Povežite se s nama

CityLIGHTS

FOTO Čuvar zelene oaze usred ‘Aleje novogradnje’: Velečasni Dragec i njegova duhovna poruka kroz konkretna djela!

‘Eto, meni je stalo. Stalo mi je do ravnoteže između svijeta prirode i svijeta ljudi’, rekao nam je, kao i još puno toga o toj dubokoj i nadajmo se dalekosežnoj poruci u priči o župniku koji se čak i kreditno zadužio, te uz pomoć župljana kupio zadnju zelenu oazu usred betonizirane Miošićeve ulice. Rijetka doza pozitive i inspiracije ovih dana, koju s veseljem dijelimo s vama.

Objavljeno

na

Uoči najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa popričali smo s velečasnim Dragutinom Kujavcem, župnikom Župe sv. Petra i Pavla, o izuzetnom značaju Svetog vazmenog trodnevlja. 

Članak je izazvao veliku pozornost među našim čitateljima, što i ne čudi, obzirom da je velečasni Dragec, kako ga zove većina župljana, govorio biranim riječima o najznačajnijem vremenu u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Već pri samom dolasku na snimanje, bilo je nemoguće ne zamijetiti pravi arboretum u vrtu ispred župnog ureda, koji se nalazi odmah iza crkve. Raskošne krošnje, raznoliko cvijeće, grmovi…Na samom ulazu ispred ograde velečasni je našao mjesta čak i za bambuse!

Raskošni vrt vlč. Kujavca ispred župnog ureda crkve sv. Petra i Pavla

Foto: Vč. Kujavec zasadio je i bambuse ispred ulaza u župni ured crkve sv.Petra i Pavla

Nakon malo nagovaranja, jer kako nam je rekao ‘koga bi to zanimalo’, ipak nam je odlučio ispričati priču o velikoj ljubavi prema biljkama, zelenilu, te želji za što više harmoničnog pobratimstva ljudi i okoliša. A novinari, kakvi već jesmo znatiželjni, ‘morali’ smo ga pitati hoće li uskoro i na jedinom preostalom djeliću zelene površine između jedne od načičkanih zgrada u Miošićevoj,  i crkve sv.Petra i Pavla, niknuti nova višekatnica, velečasni se samo nasmiješio i otkrio nam ono što i nije tako poznato široj javnosti – ta zelena oaza usred tona i tona betona već je našla svog kupca, a nedavno je, kako nam je rekao, izravnato i kreditni dugovanje, pa je tih tisuću i nešto ‘zelenih kvadrata’ od sada u vlasništvu župe!  

Foto: Vlč. Dragutin Kujavec na dijelu od ukupno 1200 ‘kvadrata’ zelenila, koje je sada u vlasništvu Župe sv.Petra i Pavla

Foto: Zelena oaza između crkve sv.Petra i Pavla i prve višekatnice, pogled iz Ul.A.K.Miošića

Naime, crkva sv. Petra i Pavla, nalazi se u središnjem dijelu ulice koja je zadnjih godina postala simbolom građevinskog booma u Velikoj Gorici, pa je dobila i svoj gorički naziv – Aleja novogradnje. Iako je crkva i sama po sebi monumentalna građevina, njeni visoki tornjevi se sve teže naziru između gigantskih građevinskih kranova i novoizgrađenih višekatnica. 

Foto: Crkva sv.Petra i Pavla /(uz dozvolu autora)

Sve to godinama gleda i vlč. Dragec, po mnogočemu specifičan svećenik. No, ono po čemu je itekako poznat među svojih više od dvije tisuće župljana, pa i šire, jest njegova ljubav prema – biljkama!

-Istina jeste, imate točnu informaciju, da sam to ja kupio. Radi se o parceli od oko 1200 ‘kvadrata’, koja je u direktnom kontaktu s postojećom crkvenom parcelom. Zapravo sam procijenio da bi bilo šteta propustiti kupnju parcele i možda tako omogućiti da nam dođe višekatnica gotovo do samog zida crkve. Hvala Bogu da se stvorila takva mogućnost, iako mi je izgledalo da je neostvarivo. No, uspio sam uz podršku župljana kupiti taj zeleni pojas do crkvene zemlje i malo odmaknuti tu visoku gradnju. Mislim da su i susjedi zahvalni, mnogi mi kažu da je to najbolji potez koji sam napravio – smije se skromni i javnoj promociji ne previše sklon, velečasni Kujavec.

 

Foto: Raskošni vrt vlč. Kujavca ispred župnog ureda crkve sv. Petra i Pavla

Foto: Ljubav prema zelenilu i okolišu vidljiva je u čitavoj zoni crkve sv.Petra i Pavla. Najviše u vrtu ispred župnog ureda

Priča nam kako ga od djetinjstva prati posebna sklonosti i ljubav prema bilju, pa otkriva i kako bi, da je imao mogućnosti uz teologoju studirati još nešto, to bi sigurno bila botanika.

– Meni je svaka biljka lijepa. Često puta sam se našao sam pred sobom s osjećajem da sam pomalo čudan, jer u rasadniku obavezno ne bih mogao da ne kupim bar jednu biljku, za koju sam već znao gdje bih ju mogao posaditi ovdje u vrtu. Sad već nisam u tolikoj snazi. Bambuse se neponovljivo ‘čuju’ dok puše vjetar ili pada kiša, ali dosta se šire i su neiskorjenjivi. U Japanu imaju i svetkovinu bambusa kao simbola postojanosti, izdržljivosti, prijateljstva i vjernosti – priča nam biranim riječima o svom i župnom biljnom bogatstvu velečasni Dragec.

Foto: Zelena oaza između crkve sv.Petra i Pavla i prve višekatnice

No, čini se kako je ta njegova ljubav prema biljnom svijetu ipak dio jedne puno šire unutarnje priče. Jer, takav postupak, kreditno se zadužiti da bi kupio zemlju za opće dobro zajednice, ne s ciljem da bi u ovo vrijeme ‘masno’ zaradio na samoj daljnjoj prodaji parcele, predstavlja itekakav izuzetak od pravila.

Svjestan je on i kako njegova crkva vapi za obnovom, no vjeruje kako mu je odluka bila ispravna.

– Vidite i sami da je potreba i za dovršenjem vanjskih stepenica, isto tako je dosta hitna i obnova stepenica na ulazu u crkvu, ali procijenio sam – to može stajati, stepenice mogu još pričekati. Možda uspijem još i za moje vrijeme to napraviti ili će se neki moj nasljednik primiti tog posla. Ali da sam propustio tu priliku za kupiti zemlju, vjerujem da se ta prilika više neće pojaviti. Zato sam još prije četiri godine tome dao prednost, sada je i dugovanje koje sam imao za tu kupnju poravnato i to je sad župna zemlja. Što će u budućnosti tu biti, nemam još jasnu viziju, ali vjerujem da će se iskoristiti na najbolji način – otkriva nam svećenik kojemu je ova, druga po starosti, velikogorička župa povjerena još 2002.godine.

Foto: Ljubav prema zelenilu i potrebi za ravnotežom svijeta ljudi i svijeta biljaka vidljiva je u čitavom okolišu crkve sv. Petra i Pavla

Kroz susrete s brojnim ljudima velečasni Kujavec itekako je upoznat s valovima naseljavanja u naš grad, jer njegovi su župljani došli s raznih strana. Osim župljana iz Turopolja i Vukomeričkih gorica, ovdje su prvo stizali mladi bračni parovi kojima su njihove tvrtke dodjeljivale stanove u Velikoj Gorici, a neke firme su čak i namjenski gradile zgrade za svoje radnike, pa su do danas ostali nazivi Pionirsko i Kromosovo naselje. Sjeća se velečasni i naseljavanja ljudi iz BiH, povratnika s rada u Njemačkoj, a zadnje veće naseljavanje bilo je tijekom Domovinskoga rata kada su brojni prognanici i izbjeglice upravo ovdje našli utočište od ratnih strahota.

Foto: Pravi zeleni ‘raj’ usred betonizirane Miošićeve okružuje crkvu sv. Petra i Pavla

Stoga ova, zbilja rijetko viđena, akcija spašavanja zelenila za korist šire zajednice, nosi i puno dublju i, nadamo se, dalekosežniju poruku. Baš poput priče o bambusima iz svećenikova vrta – koji su simbol postojanosti, izdržljivosti, prijateljstva i vjernosti.

Svi se danas tuže na ovom našem području gdje se najviše novih zgrada gradi, smeta im ta jako velika izgrađenost i nedostatak zelene površine. Eto, meni je stalo. Ponekad se pitam dijele li i drugi takvo mišljenje da smo mi u Hrvatskoj u jednoj situaciji koja nas čini bogatijima od mnogih drugih naroda, ali se ponašamo, evo kad gledamo tu gradnju, kao da smo neki Monako ili Hong Kong. Kao da nemamo dovoljno zemlje po glavi stanovnika, pa da ne bi mogli prostor predviđen za stanovanje i život ljudi mogli učiniti i lijepim i humanim. Ili tu možda nedostaje nekakvog urbanističkog autoriteta i plana koji bi to mogao provesti, ne znam. Nadam se da će taj prostor, kao dio prirode u ovoj sredini, koristiti mnogima. Meni je stalo do ravnoteže između svijeta prirode i svijeta ljudi – rekao nam je završno velečasni Dragutin Kujavec, župnik Župe sv.Petra i Pavla.

Foto: Vjerovali ili ne, ovako raskošan i raznolik arboretum usred gradskog asfalta čak je zasmetao pojedinim sugrađanima

Foto: Botanika je vlč. Dragecu hobi od djetinjstva, a i nove generacije veseli učenje o botanici kroz ‘praksu’/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Svjestan je velečasni Dragec da i stepenice i još pokoja ‘sitnica’ na samoj crkvi također ‘vape’ za obnovom. No, i brojni župljani mu govore kako je kupnja zelene parcele najbolja odluka!

Foto: Baš u svakom kutku crkve sv.Petra i Pavla naići ćete na zelenu energiju prekrasnog bilja koje ublažavaju betonsko okruženje

Foto: Vlč. Dragutin Kujavec na djeliću 1200 ‘kvadrata’ zelenila, koje je sada u vlasništvu Župe sv.Petra i Pavla/G.Kiš, Cityportal.hr

 

Naslovna fotografija: Crkva sv.Petra i Pavla s vrha susjedne zgrade (uz dopuštenje autora, te našu veliku zahvalu)

Ostale fotografije u članku: G.Kiš, Cityportal.hr

 

CityLIGHTS

FOTO Plamen Sportskih igara mladih stigao u Veliku Goricu

Suradnja Grada Velike Gorice i Sportskih igara mladih traje već godinama, a upravo se s državnih završnica gorički predstavnici redovito vraćaju s medaljama i vrijednim sportskim iskustvima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Park dr. Franje Tuđmana danas je bio ispunjen dječjim smijehom, sportskim navijanjem i natjecateljskim duhom jer je Velika Gorica ponovno ugostila Telemach Dan sporta u sklopu Plazma Sportskih igara mladih, najveće amaterske sportske manifestacije u Europi koja ove godine obilježava 30. rođendan.

Mlade sportašice i sportaši natjecali su se u graničaru i atletici u dvije dobne kategorije – 2015. godište i mlađi te 2017. godište i mlađi – a najbolje ekipe i pojedinci izborili su plasman na Državnu završnicu Plazma Sportskih igara mladih koja će se krajem srpnja održati u Rijeci.

Posebno oduševljenje među djecom izazvao je dolazak Luke Lovre Klarice, hrvatskog rukometnog reprezentativca, dugogodišnjeg igrača RK Zagreb i bivšeg igrača HRK Gorica, koji je zajedno s djecom zapalio plamen Sportskih igara mladih. Na događanju je bio i Viktor Strašan Frajer, maskota Sportskih igara mladih, koji je dodatno podigao atmosferu među okupljenim sudionicima.

Suradnja Grada Velike Gorice i Sportskih igara mladih traje već godinama, a upravo se s državnih završnica gorički predstavnici redovito vraćaju s medaljama i vrijednim sportskim iskustvima.

– Hvala vam što ovo prijateljstvo Sportskih igara mladih i Velike Gorice traje već dugi niz godina. Danas igramo graničara, trčimo atletiku, igramo nogomet Coca-Cola Cup i igramo košarku Sprite, rekao je David Burburan, nekadašnji vaterpolist i današnji direktor razvoja Sportskih igara mladih.

Natjecatelji su tijekom dana pokazali sportski duh, zajedništvo i fair play, vrijednosti koje Sportske igre mladih kontinuirano promiču već tri desetljeća kroz besplatna sportska natjecanja za djecu osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Sudionicima se obratila i pročelnica za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić.

– Dajte sve od sebe. Budite uporni, a najbolji će pobijediti! Samo tako budite u natjecanju i ja otvaram ove sportske igre. Sretno svima!, poručila je okupljenim natjecateljima.

Osim natjecanja u graničaru i atletici, Sportske igre mladih tijekom godine okupljaju djecu i mlade u brojnim disciplinama poput Coca-Cola Cupa u malom nogometu, HEP turnira u rukometu, 3×3 Sprite Cupa u košarci, odbojke, šaha, stolnog tenisa i tenisa.

Sudjelovanje na svim natjecanjima potpuno je besplatno, a Igre su otvorene za pojedince i slobodno formirane ekipe bez obzira na prethodno sportsko iskustvo. Organizatori očekuju kako će tijekom jubilarne 30. sezone u Hrvatskoj sudjelovati više od 140 tisuća djece i mladih.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Kreće obnova Ulice Nikole Kramarića u Velikoj Mlaki, promet će se odvijati uz posebnu regulaciju

Rok za izvođenje radova je 60 kalendarskih dana, a procijenjena vrijednost radova iznosi oko 313 tisuća eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Mlake od početka lipnja očekuju privremene prometne izmjene zbog početka opsežnih radova u Ulici Nikole Kramarića. Jedna od najfrekventnijih prometnica u naselju bit će zatvarana po etapama, a mijenja se i trasa autobusne linije 13 koja povezuje Veliku Goricu i Mičevec.

Zbog izvođenja radova autobusi Arrive vozit će obilazno, ovisno o fazi rekonstrukcije. U prvoj etapi autobusi će iz Ulice Nikole Kramarića skretati u Ulicu Napredak te preko Ulice sv. Barbare dolaziti do Trga majke Hrvatice. Tada će privremeno biti ukinuta dva autobusna stajališta na Trgu majke Hrvatice, dok će nova biti organizirana u Ulici sv. Barbare kod kućnih brojeva 47 i 70.

Druga faza donosi obilazak preko Ulice Vladimira Nazora, Ulice Ivana Lackovića i Ulice sv. Barbare. U tom razdoblju izvan funkcije bit će stajališta u Ulici Nikole Kramarića kod brojeva 15 i 32A te dva stajališta na Trgu majke Hrvatice, a putnici će koristiti privremena stajališta u Ulici sv. Barbare.

U završnoj fazi autobusi će prometovati Zagrebačkom cestom, zatim Velikomlačkom ulicom i Ulicom sv. Barbare, nakon čega će se vraćati na redovnu trasu u Ulici Nikole Kramarića. Privremeno će se ukinuti stajališta kod kućnog broja 2/1 te kod brojeva 15 i 32A, dok će nova stajališta biti postavljena u Ulici Napredak kod kućnih brojeva 3 i 8.

Sama rekonstrukcija prometnice obuhvatit će dionicu dugu 830 metara, a širina kolnika iznosit će 6,70 metara. Posao je povjeren VG Komunalcu, a ukupna vrijednost radova procjenjuje se na oko 313 tisuća eura. Osim novog asfaltnog sloja, projekt uključuje i niz zahvata na postojećoj infrastrukturi. Predviđena je prilagodba vodovodnih i kanalizacijskih okana, oborinskih kanala, slivnika, telekomunikacijskih zdenaca te plinskih i vodovodnih instalacija. Uredit će se i oštećeni rubnjaci, a postojeći asfalt bit će uklonjen frezanjem prije postavljanja novog kolnika.

Dio zahvata odnosi se i na pješačku infrastrukturu. Na istočnoj strani ulice sanirat će se i produžiti pješačka staza u duljini od približno stotinu metara. Radovi će se odvijati u tri etape. Prvo će se uređivati dio od Trga majke Hrvatice do Ulice Napredak, zatim dionica do Ulice Vladimira Nazora, a na kraju potez prema Zagrebačkoj cesti. Tijekom izvođenja pojedini dijelovi ulice bit će potpuno zatvoreni za promet, osim za vozila gradilišta i stanare.

Prema planu, svi radovi trebali bi biti završeni u roku od 60 kalendarskih dana.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Projekt RAVA spaja sortiranje i nagrade

Projekt Rava tako pokazuje kako se inovativnim pristupom i modernom tehnologijom može potaknuti odgovornije gospodarenje otpadom te istovremeno građanima ponuditi konkretne koristi.

Objavljeno

na

Dok pitanje gospodarenja otpadom sve snažnije dolazi u fokus javnosti i politike, u Hrvatskoj je razvijen novi model koji građane motivira na odgovornije odvajanje otpada.

Riječ je o Ravi, posebnom loyalty programu namijenjenom komunalnim poduzećima, kroz koji korisnici za pravilno razvrstavanje otpada ostvaruju različite pogodnosti i nagrade. Projekt je u potpunosti nastao u Hrvatskoj, a uz poticanje ekološki prihvatljivih navika donosi i dodatne koristi komunalnim tvrtkama kroz učinkovitije poslovanje. Istodobno, Rava predstavlja novi pristup i suvremeniji standard u sustavu gospodarenja otpadom. Tim povodom, porazgovarali smo s direktorom i osnivačem tvrtke Waste&Points, vlasnikom projekta RAVA – Počinje od tebe, Marijom Musom.

Kako je krenula priča o ovome projektu?

– Ideja se rodila negdje 2018. godine. Obzirom na moj prijašnji posao i posao od mojeg kolege s kojim sam zajedno razvio ovaj cijeli projekt, uvidjeli smo da tu postoji jedna praznina. Tada smo mislili da kasnimo s ovim projektom, međutim sada vidimo da imamo dobru priču. Vidimo to i na odazivu u Velikoj Gorici jer već danas imamo oko 150 korisnika u nešto malo više od mjesec dana. Vidimo da korisnici iskorištavaju bodove kod naših partnera trgovaca tako da vjerujemo da će biti interes sve veći i veći.

Cijelu ovu priču ste zapravo pokrenuli s kolegom. Kako ste došli na tu ideju?

– Da, kolega je godinama radio u loyalty programima, a ja sam radio s kamionima, ponajviše s komunalnim poduzećima. Tako sam i uvidio probleme koje komunalci imaju prilikom eksploatacije tih vozila. To su jako skupa vozila koja se vrlo često smatraju radnim strojevima, koji onda imaju i posebne režime održavanja, tj. veće troškove održavanja, registracije, osiguranja, kvarove na vozilima i slično. Upravo tu smo vidjeli priliku i mogućnost za veliku uštedu. Razmišljali smo o nekom projektu koji bi obuhvatio loyalty program s nekom tehnologijom. Obzirom da loyalty ima svoje zakonitosti, jedno vrijeme smo se vrtili u krug s krivim idejama, ali u jednom trenutku smo shvatili da svi mi proizvodimo otpad i to svaki dan, a upravo događaji u životu koji se često ponavljaju pogodni su za loyalty programe. Sve ostalo je povijest.

Što je zapravo Rava i kako je došlo do ovog, pomalo neobičnog, imena?

– Rava je jedinstveni projekt prvi put napravljen bilo gdje u svijetu, koliko je nama poznato. To je loyalty program za prikupljanje otpada u kojem motiviramo građane da svoj otpad što bolje sortiraju. U principu to funkcionira tako da građani otpad donesu na reciklažno dvorište, zatim se registriraju u sustav, izvažu na našem uređaju i odlože ga u za to pripadajući kontejner.

Rava je u potpunosti hrvatski projekt, od praznog lista papira do konačnog proizvoda koji funkcionira, sve je osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj. Nismo imali ideju kako nazvati projekt te smo angažirali također Hrvatskog dizajnera, koji je dizajnirao naš uređaj da osmisli ime i vizualni identitet. On nam je napomenuo da bi bilo dobro projekt nazvati prema geografskom pojmu od 3 ili 4 slova koja se vizualno lijepo slažu. Kad je već tako, pomislio sam, neka onda bude Hrvatski geografski pojam.  Nakon nekog vremena dizajner je došao s imenom i logom. Kada je rekao RAVA, moram priznati da sam ostao blago šokiran. Pitao sam ga kakva RAVA? A on je odgovorio, pa otočić u Zadarskom arhipelagu. Brzo sam otvorio Google karte i uvjerio se da otok stvarno postoji i da je priroda netaknuta. Nakon toga prezentirao je i logo s kolibrićem. Prihvatili smo odmah i ime i logo, s tim da sam inzistirao da u logo ubacimo i jednu „kockicu“ da i na taj način projekt označimo našim Hrvatskim.

Na koji način motivirate građane da pravilno sortiraju otpad?

– Ukratko, donošenjem otpada u reciklažno dvorište građani skupljaju bodove i onda te iste bodove mogu iskoristiti kod naših trgovaca partnera za razne popuste. Ti popusti su vrlo često značajno veći nego mjesečni režijski trošak odvoza otpada.

Kako Rava funkcionira u praksi?

– Svako kućanstvo u Velikoj Gorici je, sa zadnjim računom, dobilo naš dopis u kojem je detaljno opisano kako se služiti tim sustavom. Korisnik prvo treba skinuti našu aplikaciju na svoj mobilni uređaj. Sustav zatim pozdravlja korisnika s par kratkih informacija – sortiraj, donesi otpad u reciklažno dvorište, skupljaj bodove i iskoristi bodove, odnosno ostvari nagrade. Korisnik otpad koji je sortirao doma, donese u reciklažno dvorište te se registrira na našem uređaju skeniranjem QR koda koji se nalazi na ekranu uređaja. Skeniranje QR koda i proces samog vaganja je vrlo jednostavan – kao vaganje voća i povrća u bilo kojem supermarketu. Mi volimo reći da ako netko zna izvagati kilu jabuka u supermarketu, zna se koristiti i našim sustavom. Nakon vaganja, korisniku se u realnom vremenu prikazuju bodovi u aplikaciji koje on jednostavno, u aplikaciji, zamijeni za kupone naših trgovaca partnera. Ti kuponi sadržavaju osnovne informacije npr. Bar kod ili QR kod za kupovinu u stvarnim trgovinama, TAN-ove za kupovine na web shopu, ili kontakt osobe za kupovinu osiguranja itd.

S kojim partnerima surađujete?

– S obzirom na to da smo tek na početku i da smo tek 1.4. krenuli sa skupljanjem bodova u Velikoj Gorici, mogu biti zadovoljan da imamo već dosta dobrih partnera. Izdvojio bih neke od njih: BIPA – kućne potrepštine, TOKIĆ – oprema za automobile, PET CENTAR – Oprema za kućne ljubimce, BILIJON – agencija za posredovanje u osiguranju koja radi s čak 11 osiguravajućih kuća i mnoge druge. Zapravo, naša je želja da pokrijemo praktično sve branše tako da naši korisnici imaju što veći izbor i da mogu izabrati što im je potrebno u određenom trenutku.

Osim pogodnosti, nudi li aplikacija još neke prednosti?

– Bitno je spomenuti da smo ovom aplikacijom olakšali sam ulazak u reciklažno dvorište. Naime, u reciklažno dvorište u Velikoj Gorici, moguće je ući samo s računom čiji se bar kod skenira na rampi. Mi smo primijetili da ljudi taj račun imaju, ali on je u većini slučaja zgužvan, kad pada kiša se smoči, pa to stvara probleme pri skeniranju. Tu smo odmah reagirali i ubacili bar kod u aplikaciju tako da građani više ne moraju nositi sa sobom račun već im je omogućen ulaz i izlaz preko našeg sustava. Također razgovaramo s kolegama u VG čistoći da ubacimo i određeni broj kratkih edukacijskih poruka o pravilnom sortiranju otpada. Te poruke bi se pojavile prilikom otvaranja aplikacije i nakon što ih korisnik pročita bi nestale s ekrana. Vjerujemo da ćemo u skoroj budućnosti omogućiti i plaćanje računa putem aplikacije, a već sada ima i nekoliko drugih modula koji su u ovom trenutku isključeni, jer želimo ići korak po korak i novosti uvoditi tek kad procijenimo da je većina savladala korištenje prethodnog modula.

Sve ovo govori kako je riječ o dugoročnom projektu, zar ne?

– Da, svakako. Ovo je dugoročna priča, ovo je dugoročan projekt i ako ga tako ne shvatimo, projekt neće zaživjeti. Upravo zato se zahvaljujem direktoru VG Čistoće g. Jurjeviću i njegovim djelatnicima, posebno g. Ružiću jer su nam u početku pružili priliku da duboko predstavimo projekt sa svim svojim značajkama i mogućnostima. Znači, dugoročna želja je povećati količinu reciklabilnog otpada u Velikoj Gorici. Na taj način će se proporcionalno smanjiti količine otpada na ulicama. Kontejneri neće biti pretrpani, a ujedno će se smanjiti i troškovi kapilarnog prikupljanja otpada. Nadalje, frakcije, odnosno vrste otpada – staklo, papir i slično, koje se prikupljaju kroz naš sustav su čiste frakcije i bit će sve čišće i čišće. U ovom trenutku imamo tri postavljena uređaja u Hrvatskoj. To su Konavle, Popovača i Velika Gorica. U najavi imamo niz gradova koji žele doći i vidjeti kako taj sustav funkcionira u stvarnosti. Također, s obzirom na to da je ovo projekt sufinanciran od strane Europske Unije, želimo se širiti prema zapadu.

Za kraj, recite nam kakvi smo mi Goričani po odvajanju otpada?

– Gorica je, ako ocjenjujemo od 1 do 5, negdje dobra četvorka. Tako da ovom prilikom pozivamo građane da se ne boje, da otvore um za nešto novo i korisno i da se uključe u projekt, da, ako već nisu, počnu što bolje sortirati otpad i donositi ga u reciklažno dvorište. Ne moraju to biti velike količine. Naša vaga važe do 30 kg težine i možete donijeti i jednu vrećicu stakla, te ćete za to biti nagrađeni kuponima s popustima.

Projekt Rava tako pokazuje kako se inovativnim pristupom i modernom tehnologijom može potaknuti odgovornije gospodarenje otpadom te istovremeno građanima ponuditi konkretne koristi. Spojem recikliranja, digitalnih rješenja i sustava nagrađivanja, ovaj hrvatski projekt postupno mijenja navike građana i otvara prostor za učinkovitiji i održiviji sustav odvajanja otpada u gradovima diljem Hrvatske.

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica primjer dobre prakse: RAVA sustav predstavljen komunalnim tvrtkama

Riječ je o digitalnom sustavu koji povezuje pametnu vagu, mobilnu aplikaciju i sustav evidencije predanog otpada, pri čemu korisnici za odgovorno odlaganje dobivaju bodove.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Predstavnici komunalnih društava iz nekoliko hrvatskih gradova danas su u Velikoj Gorici obišli Reciklažno dvorište VG Čistoće kako bi se upoznali s radom sustava RAVA, digitalnog rješenja za evidenciju i nagrađivanje pravilnog odvajanja otpada.

Predstavljanje sustava održano je danas od 11 sati u Reciklažnom dvorištu u Velikoj Gorici, a događaju su prisustvovali predstavnici komunalnih poduzeća koja razmatraju mogućnost njegove implementacije u svojim sredinama.

Sustav su tako razgledali Ante Klanac, direktor Čistoće Županja d.o.o., Ivan Bertić, direktor Nevkoš d.o.o. Vinkovci te Vlado Ivković, direktor Folding d.o.o. Osijek. Događaju je prisustvovao i Jurica Jurjević, direktor VG Čistoće.

RAVA sustav, VG Čistoća uvela je u reciklažnom dvorištu kako bi građane dodatno potaknula na pravilno razvrstavanje otpada. Riječ je o digitalnom sustavu koji povezuje pametnu vagu, mobilnu aplikaciju i sustav evidencije predanog otpada, pri čemu korisnici za odgovorno odlaganje dobivaju bodove. Mario Musa, direktor, pokretač i osnivač projekta RAVA, istaknuo je kako interes drugih komunalnih društava pokazuje da sustav privlači pažnju i izvan Velike Gorice.

– Danas su u reciklažno dvorište Velika Gorica došli direktori čistoća Vinkovci, Županja i Osijek da vide kako izgleda sustav na dijelu, uživo. Moram spomenuti da je Velika Gorica treći grad u Hrvatskoj, a obzirom da je ovo inovativan sustav i jedini u svijetu ovakav, treći grad u svijetu koji je uveo ovakav sustav nagrađivanja građana za odgovorno ponašanje u rukovanju s kućnim otpadom“, rekao je Musa.

Sustav je prvenstveno usmjeren na prikupljanje problematičnih i opasnih vrsta otpada poput baterija, ulja, boja i lijekova, odnosno otpada koji ne bi smio završiti u miješanom komunalnom otpadu. Uz to, kroz sustav se evidentiraju i pojedine reciklabilne frakcije poput papira, stakla i jestivog ulja. Voditelj pripreme i provedbe projekata u VG Čistoći Mario Ružić naglasio je kako je cilj projekta povećati izdvajanje otpada koji predstavlja problem u miješanom komunalnom otpadu.

– Cilj sustava je da se iz kućnog smeća, odnosno iz miješanog komunalnog otpada, izdvoji što veća količina ovih opasnih frakcija i drugih frakcija koje ne bi smjele završiti u kanti za miješani komunalni otpad. I zbog toga smatramo da je nagrađivanje korisnika kroz ovaj sustav bodovanja i onda poticanje popusta u trgovinama, jako dobar način da se to i provede“, poručio je Ružić.

Korištenje sustava je dobrovoljno, a RAVA vaga dostupna je u Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Ulici Franje Kirinčića Boška 10. Građani se pri dolasku prijavljuju putem mobilne aplikacije, otpad se potom važe i evidentira, a ostvareni bodovi mogu se koristiti za različite pogodnosti unutar sustava.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Reporter 460 - 28.05.2026.

Facebook

Izdvojeno