Dječjom pjesmom i plesom u prostoru VG Goričanke danas je otvoren novi dječji vrtić vrijedan oko 1,5 milijun eura, a na moderno uređenih 800 četvornih metara vrtićke dane provoditi će stotinjak malih Velikogoričana.

Riječ je o područnom objektu Dječjeg vrtića Ciciban, a prigodan slavljenički program povodom otvorenja i proslave rođendana pripremili su vrtićanci uz pomoć svojih odgojiteljica.

– Ovo je veliki dan za sve nas, jer s ponosom otvaramo prostor u kojem će svaka dječja radost, radoznalost i kreativnost biti u potpunosti podržani. I sam svakoga dana dovodim djecu u vrtić i vjerujte mi, kada znate da ono najdragocjenije, vašu djecu, ostavljate u sigurnom okruženju, nema veće radosti za roditelja. Prošle sam godine u povodu 45. godina Dječjeg vrtića Ciciban obećao da ćemo u Goričanki za godinu dana otvoriti novi vrtić i sada svjedočimo ispunjenju obećanja, a tako ću vam i sada obećati da ćete za idući rođendan, imati još veći i ljepši dječji vrtić u Kolarevoj ulici za 200 djece – obećao je prilikom obraćanja gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Naime, jedan od ključnih strateških ciljeva Grada je dostupnost besplatnog i kvalitetnog vrtića za svako dijete. Tako je unazad četiri godine otvoreno ili dograđeno ukupno osam objekata na području grada čime su vrtićki kapaciteti povećani za čak 500 novih mjesta. No, radi se i na poboljšanju materijalnih prava zaposlenika u predškolskim ustanovama, te je lani potpisan i novi kolektivni ugovor kojim su djelatnicima u vrtićima na području Velike Gorice plaće porasle za 22%, a unazad dvije godine riječ je o povećanju za čak 42%.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Želim zahvaliti svima onima koji su zaslužni za realizaciju ovog projekta, posebice direktoru VG Goričanke Tomislavu Lukšiću, jer je teško biti neuspješan gradonačelnik kada imate izvanredne odgojiteljice i ravnateljice vrtića, suradnike, direktore gradskih tvrtki, tehničko osoblje, pročelnike… koji svi zajedno rade nevjerojatan posao, tako je u posljednje četiri godine, naš grad dva puta izabran za najbolji grad u Hrvatskoj po demografiji, predškolskom odgoju, mladima i obrazovanju i to nam je jedan dodatan motiv da nastavimo zajednički raditi i dalje – dodao je gradonačelnik.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Vrtić u Goričanki će od ponedjeljka i službeno krenuti s radom u 5 odgojnih skupina.

– Od ponedjeljka će ovo mjesto vrvjeti našim mališanima, odzvanjati smijehom i pokojom suzicom jer kreće i adaptacija na vrtić, no najvažniji od svega bit će dani koji su pred nama gdje će djeca dobiti temelje rasta i razvoja, kako bi bili spremni nakon vrtića savladati sve izazove koji ih čekaju u osnovnoj školi – poručila je prisutnim roditeljima, djedovima i bakama ravnateljica Dječjeg vrtića Ciciban Tatjana Karlović Oslaković.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Govorili su mi da je nemoguće da Velika Gorica ima besplatne vrtiće, no ja sam bio siguran da je to izvedivo i da taj standard naši sugrađani, roditelji djece to zaslužuju. Isto tako, najavljujem da ćemo u iduće četiri godine proširiti kapacitet predškolskog odgoja za još 500 djece – zaključio je Ačkar.

Foto galerija:

Svjetski dan voda 2025. usredotočit će se na temu ‘Očuvanje ledenjaka’ kako bi se istaknula ključna uloga ledenjaka u održavanju života i ciklusa vode.  

Dan ima za cilj podići svijest o izazovima koje stvara topljenje ledenjaka i poziva globalnu zajednicu da ubrza smanjenje emisije ugljičnog dioksida i provede lokalne strategije za prilagodbu smanjenju ledenjaka i nesigurnostima u tokovima vode. 

Zašto su ledenjaci važni? 

U svijetu postoji više od 275 tisuća ledenjaka. Najveći broj se nalazi u arktičkim regijama, točnije njih 44 %. Iako se čini kako su ovi ledeni divovi nešto što je daleko od nas, njihov utjecaj je značajan. 

Često ih se naziva vodenim stupovima jer se u njima nalazi gotovo 70 % svjetske pitke vode. Samim time, ledenjaci su izvor života ne samo za ljude, već i za mnoge biljke i životinje. Prema podacima UN-a, više od dvije milijarde ljudi oslanja se na topljenje ledenjaka kao svoj izvor vode. Kada se ledenjaci i snijeg tope, ta voda postaje dostupna za piće, poljoprivredu, industriju i proizvodnju energije.  

Međutim, klimatske promjene mijenjaju prirodni ciklus, utječu na količinu i brzinu topljenja leda te pridonose porastu razine mora. Kako ledenjaci postaju sve manji, u budućnosti će se smanjiti dostupnost vode pojedinim zajednicama. To bi moglo dovesti do veće borbe za vodne resurse, osobito u područjima koji se bore sa sušom.  

– Ako ne obuzdamo emisije stakleničkih plinova, oko polovice globalne mase ledenjaka bit će izgubljeno do 2100. godine. Utjecaj toga osjetit će se daleko izvan onih neposredno nizvodno od ledenjaka – tvrdi geofizičar Dr. Alex Brisbourne. 

Ledenjaci koji su već dostigli svoju najveću točku otapanja s vremenom će ispuštati sve manje vode, što će dodatno smanjiti opskrbu vodom. Nadalje, ovo stanje utječe i na globalnu ekonomiju jer pogađa industrije poput poljoprivrede, hidroenergije, turizma, trgovine i transporta. 

Brojke su zabrinjavajuće 

Nažalost, topljenje ledenjaka nije novost. Od 1990. godine pa do danas, izmjerena je 20 cm viša razina mora. Premda je bilo nekih pomaka na bolje, u zadnje vrijeme se situacija znatno pogoršala. 

Foto: unsplash.com

Štoviše, u 2023. godini, ledenjaci su doživjeli najveći gubitak vode u gotovo 50 godina, što je druga godina zaredom da imamo tako drastičan pad. Svjetska meteorološka organizacija zabilježila je kako su u Švicarskoj ledenjaci izgubili 10 % mase u 2022. i 2023. godini. 

Tajnik ove organizacije, Celeste Saulo napomenuo je kako topljenje ledenjaka ugrožava dugoročnu sigurnost opskrbe vodom za milijune ljudi. Samim time, ova godina nas treba osvijestiti da problem postoji te da trebamo reagirati. 

Očuvanje ledenjaka 

Ledenjaci se tope alarmantnom brzinom, ugrožavajući milijarde ljudi koji ovise o njima kao ključnom izvoru vode. Njihovo topljenje dovodi do povećanog rizika od poplava, suša i klizišta te dolazi do povećanja razine mora. Ovaj problem prisutan je diljem svijeta, a razlog tome su klimatske promjene uzrokovane emisijama stakleničkih plinova. 

Kako bismo usporili topljenje, nužno je smanjiti emisije, održivo upravljati vodnim resursima i potaknuti globalnu suradnju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Ovu ključnu poruku važno je prenijeti djeci

Da su ledenjaci, bez obzira na udaljenost, itekako važni za cijeli planet, doznali su učenici drugog razreda OŠ Nikole Hribara. U povodu Svjetskog dana voda o važnosti vode za život učili su na vodocrpilištu VG Vodoopskrbe gdje ih je dočekao direktor Krunoslav Višić sa suradnicima. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Kao i svake godine 22. ožujka, tako i ove godine obilježavamo Svjetski dan voda jer je voda najvrjedniji resurs za postojanje čovječanstva. Ovogodišnjim sloganom „Očuvajmo ledenjake“ pažnja je usmjerena na važnost zaštite smrznute vode na našem planetu. Naime, ledenjaci odnosno glečeri ključni su za zdravlje eko sustava, a njihovim topljenjem, uslijed globalnog zatopljenja, ugrožena je opskrba pitkom vodom – naglasio je direktor VG Vodoopskrbe.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Naš zadatak na globalnoj razini smanjiti emisije CO2 u atmosferu.

–Važno je o tome govoriti i djeci jer im usađujemo važnost brige o vodi, skrećemo im pažnju da je naš planet sve topliji i da se ledenjaci tope brže nego ikad čime vodeni ciklus postaje nepredvidljiv i sklon ekstremima. Tako su danas na vodocrpilištu s nama osnovnoškolci kojima želimo prenijeti neke važne činjenice poput one da je razina mora, zahvaljujući topljenju ledenjaka, u odnosu na 1990. godinu viša za 20 centimetara – poručio je školarcima Višić.

I Općina Orle će svojim umirovljenicima uoči Uskrsa isplatiti uskrsnice uz uvjet da mirovina koju primaju ne prelazi iznos od 350 eura, uključujući iznos domaćih i stranih primanja kao i nacionalne mirovine. 

Tako će umirovljenici koji imaju mirovinu do 250 eura dobiti 50 eura uskrsnice, onima koji primaju mirovinu od 251 do 350 eura bit će isplaćena uskrsnica u visini 40 eura, dok će korisnici nacionalne naknade koji primaju naknadu u iznosu od 150 eura dobiti 50 eura uskrsnice.  

Također, Općina će i hrvatskim braniteljima bez primanja isplatiti uskrsnicu u iznosu od 50 eura. 

Prilikom preuzimanja uskrsnice potrebno je donijeti: 

• dokaz o prebivalištu (osobna iskaznica), 

• dokaz o visini mirovine (odrezak od mirovine ili obavijest poslovnih banaka o mirovinskim primanjima ili potvrda o visini mirovine izdana od HZMO-a za prethodni mjesec ili Rješenje o mirovini za korisnike koji su u zadnja 3 mjeseca ostvarili pravo na mirovinu), 

• dokaz o priznavanju prava na nacionalnu naknadu za starije osobe (Rješenje ili  obavijest poslovne banke iz koje je vidljivo da je korisniku  isplaćena nacionalna naknada za prethodni mjesec), 

• hrvatski branitelji moraju dostaviti potvrdu Porezne uprave o prihodima ostvarenima u 2024. godini. 

Isplata  uskrsnica trajat će od 07. do 16. travnja u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Orle od 09 do 14 sati. 

Temeljem Programa javnih potreba u kulturi Grada Velike Gorice objavljen je Poziv za sufinanciranje programa ili projekata zaštitnih radova na kulturnim dobrima u vlasništvu župa na području grada za ovu godinu. 

Župe su pozvane da iskažu svoje potrebe vezane uz izvođenje radova koje će prema procjeni Kulturnog vijeća Grada Velike Gorice biti uvrštene u spomenuti Program. 

Za tu je namjenu u gradskom proračunu osigurano 105 tisuća eura, a prijedlozi se dostavljaju Upravnom odjelu za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti ili putem maila: [email protected]. 

Rok za dostavu prijedloga je 30. travnja, a detalje pročitajte ovdje. 

Rotary klub Velika Gorica organizira akciju „Gorica se kreće“ čiji je glavni cilj promicanje zdravog života kroz hodanje i trčanje, ali i pomoć velikogoričkim parasportskim klubovima koji okupljaju naše sugrađane s invaliditetom.

Akcija će se održati ove subote u 10 sati. Start i cilj bit će na VIP parkingu velikogoričkog Gradskog stadiona, a sudionici se prije starta trebaju prijaviti i registrirati.

Foto: Rotary klub Velika Gorica

Ovo će biti treća takva akcija Rotary kluba Velika Gorica, a prošlogodišnja je okupila više od 200 hodača i trkača koji su prošli stazom uz Aveniju Pape Ivana Pavla II. dugom pet kilometara.

Foto: Rotary klub Velika Gorica