Povežite se s nama

Vijesti

FOTO Neobična gorička veza između kanala Sava-Odra, Univerzijade i zvijezda Novog vala

Brojne ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na radnu akciju među mladima ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam uz brojne arhivske fotografije, Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak sudjelovao u tada najpopularnijoj radnoj akciji, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici!

Objavljeno

na

Dobar, ali itekako spreman za nadogradnju, sustav obrane od poplava na zagrebačkom i goričkom području, i zadnjih dana toliko spominjani spasonosni oteretni kanal, Sava-Odra, kod brojnih je naših starijih ili bolje reći onih u najboljim godinama, probudilo sjećanja na dane njihove mladosti. Kada su u velikom broju kao dobrovoljci na radnim akcijama sudjelovali u njegovoj izgradnji, ali i na svim drugim kapitalnim projektima diljem bivše države.

Ne toliko poznate, a počesto i zaboravljene detalje iz vremena kad je ići na omladinsku radnu akciju ‘bilo IN, k’o što je danas IN biti na Zrću’, otkriva nam Dragomir Bokan, koji je kao 20-godišnjak koordinirao brigadire, danas bi se reklo volontere, na tada najpopularnijoj omladinskoj radnoj akciji Sava, poznatijoj pod skraćenicom ORA SAVA, koja se najvećim dijelom provodila upravo u Gorici, a trajala je od 1960. do 1979.godine.

– Ta je akcija zapravo započela izgradnjom aerodroma Pleso, to je izvodila Hidroelektra, mi smo radili pomoćne poslove, trasiranje i slično, kao i na svim kapitalnim projektima koje su radile državne firme. Nakon poplave u Zagrebu krenulo se u gradnju kanala Sava-Odra, pa se radilo najviše na goričkom području. Tako je i najveće brigadirsko naselje bilo ono u Kosnici, gdje se tijekom tih ljetnih mjeseci smjestilo oko tri tisuće mladih dobrovoljaca. Po smjeni je radilo tisuću mladih, radilo se volonterski, sa 4 obroka na dan, smještajem, odjećom, opremom i besplatnim kulturnim aktivnostima- priča Bokan.

Ilustracija iz knjige ‘Omladinska radna akcija Sava’

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Ističe kako je za našu Veliku Goricu ta radna akcija bila itekako značajna, ali osim gradnje tog za Zagreb spasonosnog oteretnog kanala, tadašnja gradnja na našem području pokazala se značajnom i za stanovnike Zagreba.

– Mnogi ne znaju da je kompleks Jarun, započeo upravo gradnjom aerodroma Pleso, jer se iz jezera vadio potreban šljunak. To je inače stari tok rijeke Save, koja je prije izgradnje kanala plavila sve do Studentskog centra. Radili smo i sve pokose, ravnanje i navoženje zemlje za goričku obilaznicu. A među zadnjim akcijama je bila za Univerzijadu, koju su izgurali volonteri, brigadiri. Pred kraj rada organizacije, kad je bilo već više strojeva, radili smo na pošumljavanju, čišćenju okoliša. Bile su česte lokalne akcije, poput zalijevanja nasipa, jer za vrijeme suhog razdoblja oni pucaju, to je ozbiljan sustav o kojemu treba stalno brinuti – otkriva.

Foto: ORA-SAVA, 1963.g./Muzej grada Zagreba, autor fotografije nepoznat

Ispričao nam je i koja je to neobična veza između akcija koje su okupljale na tisuće mladih, koji su volonterski obavljali ne baš lake fizičke poslove i nekih od, i dan danas, najvećih zvijezda glazbene scene.

– Te akcije su bile jedna velika i moderna priča, cijeli Novi val je nastao na tome, jer mi smo u naseljima imali pozornice, oko 120 pozornica, pa bi bendovi imali priliku na tim turnejama među mladim dobrovoljcima svirati godišnje i po stotinu koncerata, to im je donijelo veliku popularnost. Tko je sve svirao? Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Bajaga i Instruktori, Film, Rundek i Haustor, ma gotovo svi. Nastupali su i glumci, pjesnici, naši svjetski poznati dizajner Mirko Ilić, pa Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i povjesničarka umjetnosti, koja je autorica izložbe na temu omladinskih radnih akcija – ispričao nam je.

Foto: Dragomir Bokan u omladinskom naselju u Kosnici tijekom gradnje ot.kanala Sava-Odra/priv.arhiva, D.Bokan

Bokan je na svojoj FB stranici ovih dana, kada je nakon 13 godina goričkim krajem ponovo prošla nabujala Sava, objavom u kojoj opisuje jedan dan u radnoj akciji na izgradnji kanala Sava-Odra izazvao veliku pozornost, a u komentarima nije manjkalo sličnih sjećanja.

‘Traserska služba se dizala u 3:30, brigade su u 5 sati bile na trasi. Nepregledna turopoljska ravnica i korito rijeke u kojoj nema rijeke. Jedva se možeš popeti na nasip. Ljeto, sunce prži, na pustoj ravnici nigdje hlada, nepregledni ogromni nasipi i suho korito. Pjesma se ori s 13 lokacija, 13 brigada sa po 70 ljudi. Najmlađi raznose vodu, pije se i polijeva po glavi. Pola sata pauza za marendu. Mesni doručak, pecivo, Zdenka sir, Fruktal sok. Opet pjesma i oko 13 sati polako se skuplja alat, paliri i traseri. Ručak, tuširanje,tečajevi, koncert i tako 25 dana. Tako se gradio kanal Sava-Odra i zato Zagreb sad ne pliva. U suprotnom Banu Jelačiću bi samo vrh sablje virio iz vode. Zato, molim Vas kad čujete riječ brigadir duboko se naklonite, oni su vrijedni poštovanja. Budite nacionalist,lijevi desni,mislite šta hoćete, ali poštujete rad ljudi koji su vam osigurali spokoj u ovim trenucima. Triput hura za Savske brigadire!’

Screenshot razglednica ORA-SAVA

Foto: Mladi dobrovoljci kao pomoć pri gradnji ot.kanala Sava-Odra/privatna arhiva, D. Bokan

Naš sugovornik, koji je odrastao na zagrebačkoj Knežiji, pola je radnog vijeka proveo u Končaru, a pola kao privatni poduzetnik. Danas umirovljeničke dane provodi vrlo aktivno, kao osnivač i predsjednik međ. udruge Dunavska mreža, kojoj je u fokusu upravo očuvanje naših rijeka, te provođenje i promoviranje volonterskih akcija. Jer, kaže, i u ono doba je mladež bila raskalašena, ali na akcijama se nitko nije isticao, nije bilo bahaćenja, bilo je mladih i iz grada i sa sela, te smatra kako su bile zapravo pravi društveni fenomen tog doba.

– Mislim da nikome ne bi štetilo da se više ulaže u prevenciju, nego li u saniranje posljedica. Koliko se ulaže u udruge za liječenje od raznih ovisnosti, moglo bi se i u volonterske akcije, gdje bi mladi obavljali nešto korisno za zajednicu – zaključuje Dragomir Bokan.

Foto: Dragomir Bokan na Savi 1978.g, s tadašnjom djevojkom, a danas suprugom, Helenom Urek Bokan/priv.arhiva D.B.

Sport

Jedan je Ante Budimir: Idem li u Real Madrid?! Prvo imam ispit na faksu…

Ante Budimir na svom je Instagramu objavio fotografiju na kojoj je hrpa papira, kalkulator, laptop… Dok njegovi kolege odmaraju na egzotičnim destinacijama, on priprema ispit na svom Ekonomskom fakultetu

Objavljeno

na

To da je Ante Budimir malo drukčiji od ostalih nogometaša stara je vijest. Zvijezda koja to nije, treći strijelac La Lige, a istovremeno običan dečko iz susjedstva, hrvatski reprezentativac koji je do “svetog dresa” stigao bez Dinama ili Hajduka u svom nogometnom životopisu, čovjek koji sruši klupski rekord pa sve zaposlenike kluba odvede na ručak, 33-godišnjak kojeg u svojim planovima imaju i najveći svjetski klubovi…

Osim što je sve to, Ante Budimir je i – student. Logično je da se ta priča s faksom malo odužila, jer nije lako kolokvije ugurati između golova protiv Real Madrida, Barcelona ili francuske reprezentacije, ali Ante ne odustaje.

– Da, zna se događati da putujemo na gostovanje, suigrači se zabavljaju kartanjem, filmovima ili takvim nečim, a ja učim. Sve se to može uklopiti ako stvarno želiš – objašnjavao je svojevremeno Budimir taj dio svoje biografije.

Upisao je Ekonomski fakultet, indeks je već pun sadržaja, ali valja i dovršiti posao. I onda Ante, u trenucima kad svijet nogometa otvara mogućnost da završi u dresu Real Madrida, sjedi doma i uči. Nema druge nego zagrijati stolicu, jer neće se faks završiti sam od sebe…

Jedan je Ante Budimir. Jedan i jedinstven.

A Real Madrid? Nije najuže vezano za ovu priču, ali čini se da od svega toga na kraju neće biti ništa. Tako barem zasad stvari stoje, pa će velikan sa Santiago Bernabuea prema svemu sudeći ući u istu kategoriju kao i Barcelona i Juventus, koji su se ranije spominjali kao realne opcije za nastavak njegove karijere: glasine su to koje je lijepo čuti, pa makar se i ne dogode…

Uostalom, nije loše ni ostati u Osasuni, u kojoj ga obožavaju.

Nastavite čitati

Sport

Najveće pojačanje ovog ljeta: Tibor Halilović nastavlja dalje s Goricom!

S krajem lipnja Tiboru Haliloviću je istekao ugovor s Goricom, no već drugog dana srpnja objavljeno je kako je potpisao novi, dvogodišnji. Bit će zanimljivo vidjeti njegovu suradnju s oporavljenim Prširom…

Objavljeno

na

Objavio/la

Nije prinova, ali je pojačanje! Tako se nekako, u jednoj rečenici, može opisati ono što je u srijedu poslijepodne dobilo zasluženo pompoznu objavu na društvenim mrežama HNK Gorice…

Tibor Halilović, dakle, ostaje u Gorici! Igrač koji je u naš klub stigao u listopadu prošle godine imao je ugovor do kraja lipnja ove godine, a želja kluba bila je da se produži suradnja. Velik broj igrača bio je na listi onih kojima istječu ugovori, a Tibor je bio jedan od rijetkih koje su u klubu izričito željeli zadržati. Pregovori su se odužili, jer logično je da igrač takvoga kalibra ima još neke opcije, pa u pripreme nije ušao sa suigračima, ali važno je da se priključuje.

– Ciljevi za ovu sezonu, ali i za budućnost, su da Gorica bude još konkurentnija u HNL-u. Mislim da smo u protekloj, vrlo zahtjevnoj sezoni pokazali kako se možemo nositi sa svima. Upravo s takvim pristupom i mentalitetom želimo ući i u novu sezonu – rekao je Halilović nakon što je stavio autogram na ugovor s Goricom do ljeta 2028. godine.

I to je definitivno fenomenalna vijest. Ostanak Tibora Halilovića, neka se nitko od dosad pristiglih igrača na naljuti, najveće je pojačanje za Goricu ovoga ljeta. I Matijaš, i Perić, i Pelko, i Kavelj, i Pozo tek se moraju dokazati, potvrditi, a Tibor Halilović to je već učinio… On je baš ono što treba novoj Gorici; iskusan, raznovrstan veznjak koji objedinjuje i trku, i tehničku izvedbu, ali i završnicu, jer Tibor je pokazao da zna i zabiti…

Igrač je to s ozbiljnim CV-jem, bivši član Rijeke i Dinama, ne tako davno i kapetan nizozemskog Heerenveena, što će reći da ima i lidersku crtu, a aktualne projekcije kažu da će s Prširom i Fiolićem činiti okosnicu goričkog veznog reda. I bit će to jako zanimljiva kombinacija…

Nastavite čitati

Moja županija

ŽUPANIJA Raste broj noćenja u prvoj polovici 2025. – Gorica vodeća destinacija

Čini razliku za koju se gost odlučuje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Rezime prve polovice ove godine pokazuje da su turisti i posjetitelji i dalje privučeni Zagrebačkom županijom, čiji potencijal iz dana u dan raste. 

Naime, prema riječima Ivane Alilović, direktorice županijske Turističke zajednice područje županije bilježi porast dolazaka za 4 posto, dok je broj noćenja jednak kao i lani. 

 –Veseli me što smo registrirali povećanje broja dolazaka domaćih turista, za koje smo stvorili privlačne sadržaje poput velikih sportskih manifestacija, gastronomskih događanja, OPG-ova i restorana koji postaju prepoznatljivi i zanimljivi domaćim gostima. Konstantno radimo na kampanjama kojima ističemo domaće proizvode i destinacije, neumorni smo u isticanju vidljivosti naših potencijala, naših ljudi u turizmu i lokalne ponude koja garantira autentičnost – to je ono što čini razliku i za što se gost odlučuje – istaknula je Alilović. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Prva po broju dolazaka je Velika Gorica koja ima povećanje broja dolazaka od 20 posto i broja noćenja 10 posto, a pokazala se dobrim domaćinom u velikim manifestacijama i sportskim sadržajima europskog ili svjetskog karaktera, a slijedi ju Jastrebarsko, grad koji je prepoznat po iznimnoj eno-gastro ponudi. 

–Osim vinara sa stoljetnom tradicijom proizvodnje vina, tu je i gastronomska ponuda koju turisti ne propuštaju. Upravo je Restoran Korak iz Jastrebarskog ponovno potvrdio svoju izvrsnost zadržavanjem prestižne Michelinove zvjezdice, a dodatno priznanje stiglo je i za Veru Korak, koja je nagrađena posebnim Michelinovim priznanjem za kvalitetu pružene usluge. To je veliko priznanje za cijeli tim, ali i za Zagrebačku županiju kao destinaciju koja predano njeguje kvalitetu, autentičnost i održivost u gastronomiji ispričala je direktorica Turističke zajednice i dodala kako je treći grad po turističkoj uspješnosti Sveta Nedelja. 

Foto: TZ Zagrebačke županije/ Chef Bernard i Vera Korak

Naime, ovaj grad je postao prepoznatljiv po natjecanju Spartan koji je okupio 3 i pol tisuće sudionika, a koji su u konačnici i dijelili svoja iskustva o gostoljubivosti te vidljivosti destinacije. 

–Turistička zajednica Zagrebačke županije otvorena je za suradnju, pružamo pomoć u svim turističkim segmentima i dajemo našim sredinama alate za daljnji napredak u razvoju turističkih ideja i ponude – poručila je Alilović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Vijesti

RADOVI NA VRUĆEM KROVU Solarke su „in“ – monteri imaju pune ruke posla na 80 Celzijevih stupnjeva!

Postavljanje solarnih ploča posebno je zahtjevno u vrijeme velikih vrućina i kod velikih nagiba krova.

Objavljeno

na

Izvori obnovljivih izvora energije na velika su vrata ušli u naša domaćinstva.

Jer, dok smo solarne panele ranije viđali češće na krovovima kuća u inozemstvu, u posljednje vrijeme, sve se više vlasnika obiteljskih kuća odlučuje na prikupljanje sunčeve energije, čime imaju znatne uštede na energentima i niže račune za električnu energiju.

Sunčanih dana tijekom godine imamo sve više, a sve više posla imaju i tvrtke ovlaštene za montažu solarnih sustava. Jednu od njih zatekli smo „u poslu“ na području Velike Gorice, a djelatnik Tomislav otkriva nam koliko to zna biti zahtjevan posao.

–Pripremamo se unaprijed za svaki teren, a uz obavezne ljestve, često koristimo i dizalicu, jer rad na krovu zna biti opasan i fizički težak i naporan. Ako je veliki nagib, osiguramo se dodatno i užetom, jer vrlo lako može doći do pokliznuća. Isto tako, dok traje montaža, mi smo cijelo vrijeme na krovu i u najsunčanijem dijelu dana, tako da treba moći izdržati sunce koje „prži“! Ali, vlasnici su okej prema nama, spuštamo se povremeno na osvježenje jer vrlo lako možemo dehidrirati ili dobiti sunčanicu. Tu nam pomažu pokrivala za glavu, obavezno šeširi ili šilterice – ispričao je Tomislav i dodao kako rad nije moguć u vrijeme kišnih dana, no malo oblaka bi im dobro došlo, jer su temperature na krovovima daleko više od onih službenih koje izmjere meteorološke stanice.

 

Naime, ako je vanjska temperatura u hladu od 35-37 Celzijevih stupnjeva, na krovu uz reflekciju od panela, temperatura koju radnici podnose je i do čak 80 stupnjeva! Iz tog su razloga većinom u dugačkoj radnoj odjeći, uz obavezne rukavice.

Posla ima, kažu nam, a bukirani su idućih pola godine.

Sve više ugradnji uz pomoć Fonda

Sve više vlasnika privatnih objekata odlučuje se na postavljane solarnih panela na krovove i ugradnju elektrana jer su im dostupna bespovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Prijaviti se mogu isključivo fizičke osobe – vlasnici obiteljskih kuća, koji su u trenutku puštanja fotonaponske elektrane u pogon u njima imali prebivalište.

Javni poziv je namijenjen sufinanciranju ugradnje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju na krovovima postojećih obiteljskih kuća ili na postojećim pomoćnim građevinama koje se nalaze uz obiteljsku kuću, pri čemu stupanj korisnog djelovanja ugrađenih fotonaponskih modula mora biti najmanje 18%.

Sredstva su dostupna za elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon od 1. siječnja 2025. godine, a kreću se najviše do 50% opravdanih troškova projekta, odnosno u visini od 600 eura po kW nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane.

Podnošenje prijava traje do kraja godine ili do trenutka iskorištenja predviđenih sredstava Fonda koje iznose 10.000.000 eura.

Uz pomoć Zagrebačke županije i poljoprivrednici ugrađuju solarne elektrane  

Već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije – solarne elektrane na zgradama poljoprivredne namjene, a od ove godine, zbog značajnog interesa poljoprivrednika za jednom ovakvom mjerom, sufinancira i nabavu te postavljanje dizalica topline koje se koriste za grijanje i hlađenje zgrada poljoprivredne namjene.

Uz to, sufinancira i postavljanje agrosunčanih elektrana na za to odobrenom poljoprivrednom zemljištu. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava, dok se intenzitet potpore po korisniku razlikuje te za konvencionalne poljoprivrednike iznosi do 30% vrijednosti ulaganja, do 50% za profesionalne i ekološke poljoprivrednike te do 70% za mlade poljoprivrednike i mlade ekološke poljoprivrednike.

Nastavite čitati

Sport

Cico, Tigre! Novi početak u Svetoj Nedelji: ‘Želim igrati moderno i napadački’

Damir Grlić Cico, velikogorički trener koji je posljednjih godina radio kao pomoćnik Ivana Preleca, dobio je angažman u NK Tigru iz Svete Nedelje, pa se će u idućoj sezoni nadmetati i sa svojim Kurilovcem

Objavljeno

na

Objavio/la

Kad se u listopadu vratio iz Danske, nakon zahtjevne dvije i pol godine u stručnom stožeru danskog Vejlea, kojim je upravljao šef i prijatelj Ivan Prelec, u planovima Damira Grlića Cice došlo je do važne promjene. Opterećen razdvojenošću od obitelji, a svjestan da će Prelec nastaviti graditi svoj put na nekoj od inozemnih destinacija, ideja je bila – nastaviti sam.

– Budući da smo proveli čak dvije i pol godine u Vejleu, što nisam nikako planirao, odlučio sam biti bliže obitelji. Kako je on trener za velike domete i sigurno će uskoro dobiti priliku u nekom dobrom klubu negdje u Europi ili svijetu, a ja ga iznimno cijenim i respektiram, smatrao sam da je fer na vrijeme mu reći da neću moći ići dalje s njim – govorio je tad Cico.

Tom odlukom stupio je na trenersko tržište i čekao priliku.

– Naravno da bih ja želio najvišu moguću razinu, ali sve ovisi o tome kakvi će se projekti otvarati, koliko će biti dobra i sredina i prilika koja će se eventualno pojaviti – kazao je odmah nakon povratka iz Danske.

Devet mjeseci poslije, prilika se konačno i ukazala. Na razini koja mu vjerojatno baš i ne pripada, jer odlazi u četvrti rang hrvatskog nogometa, ali tako to ide na toj vrsti tržišta. Bio je Cico u igri za neke trećeligaške, čak i drugoligaške klupe, ali kad nemaš nekoga tko će te “pogurati”, do prilike je jako teško doći.

Otvorilo se u Svetoj Nedelji, 49-godišnji Cico odlučio je da više nema što čekati i prihvatio je poziv ambicioznog i jako dobro posloženog NK Tigra. Iako je u pitanju četvrti rang, Cico Grlić stigao je u ozbiljnu, dobru i perspektivnu sredinu, o čemu će ponešto reći i to što su iz kluba prilikom objave dolaska novog trenera donijeli i opširan intervju s Velikogoričaninom koji kreće u dokazivanje svojih kvaliteta.

Cico, za početak nam se kratko predstavi.

– Moje ime je Damir Grlić, ali svi me znaju pod nadimkom Cico. Nogometni put započeo sam u NK Radnik iz Velike Gorice, danas poznat kao HNK Gorica. Igračku karijeru gradio sam nastupajući za klubove poput Radnika, Dinama (omladinski pogon), a u seniorskom nogometu za Orijent, Segestu, Hrvatski Dragovoljac, Čakovec, Pribram i Teplice (Češka), HNK Goricu i na kraju Udarnik iz Kurilovca. Svaki klub mi je dao priliku upoznati različite nogometne stilove i kulture, a ta iskustva oblikovala su me kao igrača i osobu.

Nakon završetka igračke karijere, prirodno sam prešao u trenerske vode. Radio sam kao glavni i pomoćni trener u Radniku, HNK Gorici, HAŠK-u, Istri, Dinamu II i Bistri. Posljednji angažman imao sam u Danskoj Superligi, gdje sam kao pomoćnik Ivanu Prelecu radio u Vejleu – klubu velike tradicije i ambicije. To iskustvo bilo je zahtjevno, ali iznimno vrijedno. Kroz cijeli svoj put vodila me želja za napretkom i usavršavanjem. Vjerujem da su rad, disciplina, dosljednost i vjera u vlastiti proces temelj svakog uspjeha, kako u sportu, tako i u životu.

Što je bilo ključno u odluci da se pridružiš GNK Tigar Sveta Nedelja?

Odluka nije bila ishitrena. Prepoznao sam jasnu sportsku viziju kluba – GNK Tigar ulaže u sve segmente svog funkcioniranja: strukturu, kadar, igrače i razvoj. Čuo sam samo pozitivne komentare iz nogometnih krugova, a nakon prvog razgovora s čelnicima kluba osjetio sam otvorenost, entuzijazam i iskrenu želju za zajedničkim napretkom. Takvo zdravo i ambiciozno okruženje poklopilo se s mojim vrijednostima, i to je bilo presudno u mojoj odluci.

Što očekuješ od nadolazeće sezone?

– Očekujem da ću opravdati ukazano povjerenje i da ćemo zajedno nastaviti graditi klub u pravcu koji je već jasno zacrtan. Cilj mi je stvoriti pozitivnu radnu atmosferu, otvorenu komunikaciju i jaku momčadsku energiju. Sezona pred nama je prilika – za potvrdu kvalitetnog rada i za novi iskorak. Želim da igramo s jasnom idejom u obje faze igre, s prepoznatljivim mentalitetom, bez obzira na rezultat. Fokus će biti na razvoju ekipe, prenošenju rada s treninga na utakmice i stvaranju odgovornog i motivirajućeg okruženja za igrače. Vjerujem da imamo potencijal, individualno i kolektivno, a uz podršku stručnog stožera i ljudi u klubu, siguran sam da možemo ostvariti značajan napredak.

Poruka navijačima i simpatizerima kluba?

– Želim da GNK Tigar igra moderan i napadački nogomet koji će privući ljude na tribine. U svakoj utakmici dat ćemo svoj maksimum, s ciljem da budemo hrabri, konkurentni i ponosni na ono što predstavljamo. Podrška navijača bit će nam iznimno važna, i kad pobjeđujemo i kad nije lako. Važno je da znaju da njihova prisutnost i vjera u nas čine razliku. U ime cijele ekipe, mogu obećati predanost, trud i želju da to povjerenje i opravdamo.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno