Povežite se s nama

Kultura

Evo tko su pobjednici Dječje smotre folklora

Donosimo osvrt selektora Gorana Kneževića

Objavljeno

na

Dvanaest kulturno-umjetničkih udruga predstavilo se prošle subote na Dječjoj smotri folklora. Nakon detaljne analize stručni žiri objavio je rezultate najboljih skupina i koreografija s kojom su nastupili:

1. KUD „VELIKA MLAKA“, Velika Mlaka, djeca 7 – 12 godina
Misečino zajdi za oblake (pjesme i plesovi Ogulinskog kraja)

2. KUD „ČIČE“, Novo Čiče, djeca 7 – 13 godina
Alaj ću se naigrati (Vinkovački kraj)

3. KUD „MIČEVEC“, Mičevec, djeca 11 – 14 godina
Djevojčica kolo vodi (Turopolje)

4. FA „ŠILJAKOVINA“, Šiljakovina, djeca 4 – 9 godina
Komar z muhom pleše (Hrvatsko Zagorje)

5. KUD „Veleševec“, Veleševec, djeca 8 – 14 godina
Ide maca oko tebe (izvorni folklor Veleševca)

 

Donosimo detaljan osvrt selektora Gorana Kneževića:

Činjenica jest, sudeći prema broju djece izvođača na ovogodišnjoj smotri, da  u velikogoričkom kraju neće biti problema oko čuvanja i prijenosa tradicije sa starijih na mlađe. Evidentna je njihova velika radost u izvođenju folklorne građe što osim očito urođenih sklonosti i pozitivnog stava okružja treba pripisati i velikom angažmanu voditelja i njihovom pravilnom pedagoškom radu.

Vidjeli smo podosta koreografija temeljenih na turopoljskom folkloru što je svakako vrlo vrijedno ali skoro sve su sadržavale nekoliko istih plesova (Judica, Lepa cura, Polka, Drmeš (Stric je Jura) i Vukomerički drmeš, tu je bilo prostora za prikazati i plesove Tri koraka, Milica, Seljančica i sl. Po zastupljenosti slijedi slavonski folklor iz kojeg je prikazano više plesne građe koja je u rijetkim slučajevima stilski dobro prikazana. Nisam zapazio neka originalna koreografska postignuća ili detalje i na tom području bi se svakako trebalo više poraditi.

Sva djeca su bila dobro pripremljena za scensko izvođenje što se vidjelo po manje-više sigurnom kretanju na sceni ali u izvedbenom dijelu uspješniji su mi bili mlađi uzrasti koji su izvodili dječji folklor od starijih koji su nastojali prikazati narodne plesove. Još uvijek iznenađuje činjenica da voditelji svjesno puštaju djecu na nastup na Smotri, a da djeca nisu usvojila primjerice zadane plesne predloške. Tu ponajprije mislim na turopoljski drmeš i slavonske inačice drmeša. Ako je razvidno da djeca ne mogu nešto u određenom roku savladati onda treba ples prilagoditi ili promijeniti ili ga ne izvoditi. Za razliku od dječje igre koja može

„podnijeti“ improvizacije, ples je jasno određen sa stilom i korakom – pokretom. Isto tako postavlja se pitanje koliko su i sami voditelji upoznati s plesnom tradicijom određenog kraja, podosta ih je to radilo vrlo površno. Teren, kontakt s izvornom skupinom jedini je pravi put.

Tamburaško sastavi su vrlo korektno pratili djecu izvođače i tu se nema što komentirati. Nije bilo promašenih glazbenih tema i neprilagođenih tempa. Jedino što valja naglasiti da vrlo  važan i bogat segment dječjeg folklora, dječji tradicijski instrumenti uopće nisu korišteni što je na neki način umanjilo vjerodostojnost i samih izvedbi. Dječja igra, instrumenti i dječja nošnja čine jednu etnološku i scensku cjelinu. U podosta slučajeva sam se uvjerio da je svirka na tradicijskim glazbalima primjerenija od ustaljene tamburaške pratnje.

Djeca su pjevala po dječji, manje više točnim jednoglasjem, a i pokoji zalutali glasić nije smetao. Intonacije su dobro postavljene i vidi se da se o tome vodilo računa. U rijetkim slučajevima je to zanemareno. Vidna je bila, poželjna, praksa da se djeci prvo odsvira uvod kako bi započela s točnim pjevanjem. U pojedinim slavonsko, baranjskim, a i turopoljskim pjesmama možda se moglo pokušati s dvoglasjem jer to naprosto sam pjesma zahtjeva. No, bolje točno jednoglasje nego ….. Prilikom izvođenja govorkalica, brojalica rugalica i sl. djeca ih trebaju glasnije i jasnije izgovarati da bismo lakše pratili i shvatili što su nam htjeli poručiti  i prikazati.

Narodna nošnja, rekonstruirana ili originalna na većini djece je lijepo stajala. Bitno je da je pristup oblačenju na visokoj razini, a potom svaki prema mogućnostima – obično koliko para toliko muzike. Poglavito kad se radi o materijalnim tradicijskim vrednotama. Frizure uredne i obuća ispravna. Ove godine nismo vidjeli niti jedan par tenisica na sceni.

Program je definitivno bio predugačak i ova forma nikako neće pridonijeti većem interesu za folklor i njegovoj popularnosti među mladima. Jedino to mogu odgledati ustrajni roditelji i rodbina, a i oni su izlazili nakon nastupa svojih najmilijih. To treba izvesti u dva dana ili termina, mlađe pa starije tako bismo ipak mogli zadržati publiku i ostvariti gledljiviji koncertni okvir. Makar, moram naglasiti da je organizacija ulaska i izlaska izvođača na i sa scene bilo izvrsno (brzo) provedena.

Kako se na smotri treba odrediti pet najuspješnijih izvedbi, to je određuje kao natjecateljsku,   a organizator je poslao kriteriji za sudjelovanje, između ostalog i dozvoljenu duljina trajanja scenskog prikaza do 5 minuta. Iznenađuje činjenica da se podosta sudionika nije pridržavalo navedenog vremena.

HOTNEWS

Lučićevi harmonikaši ‘rasturili’ na međunarodnom natjecanju u Puli s tri prve nagrade!

Dora Smolković, Tomislav Stanešić i orkestar harmonikaša UŠ Franje Lučića pobjedili su jaku konkurenciju na 46. međunarodnom susretu harmonikaša, koji je ove godine privukao rekordni broj natjecatelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Više nego li sjajne vijesti stižu iz Umjetničke škole Franje Lučića! Na 46. međunarodnom susretu harmonikaša u Puli, s rekordnim brojem natjecatelja, u iznimno jakoj konkurenciji njihovi su učenici osvojili prve nagrade u tri kategorije.

Foto: Pobjednici Dora Smolković i Tomislav Stanešić s profesorima na 46. međunarodnom susretu harmonikaša u Puli /UŠ F.Lučića

Dora Smolković natjecala se u B2 kategoriji i osvojila prvu nagradu sa 92,83 bodova, a u D kategoriji prvu je nagradu sa 91,17 bodova osvojio Tomislav Stanešić.
– Kruna natjecanja bio je nastup našeg orkestra harmonikaša koji su u A kategoriji osvojili također prvu  nagradu, te svojom svirkom pokazali muzikalnost i vještine sviranja harmonike pod vodstvom svog profesora i dirigenta, Igora Jugeca! I njemu i profesorici Mariji Ostrugač Jugec čestitamo na ovim sjajnim rezultatima, ali i organizaciji cijelog putovanja koje će učenicima, sigurni smo, ostati u divnom sjećanju! Bravo harmonikaši! – poručili su iz Umjetničke škole Franje Lučića.
46. međunarodni susret harmonikaša održan je u Puli od 23. do 26. svibnja, u organizaciji OKUD-a Istra, uz sudjelovanje više od 400 natjecatelja iz 21 zemlje svijeta.

Foto: orkestar Umjetničke škole F.Lučića na 46. međunarodnom susretu harmonikaša u Puli/UŠ F.Lučića

Foto: učenici Umjetničke škole F.Lučića na 46. međunarodnom susretu harmonikaša u Puli osvojili tri prve nagrade/UŠ F.Lučića

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

‘Izložba je kruna događanja posvećenih Dragi Trumbetašu u ovoj obljetničkoj godini’

Na izložbi ‘Prva likovna kolonija – Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’ možete razgledati 39 slika s motivima Turopolja i Velike Mlake, a otvorena je do 9.lipnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Galeriji Trumbetaš sinoć je svečano otvorena izložba pod nazivom ‘Prva likovna kolonija Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’, na kojoj su izloženi radovi s istoimene manifestacije koja je krajem travnja održana rodnom mjestu velikog umjetnika. Susret umjetnika koji su stigli iz svih dijelova Hrvatske organiziralo je Društvo žena Velika Mlaka povodom obljetnice smrti poznatog velikomlačkog umjetnika.
– Ova izložba kruna je događanja posvećenih Dragi Trumbetašu održanih u godini kada obilježavamo  5. godišnjicu njegove smrti. Zahvaljujemo POU Velika Gorica i Jurici Škofaču na suradnji, Sidoniji Trumbetaš i njenoj kćeri Katarini, svim slikarima koji su se odazvali i došli na likovnu koloniju -istaknula je Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka, koja je s Juricom Škofačem, voditeljem Galerije Galženica svečano otvorila izložbu.

Foto: Svečano otvorenje izložbe ‘Prva likovna kolonija Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’/Društvo žena V.Mlaka

Prisutne je posebno oduševio i nastup Nevenke Lang, predsjednice Udruge umjetnika SPARK, koja je za ovu prigodu napisala dvije pjesme koje je posvetila Dragi Trumbetašu, dragom i nikad prežaljenom prijatelju i suradniku.

Foto: Svečano otvorenje izložbe ‘Prva likovna kolonija Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’/Društvo žena V.Mlaka

Na izložbi možete pogledati 39 slika s motivima Turopolja i Velike Mlake, a otvorena je do 9.lipnja.

Foto: Svečano otvorenje izložbe ‘Prva likovna kolonija Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’/Društvo žena V.Mlaka

Naslovna i fotografije u članku: Katarina Trumbetaš, Lidija Pocrnić i Ivana Andrić Penava

Nastavite čitati

HOTNEWS

Najmlađi gorički glumci na kazališne daske donose bajku i Šegrta Hlapića

U tijeku su završne probe najmlađih polaznika Dramskog studija POUVG za dvije predstave, koje će početkom lipnja predstaviti na pozornici Dvorane Galženica.

Objavljeno

na

Objavio/la

Iz Pučkog otvorenog učilišta stižu vijesti o završnim probama najmlađih polaznika njihovog Dramskog studija za dvije predstave, koje će početkom lipnja predstaviti publici na pozornici Dvorane Galženica.
Tako doznajemo kako će se osnovnoškolci predstaviti predstavom ‘Čudnovate zgode Šegrta Hlapića’, rađenoj prema romanu I. B. Mažuranić.
– Priču o šegrtu malenom kao lakat, veselom kao ptica, hrabrom kao Kraljević Marko, mudrom kao knjiga, a dobrom kao sunce na pozornicu će postaviti 22 malih glumaca polaznika uz stručno vodstvo voditeljica Gabrijela Špehar i Marijane Vlahović – najavljuju.

Foto: Završne probe najmlađih polaznika Dramskog studija POUVG za dvije predstave/POUVG

Na finalne probe marljivo dolaze i oni najmlađi polaznici Dramskog studija, a njihova je završna predstava temeljena na Disney klasiku.
– Na pozornici Dvorane Galženica predstavit će se predstavom ‘Najljepše Belline bajke’, rađenoj prema Disneyjevom klasiku ‘Ljepotica i zvijer’. U čarobni svijet princeze Bellle, uvest će nas sedam vrtićanaca uz stručno vodstvo voditeljice Sandre Toplek – otkrivaju iz POUVG.

Foto: Završne probe najmlađih polaznika Dramskog studija POUVG za dvije predstave/POUVG

‘Hlapić’ u izvedbi osnovnoškolaca Dramskog studija na rasporedu je u petak, 2. lipnja u 19 sati, a predškolci se svojom bajkovitom produkcijom predstavljaju u utorak, 6. lipnja u 18 sati.

Nastavite čitati

Kultura

Kako je jedan bijeli fićek zauvijek povezao naš Buševec i rumunjski Klokotić

Već četiri generacije njeguju kulturnu suradnju

Objavljeno

na

Objavio/la

Krenulo je sasvim slučajno. Jedan put u nepoznato doveo je do neraskidivog prijateljstva koje traje već 50 godina. Četvorica Buševčana krenula su, naime, davne 1972. na put u malom bijelom fići, koji je tako i postao simbol ove priče. Nikoga tamo, u Rumunjskoj u koju su se zaputili, nisu poznavali. Znali su samo da negdje žive neki Hrvati i krenuli su ih potražiti.

– Dobili su dozvolu da odu u Rumunjsku i vozeći se naišli na radnike koji su radili uz cestu te ih pitali za Hrvate. Čudno su ih gledali, mislili su da su to neki špijuni, ali su ih ipak uputili u Klokotić uz napomenu da je tamo najbrojnija ta hrvatska manjina – ispričao nam je predsjednik Ogranka seljačke sloge Buševec Nenad Rožić te objasnio kako u Rumunjskoj postoje tri hrvatske manjine, a jedna od njih, u koju spada i Klokotić, nalazi se u Karaš-severinskoj županiji i najbrojnija je to skupina Hrvata u toj zemlji, a najvjerojatnije su doselili iz Bosne.

– Kad su Buševčani došli u Klokotić, malo su ih i u selu čudno gledali, ali su ih ipak spojili s komitetom. Kako je to bilo ’72. – možemo si samo zamisliti! I uspjeli su isposlovati, jedini u tadašnjoj Jugoslaviji, dozvolu da krenu s kulturnom suradnjom s Hrvatima iz Rumunjske. Tako su ’73. godine poslali poziv, a oni su s dva busa prvi puta došli u Buševec na kulturnu suradnju koja je nastavljena godinama. Sad već četvrta generacija nastavlja tu tradiciju – kaže Rožić.

Društva su održala prijateljstvo i pomagala si i tijekom najtežih vremena, kada se u Rumunjskoj događala promjena vlasti, ali i kada je u Hrvatskoj bjesnio rat.

– Uvijek smo i školu pomagali i slali im knjige. Održavali smo božićne koncerte, folklorne programe, a izvodili smo im i dramske predstave. Na taj način, kako i oni kažu, ponukali smo tu hrvatsku manjinu da održe hrvatsku kulturu i da opstanu u tim uvjetima gdje su živjeli – dodao je Rožić te istaknuo kako je avantura puta Ogrankaša u Klokotić opisana i u knjizi Putopisi koju je napisao jedan od četvorice putnika iz fiće – Josip Kovačević. Uz njega, u Rumunjsku su putovali još i Ivan Kos, te pokojni Stjepan Robić i Josip Vinter.

Povelja prijateljstva i okrugli stol

Kako bi svečano obilježili velikih jubilej i dugih 50 godina prijateljstva Ogranka seljačke sloge iz Buševca i KUD-a Klokotić iz Rumunjske, Buševčani su pripremili prigodan program. U subotu, 27. svibnja u 20 sati u Domu kulture Buševec zaplesat će folklorna sekcija OSS-a, a nastupit će i KUD Klokotić s nekoliko koreografija. Istu večer, potpisat će i povelju o prijateljstvu.

Osim zabavnog programa, domaćini su organizirali i okrugli stol na temu “Položaj Hrvata u Rumunjskoj”, koji će se održati u 17 sati u buševskom Domu kulture.

Foto: KUD Klokotič – Clocotici

Nastavite čitati

HOTNEWS

Izložba radova s prve likovne kolonije ‘Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’ otvara se u galeriji njegova imena

Na izložbi, koja se svečano otvara ovog petka, bit će izloženo 39 slika s motivima Turopolja i Velike Mlake, a u Galeriji Trumbetaš ih možete razgledati do 9.lipnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Krajem prošlog mjeseca, 29.travnja, Društvo žena Velika Mlaka održalo je prvu likovnu koloniju povodom pete obljetnice smrti slavnog sumještana,pod nazivom ‘Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’, u dvorištu kod kapelice sv. Barbare. Tom su prigodom članovi umjetničke udruge SPARK, čiji je i Trumbetaš bio član, održali i poetsko-glazbeni recital.

Foto: Katarina Trumbetaš Jagodić, Ivana Andrić Penava i Sidonija Trumbetaš na 1.likovnoj koloniji Trumbetašu u čast u V.Mlaki/G.Kiš, cityportal.hr

Manifestacija je ujedno i dio programa kojim društvo žena obilježava pola stoljeća postojanja. Kao rezultat ovog okupljanja umjetnika pred nama je i nova izložba u Galeriji Trumbetaš, u Pučkom otvorenom učilištu, koja će biti svečano otvorena u petak, 26.svibnja, u 19 sati.

– Bit će izloženo sveukupno 39 radova nastalih na toj prvoj likovnoj koloniji posvećenoj Trumbetašu, gdje je sudjelovalo tridesetak slikara iz različitih dijelova Hrvatske, iz Ivanić Grada, Kutine, Gradiške, Kraljeve Velike, Brezničkog Huma, Varaždina, Siska, Lipovljana, Novske, Vrbovca, Velike Gorice i Velike Mlake. Umjetnike je okupila Katica Trumbetaš, a slikali su u župnome dvorištu s pogledom na kapelu svete Barbare, poznatu turopoljsku ljepoticu. Budući, da je Dragutin Trumbetaš jako volio ovaj kraj i svoje rodno mjesto, motivi na slikama bili su upravo vezani za Veliku Mlaku i Turopolje, kapelica sv. Barbare, narodne nošnje, dvorac Lukavec, kurija Modrić – Bedeković i slično – rekla nam je Ivana Andrić Penava, predsjednica Duštva žena Velika Mlaka.

Izložba radova sudionika prve likovne kolonije ‘Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’ ostaje otvorena u Galeriji Trumbetaš do 9.lipnja.

Foto: Prva likovna kolonija u čast Dragutinu Trumbetašu, V.Mlaka/G.Kiš, cityportal.hr

Naslovna fotografija: Prva likovna kolonija ‘Velika Mlaka Dragutinu Trumbetašu’, V.Mlaka/G.Kiš, cityportal.hr

Nastavite čitati

Reporter 426 - 25.05.2023.

Facebook

Izdvojeno