanje od 1,4 %

Državni zavod za statistiku objavio je da je potrošnja u trgovini na malo u srpnju porasla 28. mjesec zaredom, no rast je znatno slabiji nego mjesec ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AS Photography /pexels.com

U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Kako prenosi Poslovni.hr, riječ je o 28. uzastopnom mjesecu rasta na godišnjoj razini, no stopa rasta znatno je manja nego u lipnju, kada je iznosila 7,5 %.

Prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju pala za 4 % u odnosu na lipanj. Istodobno, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježila je pad prometa od 1,9 %, dok je promet u segmentu neprehrambenih proizvoda, isključujući gorivo i maziva, zabilježio rast od 7,6 %.

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupni promet u trgovini na malo porastao je za 3,8 % u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazuju podaci DZS-a.

Kako potrošnja čini najveći dio bruto domaćeg proizvoda, njezin rast unatoč usporavanju upućuje na nastavak stabilnog kretanja gospodarstva. DZS podsjeća da je BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao za 3,4 % u odnosu na isto razdoblje lani, što je već 18. kvartal zaredom rasta.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno