27.01.2023. Velika Gorica. Predstavljena monografija i otvorena izložba kipara Mladena Mikulina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Predstavljanje monografije ‘Mikulin’ kipara Mladena Markulina i otvorenje njegove retrospektivne izložbe u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u Dvorani Galženica, održano je jučer, petak, 27. siječnja 2023. godine.
27.01.2023. Velika Gorica. Predstavljena monografija i otvorena izložba kipara Mladena Mikulina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
27.01.2023. Velika Gorica. Predstavljena monografija i otvorena izložba kipara Mladena Mikulina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kipara Mikulina i posjetitelje na početku predstavljanja monografije pozdravili su Anita Pišković, ravnateljica POU-a i Darko Bekić, predsjednik Gradskog vijeća. Promociju je vodio Stipe Bilić, voditelj Izdavačke djelatnosti POU-a, a da sve teče prema protokolu skrbio se Dražen Kurilovčan, voditelj kulture u POU-u. Glazbeni program ispunio je Gradski zbor Franje Lučića.
27.01.2023. Velika Gorica. Predstavljena monografija i otvorena izložba kipara Mladena Mikulina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
27.01.2023. Velika Gorica. Predstavljena monografija i otvorena izložba kipara Mladena Mikulina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon predstavljanja monografije svi su se preselili u Galeriju Galženica, gdje je otvorena retrospektivna izložba umjetnika Mikulina. Na otvorenju uvodnu riječ je imala Tea Gudek Šnajdar, voditeljice Galerije, a onda je kipar govorio o svom umjetničkom opusu, koji traje već nešto duže od četrdeset godina.
27.01.2023. Velika Gorica. Predstavljena monografija i otvorena izložba kipara Mladena Mikulina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
27.01.2023. Velika Gorica. Predstavljena monografija i otvorena izložba kipara Mladena Mikulina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
27.01.2023. Velika Gorica. Predstavljena monografija i otvorena izložba kipara Mladena Mikulina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Mladen Mikulin hrvatski je kipar rođen u Velikoj Gorici 1958. godine. Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je kiparstvo u klasi Branka Ružića 1986. godine. Svoju prvu samostalnu izložbu skulptura izrađenih od metalnog lima pripremio je 1986. godine u zagrebačkoj „Galeriji Nova“, a 1990. bio je najmlađi kipar čiji je rad uvršten u veliku izložbu „Tisuću godina hrvatskog kiparstva“ u zagrebačkom Muzejsko-galerijskom prostoru.
27.01.2023. Velika Gorica. Predstavljena monografija i otvorena izložba kipara Mladena Mikulina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Iako je 1981. godine, prije upisa na Likovnu akademiju, izradio kamenu bistu poznatog glazbenika Jima Morrisona, koja je uz dopuštenje konzervatora bila postavljena u pariškom groblju Pere Lachaise, službeno je prvi put izlagao u Parizu 1992., na međunarodnoj izložbi „Mlado slikarstvo“ (Jeune Peinture) u Grand Palaisu, gdje se predstavio skulpturom limene ptice.
27.01.2023. Velika Gorica. Predstavljena monografija i otvorena izložba kipara Mladena Mikulina. (Jim Morrison 2021., Posmrtna maska, bronca, 42 cm). Foto: David Jolić/cityportal.hr
Živi i radi na svom imanju u Vukovini. Profesor je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Kao vanjski suradnik i/ili gostujući profesor predavao je i na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu (od 2009.), Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za povijest umjetnosti, od 2013. do 2017.) te na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (od 2016.).
U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.
O izložbi: Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića.
Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom?
O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije?
Folkloraši iz Svete Nedelje, Kupljenova, Dugog Sela, Gorice Svetojanske, Lukavca, Stupnika, Bratine, Križa i Buševca dolaze pokazati svu raskoš županijskog folklora na 25. Smotri koreografiranog folklora Zagrebačke županije.
29.lipnja s početkom u 17 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom, od Međimurja, Gorskog Kotara, Zagrebačkog Prigorja do Dubrovnika, Turopolja, Bilogore, Bratine i Moslavine.
Organizator smotre je Hrvatski sabor kulture uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec i uz pod pokroviteljstvo Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije.
Najbolji sa smotre predstavljat će našu županiju na 32. Susretima Hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu.
Zaštitnika Novog Čiča, Svetog Ivana Krstitelja, mještani slave kroz nekoliko dana, a centralno događanje, na prostoru Etno naselja Novo Čiče, bila je jučerašnja jubilarna, 20. Međunarodna smotra folklora.
U organizaciji KUD-a Novo Čiče i uz pomoć lokalnih ostalih udruga, sponzora, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije u ovo mjesto je pristiglo 300 folkloraša, iz Slovenije, Srbije, BiH i naše Hrvatske.
Manifestaciju je u ime grada Velike Gorice, otvorila direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović koja je naglasila da manifestacije poput ove šire glas o ljepotama i gostoljubivosti naše županije, kao i bogatoj tradiciji koju domaćini itekako njeguju.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Domaćini, KUD Čiče odlučio je festival otvoriti s pjesmama posavske tematike kako bi podsjetili na bogatstvo Posavine i ono što je ostavila generacijama u nasljeđe.
–S pjesmom i plesom zajedno promičemo folklornu baštinu, a s nama je Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Jelačić” iz Petrovaradina iz Srbije, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Vitez i “Zavidovići” iz BiH, zatim hrvatski folkloraši iz Zasadbrega i Galgova, Rakek iz Slovenije, Udruga bosanskih Posavljaka iz Zagreba. Za 90 sudionika smo organizirali smještaj u našim domaćinstvima i u hotelima, jer dolaze izdaleka, jedino nam je KUD Veleševec ove godine nažalost bio spriječen doći, no nadamo se da će dogodine biti na našoj pozornici – rekao je predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak i pokazao nam prostor oko festivalskog šatora gdje se krčkala kotlovina i gulaš, a šarani na rašljama već su bili spremni za degustaciju.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Pogledati i čuti kao naši susjedi njeguju običaje, pjesme i plesove, došao je pogledati velik broj posjetitelja, budući da nastupe folkloraša iz nekoliko država na jednom mjestu ne vidimo često.
Fotografije, poput naslikanih slika, govore tisuću riječi, pa zavirite u veliku foto-galeriju:
Večernja sveta misa na svetkovinu Tijelova u Velikoj Gorici (četvrtak, 19. lipnja 2025.) bila je s početkom u 18:30 sati ispred župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon mise slijedila je Tijelovska procesija gradskim ulicama prema župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca gdje je bio i svečani završetak.
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Blagdan Tijelova je blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.
Proslavljeni hrvatski bas-bariton Krešimir Stražanac i istaknuti velikogorički pijanist Krešimir Starčević dobitnici su prestižne godišnje Nagrade “Milka Trnina” – najvećeg strukovnog priznanja na području izvedbene glazbene umjetnosti (klasična glazba).
Prestižnu nagradu od 1958. godine dodjeljuje krovna udruga akademskih glazbenika u Hrvatskoj – Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, i to za izvanredni doprinos glazbenoj kulturi grada Zagreba i cijele Hrvatske.
Foto: Miro Cvjetko
Stražanac i Starčević nagradu su dobili za klavir u projektu dvostrukog nosača zvuka s popijevkama Blagoja Berse pod nazivom “Blagoje Bersa: Lieder/Songs”, u izdanju ugledne njemačke etikete Hänssler Classic.
Nagradu je, na svečanoj dodjeli u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u ime Krešimira Stražanca preuzela njegova sestra Jelena.